REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SESVETAMA

Stalna služba u Vrbovcu

Vrbovec, Trg Petra Zrinskog 22

Poslovni broj: P-252/2023-16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Sesvetama, Stalna služba u Vrbovcu, sudac toga suda Ljiljana Košić, kao sudac pojedinac, u pravnoj stvari tužiteljice ŽD (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], zastupane po punomoćnici Kristini Baričević, odvjetnici iz Sesveta, protiv tuženika ZD (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], radi utvrđenja ugovora ništetnim, nakon zaključene glavne, javne, neposredne i usmene rasprave 17. lipnja 2025., u prisutnosti tužiteljice osobno i njezine punomoćnice, 28. srpnja 2025., donio, objavio i

p r e s u d i o  j e

I Utvrđuje se da je ništetan i bez pravne valjanosti Sporazum radi osiguranja novčane tražbine prijenosom vlasništva nekretnine od 6. rujna 2011. godine ovjeren kod javnog bilježnika Igora Martinovića iz Zagreba, Petrinjska 14 pod poslovnim brojem OV-2013/11 dana 6. rujna 2011. godine, sklopljen između ĆD iz [adresa], kao dužnika i pokojne ŽDD (OIB: [osobni identifikacijski broj]), kao fiducijarnog dužnika s jedne strane te CD (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], kao vjerovnika s druge strane. Sporazum je ništetan ex tunc, tj. od dana sklapanja te su podredno ništetne i sve pravne radnje povezane sa citiranim sporazumom radi osiguranja novčane tražbine prijenosom vlasništva nekretnine.

II

Utvrđuje se da je ništetan Ugovor o ustupu tražbine od 7. travnja 2017. sklopljen između CD iz [adresa], kao cedenta i ZD (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], kao cesionara.

III

Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Sesvetama na nekretnini upisanoj u knjigu položenih ugovora Sesvete, [broj poduloška], u naravi zgrada u [adresa] sagrađena na kč. br. [katastarska čestica] i to stan u prizemlju, koji se sastoji od dvije sobe i ostalih prostorija, ukupne površine 59,24 m2, provesti brisanje zemljišnoknjižnog stanja nastalog na osnovi ništetnog sporazum radi osiguranja novčane tražbine prijenosom vlasništva nekretnine iz točke I izreke i ugovora o ustupu tražbine iz točke II. izreke, te uspostaviti zemljišnoknjižno stanje kakvo je bilo prije provedbe ništetnog sporazuma i ugovora iz točki I. i II. izreke.

IV

Nalaže se tuženiku ZD da tužiteljici ĆD naknadi trošak postupka u iznosu od 679,64 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućima od 28. srpnja 2025. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referenta stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je dana 12. svibnja 2023. podnijela tužbu protiv tuženika radi utvrđenja ništetnim Sporazum radi osiguranja novčane tražbine prijenosom vlasništva nekretnine od 6. rujna 2011. godine ovjerenog kod javnog bilježnika Igora Martinovića iz Zagreba, Petrinjska 14 pod poslovnim brojem OV-2013/11 dana 6. rujna 2011. godine, zaključenog između tužiteljice ĆD, kao dužnika i pokojne ŽDD kao fiducijarnog dužnika s jedne strane te CD, kao vjerovnika s druge strane, te radi utvrđenja ništetnim Ugovor o ustupu tražbine od 7. travnja 2017. zaključen između CD, kao cedenta i ZD, kao cesionara, a temeljem kojeg ugovora je tuženik izvršio uknjižbu prava vlasništva na svoje ime u zemljišnim knjigama.

2. Tužiteljica u tužbi navodi da su se u čl. 5. predmetnog Sporazuma tužiteljica i njezina pokojna majka usuglasile da se, radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja, CD, na temelju ugovora o zajmu broj 110906NI od 6. rujna 2011. godine i to u iznosu od 8.412,85 eura s redovnom kamatnom stopom od 6,27% godišnje i eventualnih zateznih kamata za predmetnu tražbinu te svih troškova koji bi mogli nastati u vezi namirenja navedene tražbine, na predlagatelja osiguranja, prenese vlasništvo nekretnine u vlasništvu protivnika osiguranja ovdje tužiteljice i njezine pokojne majke, i to nekretnine upisane u knjigu položenih ugovora [adresa], Općinskog suda u Sesvetama, broj poduloška: 1767, u naravi zgrada u [adresa] sagrađena na kč. br. [katastarska čestica] i to stan u prizemlju, koji se sastoji od dvije sobe i ostalih prostorija, ukupne površine 59,24 m2, sve uz zabilježbu da je prijenos vlasništva obavljen radi osiguranja naprijed opisane novčane tražbine predlagatelja osiguranja. Temeljem navedenog sporazuma izvršen je upis prava vlasništva ranije predmetne nekretnine u korist CD.

3. Tužiteljica u tužbi nadalje navodi da je u čl. 12. navedenog Sporazuma propisano da, ako dužnik u roku podmiri tražbinu, vjerovnik je obvezan protivniku osiguranja bez odgode vratiti vlasništvo predmeta osiguranja i izdati ispravu podobnu za upis prava vlasništva protivnika osiguranja te brisanje zabilježbe da je vlasništvo preneseno radi osiguranja kao i zabilježbe zabrane opterećenja predmeta osiguranja bez prethodne suglasnosti predlagatelja osiguranja. Tužiteljica navodi da je ona u cijelosti platila iznos koji je dugovala temeljem ugovora o zajmu, ali vlasništvo predmetne nekretnine nije joj do današnjeg dana vraćeno, iako je u posjedu predmetne nekretnine. Tužiteljica nadalje navodi da je dovedena u zabludu i zbog vrlo teškog imovinskog stanja bila prisiljena na potpisivanje naprijed navedenog Sporazuma, a sve na temelju prikrivenih radnji i namjera prednika tuženika CD koji nije objasnio tužiteljici koje su pravne posljedice potpisivanja naprijed navedenog Sporazuma.

4. Iz tužbe proizlazi da je presudama Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj KOV-US-38/14 od 29. travnja 2014. godine, KOV-US-35/14 od 25. travnja 2014., K- US-16/16 od 29. travnja 2016., KOV-US-36/14 od 25. travnja 2014., KOV-US-52/14 od 10. lipnja 2014., K-US-36/15 od 30. rujna 2015. te K-US-22/16 od 9. lipnja 2016. utvrđeno kako su osuđenici iz navedenih predmeta u više navrata sklopili s tužiteljicom i njezinom pokojnom majkom ugovore o zajmu kojim su im stvarno pozajmili sveukupno 38.000,00 kuna, a temeljem kojih ugovora su od njih pribavili novac i drugu imovinu u iznosu od najmanje 522.984,09 kuna, čime su ih oštetili za najmanje 417.960,80 kuna, za koji iznos su se okoristili. Među optuženim osobama naveden je i brat ovdje tuženika, BD (ranije ZD). Tužiteljica je u navedenim presudama označena kao žrtva kaznenog djela, također je navedeno da nitko ne može zadržati protupravno stečenu imovinsku korist, pa tako niti tuženik. Navedenim presudama utvrđeno je da su između ostalog tzv. kreditni uredi i s njima povezane osobe djelovali udruženu u zločinačku organizaciju u cilju sklapanja što većeg broja ugovora pod lihvarskim uvjetima i pribavljanja protupravne imovinske koristi na štetu većeg broja građana Republike Hrvatske između ostalog i ovdje tužiteljice. Dakle, tužiteljica u tužbi ističe da predmetni sporazum radi osiguranja novčane tražbine prijenosom vlasništva nekretnine sklopljen je radi osiguranja tražbine iz „zelenaškog ugovora“, kao i ugovorom o ustupu tražbine od dana 6. rujna 2011. godine, obzirom da su tim ugovorom tužiteljica i njezina pokojna majka oštećene za iznos od najmanje 417.960,80 kuna.

5. Tuženik nije dostavio pisani odgovor na tužbu niti je pristupio na ročišta 18. srpnja 2024. niti 17. lipnja 2025., niti je na bilo koji način osporavao osnovanost tužbenoga zahtjeva pa je sud svoju odluku donio na temelju navoda tužiteljice i uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu.

6. Odlučujući o osnovanosti tužbenog zahtjeva sud je izvršio uvid u tužbu (list 1- 4), izvadak iz knjige položenih ugovora (list 5-7 i 19-22), ugovor o ustupu tražbine (list 8-11) sporazum radi osiguranja novčane tražbine (list 12-18), uplatnice (list 23-27), novinsku dokumentaciju (list 31-56), presudu Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-5509/2022 od 23. veljače 2023. (list 73-92) i iskaz tužiteljice kao stranke (list 98-99).

7. Nakon ocjene svakog dokaza posebno te svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka (čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99 i 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22, dalje ZPP)), ovaj sud nalazi da je tužbeni zahtjev tužiteljice osnovan u cijelosti.

8. Tužiteljica u tužbi i tijekom postupka navodi da su Sporazum radi osiguranja novčane tražbine prijenosom vlasništva nekretnine i Ugovor o ustupu ništetni i ne proizvode nikakve pravne učinke iz razloga što su isti temeljem odredbi čl. 322 st. 1. Zakona o obveznim odnosnima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22, dalje ZOO) protivni moralu i to naročito poslovnom moralu, obzirom da su isti sklopljeni radi osiguranja tražbine iz „zelenaškog ugovora“ o zajmu od dana 6. rujna 2011. godine, a koju je tražbinu tužiteljica u potpunosti isplatila. Ugovor je ništetan ex tunc, od trenutka nastajanja te su sve kasnije provedene radnje koje se temelje na ništetnom ugovoru, ništetne.

9. Uvidom u Sporazum radi osiguranja novčane tražbine prijenosom vlasništva nekretnine (list 12-18) utvrđeno je da je dana 6. rujna 2011. sporazum zaključen između CD, kao vjerovnika te ZDD, kao dužnika i fiducijarnog dužnika i ĆD, kao dužnika. U čl. 1. Sporazuma ugovoreno je da vjerovnik i dužnik suglasno utvrđuju da postoji novčana tražbina predlagatelja osiguranja prema dužniku na temelju ugovora o zajmu broj 110906NI od 6. rujna 3,22. i to u iznosu od 8.412,85 eura s redovnom kamatnom stopom od 6,27% godišnje koja se obračunava konformnom metodom te na koju se posebno zaračunava PDV po zakonom propisanoj stopi. Nadalje proizlazi da kunska protuvrijednost zajma na dan 6. rujna 2011. iznosi 62.900,00 kuna. U čl. 2 Sporazuma ugovoreno je da tražbina dospijeva u 39 anuiteta od po 239,00 eura s dospijećem mjesečnog anuiteta svakog šestog dana u mjesecu počevši od 6. listopada 2011., a dospijeće posljednjeg obroka je 6. prosinca 2014.

10. Uvidom u Ugovor o ustupu tražbine (list 8-11) utvrđeno je da je ugovor zaključen 7. travnja 2017. između CD kao cedenta i ZD, ovdje tuženika, kao cesionara. Navedenim Ugovorom CD ustupio je svoje potraživanje koje je imao prema tužiteljici ĆD i njezinoj majci ZDD proizašlog iz Ugovora o zajmu od 6. rujna 2011.

11. Iz iskaza tužiteljice kao stranke ĆD (list 98-99) proizlazi da je 2011. bila u teškoj financijskoj situaciji i morala je brinuti o teško bolesnoj majci. U to vrijeme je bila u dobi od 60 godina te je bila pred odlazak u mirovinu i primanja su joj bila mala, a majka je trebala piti skupe lijekove za koje nije imala dovoljno financijskih sredstava. U to vrijeme je bilo ''moderno'' pozajmljivati novac preko oglasnika, odnosno od ljudi koji su se javno oglašavali preko oglasnika i ona se odlučila za takav način pozajmice kako bi došla do potrebnog novca. Trebao joj je iznos od 5.000,00 kuna kako bi podmirila dug za struju jer su joj u međuvremenu isključili struju u stanu. Otišla je u ured u Zagrebu gdje je bilo još dosta ljudi koji su također trebali novac. Dali su im nekakve ugovore, no to se sve odvijalo na brzinu tako da nije niti stigla pročitati Ugovor koji je kasnije ovjeren kod javnog bilježnika, a nakon toga im je osoba po imenu Ž podijelila novac ovisno o iznosu navedenom u ugovoru. Novac im je podijeljen u hodniku kod javnog bilježnika nakon ovjeravanja Ugovora. Proizlazi nadalje da je ona svaki mjesec odlazila u ured u Zgrebu te uredno vraćala mjesečni iznos zajma kako je bilo određeno. Tužiteljica je navela da ne samo da je vratila iznos zajma nego je zajam preplatila obzirom da su joj rate bile po 1.400,00 i 1.700,00 kuna. Tužiteljica je nadalje navela da je ona kao osiguranje vraćanja dobivenog iznosa dala stan koji je bio u vlasništvu njezine majke kao fiducijalno vlasništvo. Tada nije znala što znači izraz fiducijalno vlasništvo, već je smatrala da će se samo izvršiti zabilježba u gruntovnici da duguje iznos posuđenog novca. Do prije par godina nije niti znala da taj stan stoji na ime tuženika ZD, koji je pak temeljem nekog drugog ugovora postao vlasnik njezinog stana. Ona je otplaćivala iznose koje su oni od nje tražili iz straha i sa željom da se što prije riješi tog duga. Tužbu sudu je podnijela kako bi natrag dobila stan u svoje vlasništvo obzirom da je vratila puno veći iznos nego što je dobila te smatra da je prilikom potpisivanja navedenog sporazuma o osiguranju bila prevarena i dovedena u zabludu jer ja nije bila svjesna da će prenijeti vlasništvo na stanu, već je samo željela što prije dobiti određeni iznos novca kako bi riješila svoju tešku životnu i financijsku situaciju.

12. Ovaj sud svoju vjeru poklanja iskazu tužiteljice kao stranke jer je ista iskazivala uvjerljivo o činjenicama koje su joj neposredno poznate. Ovaj sud vjeruje tužiteljici da je zatražila zajam zbog teške financijske situacije u kojoj se našla. Sud također vjeruje tužiteljici da ona nije bila svjesna opasnosti cjelokupne situacije, niti da je bila svjesna pravnih poslova koje zaključuje jer se radi o pravno neukoj osobi koja se našla u teškoj financijskoj situaciji koju je prednik tuženika CD iskoristio i iskorištavanjem teškog financijskog stanja tužiteljice i njezine lakomislenosti stekao je vlasništvo stana tužiteljice. Sud vjeruje da je tužiteljica dobila samo manji iznos zajma, dok preostali iznos naveden u Ugovoru o zajmu, odnosno Sporazumu radi osiguranja novčane tražbine prijenosom vlasništva nije nikada vidjela. Presudama Županijskog suda u Zagrebu utvrđeno je da su tužiteljica i njezina majka bile žrtve kaznenoga djela počinjenih od strane kreditnih ureda i s njima povezanih osoba koji su bili udruženi u zločinačku organizaciju s ciljem sklapanja što većeg broja ugovora pod lihvarskim uvjetima i pribavljanja protupravne imovinske koristi na štetu većeg broja građana Republike Hrvatske.

13. Uvidom u Presudu Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P- 5509/2022 od 23. veljače 2023. (list 73-91) koja presuda je postala pravomoćna 14. ožujka 2023. utvrđena je ništetnost ugovora o kupoprodaji koji je zaključen između tužitelja ČD i tuženika Usavršavanje d.o.o., a koji tuženik je bio obuhvaćen presudama Županijskog suda u Zagrebu radi udruživanja u zločinačku organizaciju osnovanu s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi, kao i brat tuženika BD (ranije Gradišnik).

14. Da su navodi tužiteljice istiniti i točni sud zaključuje i na temelju pasivnog držanja tuženika ZD u ovom postupku, koji iako uredno pozivan nije pristupio na ročišta niti je na bilo koji način osporavao osnovanost tužbenoga zahtjeva tužiteljice pa sud zaključuje kako je točno da je tužiteljica ne samo vratila iznos zajma, već da je iznos preplatila, a da joj prednik tuženika CD nije vratio vlasništvo nad stanom koji je bio dan kao osiguranje vraćanja podignutog zajma. Ne samo da prednik tuženika CD nije vratio vlasništvo nad stanom tužiteljici nego je, nakon što je tužiteljica ispunila svoju ugovornu obvezu, potraživanje prema tužiteljici prenio na novog vjerovnika ZD, ovdje tuženika. Sud vjeruje tužiteljici da je bila obmanuta i prevarena te da je CD iskoristio njezinu tešku životnu situaciju te je ona lakomisleno zaključila Sporazum radi osiguranja novčane tražbine prijenosom vlasništva nekretnine, koja nekretnina predstavlja jedini dom tužiteljice.

15. Nakon provedenog postupka ovaj sud zaključuje da Sporazum radi osiguranja novčane tražbine prijenosom vlasništva nekretnine od 6. rujna 2011. godine ovjeren kod javnog bilježnika Igora Martinovića iz Zagreba, Petrinjska 14 pod poslovnim brojem OV-2013/11 dana 6. rujna 2011. godine, zaključen između tužiteljice ĆD, kao dužnika i pokojne ŽDD kao fiducijarnog dužnika s jedne strane te CD, kao vjerovnika s druge strane, te Ugovor o ustupu tražbine od 7. travnja 2017. sklopljen između CD, kao cedenta i ZD, kao cesionara imaju sva obilježja ništetnog ugovora navedenog u čl. 322. st. 1. ZOO pa je odlučeno kao pod točkom I. i II. izreke. Uslijed ništetnosti ugovora svaka stranka treba vratiti drugoj ono što je na temelju takvog pravnog posla stekla.

16. Odredbom čl. 322. st. 1. ZOO propisno je da je ništetan onaj ugovor koji je protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu društva.

17. U konkretnom slučaju radi se o klasičnom primjeru zelenaškog ugovora koji je propisan odredbom čl. 329. ZOO. Odredbom čl. 329 st. 1. ZOO propisano je da je ništetan onaj ugovor kojim netko, koristeći se stanjem nužde ili teškim materijalnim stanjem drugog, njegovim nedovoljnim iskustvom, lakomislenošću ili zavisnošću, ugovori za sebe ili za nekog trećega korist koja je u očitom nerazmjeru s onim što je on drugom dao ili učinio ili se obvezao dati ili učiniti.

18. Odredbom čl. 329. st. 2. ZOO propisano je da se na zelenaški ugovor na odgovarajući način promjenjuju odredbe Zakona o obveznim odnosima o posljedicama ništetnosti.

19. Kako je tuženik ZD na temelju ništetnog ugovora o cesiji ishodio upis u zemljišne knjige sa imena i vlasništva tužiteljice na svoje ime, sud je usvojio tužbeni zahtjev u dijelu kojim se traži uspostava prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja na nekretnini upisanoj u knjigu položenih ugovora [adresa], Općinskog suda u Sesvetama, broj poduloška: 1767, u naravi zgrada u [adresa] sagrađena na kč. br. [katastarska čestica] i to stan u prizemlju, koji se sastoji od dvije sobe i ostalih prostorija, ukupne površine 59,24 m2, i to onakvog zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije upisa prava vlasništva u korist tuženika ZD na temelju ništetnog ugovora o ustupu tražbine (toč. III Izreke). Ovo pozivom na odredbu č1. 323 st. 1 ZOO.

20. Odredbom čl. 323. st. 1. ZOO propisno je da je u slučaju ništetnosti ugovora svaka ugovorna strana dužna vratiti drugoj sve ono što je primila na temelju takvog ugovora, a ako to nije moguće, ili ako se narav onoga što je ispunjeno protivi vraćanju, ima se dati odgovarajuća naknada u novcu, prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, ako zakon što drugo ne određuje. Kako u konkretnom slučaju postoji mogućnost uspostave ranijeg zemljišnoknjižnog stanja i to onakvog kakvo je bilo prije provedbe ugovora o kupoprodaji i uknjižbe prava vlasništva na ime tuženika ZD je usvojio i taj dio tuženoga zahtjeva i naložio zemljišnoknjižnom odjelu da izvrši uspostavu zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije provedbe ugovora.

21. Kako je tužiteljica uspjela u ovom postupku dosuđen joj je i trošak postupka. Odluka o troškovima postupka u skladu je sa odredbom čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP. Tužiteljici je dosuđen trošak postupka u iznosu od 679,64 eura (točka IV. izreke), a koji trošak je odmjeren u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 69/93, 87/93, 16/94, 117/96 i 91/04, 148/09, 142/12,103/14, 118/14, 104/15, 37/22 i 126/22, dalje Tarifa). Tužiteljici je dosuđen trošak sastava tužbe u iznosu od 200,00 eura (Tbr 7/1 Tarife) i trošak zastupanja na ročištima 18. srpnja 2024. i 17. lipnja 2024., svako u iznosu od 200,00 eura (Tbr 9/1 Tarife), trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 26,55 eura i pristojbe na presudu u iznosu od 53,09 eura.

22. Kamate na trošak parničnog postupka u skladu su sa odredbom čl. 151. st. 3. ZPP.

23. Uslijed svega naprijed navedenog i obrazloženog odlučeno je kao u izreci.

U Vrbovcu 28. srpnja 2025.

Sudac

Ljiljana Košić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo podnijeti žalbu Županijskom sudu u roku od 15 dana od dana objave. Žalba se podnosi pismeno putem ovoga suda u 3 istovjetna primjerka.

Dostaviti:

1. Pun. tužiteljice

2. tuženiku

3. presuda nepravomoćna

4. vidi upisnik ''P''

5. zovi tužitelja na plaćanje pristojbe na tužbu u iznosu od 26,55 eura i na presudu u iznosu od 53,09 eura

6. kal 15 dana