REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ŠIBENIKU

Stalna služba u Drnišu

Trg kralja Tomislava 2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku, Stalna služba u Drnišu, po sutkinji Marini Belak, a na temelju prijedloga više sudske savjetnice Zrinke Aužina, uz sudjelovanje zapisničarke Anđele Buzov, u prekršajnom predmetu protiv prvookrivljenog LS i drugookrivljene US, zbog prekršaja iz članka 22. stavka 4. i dr. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ("Narodne novine" br. 70/2017., 126/2019., 84/2021., 114/2022., 36/2024.), u povodu optužnog prijedloga Policijske uprave šibensko-kninske, Policijske postaje Šibenik s Ispostavom Primošten KLASA: 211-07/25-5/16397 URBROJ: 511-13-07-25-1 od 27. lipnja 2025., nakon provedenog žurnog postupka, 28. srpnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Prvookrivljeni LS, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin L i majke U, rođen **.**.1977. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, po zanimanju konobar, nezaposlen, sa mjesečnim primanjima u iznosu od 1.200,00 eura, srednjeg imovnog stanja, oženjen, otac dvoje maloljetne djece, ranije prekršajno osuđivan, i

drugookrivljena US, djev. Đ, OIB: [osobni identifikacijski broj], kći A i F, rođena **.**.1985. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanka RH, po zanimanju trgovac, zaposlena, sa mjesečnim primanjima u iznosu 1.400,00 eura, srednjeg imovnog stanja, udana, majka dvoje maloljetne djece, ranije prekršajno neosuđivana,

krivi su

što su 26. lipnja 2025. u 22:30 sati u Danilu, općina [adresa], okrivljeni LS je uz prisutnost alkohola u organizmu ponovio psihičko i fizičko nasilje u obitelji uslijed kojeg nije nastupila tjelesna ozljeda, u nazočnosti djece, nad suprugom US, koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenost, s obzirom na to da je pravomoćnom i izvršnom sudskom odlukom Općinskog suda poslovni broj Pp-2543/2023 od 8. studenog 2023., pravomoćnom 8. studenog 2023. proglašen krivim za počinjeni prekršaj iz čl. 10. st. 1. t. 1. i čl. 10. st. 1. t.3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a drugookrivljena US počinila je psihičko nasilje u nazočnosti djece, a koje je kod žrtve, odnosno prvookrivljenog LS prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenosti i to na način da je navedenog dana i vremena u kuhinji obiteljske kuće na adresi prebivališta prvookrivljeni LS počinio je psihičko nasilje na štetu supruge odnosno drugookrivljene US na način da je istu u nazočnosti njihovo dvoje zajedničke djece, kćeri ĐS rođene **.**.2009. i sina AS rođenog **.**.2012. nezadovoljan kako se drugookrivljena US brine o kućanstvu, glasno vičući vrijeđao riječima "Šporkuljo, ciganko, kurvo, glupačo!", a da bi na to drugookrivljena US počinila psihičko nasilje na štetu supruga, odnosno prvookrivljenog LS, glasno vičući ga vrijeđala sljedećim riječima "Kretenu jedan, pijančino jedna, isti si ćaća!". Prvookrivljeni LS je ponovio fizičko nasilje u obitelji na način da je drugookrivljenu US uhvatio dlanovima za zapešća obje ruke i izgurao na dvorište iz kuhinje obiteljske kuće, a gdje je drugookrivljena US nastavila sa činjenjem psihičkog nasilja glasno vičući na supruga "Jeben ti dan kad si se rodija!". Okrivljeni supružnici nastavljaju sa činjenjem psihičkog nasilja u nazočnosti njihove zajedničke djece, a na način da su se glasno vičući svađali i međusobno vrijeđali raznim pogrdnim riječima sve do dolaska policijskih službenika PP Šibenik na mjesto događaja. Gore opisanim ponašanjem LS i US su si međusobno prouzročili uznemirenost i povredu dostojanstva,

čime je prvookrivljeni LS počinio prekršaj opisan u članku 10. točki 1. i 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjiv po članku 22. stavku 4. istog Zakona,

te čime je drugookrivljena US počinila prekršaj opisan u članku 10. točki 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjiv po članku 22. stavki 1. istog Zakona,

pa se prvookrivljenom LS, na temelju članka 22. stavka 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" br. 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018., 114/2022.)

izriče

KAZNA ZATVORA U TRAJANJU 30 (TRIDESET) DANA,

a drugookrivljenoj US se na temelju članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji

izriče

NOVČANA KAZNA U IZNOSU 300,00 EUR (TRISTO EURA).

II. Na temelju članka 40. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona, prvookrivljenom LS se u izrečenu ukupnu kaznu zatvora uračunava vrijeme provedeno u uhićenju na temelju izvješća o uhićenju Policijske uprave šibensko-kninske, Policijske postaje Šibenik s ispostavom Primošten od 26. lipnja 2025. u 23:20 sati do dovođenja na sud 27. lipnja 2025. u 10:30 sati (dva dana) na način da se svaki započeti dan uhićenja prvookrivljenika izjednačava s jednim danom zatvora, pa je prvookrivljeniku preostalo za izdržati još 28 (dvadeset osam) dana kazne zatvora.

III. Na temelju članka 44. Prekršajnog zakona prema prvookrivljenom LS primjenjuje se

UVJETNA OSUDA

pa se izvršenje izrečene kazne zatvora odgađa za vrijeme od 12 (dvanaest) mjeseci te se ista neće izvršiti ako prvookrivljenik u vrijeme provjeravanja ne počini jedan ili više prekršaja za koji mu je izrečena ista ili teža kazna od izrečene uvjetnom osudom.

IV. Na temelju članka 40. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona, drugookrivljenoj US se u izrečenu novčanu kaznu uračunava vrijeme provedeno u uhićenju na temelju izvješća o uhićenju Policijske uprave šibensko-kninske, Policijske postaje Šibenik s ispostavom Primošten od 26. lipnja 2025. u 23:20 sati do dovođenja na sud 27. lipnja 2025. u 10:30 sati (dva dana) na način da se svaki započeti dan uhićenja drugookrivljenice izjednačava sa započetih 39,82 eura novčane kazne, tako da je drugookrivljenici preostalo za platiti 220,36 EUR (dvjesto dvadeset eura i trideset šest centi) novčane kazne.

V. Na temelju članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona, drugookrivljena US je dužna platiti novčanu kaznu u roku u roku od 30 (trideset) dana od dana pravomoćnosti ove presude u korist Državnog proračuna, priloženom uplatnicom, a u protivnom će se postupiti prema odredbama članka 34. Prekršajnog zakona.

V. Na temelju članka avka 3. Prekršajnog zakona novčana kazna smatrat će se u cijelosti plaćenom ako drugookrivljena US plati dvije trećine izrečene novčane kazne u roku od 30 (trideset) dana od dana pravomoćnosti ove presude.

VI. Na temelju članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, okrivljenici su dužni platiti troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 EUR (trideset eura) – svaki, u roku od 30 (trideset) dana od dana pravomoćnosti ove presude u korist Državnog proračuna.

Obrazloženje

1. Policijska uprava šibensko-kninske, Policijska postaja Šibenik s Ispostavom Primošten je 27. lipnja 2025. podnijela protiv okrivljenika optužni prijedlog, gornji broj, zbog prekršaja činjenično opisanih i pravno označenih kao u izreci ove presude.

2. Pozvan da se očituje o krivnji za prekršaj koji mu se optužnim prijedlogom stavlja na teret, prvookrivljeni LS se izjasnio da se smatra krivim.

3. Pozvana da se očituje o krivnji za prekršaj koji joj se optužnim prijedlogom stavlja na teret, drugookrivljena US izjasnila se da se ne smatra krivom.

4. U svom iskazu od 27. lipnja 2025. prvookrivljeni LS (list spisa 47-48) iskazao da je točno da se jučer oko 22:30 sati dogodila svađa između njega i njegove supruge US. Točno je da je u alkoholiziranom stanju nezadovoljan načinom na koji njegova supruga brine o kućanstvu istu glasno počeo vrijeđati riječima „šporkuljo, ciganko, kurvo!". Ovo kurvo da joj je rekao u kontekstu da je zamoli da se ne ponaša kurvanjski u životu, u smislu vođenja kućanstva i obaveza u vezi održavanja kućanstva. Nije joj rekao da je glupača, ne koristi taj izraz, rekao joj je "bleso", jer to je izraz kojim se koristi u tom kontekstu. Točno je i to da ju je nakon što je ona njega glasno vrijeđala riječima kojih se ne može sjetiti u ovom trenutku, uhvatio dlanovima za zapešća obje ruke i izgurao na dvorište iz kuhinje obiteljske kuće, gdje mu je supruga opet uputila glasno vičući riječi kojih se ne može sjetiti. Navedenoj svađi prisustvovala su njihova maloljetna zajednička djeca, te je njihova vika, svađa i međusobno vrijeđanje raznim pogrdnim riječima trajalo dok nisu došli policijski službenici Policijske postaje Šibenik. Istina je da ga je cijela situacija uznemirila, uznemirio ga je njen stav nepoštivanja prema njemu, jučer mu je nešto dobacivala, bez dobre veze i dobrog odnosa. Inače da se ne svađaju često, jučer se sve ovo dogodilo zbog toga što im se pokvario frižider, on da je bio nervozan zbog presinga na poslu kojeg obavlja kod prijatelja te joj je uputio kritiku i optužio ju da je ona kriva da se pokvario frižider, jer se isti pokvario zbog toga što je bilo previše leda, odnosno zbog ne čišćenja istog. Na to joj je uputio kritiku, njoj to nije sjelo, te je ona digla glas i onda je on nju počeo vrijeđati, pa ona njega i tako dalje. Navodi da je cijela ta situacija trajala relativno kratko. Djeca su bila prisutna događaju, ali ne misli da ih je ovo nešto uznemirilo. Naravno, svađe nisu mirne i nisu nešto što se događa u zdravoj obitelji, sigurno ih je na neki način to pogodilo, ali ne misli da im je to uzrokovalo nekakvu patnju. Navodi da svakodnevno konzumira alkohol i to na način da pivu pije dok radi, a radi uvijek u jutarnjoj smjeni od 07:30 do 15:00 sati, za vrijeme ručka pije jednu čašu vine, bevandu te uvečer popije otprilike dvije čaše vina. Ne bi se nazvao alkoholičarem, normalno mu je svakodnevno piti ovom dinamikom, na to je navikao i tako funkcionira. Nije primijetio da alkohol djeluje na njega na način da potiče agresivnost u njemu. Naveo je i da se osjeća uznemireno zbog cijele situacije, slabo je spavao u pritvoru, po glavi mu se vrtilo svašta. Na poseban upit suda zašto drugačije iskazuje danas, a u odnosu na zapisnik o ispitivanju osumnjičenika od 27. lipnja 2025. u odnosu na to da je nije glasno vičući vrijeđao riječima "kurvo, glupačo", okrivljenik je naveo da se ne sjeća da je to rekao, nema običaj upućivati takve riječi. Kada mu je predočen zapisnik o ispitivanju osumnjičenika, potvrdio je da je to njegov potpis na obe strane zapisnika o ispitivanju osumnjičenika. Smatra da je cijela ova situacija nastala iz gluposti radi napornog dana kojeg je imao, vrućine te se uz sve to još pokvario frižider. Kad je na suprugu krenuo vikati i vrijeđati nije očekivao ovakvu eskalaciju, žao mu je zbog njihovog međusobnog ponašanja jučer.

5. U svom iskazu od 27. lipnja 2025. drugookrivljena US (list spisa 49-50) iskazala je da je točno sve ono što piše u optužnom prijedlogu. Točno je da su se jučer oko 22:30 sati ona i suprug međusobno svađali i vrijeđali prvo u kuhinji obiteljske kuće, a potom i u dvorištu obiteljske kuće i to na način da je prvo njen suprug LS nezadovoljan time kako ona brine o kućanstvu počeo ju glasno vičući vrijeđati riječima „Šporkuljo, ciganko! Kurvo, bleso", a to bleso da znači glupača u njegovoj glavi, na što mu je ona uzvratila glasno vičući ga vrijeđala riječima "kretenu jedan, pijančino jedna, isti si ćaća!" Nakon toga da ju je uhvatio dlanovima za zapešće obje ruke i izugrao iz kuhinje u dvorište obiteljske kuće, gdje ga je ona nastavila glasno vičući vrijeđati riječima „jeben ti dan kad si se rodija!'. Nastavili su sa glasnom svađom i međusobnim vrijeđanjem raznim pogrdnim riječima sve dok na mjesto događaja nisu došli policijski službenici Policijske postaje Šibenik. Njihova zajednička maloljetna djeca ĐS i AS su bili prisutni njihovoj svađi i opisanom ponašanju. Užasno ju je to sve uznemirilo, osjetila je povredu svog dostojanstva, osjećala se kao da je zadnje smeće, a ne kao majka njegove dvoje djece, ne dopušta da se itko nakon 18. godine dere na nu i vrijađa ju, to su mogli činiti njeni roditelji dok nije postala punoljetna, a od tada to ne dopušta nikome. Ne može reći da se često svađaju, ali se tu i tamo posvađaju, ne ovim intezitetom već su to uobičajene svađe supružnika. Što se tiče djece, oboje su osjetljivi, ali teško pokazuju osjećaje, tako da nije uočila da ih je ovaj događaj posebno uznemiro, međutim logično je da sigurno nisu sretni zbog svađe svojih roditelja. Ona nastoji puno pričati sa svojom djecom, pogotovo sa svojom kćerkom, ona ima 16 godina, sve razumije i uči je da treba živjeti u miru, da svađe nisu korisne, da su nepotrebne i ona to razumije. Točno je da njen suprug pije alkohol svakodnevno, dinamikom koju je sam u svom iskazu naveo. U odnosu na to navodi da ona ne pije i da zapravo ne podnosi ljude koji piju i smatra da je to njegov problem. Međutim, ne smatra da je alkoholičar, alli smatra da bi trebao smanjiti konzumaciju alkohola. Naime, u svakoj njihovoj svađi jačeg intenziteta, on da je bio pod utjecajem alkohola, to su bile verbalne svađe, između njih nije bilo svađa u kojima ju je fizički napao. Ovo je prvi put da ju je suprug fizički napao na način koji je opisan u optužnom prijedlogu. Dosad da se s njim samo verbalno svađala. Mora kazati da kad suprug nije u alkoholiziranom stanju, a porječkaju se oko nečega, intenzitet svađe nije isti već je puno slabijeg inteziteta nego kad je on u alkoholizranom stanju. Na upit suda okrivljenica je iskazala da ne osjeća nikakav strah od svog supruga. Prvookrivljenik da je pravomoćno osuđen za prekršaj nasilja u obitelji prema bliskoj osobi, odnosno njoj, nije kazneno osuđivan. U policiji je rekla da će ga napustiti i razvesti se od njega ako se ovakve svađe budu ponavljale. Žao joj je zbog toga što je vrijeđala svog supruga navedenim pogrdnim riječima, užasno se osjeća zbog toga, smatram i da nije primjerno što su se svađali pred djecom, te obećava da se ovakvo što više nikada neće ponoviti.

6. U dokaznom postupku sud je pročitao izvješće o uhićenju (list spisa 5-6), obavijest (list spisa 7), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu (list spisa 8), zapisnik o ispitivanju osumnjičenika (list spisa 9-10), zapisnik o ispitivanju osumnjičenika (list spisa 11-12), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu (list spisa 15), izvješće o uhićenju (list spisa 16-17), obavijest (list spisa 18) naredbu o određivanju mjere opreza (list spisa 19), presudu Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj Pp-2543/2023 od 8. studenog 2023. s potvrdom pravomoćnosti (list spisa 20-24), izvješće o pruženoj intervencije povodom dojave o nasilju u obitelji (list spisa 25-27), obrazac rizičnih faktora za ponavljanje nasilničkog ponašanja (list spisa 28-29), obrazac rizičnih faktora za ponavljanje nasilničkog ponašanja (list spisa 30-31), obavijest žrtvi nasilja u obitelji (list spisa 32), obavijest žrtvi nasilja u obitelji (list spisa 33-37), obrazac o provedenom postupku pojedinačne procjene potreba žrtve za zaštitom (list spisa 38), obrazac o provedenom postupku pojedinačne procjene potreba žrtve za zaštitom (list spisa 39) te potvrdu Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Odjel za prekršajne evidencije, klasa: 740-04/25-02/89292 od 27. lipnja 2025. i potvrdu Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Odjel za prekršajne evidencije, klasa: 740-04/25-02/89293 od 27. lipnja 2025.

7. Nakon provedenog dokaznog postupka, sud je nedvojbeno utvrdio da su okrivljenici počinili prekršaje koji im se optužnim prijedlogom stavljaju na teret.

8. Člankom 10. točkom 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je da je nasilje u obitelji primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda.

9. Člankom 10. točkom 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je da je nasilje u obitelji psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost.

10. Iz pročitane presude Općinskog suda u Šibeniku posl. br. Pp-2543/2023 donesene na zapisnik o ispitivanju okrivljenika od 8. studenog 2023. proizlazi da je prvookrivljenik LS **.**.2023. u [adresa] osuđen za učin prekršaja opisanog i kažnjivog po članku 22. stavku 3. istog Zakona. Navedenom presudom osuđen je na kaznu zatvora u trajanju 15 dana, uz primjenu mjere upozorenja – uvjetne osude s vremenom provjeravanja u trajanju 12 mjeseci odnosno da se izrečena kazna zatvora neće izvršiti ako okrivljenik ne počini isti ili istovrsni prekršaj u roku od 12 mjeseci od pravomoćnosti presude. Presuda je postala pravomoćna danom donošenja odnosno 8. studenog 2023. te je stoga razvidno da je vrijeme provjeravanja isteklo 8. studenog 2024.

11. Iz zakonitog dijela izvješća o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju o obitelji (list spisa 25-27) razvidno je da je 26. lipnja 2025. u 22:45 nepoznata osoba telefonom dojavila policijskoj postaji nasilje u obitelji od strane LS prema US. Na mjestu događaja, obiteljska kuća, po dolasku policijskih službenika bila je uredna, bez tragova nasilja. Zatečeni su supružnici US i LS i njihova maloljetna djeca ĐS i H. Neposrednim opažanjem i prikupljenim obavijestima utvrđeno je da je došlo do obostranog nasilja u obitelji između E i LS, u prisutnosti djece.

12. Iz zapisnika o ispitivanju osumnjičenika LS proizlazi da je LS posljednjih 18 godina u braku sa US s kojom ima dvoje maloljetne djece, kćer ĐS i sina US te da žive u obiteljskoj kući u [adresa]. Dana 26. lipnja 2025. u večernjim satima imao je nesuglasica sa suprugom US oko obavljanja kućanskih poslova, odnosno održavanja hladnjaka za koji je smatrao da se pokvario zbog njezinog nemara, pa je revoltiran time, svoju suprugu US vrijeđao raznim pogrdnim riječima, da je glupača. kurva, nesposobna i šporka, a na što je na njega također počela vrijeđati raznim pogrdnim riječima kojih se trenutno ne sjeća, nakon čega ju je objema rukama uhvatio za njezine ruke i odveo izvan kuće.

13. Iz zapisnika o ispitivanju osumnjičenice US proizlazi da je US posljednjih 18 godina u braku sa LS s kojim ima dvoje maloljetne djece, kćer ĐS i sina US te da žive u obiteljskoj kući u [adresa]. Dana 26. lipnja 2025. u večernjim satima i došlo je do svađe između nje i supruga, zbog toga što se pokvario hladnjak u kući, a LS je smatrao da je ona kriva za to jer ga nije čistila, pa ju je verbalno napao i počeo vrijeđati raznim pogrdnim riječima da je šporka, ciganka, kurva, nakon čega ju je uhvatio za obje ruke i izveo iz kuće. Nakon toga uzvratila mu je riječima "Jebem ti dan kad si se rodia.". Događaju da su svjedočila njihova maloljetna djeca.

14. Iz zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu proizlazi da je okrivljeniku LS utvrđena koncentracija alkohola u organizmu u iznosu 1,11 g/kg, umanjeno za 0,1 g/kg odnosno za granicu dopuštene pogreške mjerenja iznosi 1,01 g/kg.

15. Prvookrivljeni LS je u svojem iskazu priznao počinjenje prekršaja koji mu se stavljaju na teret, koje priznanje je sud cijenio istinitim jer je u međusobnom suglasju sa iskazom drugookrivljene US te sa pročitanim zapisnikom o ispitivanju osumnjičenika LS, zapisnikom o ispitivanju osumnjičenice US i zapisnikom o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu.

16. Drugookrivljena US je u svojem iskazu priznala počinjenje prekršaja koji joj se stavlja na teret, koje priznanje je sud cijenio istinitim jer je u međusobnom suglasju sa iskazom prvookrivljenog LS te pročitanim zapisnikom o ispitivanju osumnjičenika LS i zapisnikom o ispitivanju osumnjičenice US.

17. Sud je pročitanu materijalnu dokumentaciju u cijelosti cijenio istinitim.

18. Dakle, razvidno je da su navedene prigode okrivljenici postupali na način kako je opisano u izreci presude i to u prisutnosti zajedničke maloljetne djece. Prvookrivljeniku se optužnim aktom stavlja na teret ponovno počinjenje psihičkog i fizičkog nasilja u obitelji, dok se drugookrivljenici stavlja na teret počinjenje psihičkog nasilja.

19. U odnosu na psihičko nasilje, sud je u postupku prvo trebao utvrditi jesu li izgovorene riječi i postupanje okrivljenika navedene prigode imale težinu psihičkog nasilja odnosno imaju li potreban stupanj agresivnosti da bi kod žrtve nasilja uzrokovale posljedice ugroženosti ili povrijeđenosti, što je biće inkriminiranog prekršaja. S obzirom na notornu činjenicu da psihičko nasilje nije počinjeno baš svakom izgovorenom riječi, bilo je potrebno, s obzirom na cijeli kontekst događaja, utvrditi jesu li izgovorene riječi takvog intenziteta i agresivnosti da je ostvaren oblik nasilja iz članka 10. točke 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, odnosno jesu li kod oštećenika ostavile, odnosno mogle ostaviti takve posljedice da bi se moglo raditi o prekršajnom djelu nasilničkog ponašanja u obitelji te da bi se oštećenik uopće moglo smatrati žrtvom nasilja u smislu Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (tako Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u rješenju poslovni broj: Ppž-4800/2022 od 8. ožujka 2023.).

20. Psihičko nasilje je netjelesno nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost, a podrazumijeva svako ponašanje kojim nasilnik ugrožava psihičku opstojnost drugog člana obitelji, primjenom postupaka za koje zna (ili pretpostavlja) da kod žrtve mogu izazvati nelagodu, strah, duševnu nestabilnost, s ciljem uspostave kontrole nad žrtvom. Psihičko zlostavljanje je verbalno zlostavljanje, vrijeđanje, nazivanje pogrdnim i uvredljivim imenima između ostalog i ponižavanje te svaka vrsta diskriminacije (rasna, spolna, religijska…) i svi oblici psihičkih pritisaka koji kod žrtve proizvode nelagodu ili strah.

21. Razmatrajući cijeli kontekst i dinamiku događaja, a posebice imajući u vidu iskaze prvookrivljenika i drugookrivljenice, sud je zaključio da se zapravo radilo o svađi visokog intenziteta između okrivljenika koji su supružnici ali i da riječi koje su si isti upućivali navedene prigode spadaju u riječi verbalnog zlostavljanja, vrijeđanja i nazivanja pogrdnim i uvredljivim nazivima kojima se čini psihičko nasilje. Psihičko nasilje u obitelji je tzv. materijalni prekršaj odnosno prekršaj koji u biću djela sadrži i opisanu posljedicu. Djelo se smatra dovršenim kada je nastupila posljedica. Drugim riječima, da bi prekršaj nasilja u obitelji psihičkim nasiljem bio počinjen potrebno je da je ponašanjem počinitelja kod žrtve prouzročena povreda dostojanstva ili uznemirenost kao posljedica, a sud je nedvojbeno, sukladno iskazima okrivljenika, utvrdio da je kod oboje okrivljenika nastupila posljedica psihičkog nasilja – uznemirenost, a kod drugookrivljenice je uz uznemirenost i utvrđeno da je nastupila i posljedica u vidu povrede dostojanstva pa se time djelo psihičkog nasilja u obitelji smatra dovršenim.

22. Prvookrivljenom LS se ujedno stavlja na teret i počinjenje nasilja u obitelji fizičkom silom na štetu supruge odnosno drugookrivljene US na način da ju je "(…) uhvatio dlanovima za zapešća obje ruke i izgurao na dvorište iz kuhinje obiteljske kuće…", a što je isti u svom iskazu priznao.

23. Tjelesno nasilje u smislu članka 10. točke 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji je primjena fizičke uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda. Dakle, tjelesno nasilje predstavlja svaki oblik namjernog tjelesnog nasrtaja na žrtvu kojim kod iste nisu nastupile posljedice u vidu ozljede. Stav je ovog suda da postupanje okrivljenika prema svojoj supruzi u kontekstu i okolnostima navedene prigode ima intenzitet namjernog tjelesnog nasrtaja na žrtvu koji je potreban da bi se moglo smatrati da je ostvaren oblik nasilja iz članka 10. točke 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

24. Po provedenom dokaznom postupku, sud je nedvojbeno utvrdio da je 26. lipnja 2025. u 22:30 sati u [adresa], općina [adresa], okrivljeni LS je uz prisutnost alkohola u organizmu ponovio psihičko i fizičko nasilje u obitelji uslijed kojeg nije nastupila tjelesna ozljeda, u nazočnosti djece, nad suprugom US, koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenost, s obzirom na to da je pravomoćnom i izvršnom sudskom odlukom Općinskog suda poslovni broj Pp-2543/2023 od 8. studenog 2023., pravomoćnom 8. studenog 2023. proglašen krivim za počinjeni prekršaj iz čl. 10. st. 1. t. 1. i čl. 10. st. 1. t.3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a drugookrivljena US počinila je psihičko nasilje u nazočnosti djece, a koje je kod žrtve, odnosno prvookrivljenog LS prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenosti i to na način da je navedenog dana i vremena u kuhinji obiteljske kuće na adresi prebivališta prvookrivljeni LS počinio je psihičko nasilje na štetu supruge odnosno drugookrivljene US na način da je istu u nazočnosti njihovo dvoje zajedničke djece, kćeri ĐS rođene **.**.2009. i sina AS rođenog **.**.2012. nezadovoljan kako se drugookrivljena US brine o kućanstvu, glasno vičući vrijeđao riječima "Šporkuljo, ciganko, kurvo, glupačo!", a da bi na to drugookrivljena US počinila psihičko nasilje na štetu supruga, odnosno prvookrivljenog LS, glasno vičući ga vrijeđala sljedećim riječima "Kretenu jedan, pijančino jedna, isti si ćaća!". Prvookrivljeni LS je ponovio fizičko nasilje u obitelji na način da je drugookrivljenu US uhvatio dlanovima za zapešća obje ruke i izgurao na dvorište iz kuhinje obiteljske kuće, a gdje je drugookrivljena US nastavila sa činjenjem psihičkog nasilja glasno vičući na supruga "Jeben ti dan kad si se rodija!". Okrivljeni supružnici nastavljaju sa činjenjem psihičkog nasilja u nazočnosti njihove zajedničke djece, a na način da su se glasno vičući svađali i međusobno vrijeđali raznim pogrdnim riječima sve do dolaska policijskih službenika PP Šibenik na mjesto događaja. Gore opisanim ponašanjem LS i US su si međusobno prouzročili uznemirenost i povredu dostojanstva.

25. Sud je nedvojbeno utvrdio da su se u opisanom ponašanju prvookrivljenog LS ostvarila bitna obilježja prekršaja iz članka 22. stavka 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji te da su se u opisanom ponašanju drugookrivljene US ostvarila bitna obilježja prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koje prekršaje ih je sud proglasio krivim.

26.1. Sud je je iz činjeničnog opisa ispustio dio "a, kao i uznemirenost i duševne patnje kod svoje zajedničke djece koja su prisustvovala gore opisanom ponašanju okrivljenih" budući da to nije utvrđeno u dokaznom postupku. Naime, iz suglasnih iskaza oba okrivljenika koji su roditelji navedene djece ne proizlazi da bi djecu uznemirio ovaj događaj.

26.2. Nadalje, sud je iz činjeničnog opisa ispustio nevažne dijelove. Naime, člankom 160. stavkom 2. točkom 5. Prekršajnog zakona propisano je da optužni prijedlog sadrži činjenični opis radnje prekršaja iz koje proistječe zakonsko obilježje prekršaja. Svi ostali podaci, pa tako primjerice i oni koji se odnose na postupanje policije, trebali bi biti sadržani u obrazloženju optužnog akta. Kako je činjenični opis opterećen nepotrebnim detaljima, sud je iz istog ispustio nevažne dijelove, pazeći da ne zadire u biće djela prekršaja.

27.1. Ujedno, ističe se da iako je dokazano da su se okrivljenici navedene prigode na opisan način ponašali u nazočnosti djece, sud okrivljenicu US nije osudio za taj oblik nasilja u obitelji koji se pravno označava (kaznena odredba) kao djelo iz članka 22. stavka 3. Zakona o zaštiti nasilja u obitelji.

27.2. Naime, tužitelj je u optužnom prijedlogu propustio naznačiti i podvesti opisano ponašanje okrivljenice pod točnu pravnu oznaku (kaznena odredba), odredbu članka 22. stavka 3. Zakona o zaštiti nasilja u obitelji, već je njezino ponašanje pravno označio odredbom članka 22. stavkom 1. Zakona o zaštiti nasilja u obitelji. U tom smislu ističe se da sukladno članku 449. stavku 2. Zakona o kaznenom postupku sud nije vezan za prijedloge tužitelja o pravnoj ocjeni djela, ali optuženika ne može proglasiti krivim za kazneno djelo teže od onog koje mu je optužbom stavljeno na teret. Budući da je sankcija propisana člankom 22. stavkom 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (novčana kazna u iznosu od najmanje 1.100,00 eura ili kazna zatvora u trajanju od najmanje 45 dana) teža za okrivljenicu od sankcije propisane člankom 22. stavkom 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (novčana kazna u iznosu od najmanje 300,00 eura ili kazna zatvora do 90 dana), to sud nije ovlašten izmijeniti pravnu oznaku djela na način da ju proglasi krivom za učin prekršaja iz članka 22. stavka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji jer je to teže prekršajno djelo od onog koje joj je optužnim aktom stavljeno na teret te bi time sud prekoračio optužbu na štetu okrivljenice.

28. Člankom 22. stavkom 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je da tko počini nasilje iz članka 10. ovoga Zakona, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 300,00 eura ili kaznom zatvora do 90 dana.

29.1. Člankom 22. stavkom 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je da tko ponovi nasilje u obitelji iz stavka 3. ovoga članka, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 1300,00 eura ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 60 dana

29.2. Člankom 22. stavkom 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je da tko u nazočnosti djeteta ili osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi počini nasilje iz članka 10. ovoga Zakona, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 1100,00 eura ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 45 dana.

30. Prilikom donošenja odluke o kazni sud je primijenio opće pravilo o izboru vrste i mjere kazne te je u odnosu na okrivljenike ocijenio sve olakotne i otegotne okolnosti u smislu članka 36. Prekršajnog zakona.

31. Sud je prvookrivljenom LS kao olakotne okolnosti cijenio priznanje prekršaja, izraženo kajanje i njegove osobne i imovinske prilike, dok mu je kao otegotnu okolnost cijenio raniju prekršajnu osuđivanost za nasilje u obitelji iz članka 22. stavka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (presudom Općinskog suda u Šibeniku od 8. studenog 2023., pravomoćnom 8. studenog 2023. kojom mu je izrečena kazna zatvora u trajanju 15 dana, s vremenom provjeravanja 12 mjeseci od pravomoćnosti). Cijeneći navedene okolnosti u njihovoj ukupnosti, a posebice to da je okrivljenik već prekršajno osuđivan za prekršaj iz članka 22. stavka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, sud je okrivljeniku za počinjeno djelo prekršaja izrekao kaznu zatvora kao težu kaznu i to, primjenjujući pritom odredbe članka 37. Prekršajnog zakona o ublažavanju kazne, kaznu zatvora u trajanju 30 dana. Sud nije našao opravdanim okrivljeniku izreći novčanu kaznu kao blažu jer je mišljenja da će se jedino izborom teže kazne – kazne zatvora, u konkretnom slučaju ostvariti svrha kažnjavanja propisana člankom 32. Prekršajnog zakona.

32. S obzirom na to da je prvookrivljeni LS bio lišen slobode u vezi s ovim prekršajem, vrijeme njegovog uhićenja (dva dana) se u skladu s člankom 40. stavkom 1. i stavkom 2. Prekršajnog zakona uračunava u izrečenu ukupnu kaznu zatvora na način se svaki započeti dan uhićenja izjednačava s jednim danom zatvora tako da je okrivljeniku preostalo za izdržati još 28 dana kazne zatvora.

33. Međutim, imajući u vidu sve okolnosti konkretnog događaja, izraženo žaljenje okrivljenika, njegove osobne i imovinske prilike okrivljenika te imajući u vidu da je drugookrivljenica, a ujedno i žrtva, iskazala da ne osjeća nikakav strah od prvookrivljenika, sud je prema prvookrivljeniku primijenio mjeru upozorenja - uvjetnu osudu tako da se preostalo trajanje izrečene kazne zatvora pod uvjetom određenim zakonom neće izvršiti, smatrajući da izrečenu kaznu zatvora, koja je dovoljna i primjerena svim okolnostima počinjenja djela, nije potrebno neposredno i izvršiti jer će već i uvjetna osuda postići opću i specijalnu svrhu kažnjavanja, zbog čega ju je i izrekao prvookrivljeniku.

34. Sud je drugookrivljenoj US kao olakotne okolnosti cijenio priznanje prekršaja, izraženo žaljenje, osobne i imovinske prilike te njenu prekršajnu neosuđivanost. Cijeneći navedene okolnosti u njihovoj ukupnosti, sud je drugookrivljenoj US izrekao novčanu kaznu kao blažu kaznu, umjesto alternativno propisane kazne zatvora, u visini zakonom propisanog minimuma, smatrajući da je tako izrečena kazna primjerena težini djela i stupnju krivnje okrivljenice te da će se njome ostvariti svrha kažnjavanja.

35. S obzirom na to da je drugookrivljena US bila lišena slobode u vezi s ovim prekršajem, vrijeme njezinog uhićenja (dva dana) se u skladu s člankom 40. stavkom 1. i stavkom 2. Prekršajnog zakona uračunava u izrečenu novčanu kaznu na način da se svaki započeti dan uhićenja izjednačava s 39,82 eura novčane kazne, tako da je drugookrivljenoj US preostalo za platiti 220,36 eura novčane kazne.

36. Na temelju članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona novčana kazna smatrat će se u cijelosti plaćenom ako drugookrivljena US plati dvije trećine izrečene novčane kazne u roku određenim ovom presudom.

37. Tužitelj je u optužnom prijedlogu predložio da se prvookrivljeniku izrekne zaštitna mjera obaveznog liječenja od ovisnosti o alkoholu, međutim sud taj prijedlog nije prihvatio. Naime, člankom 18. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji je propisano da se zaštitna mjera obveznog liječenja od ovisnosti može izreći počinitelju nasilja u obitelji koji je nasilje počinio pod djelovanjem ovisnosti o alkoholu, drogi ili drugoj vrsti ovisnosti ako postoji opasnost da će zbog te ovisnosti ponoviti nasilje u obitelji. Pritom treba imati u vidu i odredbu članka 53. stavka 1. Prekršajnog zakona prema kojoj se zaštitna mjera obveznog liječenja od ovisnosti u trajanju od jednog mjeseca do jedne godine sud može izreći okrivljeniku koji je prekršaj počinio pod odlučujućim djelovanjem ovisnosti o alkoholu, drogi ili druge vrste ovisnosti ako postoji opasnost da će zbog te ovisnosti u budućnosti počiniti prekršaj. Stoga, da bi se navedena zaštitna mjera mogla izreći nije dovoljno da počinitelj počini prekršaj pod utjecajem alkohola, već mora postojati odlučujuće djelovanje ovisnosti o alkoholu, drugim riječima da je upravo zbog svoje ovisnosti o alkoholu počinio prekršaj. Sud tijekom postupka nije imao razloga posumnjati da je okrivljenik djela prekršaja počinio pod djelovanjem ovisnosti o alkoholu, odnosno da bi isti bio ovisan o alkoholu (što proizlazi iz samog iskaza drugookrivljenice, a i iz iskaza samog prvookrivljenika), zbog čega da bi ponovio nasilje u obitelji, pa stoga u dokaznom postupku nije niti naredio psihijatrijsko vještačenje okrivljenika na tu okolnost.

38. S obzirom na to da su okrivljenici proglašeni krivim, obvezani su naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu. Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka ("Narodne novine" broj 18/2013.) propisan je opći okvir paušalne svote troškova prekršajnog postupka u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna. Izrečena visina paušalnog iznosa primjerena je složenosti i trajanju postupka, a sve u skladu s odredbom članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona.

39. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

U Drnišu 28. srpnja 2025.

Sutkinja:

Marina Belak

Odluku izradila viša sudska savjetnica:

Zrinka Aužina

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od osam dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za prvostupanjski i drugostupanjski sud, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

Dostaviti:

1. Tužitelju

2. Prvookrivljeniku

3. Drugookrivljenici

4. U spis