Republika Hrvatska

Trgovački sud u Zagrebu

Trg Johna Fitzgeralda Kennedyja 11, Zagreb

P-3400/2023-15

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Trgovački sud u Zagrebu, po sucu pojedincu Sanda Jeromela, u pravnoj stvari tužitelja: DU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Milko Križanović, odvjetnik iz Zagreba, Palmotićeva 70, protiv tuženika:

CENTAR BANKA dioničko društvo u stečaju, OIB: 89296739230, Heinzelova 47a, Zagreb, kojeg zastupa stečajni upravitelj Antonija Galić Kondža iz Zagreba, Strojarska cesta 20, radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, izvan ročišta za glavnu raspravu, 28. srpnja 2025.

r i j e š i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužitelj preinačio tužbu promjenom istovjetnosti tužbenog zahtjeva.

II. Odbacuje se tužba od 3. prosinca 2024.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio tužbu Općinskom građanskom sudu u Zagrebu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom u predmetu Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. br. Ovrv-2937/19 a radi naplate iznosa od 27.069,78 kn i navodi da je kao treća osoba upućen pokrenuti parnicu. Navodi da je 12. travnja 2019. u predmetu posl. br. Ovrv-2937/19 istaknuo prigovor zastare potraživanja a 8. prosinca 2020. i predložio obustavu radi podmirenja obveze.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da je pokrenuo ovršni postupak protiv ovršenika pod posl. br. Ovrv-15384/07 radi dugovanja u iznosu od 27.069,78 kn i obzirom da je prigovor ovršenika odbačen, to je rješenje postalo pravomoćno i ovršno 8. studenog 2007. Međutim, tužitelj se nije uspio naplatiti te ukupan iznos potraživanja na dan 10. lipnja 2021. iznosi 68.733,25 kn. Stoga nema govora o zastari potraživanja ali kako je potraživanje pravomoćno i ovršno, to prigovara nedopuštenosti tužbe i predlaže odbaciti tužbu. Ističe prigovor nenadležnosti Općinskog građanskog suda u Zagrebu jer je nad tuženikom otvoren stečajni postupak.

3. Općinski građanski sud u Zagrebu oglasio se nenadležnim i predmet je ustupio ovom sudu (list 61 spisa).

4. Na pripremnom ročištu dana 24. listopada 2024. tužitelj je pozvan izjasniti se u odnosu na postavljen tužbeni zahtjev jer je sud izvršio uvid u spis posl.br. Ovr- 2937/19 i utvrdio da u tom predmetu ne postoji nikakvo rješenje o ovrsi, da je navedeni predmet pokrenut povodom podneska ovdje tužitelja kojim se pozvao na zastaru potraživanja i predložio obustavu postupka a ovdje tuženik se pozvao (kao i u odgovoru na tužbu) na postupak Ovrv-15384/07 u kojem je rješenje o ovrsi postalo pravomoćno, da je Zaključkom posl. br. Ovrv-2937/19 od 16. ožujka 2021. tužitelj kao ovršenik upućen pokrenuti parnicu radi proglašenja izvansudske ovrhe nedopuštenim te je temeljem donesenog zaključka spis arhiviran jednako kao i spis Ovrv-10784/07 koji se odnosi na pravomoćno rješenje o ovrsi Ovrv-15384/07.

5. Podneskom od 3. prosinca 2024. tužitelj je preinačio tužbu promjenom istovjetnosti tužbenog zahtjeva i točkom 1. traži proglašenje nedopuštenim izvansudske ovrhe na novčanim sredstvima ovršenika -ovdje tuženika u predmetu posl. br. Ovrv-15384/2007. u kojem je doneseno rješenje o ovrsi od 25. listopada 2007. koje je pravomoćno i ovršno 8. studenog 2007.

6. Podneskom od 17. prosinca 2024. tuženik navodi da je tužitelj specificirao tužbeni zahtjev na način da traži proglašenje nedopuštenim ovrhe u predmetu posl. br. Ovrv-15384/2007, da je rješenje o ovrsi postalo pravomoćno i ovršno 8. studenog 2007., zaprimljeno na FINI 16. ožujka 2012. i opisana pravna osnova obustavljena je za iznos od 3.864,92 EUR pa smatra da ne postoji pravna osnova za vođenje ovog postupka i predlaže obustavu ovog postupka.

7. Obzirom da je tužitelj preinačio tužbu, to je pozvan dostaviti rješenje kojim je upućen pokrenuti parnicu u predmetu posl. br. Ovrv-15384/2007.

8. Podneskom od 18. veljače 2025. tužitelj se izjasnio da ne raspolaže zaključkom kojim je upućen u parnicu niti da ima saznanja da je rješenje o ovrsi u tom predmetu postalo pravomoćno i ovršno. Dostavio je zaključak kojim je upućen u parnicu u predmetu Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. br. Ovrv- 2937/19.

9. Obzirom da je tužitelj podneskom od 3. prosinca 2024. preinačio tužbu na način da umjesto da traži proglašenje nedopuštenim ovrhe u predmetu Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. br. Ovrv-2937/19 traži proglašenje nedopuštenim ovrhe u predmetu posl. br. Ovrv-15384/2007, a navedenoj preinaci tužbe tuženik se nije protivio, to je odlučeno kao u točki I. izreke temeljem čl. 193. st. 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22, 114/22 i 153/23, dalje: ZPP).

10. Čl. 50. st. 1. Ovršnog zakona (N/N, broj 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017, 131/2020, 114/2022, 6/2024) propisano je da protiv rješenja o ovrsi ovršenik može izjaviti žalbu: 1. ako isprava na temelju koje je ono doneseno nije ovršna isprava, 2. ako ta isprava nije stekla svojstvo ovršnosti, 3. ako je ovršna isprava ukinuta, poništena, preinačena ili na drugi način stavljena izvan snage, odnosno ako je na drugi način izgubila svoju djelotvornost ili je utvrđeno da je bez učinka, 4. ako su se stranke javnom ili po zakonu ovjerovljenom ispravom sastavljenom nakon nastanka ovršne isprave sporazumjele da ovrhovoditelj neće na temelju ovršne isprave, trajno ili za određeno vrijeme, tražiti ovrhu, 5. ako je protekao rok u kojemu se po zakonu može tražiti ovrha, 6. ako je ovrha određena na predmetu koji je izuzet od ovrhe, odnosno na kojem je mogućnost ovrhe ograničena, 7. ako ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave, odnosno ako nije ovlašten na temelju nje tražiti ovrhu protiv ovršenika, 8. ako nije ispunjen uvjet koji je određen ovršnom ispravom, osim ako zakonom nije drukčije propisano, 9. ako je tražbina prestala na temelju činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave, ako je ispunjenje tražbine, makar i na određeno vrijeme, odgođeno, zabranjeno, izmijenjeno ili na drugi način onemogućeno zbog činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojega potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave, ili 11. ako je nastupila zastara tražbine o kojoj je odlučeno ovršnom ispravom. Stavkom 2. istog članka propisano je da u žalbi iz stavka 1. ovoga članka ovršenik može iznositi nove činjenice i nove dokaze ako se tiču razloga zbog kojih je ona izrijekom dopuštena te zbog bitnih povreda odredaba ovršnoga postupka. Ovršenik je dužan uz žalbu priložiti sve isprave na koje se poziva u žalbi. Stavkom 3. istog članka propisano je da nove činjenice koje se tiču razloga iz stavka 1. točaka 7., 9., 10. i 11. ovoga članka sud smije utvrđivati samo u skladu s odredbama članka 52. ovoga Zakona. Stavkom 4. istog članka propisano je da je žalba je dopuštena zbog povrede pravila o stvarnoj i mjesnoj nadležnosti. Stavkom 5. propisano je da u povodu žalbe iz stavka 1. ovoga članka sud pazi po službenoj dužnosti na razloge iz stavka 1. točaka 1., 3. i 5. ovoga članka te na okolnost da je u slučaju iz stavka 1. točke 6. ovoga članka ovrha određena na predmetima iz članka 4. stavaka 4. i 5. ovoga Zakona. Sud pazi po službenoj dužnosti i na pogrešnu primjenu materijalnog prava te na bitne povrede ovršnoga postupka kada se na njih tako pazi prema odredbama Zakona o parničnom postupku. Stavkom 6. propisano je da ovrhovoditelj može žalbom pobijati rješenje o ovrsi ako je njime prekoračen njegov zahtjev te zbog odluke o troškovima postupka. Stavkom 7. propisano je da žalba ovršenika protiv rješenja o ovrsi ne odgađa provedbu ovrhe, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

11. Čl. 52. OZ-a propisano je ako je žalba izjavljena iz razloga iz članka 50. stavka 1. točke 7. i točaka 9. do 11. ovoga Zakona, sud prvoga stupnja dostavit će žalbu ovrhovoditelju radi očitovanja u roku od osam dana (st.1.), ako ovrhovoditelj prizna postojanje kojeg od razloga zbog kojih je žalba izjavljena, sud će obustaviti ovrhu (st.2.), ako ovrhovoditelj ospori postojanje tih razloga ili se ne očituje u roku od osam dana, sud prvoga stupnja donijet će bez odgode zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od petnaest dana od dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz stavka 1. ovoga članka zbog kojeg je izjavio žalbu (st 3. ), iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, sud neće ovršenika uputiti na parnicu, nego će prihvatiti njegovu žalbu, ukinuti provedene radnje i obustaviti ovrhu ako on njezinu osnovanost dokaže javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, odnosno ako su činjenice na kojima se temelji njegova žalba zbog razloga iz stavka 1. ovoga članka općepoznate ili se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama (st. 4.), na pokretanje i vođenje parnice iz stavka 3. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju pravila o parnici na koju se ovršenik upućuje u povodu žalbe nakon proteka roka, okolnost da je ovršenik upućen na parnicu iz stavka 3. ovoga članka ili da ju je pokrenuo ne sprječava provedbu ovrhe i ostvarenje ovrhovoditeljeve tražbine, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno (st.6.), ako je žalba izjavljena i zbog kojeg od razloga iz članka 50. stavka 1. točaka 1. do 6. i točke 8. ovoga Zakona, sud prvoga stupnja, ako smatra da žalba zbog njih nije osnovana, uputit će bez odgode presliku spisa sudu drugoga stupnja radi odlučivanja o žalbi u povodu tih razloga (st.7.), u slučaju iz stavka 4. ovoga članka ovrhovoditelj koji smatra da je ovlašten na temelju određene ovršne isprave predložiti ovrhu, može tužbom zatražiti da se to utvrdi u posebnoj parnici (st.8.).

12. Čl. 53. OZ-a propisano je da ovršenik može zbog razloga iz članka 50. stavka 1. točke 7. i točaka 9. do 11. ovoga Zakona podnijeti žalbu protiv rješenja o ovrsi i nakon njegove pravomoćnosti ako taj razlog nije mogao iz opravdanih razloga istaknuti već u roku za žalbu protiv toga rješenja (st.1.) Žalba iz stavka 1. ovoga članka može se podnijeti sve do dovršetka ovršnoga postupka (st.2.), ovršenik je dužan u žalbi iz stavka 1. ovoga članka istaknuti sve razloge iz stavka 1. ovoga članka koje može istaknuti u vrijeme njezina podnošenja i dokaze kojima potkrepljuje svoje navode. Ovršenik je dužan uz žalbu priložiti isprave na koje se poziva u žalbi (st.3.), ako ovršenik ne postupi sukladno stavku 3. ovoga članka ili ako se žalba temelji na razlozima koje je ovršenik mogao istaknuti u prije podnesenoj žalbi, sud će odbaciti žalbu (st.4.), podnošenje žalbe iz stavka 1. ovoga članka ne sprječava provedbu ovrhe i ostvarenje ovrhovoditeljeve tražbine, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno (st.5.).

13. Članak 21. st. 1. OZ-a propisano je da se u ovršnom postupku i postupku osiguranja na odgovarajući način primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku, ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije određeno.

14. U odnosu na preinačeni tužbeni zahtjev kojim traži proglašenje nedopuštenim ovrhe u predmetu posl. br. Ovrv-15384/2007 tužitelj nije dostavio dokaz da je upućen pokrenuti parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom već štoviše povodom prijedloga za ovrhu ovdje tuženika kao ovrhovoditelja od 23. listopada 2007. (list 89 spisa) rješenje o ovrsi od 25. listopada 207. postalo je pravomoćno i ovršno dana 8. studenog 2007. (list 90 spisa).

15. Tužitelj može podnijeti tužbu radi proglašenja ovrhe nedopuštenim sukladno citiranim odredbama Zakona samo ako je izjavio žalbu protiv rješenja o ovrsi i upućen u parnicu od strane suda. Kako je navedeno izostalo, to tužitelj nije dokazao da je iscrpio pravni put sukladno zakonu i valjalo je tužbu odbaciti temeljem čl. 282. ZPP-a.

U Zagrebu, 28. srpnja 2025.

Sudac:

Sanda Jeromela

DNA:

1. tužitelju po odvj

2. tuženiku po steč. upravitelju