Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 27

Poslovni broj: P-743/2019-38

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu Tihani Lovrić, u pravnoj stvari tužitelja pod 1. BO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i pod 2. ŽO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćniku Marini Kedžo, odvjetnici u Splitu, protiv tuženika Grad Kaštela, Kaštel Sućurac, Braće Radića 1, OIB: 08727843572, zastupano po punomoćniku Vinku Samardžiću, odvjetniku u Splitu, radi uspostave prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja, nakon održane javne glavne rasprave zaključene 12. lipnja 2025., u prisutnosti punomoćnika tužitelja pod 1. i pod 2. ĆO, odvjetnice u [adresa] i zamjenice punomoćnika tuženika Marije Baban Bulat, odvjetnice u Splitu, na ročištu za objavu presude 28. srpnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"1. Nalaže se uspostava prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja na nekretninama označenima kao čest. zgr. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], u vještvu vještaka Tomislava Čipčića dipl.ing.geod. od 26.09.2023.god. označena plavim linijama i slovima OPJEICO, čest. zgr. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], u vještvu vještaka Tomislava Čipčića dipl.ing.geod. od 26.09.2023.god. označena plavim linijama i slovima IEJKFLGI i čest. zgr. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], u vještvu vještaka Tomislava Čipčića dipl.ing.geod. od 26.09.2023.god. označena plavim linijama i slovima LMHBNOCIGL, današnje oznake čest. zem. [katastarska čestica] ZU 46226 KO [katastarska općina], kakvo je bilo prije provedbe rješenja Općinskog suda u Splitu, Posebnog zemljišnoknjižnog odjela u Kaštel Lukšiću broj Z-45222/18 od 05. prosinca 2018.godine.

2. Dužan je tuženik u roku od 15 dana po pravomoćnosti presude i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužiteljima parnični trošak, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od dana donošenja prvostupanjske presude do konačne isplate, a koja kamata se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01.siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01.srpnja te godine, a što se odnosi na kamatnu stopu koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke."

II. Nalaže se tužitelju pod 1. i pod 2., u roku petnaest dana (15), naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 3.000,00 eura sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od presuđenja do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

Obrazloženje

1. Tužitelji su 20. veljače 2019. sudu podnijeli tužbu u kojoj navode da je tuženik upisan kao vlasnik za cijelo nekretnina označenih kao čest. zgr. [katastarska čestica] ZU 1276 k. o. [katastarska općina], čest. zgr. [katastarska čestica] ZU 1264 k. o. [katastarska općina] i čest. zgr. [katastarska čestica] ZU 1265 k. o. [katastarska općina], a kao vlasnik da se upisao temeljem rješenja Općinskog suda u Splitu, Posebnog zemljišnoknjižnog odjela u Kaštel Lukšiću broj Z-45222/18 od 5. prosinca 2018. Rješenje temeljem kojeg je tuženik upisan vlasnikom nekretnina da je doneseno u pojedinačnom ispravnom postupku kojeg je tuženik pokrenuo temeljem isprave pogodbena zamjena sklopljene pred Kotarskim sudom u Trogiru, pod poslovnim brojem R-697/53 od 10. kolovoza 1953. Iz isprave da je vidljivo da će ista stupiti na snagu tek po ispunjenju uvjeta navedenih u njoj, a predlagatelj u tijeku postupka da nije dokazao ispunjenje uvjeta te samim time da nije ni postojao opravdan razlog za pokretanje predmetnog pojedinačnog ispravnog postupka, a još manje za donošenje meritorne odluke. Nadalje, navodi kako osim što predmetna nagodba nikada nije bila odobrena, ista nije bila ni faktički provedena jer zamjena nekretnina nije bila izvršena. Zaključno, ukazuje kako je prije provedbe naprijed navedenog rješenja kao vlasnica ½ idealnog dijela naprijed označenih nekretnina bila upisana HO pok. ŽO, a koja je preminula 2015. te čiji su zakonski nasljednici njena djeca, ovdje tužitelji.

1.1. Podneskom od 12. veljače 2025. te na ročištu od 12. lipnja 2025. tužitelji su uredili tužbeni zahtjev, a kojem uređenju se tuženik protivio, ističući da bi se radilo o preinaci tužbe.

1.2. Glede protivljenja tuženika uređenju tužbenog zahtjeva, za navesti je kako se u konkretnom slučaju ne radi o preinaci tužbe već o uređenju tužbenog zahtjeva sukladno nalazu i mišljenju vještaka geodetske struke, odnosno o situaciji propisanoj čl. 191 st. 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11.

- službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23.; dalje: ZPP). Još je za navesti kako je iz rješenja poslovni broj Z-32651/2021 od 11. studenog 2022., kojeg je tuženik dostavio u spis (list 85-87 spisa) proilazi da bi utužene čestice zemlje bile poništene nakon zaključenja prethodnog postupka.

2. U odgovoru na tužbu tuženik se usprotivio tužbenom zahtjevu u cijelosti te naveo kako je upravo tuženik stvarni i isključivi vlasnik utuženih nekretnina, a što je i dokazao u sudskom postupku.

3. Tijekom postupka prvostupanjski sud je izveo dokaz pregledom i čitanjem isprava i dokumentacije sadržane u spisu i to: izvatka iz zemljišnih knjiga za predmetne nekretnine, potvrde o smrti za pok. HO rođenu PO, saslušan je tužitelj pod 1., izveden je dokaz vještačenjem po stalnom sudskom vještaku geodetske struke te je pročitan spis Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Z-45222/18.

3.1. Sud nije izveo dokaz saslušanjem tužiteljice pod 2. jer su ročištu od 9. veljače 2022. tužitelji odustali od izvođenja istog.

4. Nakon ocjene svakog dokaza zasebno i u njihovoj ukupnosti te na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka, u skladu s člankom 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22.; dalje: ZPP) sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

5. Predmet spora je tužbeni zahtjev tužitelja za ispravkom upisa u zemljišnoj knjizi, postavljen u smislu odredbe članka 197. stavak 1. alineja 1. u svezi sa člankom 194. stavak 3. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 73/00, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13, 60/13 i 108/17 – dalje: ZZK), koji se ovdje primjenjuje na temelju članka 241. stavak 1. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine br. 63/19 128/22 i 155/23, dalje ZZK/19).

6. Tužitelji u tužbi tvrde da je pogrešan upis prava vlasništva na predmetnim nekretninama, na temelju rješenja poslovni broj Z-45222/18 od 5. prosinca 2018. donesenog u zemljišnoknjižnom ispravnom postupku budući da su oni na toj nekretnini stekli to pravo nasljeđivanjem iza svoje prednice pok. HO koja je u spomenutom postupku brisana.

6.1. Ispravak je pravni postupak kojim se mijenja ili briše upis u zemljišnoj knjizi radi usklađivanja s točnim stanjem stvari. U ovom slučaju, tužitelji pozivom na univerzalno sljedstvo traže ispravak kako bi se uspostavilo prijašnje zemljišno knjižno stanje.

7. Ovdje je prvenstveno imati u vidu da je tužba za ispravak iz članka 197. ZZK-a posljedica odredbe članka 194. stavak 3. ZZK-a koja propisuje da se protiv odluke zemljišnoknjižnog suda donesene na raspravi za ispravak ne može uložiti žalba, ali ona ne sprječava ostvarivanje prava u parnici pred sudom ili u postupku pred drugim nadležnim tijelom. Zahtijevati ispravak upisa u zemljišnu knjigu pokretanjem parnice ili drugoga postupka pred nadležnim tijelom (tužba za ispravak) prema odredbi članku 197. stavak 1. ZZK-a imaju pravo:

- osobe čijim prijavama ili prigovorima zemljišnoknjižni sud nije u cijelosti ili djelomično udovoljio u ispravnom postupku;

- osobe čiji je upis ili prvenstveni red upisa odlukom donesenom u postupku zemljišnoknjižni sud naredio izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati.

7.1. Prema stavku 2. istog članka pravo tužbom zahtijevati ispravak prestaje protekom rokova određenih ovim Zakonom za podizanje brisovne tužbe, s tim da trogodišnji rok počinje teći od časa provedbe spornog upisa, odnosno od kad je dostavljeno rješenje o odbijanju prijave ili prigovora. Nadalje stavkom 3. istog članka propisano je da se na tužbu za ispravak na odgovarajući način primjenjuju pravila po kojima se u slučaju brisovne tužbe štite osobe koje su postupale s povjerenjem u potpunost i istinitost zemljišnih knjiga.

7.2. Odlučujući o aktivnoj legitimaciji tužitelja treba imati u vidu kako su isti 15. siječnja 2019., kao nasljednici protustranke HO (koja je umrla prije pokretanja ispravnog postupka) podnijeli prigovor u ispravnom postupku, a koji prigovor je rješenjem od 16. siječnja 2019. odbačen. Stoga, kao osobe koje nisu bile prethodno upisane i čiji prigovor je odbačen, a ne odbijen ne bi spadale u krug osoba kojim je odredbom članka 197. st. 1. ZZK priznato pravo na podnošenje tužbe za ispravak. Naravno, navedeno ih ne bi spriječavalo na podnošenje tužbe na utvrđenje prava vlasništva.

7.3. Međutim, tužitelji su ujedno stjecatelji predmetnih nekretnina po osnovu nasljeđivanja iza smrti pok. HO, čije suvlasništvo od ½ dijela je u zemljišnim knjigama izbrisano temeljem rješenja Z-45222/18, te bi stoga po toj osnovi, jer su smrću prednice HO, stupili u njen pravni položaj, bili aktivno legitimirani na tužbu za ispravak.

7.4. Pritom se napominje kako nije odlučno jesu li ili ne predmetne nekretnine unesene u rješenje o nasljeđivanju iza smrti pok. HO, te utvrđene ostavinskom masom, ovo jer temeljem odredbe iz članka 5. stavak 2. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“ 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15 i 14/19, dalje:ZN) ostaviteljevom smrću prelazi njegova ostavina na nasljednike, čime postaje njihovo nasljedstvo, a rješenje o nasljeđivanju ima deklaratornu narav.

7.5. Treba još kazati kako je u ovom postupku tuženik neposredni stjecatelj na kojeg se ne odnosi rok iz članka 129. ZZK-a. Navedeno znači da se tužba protiv osobe u čiju je korist proveden upis glede kojeg se zahtijeva ispravak (neposredni stjecatelj) te njezinih univerzalnih pravnih slijednika i nepoštenog trećeg stjecatelja može podići sve dok ne nastupe činjenice na temelju kojih bi povrijeđeno knjižno pravo i tako trebalo prestati ako zakonom nije drukčije određeno (članak 129. stavak 1. ZZK-a).

8. U postupku koji je pokrenut tužbom za ispravak u smislu odredbe članka 197. ZZK-a, sud je dužan provesti (a tužitelj predložiti) sve dokaze koji su nužni za utvrđivanje osnovanosti tužbenog zahtjeva i to tvrdnju tužitelja da mu pripada određeno knjižno pravo odnosno da to pravo ne pripada protivnoj parničnoj stranci ukoliko je to pravo u njezinu korist upisano, kao što je to ovdje slučaj.

8.1. Jednako tako tuženik je u takvoj vrsti parnice dužan predložiti sve dokaze kojima pobija navode i dokaze tužitelja (članak 219. stavak 1. ZPP) te dokazati svoju tvrdnju da sporno stvarno pravo pripada upravo njemu. Sud u takvoj vrsti parnice donosi odluku na temelju svih provedenih dokaza nužnih za pravilno i potpuno utvrđivanje činjeničnog stanja u pogledu postojanja određenoga knjižnog prava, njegovog nositelja, sadržaja i opsega.

9. U postupku nije bilo sporno da su prednik tužitelja pok. PO (VO) PO pok. ĆO (djed tužitelja) i prednik tuženika NO Općine Kaštela dana 10. kolovoza 1953. pred Kotarskim sudom u Trogiru sklopili pogodbu zamjene (list 3 spisa Z- 45222/18) kojom se, u cilju izvađanja javnih radova u Kaštel Novom, vrši razmjena nekretnina i to na način da PO ustupa u vlasništvo putem zamjene općoj narodnoj imovini organu upravljanja u NOO Kaštela, štalu i ruševinu označenu sa čest. zgr. [katastarska čestica] ko [katastarska općina], dok općenarodna imovina zastupana po NOO Kaštela ustupa u vlasništvo putem zamjene ZO pok. ĆO dio čest. zgr. [katastarska čestica] stan u prvom katu i konobu u prizemlju, čest. zem. [katastarska čestica] u naravi štala te čest. zem. [katastarska čestica] zvana „Vlake“ sve u ko K. Novi, te pravo prolaza od puta Polinovca do štale kolima preko čest. zem. [katastarska čestica].

9.1. Kao sporno, u postupku je trebalo utvrditi je li predmetna zamjena izvršena, je li tuženik temeljem nje stekao pravo vlasništva na predmetnim nekretninama te je li, posljedično tome, upis izvršen rješenjem Z-45222/18 valjan.

10. Saslušan na glavnoj raspravi tužitelj pod 1. je iskazivao kako se na nekretnine koje su predmet spora tuženik pokušao uknjižiti još 2006. godine, ali je tada tuženikov zahtjev odbijen. Naveo je kako je nekadašnja Skupština Općine Split sklopila s njegovim djedom PO pogodbu zamjene od 10. kolovoza 1953. Skupština Općine Split međutim da nije ispoštovala svoje obveze iz pogodbe, odnosno ispoštovala je nekih pedeset posto obveza. Između ostaloga da je njegov djed je pogodbenom zamjenom dobio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 5.400m2. Na tu česticu da se bio i uknjižio. Međutim, kasnije da je ta čestica cijepana u dvije čestice te je ona čestica na kojoj je uknjižen njegov pokojni djed imala nakon cijepanja svega 2.900m2. Na ostatku, odnosno drugoj formiranoj čestici vlasnik je postao NO. Nije mu poznat razlog cijepanja čestice niti uknjižbe gospodina NO. Glede čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] da SO Split nije ispoštovala ništa te njegov pokojni djed tu nekretninu uopće nije dobio. Za čest. zgr. [katastarska čestica] da je ispoštovana obveza druge strane te je njegov djed tu česticu dobio i uknjižio se na nju i njegova je obitelj drži u posjedu. Od 1954. god. pa do danas da je stanje isto, dakle ranije SO Split, a nakon toga grad Kaštela da nisu ispunili u cijelosti svoje obveze iz pogodbene zamjene. Po pogodbenoj zamjeni da je njegov djed predao u posjed tadašnjoj SO Split čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] što je u naravi predstavljalo kuću. Naknado da je Općina tu kuću srušila i na dijelu zemljišta izgrađena je cesta, otprilike na jednoj trećini, a ostatak da predstavlja zemljišnu parcelu. Njegov djed je isplaćen za čestice zgrade, a ne za zemlju na kojoj je kuća bila izgrađena. S tim da ni za kuću nije bio isplaćen u cijelosti. Djed da je po pogodbenoj zamjeni trebao dobiti cijeli kat i konobu u prizemlju čest. zgr. [katastarska čestica], a dobio je samo polovicu od toga, a sve kako je objasnio jer je nekretnina cijepana. Gledajući zgradu da je trebao dobiti cijeli kat, a dobio je samo dio kata. Ista stvar da je i u konobi gdje je također djed dobio jednu polovicu od onoga što je trebao dobiti po pogodbenoj zamjeni. Sve ovo što je djed dobio, da je dobio po dopunskom ugovoru iz 1957. godine. Tada da je i stupio u posjed tog dijela što je dobio i da do danas to njegova obitelj drži u posjedu. Za ostali dio da je djed angažirao odvjetnika koji je pisao "pravobraniteljstvu", ali Općina uporno nije dostavljala dokumentaciju ni pravobranitelju ni odvjetniku.

11. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještka za geodeziju i hidrografiju Tomislava Čipčića, vještaka proizlazi kako je na temelju podataka izvađenih iz zemljišnih knjiga i katastra utvrdio za:

- čest. zgr. [katastarska čestica] (u prilogu na Prikazu lica mjesta i slikama tijelo označeno plavim linijama i slovima O P J E I C) da se je vodila u zemljišniku u ZK ulošku br. [broj ZK uloška] kao štala od 36 m2, a u kat. operatu u Posjedovnom listu br. 3575 kao neplodno zemljište od 31 m2. U naravi da se radi o dijelu ulice Obala kralja Tomislava (u prilogu na Prikazu lica mjesta i slikama tijelo označeno plavim i crvenim linijama i slovima C O P J E D C) u površini od 18 m2 te o dijelu "štekata" (u prilogu na Prikazu lica mjesta i slikama tijelo označeno plavim i crvenim linijama i slovima C D E I C) u površini od 13 m2;

- čest. zgr. [katastarska čestica] (u prilogu na Prikazu lica mjesta i slikama tijelo označeno plavim linijama i slovima I E J K F L G I) da se je vodila u zemljišniku u ZK ulošku br. [broj ZK uloška] kao štala od 42 m2, a u kat. operatu u Posjedovnom listu br. 3575 kao neplodno zemljište od 42 m2. U naravi da se radi o dijelu ulice Obala kralja Tomislava (u prilogu na Prikazu lica mjesta i slikama tijela označeno plavim i crvenim linijama i slovima E J K F E i F L G F) u površini od 22 m2 te o dijelu "štekata" (u prilogu na Prikazu lica mjesta i slikama tijelo označeno plavim i crvenim linijama i slovima E F G I E) u površini od 20 m2;

- čest. zgr. [katastarska čestica] (u prilogu na Prikazu lica mjesta i slikama tijelo označeno plavim linijama i slovima L M H B N O C I G L) da se je vodila u zemljišniku u ZK ulošku br. [broj ZK uloška] kao štala od 88 m2, a u kat. operatu u Posjedovnom listu br. 3575 kao neplodno zemljište od 88 m2. U naravi da se radi o dijelu ulice Obala kralja Tomislava (u prilogu na Prikazu lica mjesta i slikama tijela označeno plavim i crvenim linijama i slovima B N O C B i L M H G L) u površini od 44 m2 te o dijelu "štekata" (u prilogu na Prikazu lica mjesta i slikama tijelo označeno plavim i crvenim linijama i slovima B C I G H B) u površini od 44 m2;

11.1. Stranke nisu imale primjedbi na nalaz i mišljenje, ali su tužitelji tražili isto nadopuniti na način da se prikaže povrršina između oduzetih nekretnina i i najbližih sjevernih i zapadnih kuća te te u oznaci lika i površine koje u odnosu na oduzete nekretnine nije „uzela cesta“.

11.2. Očitujući se na traženja tužitelja, sudski vještak je kazao kako u cijelosti ostaje pri svom nalazu i mišljenju te da se iz dostavljene skice iz 1938. god. ne može utvrditi koliko su "porušene nekretnine tužitelja bile odmaknute od najbližih sjevernih kuća", te da površine upisane u zemljišniku odgovaraju izračunatim površinama iz danih dužina na toj skici unutar granica dozvoljenog odstupanja.

12. Čitanjem pogodbe zamjene (list 3 spisa Z-4522/18) sud je, osim nespornih činjenica da bi istom prednik tužitelja sa prednikom tuženika izvršio zamjenu čestica 134/1, 134/2 i 135 ko [katastarska općina] (vlasništvo prednika tužitelja) za čestice 215/2, 212/4 i 583/1 (vlasništvo prednika tuženika) te ustanovio pravo služnosti prolaza kolima, utvrdio i ta da bi Narodni odbor kotara Split na sjednici Kotarskog vijeća i Vijeća proizvođača održanoj 23. studenog 1953. donio rješenje kojim se daje suglasnost na ugovor o zamjeni zemljišta između DO i ĐO i to na način da VO predaje u vlasništvo čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok se njemu predaje u vlasnost dio čest. zgr. [katastarska čestica] te čest. zem. [katastarska čestica] sve ko [katastarska općina] te pravo prolaza uz put od puta Polinovac od štale kolima preko čest. zem. [katastarska čestica] .

12.1. Ispod strojno otisnutog teksta, nalazi se rukom pisana bilješka slijedećeg sadržaja: č. zgr. [katastarska čestica], č. zgr. [katastarska čestica] stan: 2 sobe kuhinja zahod, 215/2 konoba ispod stana (međusobno povezano vitičastom zagradom), 212/4 prva riječ nečitka, a potom „upotrebljavana kao štala“

12.2. Također, utvrđeno je da bi predmetna isprava bila prijepis isprave koja se nalazi u zbirci isprava pod poslovnim brojem Z-613/57.

13. Čitanjem dopunskog ugovora (list 5 spisa Z-4522/18) sklopljenog dana 17. listopada 1957. sud je utvrdio kako je istim između prednika tužitelja PO i prednika tuženika NO Kaštela sklopljen dopunski ugovor ovo jer sklopljena pogodba nije bila podesna za uknjižbu u pogledu dijela čest. zgr. [katastarska čestica] s obzirom da pogodbom nije točno određena veličina dijel aprava vlaasništva od cijeline. Tako su stranke ugovorile da bi bi bile vlasnici za jednu polovinu dijela čest. zgr. [katastarska čestica] na način da će PO imati isključivo pravo suvlasništva na jednake dijelove, a da će isto tako imati isključivo pravo uprave porabe i uživanja nad čitavim prizemljem zgrade/konove i nad čitavim prvim katom zgrade/stan od dvije dobe kuhinje hodnika i zahoda.

13.1. Nadalje je utvrđeno da bi predmetni ugovor bio naknadno odobren od strane javnog pravobranilaštva 2. studenog 1958.

13.2. Također, utvrđeno je da bi predmetna isprava bila prijepis isprave koja se nalazi u zbirci isprava pod poslovnim brojem Z-613/57.

14. Čitanjem posjedovnog lista broj 2730 (list 7 spisa Z-4522/18) utvrđeno je kako je kao posjednik predmetnih nekretnina upisan tuženik.

15. Iz obrazloženja rješenja Z-4522/18 od 5. prosinca 2018. proizlazi između ostalog i to da bi sud izvršio uvid u zemljišne knjige za ko [katastarska općina] te utvrdio da bi se pok. PO uknjižio na temelju navedene pogodbene zamjene na čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i ½ dijela čest. zgr. [katastarska čestica] sve ko [katastarska općina] i to rješenjem pod brojem Z-613/57.

16. Analaizom svih izvedenih dokaza sud zaključuje kako je, upravo suprotno navodima tužitelja, upis tuženika kao vlasnika predmetnih čestica rješenjem Z- 45222/18 pravilno izvršen jer je tuženik temeljem pogodbene zamjene stekao knjižno pravo koje je rješenjem Z-45222/18 upisano.

17. Naime, među stranakam je bilo nesporno da bi njihovi prednici sklopili pogodbenu zamjenu, isto tako nije bilo sporno koje su nekretnine (opisno) bile predmet zamjene - stan u prvom katu i konoba u prizemlju, štala, zemlja zvana „Vlake“.

18. Sporno je bilo da li je zamjena nekretnina faktički izvršena na način na koji je bila ugovorena.

19. U provedeom postupku sud je utvrdio:

- da je među strankama sklopljena pogodbena zamjena kojom prednik tužitelja predaje u vlasništvo predniku tuženika čest zgr. 134/1, 134/2 i 135 sve ko [katastarska općina],

- da prednik tuženika u vlasništvo predniku tužitelja predaje dio čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zgr. [katastarska čestica] čest. zem [katastarska čestica] sve ko [katastarska općina] te pravo služnosti prolaza od puta Polinovca do štale kolima preko čest. zem. [katastarska čestica] ko [katastarska općina];

- da je na predmetnu pogodbu dana suglasnost od strane Narodnog odbora kotara Split;

- da je između prednika tužitelja i prednika tuženika sklopljen dopunski ugovor 17. listopada 1957.;

- da je povod sklapanju dopunskog ugovora bila nemogućnost uknjižbe prednika tužitelja na dijelu čest. zgr. [katastarska čestica];

- da je dopunskim ugovorom definiran suvlasnički dio prednika tužitelja na čest. zgr. [katastarska čestica] ko [katastarska općina], kao i to da bi on u naravi predstavljao prizemlje zgrade/konobe/ i prvi kat zgrade /stan od svije sobe, kuhinje hodinka i zahoda

- da je predmetni dopunski ugovor naknadno odobren od strane Javnog pravobranilaštva dana 2. prosinca 1958.;

- da je prednik tužitelja ishodio uknjižbu prava vlasništva na čest, zgr. 212/4, čest. zem. [katastarska čestica] i ½ dijela čest. zgr,. 215/2 sve ko [katastarska općina];

- da je tuženik u posjedovom listu broj 2730 za ko [katastarska općina] evidentiran posjednikom za cijelo čest. zgr. [katastarska čestica] sve ko [katastarska općina];

- da iz iskaza tužitelja pod 1. proizlazi da se njegov prednik uknjižio na čest. zem. [katastarska čestica] ko [katastarska općina] te da je njegova obitelj u posjedu dijela čest. zem. [katastarska čestica] ko [katastarska općina] i to stana na prvom katu i konobe u prizemlju;

- da iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog Tomislava Čipčića proizlazi kako bi predmetne nekretnine u naravi predstavljale dio ulice Obala kralja Tomislava, a dijelom „štekat“da su iste poništene i pripojene novoformiranoj čest. zem. [katastarska čestica] ko [katastarska općina], da je navedeno izvršeno na temelju geodetskog elaborata poduzeća Nivelir d.o.o. br 120/19 od 9. travnja 2020, a koji je na zahtjev Grada Kaštela proveden kroz zemljišnik i katastarski elaborat na temelju odluke o nerazvrstanim cestama;

- da čest. zem. [katastarska čestica] ko [katastarska općina] predstavlja javno dobro u općoj uporabi.

20. Na temelju tako utvrđenih činjenica, sud zaključuje kako je zamjena nekretnina među strankama fizički izvršena na način na koji je pogodbenom zamjenom iz 1953. bilo ugovoreno i to na način da je prednik tužitelja istom stekao (stupio u posjed i uknjižio svoje pravo vlasništva) stan u prvom katu i konobu u prizemlju (što odgovara 1/2 čest. zgr. [katastarska čestica] ko [katastarska općina]), štalu (što odgovara čest. zgr. [katastarska čestica] ko [katastarska općina]), zemlju zvanu „Vlake“ (što odgovara čest. zem. [katastarska čestica]), a prednik tuženika da je stupio u posjed nekretnina koje su predmet ovog spora, slijedom čega je upravo tuženik, kao pravni slijednik NO Kaštela vlasnik predmetnih nekretnina oznake čest. zgr. [katastarska čestica] sve ko [katastarska općina].

20.1. Još je za navesti kako je za stjecanje prava vlasništva temeljem pravnog posla prije 1. rujna 1980. (u ovom slučaju pogodbena zamjena je sklopljena 1953.), kada je stupio na snagu ZOVO, mjerodavne su odredbe Općeg građanskog zakonika (dalje u tekstu: OGZ) koje su se do tada primjenjivale kao pravna pravila na temelju Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941 i za vrijeme neprijateljske okupacije („Službeni list FNRJ“ broj 86/46). prema pravnom pravilu 380. OGZ-a za stejcanje prava vlasništvva bio je potreban valjani pravni osnov (titulu) i pravni način stjecanja (modus), a prema pravilu paragrafa 431. OGZ-a prijenos prava vlasništva na nekretninama vršio se uknjižbom u zemljišnim knjigama, kao načinom stjecanja, dok je pravilo iz paragrafa 432. OGZ-a nalagalo da se radi uknjižbe prava vlasništva mora sastaviti ovjerena iprava u propisanoj formi. Međutim, navedena pravna pravila sudska praksa je jedinstveno tumačila tako da se vlasništvo nekretnina moglo steći ne samo upisom u zemljišne knjige, već i na temelju ugovora, ako je faktično izvršen, pri čemu je predaja posjeda tumačena kao modus stjecanja, a tijekom postupka nije bilo sporno da su predmetne nekretnine predane u posjed tuženiku (sam tužitelj pod 1. u iskazu navodi kako je tuženik porušio kuću i štala), a predmetno proizlazi i iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka.

21. Sud ne poklanja vjeru iskazu tužitelja pod 1, ovo jer isti nije u skladu sa ostalim izvedenim dokazim i priloženim ispravama. Naime, tužitelj pod 1. navodi kako je Pogodba ispoštovana u omjeru od pedest posto, ovo jer se njegov prednik upisao na čest. zem. [katastarska čestica] ko [katastarska općina], ali da je ista nekretnina kasnije cijepana te je njegov prednik ostao uknjižen na 2.900 m2 od 5.400 m2 koliko je čest. zem. imala. Nadalje, da se njegov prednik nikada nije knjižio na čest. zgr. [katastarska čestica] ko [katastarska općina], dok da se na čest. zgr. [katastarska čestica] ko [katastarska općina] uknjižio, ali i tu da je zakinut jer da je dobio samo polovicu onoga što je Pogodbom dogovoreno.

21.1. Kao što je već rečeno navodi tužitelja pod 1 su u suprotnosti sa ostalim izvedenim dokazima, a to su pogodba zamjene (jer je u istoj navedeno kako se predniku tužitelja ustupa stan u prvom katu i konoba u prizemlju, štala i zemlja zvana „Vlake“), dopunskog ugovora (koji je sklopljen da bi se mogla izvršiti uknjižba prednika tužitelja na čest. zgr. [katastarska čestica] ko [katastarska općina] i koji jasno definira što fizički predstavlja suvlasnički dio prednika tužitelja- prizemlje –konoba i stan na prvom katu od dvije sobe kuhinje hodinka i zahoda), kao i sa činjenicom da bi sud u postupku Z-4522/18 utvrdio da bi se prednik tužitelja uknjižio na nekretninama čes. zgr. 212/4, čest. zem. [katastarska čestica] dijela čest. zgr. [katastarska čestica] sve ko [katastarska općina].

22. Tužiteljima je za kazati kako je do cijepanja nekretnine oznake 583/1 ko [katastarska općina] i upisa tako cijepane nekretnine na NO [adresa] pok. NO došlo 6. studenog 1964. temeljem darovne pogodbe iz 1956. i presude od 1964., a sve nakon uknjižbe prednika tužitelja te je za pretpostaviti da je predmetna nekretnina cijepana raspolaganjem prednika tužitelja. Navedeno proizlazi iz rješenja poslovni broj Z- 1963/64 od 6. studenog 1964. (list 50 spisa Z-4522/18).

22.1. Također im je za ukazati kako je dopunskim ugovorom, a koji je i sklopljen da bi prednik tužitelja ishodio uknjižbu prava vlasništva, definirano da 1/2 nekretnina čest. zgr. [katastarska čestica] predstavlja stan na prvom katu i konobu ispod stana, a to je upravo ono što i pogodbena zamjena opisno navodi kao čest. zgr. [katastarska čestica] stan u prvom katu i konobu u prizemlju.

23. Slijedom navedenog, a kako tužitelji nisu dokazali da bi upis izvršen rješenjem Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Z- 45222/18 bio nevaljan, odnosno da tuženiku ne bi pripadalo upisano knjižno pravo, odlučeno je kao pod točkom I. izreke ove presude.

24. Odluka o zahtjevima stranka na naknadu troškova postupka temelji se na članku 154. stavak 1., članku 155. i članku 164. ZPP-a. Imajući na umu navedene zakonske odredbe, budući da je tuženik u cijelosti uspio u sporu, pripada mu cjelokupni trošak postupka.

25. S obzirom na vrijednost predmeta spora 1.990,84 euro, odredbe Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23; dalje: Tarifa) i postavljeni zahtjev za naknadu troškova tužitelju su, kao potrebni za svrhovito vođenje parnice, priznati troškovi po osnovi odvjetničkog zastupanja i to za:

- sastav odgovora na tužbu (Tbr. 8/1 Tarife) iznos od 200,00 eura,

- sastav dva obrazložena podnesak i to od 15. prosinca 2020. i 18. ožujka 2025. u iznosu od po 200,00 eura za svaki podnesak (Tbr. 8/1 Tarife)

- zastupanje na ročištu od 10. rujna 2020., 26. studenog 2020., 3. veljače 2021., 6. srpnja 2021., 27. listopada 2021., 10. svibnja 2023., 12. rujna 2024., 10. travnja 2025., 12. lipnja 2025. u iznosu od po 200,00 eura za svako ročište (Tbr. 9/1 Tarife)

25.1. Ovako priznate troškove po osnovi odvjetničkog zastupanja u ukupnom iznosu od 2.400,00 eura treba uvećati za pripadajući porez na dodanu vrijednost u visini od 25% (600,00 eura) što ukupno iznosi 3.000,00 eura.

25.2. Tužitelju nije priznat zatraženi trošak zastupanja na ročištu od 16. veljače 2023., ovo jer na isto nije pristupio. Također, nije mu priznat trošak sudske pristojbe jer sudska pristojba odgovora na tužbu, sukladno odredbama Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" broj 118/18) i Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine" broj 53/19., 92/21.), dospjeva po pravomoćnosti postupka i razmjerno uspjehu u sporu.

25.3. Dakle, tužitelju je trebalo dosuditi troškove postupka u ukupnom iznosu od 3.000,00 eura.

26. Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod točkom II. izreke ove presude.

U Splitu 28. srpnja 2025.

Sudac

Tihana Lovrić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (za stranku koja je bila uredno obaviještena o tom ročištu) odnosno od dana dostave prijepisa presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o tom ročištu). Žalba se podnosi ovom sudu, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud Republike Hrvatske.

DNA:

- tužitelju pod 1. i pod 2. po punomoćniku

- tuženiku po punomoćniku

- u spis