Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Poslovni broj Gž Zk-184/2025-2

Split, Gundulićeva 29a

REPUBLIKA HRVATSKA

RJEŠENJE

Županijski sud u Splitu kao drugostupanjski sud po sutkinji Mirjani Rubić, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja CN, [adresa] OIB [osobni identifikacijski broj] zastupan po punomoćnici Ireni Gulan Šimurina, odvjetnici u Zadru, protiv protustranke ŽN, [adresa], odlučujući o žalbi CN podnesenoj protiv rješenja Općinskog suda u Zadru poslovni broj Z-26390/19 od 4. ožujka 2020., dana 28. srpnja 2025.

r i j e š i o  je

I.Uvažava se žalba CN te se ukida rješenje Općinskog suda u Zadru poslovni broj Z-26390/19 od 4. ožujka 2020. i predmet vraća tom sudu na ponovni postupak.

II.Nalaže se brisanje zabilježbe žalbe pod Z-7716/2020.

Obrazloženje

1.Pobijanim rješenjem odlučeno je:

„I. Odbacuje se prigovor predlagatelja CN od 22. rujna 2015. koji prigovor je u B vlastovnici za nekretnine oznake i to za kčbr [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] naveden pod rednim brojem 2.1. i to opisno: "Dana 22. rujna 2015. je dostavljen zahtjev za prigovor na čest zem [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]" i pod rednim brojem 1.1. i to opisano "Pr. 2015. zabilježuje se da je dostavljen prigovor CN za čest. zem. [katastarska čestica]" a za kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] zaveden pod rednim brojem 2.1. "Dana 22. rujna 2015. dostavljen prigovor na čest. zem. [katastarska čestica]", te uknjižba prava vlasništva u odnosu na kčbr. [katastarska čestica] površine 1769 m2,sve k. o. [katastarska općina] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] i k. č. br. [katastarska čestica], površine 569m2, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška]. sve k. o. [katastarska općina], ostaje neizmijenjena.

II. Ovo rješenje provesti će zemljišnoknjižni odjel ovog suda uz brisanje zabilježbe predmetnog prigovora po pravomoćnosti navedenog rješenja.“

2.Protiv citirane odluke pravovremenu žalbu podnosi KN iz svih žalbenih razloga s prijedlogom da se isto ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na daljnje postupanje i raspravljanje povodom prigovora.

2.1.Na žalbu nije odgovoreno.

3.Žalba je osnovana.

4.Budući predlagatelj ne konkretizira bilo koju bitnu povredu odredaba parničnog postupka koju bi prvostupanjski sud počinio, pobijano rješenje i stanje spisa predmeta koje je prethodilo donošenju istog ispitano je primjenom članka 365. stavka 2. u vezi s člankom 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 - Odluka USRH, 123/08

- ispravak, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 - Odluka USRH, 70/19 i 80/22,114/22,155/23 - dalje: ZPP) i članka 91. stavak 1. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine br. 91/96; 68/98; 137/99, 114/01; 100/04; 107/07; 152/08; 126/10 - Odluka US RH; 55/13 i 60/13 – ispravak i 108/17 dalje: ZZK/96) koji se ovdje primjenjuje temeljem članka 241. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“br. 63/19, 128/22, 155/23, 127/24, dalje: ZZK/19) te je utvrđeno kako donošenjem pobijanog rješenja nije počinjena ni jedna bitna povreda odredaba parničnog (zemljišnoknjižnog) postupka na koje se u žalbenom postupku pazi po službenoj dužnosti.

4.1.Također nije počinjena ni bitna povreda postupka iz članka 354. stavak 2. točka 6. ZPP-a na koju se sadržajem žalbe upućuje jer predlagatelju nije zbog nezakonitog postupanja suda onemogućeno da raspravlja pred sudom, budući je upravo povodom njegova traženja prvostupanjski sud odlučivao o njegovom prigovoru.

5.Obrazlažući pobijano rješenje prvostupanjski sud navodi kako se prigovor odnosio na površinu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], od kojih je kč. br. [katastarska čestica] upisana na predlagatelja, a k.čbr. [katastarska čestica] na ŽN, radi čega je istog pozivom na članak 195. ZZK/96 kao nedopušten odbacio.

6.Takav zaključak prvostupanjskoga suda za sada se ne može prihvatiti jer su činjenična utvrđenja i primjena materijalnog prava sadržana u pobijanoj odluci dovedenI u pitanje žalbenim navodima predlagatelja.

7.Žalitelj u bitnome navodi kako je prigovarao ne samo površini, već i vlasništvu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] zato što se zbog pogrešne parcelacije matične čestice zemlje vlasništvo predlagatelja odnosi i na čest. zem [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], za što mu je sud onemogućio u dokaz tog prava priložiti agrarnu odluku, dostavljenu uz žalbu, koju je inače priložio i u postupku Z-18294/16 istog suda. Slijedom toga smatra kako je suvlasnik k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za 382/569 dijela obzirom se njegovih 382m2 nalazi u toj nekretnini, radi čega drži da je nezakonit upis prava vlasništva u korist predloženika za cijelo. Također drži, ako to kao neuka osoba nije u prigovoru spretno formulirao, kako mu je trebalo dati mogućnost prigovor na raspravi obrazložiti, a protivnim postupanjem uskraćeno mu je ustavno pravo na jednakost pred zakonom, ravnopravnost te da je jednostranim aktima državne vlasti povrijeđeno njegovo ustavno pravo vlasništva.

8.Glede žaliteljevog prigovora povredi ustavnih prava navesti je kako nije učinio vjerojatnim da su mu tijekom prvostupanjskog postupka ta prava povrijeđena. Naime, razlozi koje žalitelj veže uz povredu temeljnih ljudskih prava odnose se na povrede ustavnog prava na jednakost svih pred zakonom i pred sudovima i ravnopravnost iz članka 14. stavak 1. i članka 15. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 2/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14 - dalje: Ustava RH), te prava vlasništva zajamčenog odredbom članka 48. Ustava RH odnosno članka 1. Protokola 1. uz Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine" - Međunarodni ugovori, broj 18/97, 6/99 - pročišćeni tekst, 8/99, 14/02, 1/06 i 2/10, dalje:Konvencija).

8.1.U odnosu na prigovor povredi prava na jednakost sviju pred zakonom i ravnopravnost, kao i na povredu prava vlasništva, valja najprije uočiti kako žalitelj konkretno ne navodi u čemu bi se sastojale ove povrede u predmetnom postupku, kao ni eventualne povrede prava na pristup sudu iz članka 6. Konvencije, odnosno na koji je način prvostupanjski sud počinio ove povrede jer to sigurno nije uopćeno pozivanje na stranačku neukost.

8.2.Ovdje je, naime, riječ o strogo formalnom zemljišnoknjižnom postupku između privatnih osoba, u kojemu nije bilo očiglednih nezakonitosti, arbitrarnosti ili očito nerazumnog odlučivanja. Pored toga prvostupanjski je sud za odbacivanje prigovora dao ozbiljne i dostatne razloge, iz sadržaja spisa nema naznaka povrede prava na mirno uživanje imovine, kao niti povrede prava na jednakost sviju pred zakonom ili na ravnopravnost.

9.Nadalje je na žalbene navode predlagatelja odgovoriti kako o prigovorima i prijavama u postupku osnivanja i obnove zemljišne knjige sud temeljem odredbe članka 194. ZZK/96 odlučuje meritorno nakon provedene rasprave na način da u potpunosti ili djelomično prijave odnosno prigovore usvaja, odbija ili odbacuje, osim u situaciji koja je propisana odredbom članka 195. stavak 1. ZZK/96 koja propisuje da ako sud ustanovi da bi za postupanje po prijavi ili prigovoru bilo nužno izmijeniti upis u posjedovnici o površini, obliku, adresi, načinu uporabe ili izgrađenosti katastarske čestice, da on toj prijavi ili prigovoru neće udovoljiti, već će ga odbaciti bez provođenja rasprave, a zabilježbu prigovora brisat će po službenoj dužnosti kada rješenje o odbacivanju postane pravomoćno.

10.To stoga što, za razliku od pojedinačnog zemljišnoknjižnog ispravnog postupka, jedino u ispravnom postupku koji se vodi u povodu osnivanja, odnosno obnove zemljišne knjige, kao što je to ovdje slučaj, zemljišnoknjižni sud nije ovlašten u povodu prigovora ili prijave izmijeniti upis u posjedovnici o površini, obliku, adresi, načinu uporabe ili izgrađenosti katastarske čestice, već je u tom slučaju obvezan prijavu ili prigovor odbaciti bez provođenja rasprave.

11.Međutim, ne može se kao nedvojben prihvatiti zaključak prvostupanjskog suda o tome da bi za postupanje po prijavi odnosno prigovoru predlagatelja bilo nužno izmijeniti upis u posjedovnici glede površine, oblika i izgrađenosti čestica, što bi pretpostavljalo postupanje sukladno Zakonu o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (Narodne novine 112/18, 39/22 i 152/24), obzirom iz navoda prigovora i žalbe za sada sa sigurnošću ne proizlazi nužnost izmjene navedenih podataka u posjedovnici, ukoliko se predlagatelj ne poziva na svoja vlasnička prava u odnosu na određeni realni dio glede kojeg bi eventualno trebalo provesti parcelaciju, što nije u nadležnosti zemljišnoknjižnog suda.

12.Stoga je na temelju ovlaštenja iz odredbe članka 380. točka 3. ZPP-a u svezi sa člankom 91. ZZK/96 u uvažavanjem žalbe predlagatelja pobijano rješenje valjalo ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja te naložiti brisanje zabilježbe žalbe pod brojem Z-7716/2020.

13.U nastavku postupka prvostupanjski će sud raspraviti i utvrditi poziva li se predlagatelj na svoja vlasnička prava u odnosu na čiju realizaciju bi trebalo prethodno provesti parcelaciju, imajući u vidu i navode glede predmeta istog suda Z-18296/16, nakon čega će o prigovoru ponovo odlučiti.

14.Slijedom iznijetog odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

U Splitu, 28. srpnja 2025.

SUTKINJA

Mirjana Rubić