Poslovni broj: R1-265/2022-33

Republika Hrvatska

Općinski sud u Zadru,

Ulica plemića Borelli 9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Zadru po sutkinji toga suda Jasni Baričević, u izvanparničnom postupku predlagateljice OJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćniku Zvonimiru Zoriću, odvjetniku u OD Zorić i partneri j.t.d., Zagreb, Ulica Pavla Šubića 23, protiv protustranke KJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćniku Boži Vrkiću, odvjetniku u Zadru, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, dana 25. srpnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Suvlasnička zajednica nekretnine, kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ukupne površine 545 m2 (dvorište površine 458 m2, stambena zgrada [adresa], površine 87 m2), upisana u zk ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u suvlasništvu predlagateljice OJ, OIB: [osobni identifikacijski broj] za 1/2 dijela i protustranke KJ, OIB: [osobni identifikacijski broj] za 1/2 dijela,

r a z v r g a v a  s e

civilnom diobom - prodajom na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, te podjelom dobivenog iznosa razmjerno suvlasničkim udjelima stranaka.

II. Nalaže se protustranci KJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], da predlagateljici OJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi trošak ovog postupka u iznosu od 16,59 eura, u roku od 15 (petnaest) dana.

III. Odbija se kao neosnovan prijedlog protustranke za prekidom ovog izvanparničnog postupka i upućivanje stranaka u parnični postupak.

Obrazloženje

1. Predlagateljica OJ (dalje u tekstu: predlagateljica) u prijedlogu radi razvrgnuća suvlasničke zajednice protiv protustranke KJ (dalje u tekstu: protustranke), podnesenom dana 17. listopada 2022., navodi da su stranke suvlasnici nekretnine kat. čest. [katastarska čestica], upisane u zk ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koja u naravi predstavlja dvorište, stambenu zgradu, ukupne površine 545 m2, upisane u zemljišnim knjigama Zemljišnoknjižnog odjela, Općinskog suda u Zadru.

Predlagateljica da predlaže civilno razvrgnuće suvlasničke zajednice predmetne nekretnine, sukladno odredbi čl. 47. st. 1. i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, a u svezi čl. 50. st. 2. i st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima jer smatra da geometrijska dioba predmetne nekretnine nije moguća, a da se znatno ne umanji njena vrijednost, pa je mišljenja kako je razvrgnuće suvlasničke zajednice moguće jedino civilnom diobom, a obzirom da je kod suvlasnika došlo do trajno narušenih odnosa. Slijedom navedenog, a sukladno Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, da predlaže razvrgnuće suvlasničke zajednice predmetne nekretnine civilnom diobom, tj. prodajom nekretnine na javnoj dražbi, a dobiveni iznos, nakon podmirivanja troškova, da se podijeli razmjerno suvlasničkim dijelovima stranaka.

2. Protustranka, u dostavljenom odgovoru na prijedlog (l.s.17), navodi da se u trenutku davanja odgovora, protivi prijedlogu predlagateljice za diobu predmetne nekretnine civilnom diobom. Međutim, da je voljna, i u tom dijelu ovo očitovanje da se ima smatrati protuprijedlogom, da se dioba provede isplatom, na način da protustranka isplati predlagateljicu za njen suvlasnički udio, pa ukoliko bi predlagateljica prihvatila provesti diobu predmetne nekretnine isplatom, tada da je nužno da predlagateljica uvaži sva ulaganja koja je protustranka imala u odnosu na predmetnu nekretninu tijekom ovih godina, kao i trošak legalizacije postojećeg objekta. Taj iznos, naravno polovicu toga, da je iznos za koji bi se imao umanjiti iznos koji bi pripao predlagateljici prilikom isplate njenog dijela. Protustranka da je prilikom svakog ulaganja u predmetnu nekretninu, o tome obavijestila predlagateljicu i od nje tražila da sudjeluje u tom ulaganju, međutim, predlagateljica da je odbijala sudjelovati u takvim troškovima, a radilo se o nužnim i korisnim troškovima temeljem kojih je protustranka očuvala predmetnu nekretninu od propadanja. Utoliko, a sve kako ne bi bila prisiljena ustati novom tužbom, pa i eventualno u okviru ovog postupka osporavati visinu suvlasničkog omjera koji predlagateljici pripada na predmetnoj nekretnini, predlagateljica da je zamoljena očitovati se o prijedlogu protustranke kako bi se ovaj postupak okončao na obostrano zadovoljstvo, jer predlagateljica tako da bi dobila novac, a protustranka da bi postala isključivi vlasnik nekretnine u kojoj živi i koji joj je kao takav jedini dom, što opet da može biti otežavajuća okolnost ukoliko bi predlagateljica ustrajala u prijedlogu da se dioba izvrši civilnim putem.

3. Predlagateljica, u dostavljenom podnesku od 18. rujna 2023. (l.s.22), se očitovala na navode iz odgovora protustranke na prijedlog, ističući da su svi navodi protustranke neosnovani i neistiniti, te da su usmjereni na odugovlačenje ovog postupka. Naime, da ističe kako je svaki put kada je bila obaviještena o troškovima iste, da je podmirila, odnosno sudjelovala u tim troškovima. U slučaju nove tužbe koju protustranka spominje u podnesku, ističe da će biti prisiljena u tom postupku tražiti vještačenje, kako financijsko, tako i tehničko na osnovu ulaganja protustranke u predmetnu nekretninu. S druge strane, protustranka da sve ovo vrijeme koristi cijelu nekretninu, kako tavanski, tako i podrumski prostor, bez dogovora s predlagateljicom i bez naknade. Navodi protustranke da joj je predmetna nekretnina jedini dom, da su neistiniti, jer ista da je vlasnica još nekretnina, odnosno neke da je nedavno prodala, u prilog čemu da prilaže zk izvadak za nekretninu k. o. [katastarska općina] i k. o. [katastarska općina], pa obzirom na navedeno, smatra da ne bi bila ugrožena egzistencija protustranke, kao i pravo na dom.

4. Na ročištu održanom dana 12. veljače 2024. punomoćnik predlagateljice je naveo da ostaje kod podnesenog prijedloga, kao i navoda istaknutih u dosadašnjem tijeku postupka, pa kako protustranka ne osporava suvlasničke udjele, da predlaže očevid u nazočnosti vještaka.

Punomoćnik protustranke je izjavio da ostaje kod svih navoda iz odgovora na prijedlog, ističući da je i dalje protustranka voljna ovaj postupak riješiti na način da se izvrši procjena vrijednosti predmetne nekretnine, te od procijenjene vrijednosti oduzmu ulaganja protustranke u predmetnu nekretninu, a kojim ulaganjima da je povećana vrijednost predmetne nekretnine (da se radi o nužnim korisnim troškovima), te nakon toga dobivenu vrijednost da se podijeli na dva dijela, odnosno za toliko protustranka da isplati predlagateljicu. Utoliko, protustranka da postavlja protuprijedlog i predlaže da se dioba predmetne nekretnine izvrši isplatom od strane protustranke prema predlagateljici.

5. Tijekom postupka sud je proveo dokaze uvidom i čitanjem dokumentacije koja prileže spisu, i to: izvadak iz zemljišne knjige za kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od 13. listopada 2022. (l.s.3-4), izvadak iz zemljišne knjige za kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od 18. rujna 2023. (l.s.23-24), posjedovni list 5852 za k. o. [katastarska općina], Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove od 18. rujna 2023. (l.s.25), proveo očevid na licu mjesta dana 12. lipnja 2024. u nazočnosti predlagateljice sa zamjenikom punomoćnika predlagateljice i protustranke osobno, te vještaka građevinske struke FJ, dipl. ing. građ. iz Zadra i vještaka geodetske struke iz tvrtke Geo Lesi j.d.o.o. LJ, dipl. ing. geod., izvršio uvid u skicu sudskog očevida vještaka mjernika LJ, dipl. ing. geod., zaprimljenu 21. lipnja 2024. s fotografijama (l.s.59- 60), pročitao nalaz i mišljenje vještaka građevinske struke FJ, dipl. ing. građ. zaprimljen 16. prosinca 2024. (l.s.64-78).

Iz izvatka iz zemljišne knjige za kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od 13. listopada 2022. (l.s.3-4), slijedi da predmetna nekretnina je u zemljišnim knjigama upisana u ukupnoj površini od 545 m2 (u naravi dvorište od 458 m2 i stambena zgrada od 87 m2) kao suvlasništvo predlagateljice i protustranke, svake za po 1/2 dijela.

Iz izvatka iz zemljišne knjige za kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od 18. rujna 2023. (l.s.23-24), razvidno je da je kat. čest. [katastarska čestica], u naravi stambena zgrada površine 62 m2 i dvorište površine 128 m2, do mjeseca kolovoza 2022. bila upisana kao vlasništvo za cijelo KJ, ovdje protustranke, kada je istu, Ugovorom o kupoprodaji nekretnine od 29. kolovoza 2022. prodala SJ koja je danas upisana vlasnicom za cijelo.

Iz posjedovnog lista 5852 za k. o. [katastarska općina], Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove grada Zagreba od 18. rujna 2023. (l.s.25), slijedi da je KJ, u ovom postupku protustranka, upisana suposjednicom za 3/8 kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi kuća i zgrada (Zagreb, Novačka ulica 32), te dvorište, ukupne površine 276 m2.

6. Provedenim očevidom dana 12. lipnja 2024. identificirana je predmetna čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te je utvrđeno da u naravi predstavlja obiteljsku kuću s jednim stanom, a koja se sastoji od suterena (jedne prostorije), prizemlja (dvije sobe, kuhinja, dnevni boravak, kupaona i hodnik), te kata na koji se pristupa vanjskim stepenicama s južne strane, a koji je neuređeni prostor ispod kosog dvostrešnog krova. U prizemlje kuće se ulazi vanjskim stepeništem na terasu, na kraju koje se nalazi prostorija koja služi kao ostava, dok ispod terase se nalazi gusterna. Sa istočne strane kuće se nalazi manji dograđeni prostor u kojem je smještan hidrofor, dok s južne strane postoji septička jama (koja po navodima protustranke nije u funkciji).

Isto tako predmetnu česticu čini i dvorišni dio koji je s južne strane ograđen starim suhozidom, koji se proteže uz javni put oznake čest. 2716, kao i sa sjeverne strane gdje je ograđeno starim suhozidom. S istočne strane nije vidljiva međa, dok sa zapadne strane je ograđeno dijelom ogradnim betonskim zidom susjeda O, te se dalje nastavlja katastarska međa koja nije vidno obilježena. Isto tako, unutar dvorišta postoji i betonska staza kojom se danas može pristupiti do predmetne čestice 2721/6 k. o. [katastarska općina] s javnog puta sa zapadne strane uz mora, s tim da se tada prelazi i preko dijela betonske staze susjeda na čest. 2721/2 i 2721/1, obje k. o. [katastarska općina]. Nadalje, tijekom očevida, protustranka je izjavila da u predmetnoj kući živi sa suprugom, te u istu da su ulagali, pa tako unazad 5 godina da su stavili nove prozore, postavili u prizemlju i suterenu stolariju, na podove u kući da su stavili laminat, dok u kuhinji i kupaoni da su postavljene pločice. Cijelu kupaonicu da su uredili (instalacije i kupaonski namještaj), a unazad 10 godina na kući da su postavili nove žlijebove. Predlagateljica je istakla da je činjenica da su oni legalizirali kuću i za to snosili trošak, ali da to nije isto kao i vlasništvo kuće. Međutim, kako se ova kuća nalazila na tri različite čestice, ona da je snosila sve troškove kako bi sredila i uknjižila nekretninu u zemljišne knjige.

Iz priložene skice sudskog očevida od 21. lipnja 2024. vještaka mjernika LJ dipl. ing. geod., razvidan je položaj predmetne nekretnine u prostoru, i vidljivo je da ista u naravi predstavlja obiteljsku kuću s dvorištem, a što je također vidljivo i iz priloženih fotografija, na koje stranke nisu imale prigovora ni primjedbi, kao ni na samu skicu.

7. Vještak građevinske struke FJ dipl. ing. građ., u dostavljenom nalazu i mišljenju zaprimljenom 16. prosinca 2024. (l.s.64-78) je naveo da je predmetna čestica kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi kuća katnica s jednom stambenom jedinicom, tlocrtne površine 87 m2, s pripadajućim dvorištem površine 458 m2, a ukupne površine 545 m2. Čestica da je nepravilnog kvadratnog tlocrtnog oblika, te je položena u smjeru sjever – jug, a pristup na česticu s javnog puta da je sa zapadne strane uz more i to preko betonirane pješčane staze koja prelazi preko susjednih čestica 2721/2 i 2721/1, dok direktan pristup na istu da je moguć s južne strane s javnog puta čestice 2716 k. o. [katastarska općina].

Predmetna kuća katnica da je završena, slobodnostojeća, stambena, manje zahtjevna zgrada s jednim stanom, a koja da se sastoji od suterena, prizemlja i kata. Pristup kući da je iz dvorišta sa zapadne strane, dok ulaz u kuću u nivou prizemlja da je preko vanjskog stubišta, predulazne terase sa sjeverne strane. Prizemlje kuće da se sastoji od hodnika, kuhinje, tri sobe, kupaonice i balkona, s tim da u nivou prizemlja su smještana i dva spremišta. Ispod predulazne terase da je gusterna (spremnik za vodu). Na zapadnom dijelu objekta da je suteren, jedna prostorija koja se koristi kao spremište, dok na prvom katu da se nalazi jedna prostorija pod kosim dvostrešnim krovom.

U trenutku očevida, stambena jedinica u prizemlju da je uređena i opremljena za stanovanje, dok prostor na prvom katu da je u roh - bau fazi, neuređen prostor ispod krova, bez razvedenih instalacija. Dvorište da je uređeno, a betonska staza da se nalazi ispred i oko objekta, dok preostali dio da je zemljano dvorište – vrt. Dijelom da je ograđena starim suhozidima i betonskim zidovima. Predmetna nekretnina da se nalazi unutar izgrađenog dijela GP građevinskog područja naselja.

Na temelju opisanog i zatečenog stanja predmetne nekretnine u trenutku očevida, njegovo stručno mišljenje je da se u naravi radi o jedinstvenoj cjelini jedne katastarske čestice, čiji je oblik, smještaj u prostoru, veličina, raspored izgrađenih objekata na čestici, te pristup na prometnu površinu, takav da geometrijska dioba premetne nekretnine u skladu s pravilima struke i prema suvlasničkim udjelima pojedinih suvlasnika (predlagateljica za 1/2 dijela i protustranka za 1/2 dijela), nije moguća i dopuštena, pa na temelju toga da predlaže civilnu diobu predmetne nekretnine, te sukladno Zakonu o procjeni vrijednosti nekretnina i Pravilniku o metodama procjene vrijednosti nekretnina, za izradu procjene tržišne vrijednosti predmetne nekretnine kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi stambena zgrada, spremište i dvorište, da je izabrao poredbenu metodu za procjenu vrijednosti zemljišta, a troškovnu metodu za procjenu vrijednosti zgrade, te je procijenio realnu tržišnu vrijednost nekretnine na dan vrednovanja u iznosu od 164.000,00 eura, dok procijenjena vrijednost 1/2 suvlasničkog udjela predlagateljice, odnosno protustranke da iznosi 82.000,00 eura.

Nalaz i mišljenje vještaka građevinske struke, podneskom od 30. prosinca 2024. predlagateljica je izjavila da nema prigovora na nalaz i mišljenje vještaka i da je suglasna s istim, dok je protustranka u podnesku dostavljenom 8. siječnja 2025. prigovorila nalazu i mišljenju vještaka građevinske struke u svezi izvršene procjene vrijednosti predmetne nekretnine navodeći da je procijenjena vrijednost nekretnine daleko iznad stvarne, pa i tržišne vrijednosti, a tim više što predmetna nekretnina nema kolni, već samo pješački pristup, a koja činjenica zasigurno da utječe na samu vrijednost nekretnine. Isto tako, vještak prilikom procjene vrijednosti predmetne nekretnine, odnosno vrijednosti suvlasničkog udjela koji pripada predlagateljicu, da je morao voditi računa o tome što je stranka ulagala u predmetnu nekretninu i za koliko je tim radovima povećala vrijednost iste. Radove koje je protustranka obavila, da je opisala prilikom očevida na licu mjesta, pa stoga predlaže da vještak izvrši dopunu nalaza i mišljenja na način da uvaži ulaganja protustranke u predmetnu nekretninu.

8. Vještak građevinske struke FJ dipl. ing. građ. u dostavljenom očitovanju na prigovor protustranke od 9. siječnja 2025. navodi da je utvrđeni iznos cijene nekretnine procijenio nepristrano i neovisno, točno i u skladu s pravilima struke, svojim najboljim specijalističkim i stručnim znanjima koristeći iskustvo i vještine u skladu s vještačkim ovlaštenjima, pridržavajući se pri tome odredbi važećeg Zakona, Pravilnika i ostalih pozitivnih propisa RH.

U odnosu na prigovor da je morao voditi računa o tome što je protustranka ulagala u predmetnu nekretninu i za koliko je tim radovima povećala vrijednost iste, ističe da je procjenu vrijednosti predmetne nekretnine izradio sukladno rješenju i nalogu suda danu u zapisniku sastavljenom pred sudom na licu mjesta u k. o. [katastarska općina] dana 12. lipnja 2024., tj. da procjena vrijednosti ulaganja u predmetnu nekretninu i za koliko je tim radovima povećana vrijednost nekretnine, nije predmet njegovog vještačenja.

9. Na ročištu održanom dana 20. siječnja 2025., punomoćnik predlagateljice je izjavio da ostaje kod prijedloga, i svih navoda istaknutih tijekom postupka, te da predlaže zaključenje postupka, dok je zamjenica punomoćnika protustranke ponovo zatražila dopunu nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke na način da izvrši procjenu ulaganja protustranke u predmetnu nekretninu, a što je ovaj sud odbio i istu uputio na pokretanje parnice, da bi nakon toga zamjenica punomoćnika protustranke izjavila da prigovara suvlasničkom udjelu predlagateljice, smatrajući da je protustranka temeljem izvršenih ulaganja, izgradnje i poboljšica, suvlasnik predmetne nekretnine za 4/5 dijela, dok da bi predlagateljica bila suvlasnik za 1/5 dijela.

Na potonje navode protustranke, punomoćnik predlagateljice je izjavio da se radi o paušalnim navodima koji su usmjereni samo odugovlačenju ovog postupka.

10. Prema odredbi čl.47. st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09 i 143/12, 152/14 dalje ZV-a), svaki suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva ako je moguće i dopušteno, to mu pravo ne zastarijeva, time da prema odredbi čl.48. st.2. ZV-a pravo na razvrgnuće ostvarivat će suvlasnik u sporazumu sa svim suvlasnicima s kojima razvrgava suvlasništvo (dobrovoljno razvrgnuće) ili putem suda (sudsko razvrgnuće), ako nije što drugo Zakonom određeno.

Kada se provodi sudsko razvrgnuće, sud sukladno odredbi čl.48. st.3. ZV-a odlučuje u izvanparničnom postupku, ako Zakon ne određuje što drugačije. Za istaći je da Zakon o vlasništvu sadrži samo materijalne odredbe, dok se na postupovne odredbe glede provođenja postupka razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina u izvanparničnom postupku, primjenjuju odredbe Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“ 59/23, dalje u tekstu ZVP-a).

11. Prema odredbi čl. 50. st.1. ZV-a, kada razvrgnuće provodi sud, vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnog posla ili Zakona.

Prema odredbi čl.50. st.2. ZV-a, ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu st.1. ovog članka, sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski.

Geometrijska dioba mora biti i moguća i dopuštena. Ukoliko geometrijska dioba nije moguća, a da se znatno ne umanji vrijednost, sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće).

12. Nadalje, prema odredi čl. 51. st.1. ZV-a, suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasničke zajednice isplatom ako je to posebno određeno Zakonom ili pravnim poslom ili ako učini vjerojatnim da za to postoji osobito ozbiljan razlog, pa će sud odrediti da mu pripadne stvar u cijelosti, a da on ostalim suvlasnicima isplati vrijednost njihovih dijelova u roku koji će su odrediti prema okolnostima.

Stavkom 3. ovog istog članka, propisano je da suvlasnici čiji su suvlasnički dijelovi zajedno barem 9/10, ne moraju učiniti vjerojatnim osobito ozbiljan razlog iz st.1. ovog članka.

13. Slijedom naprijed iznesenog, razvidno je da je među strankama sporno to što predlagateljica predlaže razvrgnuće suvlasničke zajednice predmetne kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] civilnom diobom, dok protustranka predlaže da se suvlasnička zajednica predmetne nekretnine razvrgne isplatom na način da ona predlagateljici isplati njen suvlasnički udio od 1/2 dijela na predmetnoj čestici, u roku koji će sud odrediti.

Kako je već naprijed izloženo, vještak građevinske struke FJ, dipl. ing. građ. je predložio civilnu diobu predmetne nekretnine, utvrdivši tržišnu vrijednost iste, kao i iznos suvlasničkih udjela stranaka, jer je prethodno u nalazu naveo da geometrijska dioba predmetne nekretnine nije moguća ni dopuštena, sukladno pravilima struke i suvlasničkim udjelima stranaka, jer bi time došlo do umanjenja vrijednosti predmetne nekretnine. Sud nalaz i mišljenje vještaka građevinske struke u cijelosti prihvaća stručnim i objektivnim, budući da je isti izrađen u skladu s pravilima struke.

U odnosu na protuprijedlog protustranke da se razvrgnuće suvlasničke zajednice predmetne nekretnine izvrši isplatom, imajući u vidu citiranu odredbu čl. 51. st. 1. i 3. ZV-a, ovaj sud je mišljenja da protustranka tijekom postupka nije dokazala, odnosno ispunila pretpostavke propisane ovim člankom. Naime, tijekom postupka nije utvrđeno da bi protustranka imala pravo na razvrgnuće predmetne nekretnine isplatom, jer bi to bilo posebno određeno Zakonom ili pravnim poslom. Isto tako, s obzirom na suvlasnički udio protustranke na predmetnoj nekretnini od 1/2 dijela, protustranka tijekom postupka je trebala učiniti vjerojatnim da postoji osobito ozbiljan razlog da ovaj sud usvoji njen protuprijedlog i odredi razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnine isplatom, no po mišljenju ovog suda to protustranka nije učinila, niti je mogla to pozivajući se da živi u predmetnoj nekretnini i paušalno navodeći da je u istu ulagala, a u prilog tome sud nije dostavila nikakav materijalni dokaz

Nadalje, s obzirom da protustranka nije dokazala da ima pravo na razvrgnuće suvlasničke zajednice isplatom, odnosno učinila vjerojatnim da za to postoji osobito ozbiljan razlog, to ovaj sud nije imao potrebe, a niti zakonskog osnova za utvrđivanjem vrijednosti, odnosno procjene ulaganja protustranke u predmetnu nekretninu, kako je u tom pogledu protustranka tražila da vještak građevinske struke izvrši dopunu nalaza i mišljenja.

Pored toga, osim navoda protustranke na očevidu što je sve ulagala u predmetnu nekretninu, ista tijekom postupka sudu nije dostavila nikakvu dokumentaciju kojom bi potkrijepila te svoje navode, pa da bi sud mogao i naložiti tako nešto vještaku, a što u konkretnom slučaju sud nije imao zakonskog osnova za tim, kako je naprijed navedeno.

14. U pogledu navoda protustranke da bi ulaganjem došlo do povećanja njenog suvlasničkog udjela na predmetnoj nekretnini, gdje na zadnjem ročištu ista prigovara suvlasničkom udjelu predlagateljice jer smatra da temeljem izvršenih ulaganja i izgradnje, bi bila suvlasnica predmetne nekretnine za 4/5 dijela, a predlagateljica za 1/5 dijela, ovaj sud smatra da se radi o paušalnim navodima protustranke jer te navode ista tijekom postupka nije potkrijepila, a pored toga, s obzirom na činjenicu da predlagateljica nije dala suglasnost istoj za izvođenje tih radova, odnosno u slučaju kada se ulaganja ne vrše po osnovi sporazuma o stjecanju vlasništva (suvlasništva), onda suvlasnik koji je ulagao time ne stječe pravo suvlasništva razmjerno svom ulaganju, već bi isti imao pravo postavljanja obvezno-pravnog zahtjeva za izvršena ulaganja i radove, u konkretnom slučaju protustranka prema predlagateljici. Shodno naprijed iznesenom, sud je odbio prijedlog protustranke za prekidom ovog izvanparničnog postupka i upućivanjem stranaka u parnični postupak, kako je i naznačeno u toč. III. izreke ovog Rješenja.

15. Također, za napomenuti je da je ovaj sud neosnovanim ocijenio istaknuti prigovor protustranke prava na dom u smislu odredbe čl. 8. st.1 Konvencije, jer se primjenom testa razmjernosti može zaključiti da u konkretnom slučaju nije došlo do povrede prava zajamčenog čl. 8. Konvencije.

Naime, test razmjernosti se provodi pomoću tri eliminacijska pitanja i to: je li miješanje na dom u smislu odredbe čl. 8 st. 1 Konvencije, jer se primjenom testa razmjernosti može zaključiti da u konkretnom slučaju nije došlo do povrede prava zajamčenog čl. 8. Konvencije. Naime, test razmjernosti se provodi pomoću tri eliminacijska pitanja i to: je li miješanje utemeljeno na zakonu, je li usmjereno na postizanje legitimnog cilja i je li bilo nužno u demokratskom društvu. U konkretnom slučaju se miješanje javne vlasti temelji na suvlasništvu stranaka na predmetnoj nekretnini te pravu na razvrgnuće suvlasničke zajednice sporne nekretnine sukladno odredbama čl. 46 st. 1. i čl. 47. ZV-a, pa je miješanje javne vlasti u pravo na dom provođenjem razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina utemeljeno na zakonu. Glede drugog eliminacijskog pitanja, je li miješanje usmjereno na postizanje legitimnog cilja valja istaći da je u konkretnom slučaju razvrgnuće civilnom diobom imalo legitiman cilj s obzirom da se istim štiti institut prava vlasništva i da je poštovanje odredbi zakona nužno za normalno funkcioniranje države, a vlasništvo i prava koja iz njega proizlaze su prava zajamčena Ustavom Republike Hrvatske. U odnosnu na treće eliminacijsko pitanje je li miješanje bilo nužno u demokratskom društvu, odgovor je potvrdan, jer se legitimni cilj predlagateljice nije mogao ostvariti drugim blažim mjerama i jer pravo vlasništva preteže u slučaju suprotstavljenog prava s pravom na dom u ovom slučaju, posebno što su sve stranke u postupku fizičke osobe. Za istaknuti je i da si protustranka, s obzirom da je suposjednica 3/8 djela nekretnine kat. čest. [katastarska čestica] kuća i dvorište k. o. [katastarska općina], može osigurati svoje stambeno zbrinjavanje prodajom dijela te nekretnine u ili kupnjom nove nekretnine novčanim sredstvima dobivenim prodajom predmetne nekretnine na javnoj dražbi (civilna dioba), budući da njezin suvlasnički dio predstavlja tržišnu vrijednost od 82.000,00 eura, što svakako čini dostatna novčana sredstva za rješavanje stambenog pitanja, kao i novčanim sredstvima koje je stekla prodajom svoje nekretnine čest. 394/55 k. o. [katastarska općina], u naravi stambena zgrada površine 62 m2 i dvorište površine 128 m2.

16. Punomoćnik predlagateljice, prije zaključenja raspravljanja u ovoj pravnoj stvari, popisao je i priložio sudu troškovnik kojim traži da se predlagateljici naknadi trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku, uvećano za PDV, kao i troškove pristojbe na prijedlog i rješenje. Isto tako, i zamjenica punomoćnika protustranke je sudu priložila troškovnik kojim traži da se protustranci naknadi troška zastupanja po punomoćniku iz redova odvjetnika.

U odnosu na popisane troškove stranaka, za istaknuti je da u ovom izvanparničnom postupku, pitanje naknade troška postupka je regulirano odredbama Zakona o sudskom izvanparničnom postupku koji predstavlja lex specialis, te se primjenjuje na temelju odredbe čl. 1. Zakona o načinu primjene pravnih propisa, donesenih prije 6. travnja 1941. godine ("Narodne novine" 73/95). Stoga, u konkretnom slučaju, u pogledu odlučivanja o troškovima postupka, primjenjuje se pravno pravilo iz Paragrafa 20 Zakona o sudskom vanparničnom postupku, prema kojem je osnovno načelo da svaka stranka snosi svoj trošak, odnosno da trošak zastupanja pada na zastupanoga, a ukoliko je bilo zajedničkih troškova, o njima odlučuje sud na način da ih određuje razmjerno, što predstavlja bitnu razliku u odnosu na naknadu parničnih troškova.

Nužne troškove u izvanparničnom postupku predstavljaju samo troškovi pristojbi, te troškovi očevida i vještačenja, dok trošak zastupanja po punomoćniku ne predstavlja nužni trošak i on pada na zastupanog.

Kako je predlagateljica popisala na ime nužnih troškova samo pristojbu na prijedlog i na sudsku odluku – rješenje, što daje iznos od 33,18 eura (sudska pristojba na prijedlog 13,27 eura i na prvostupanjsku odluku 19,91 eura), sud je odlučio da protustranka, razmjerno svom suvlasničkom udjelu od 1/2, participira u namirenju nužnog troška u iznosu od 16,59 eura, a koji iznos je dužna platiti predlagateljici u roku od 15 dana, kako je to i odlučeno u toč. II. izreke ovog rješenja.

U Zadru, 25. srpnja 2025.

S u t k i nj a

Jasna Baričević

PRAVNA POUKA: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka istog. Žalba se podnosi pismeno u tri primjerka, putem ovog suda na nadležni Županijski sud.

DNA:

1. Predlagateljici po punomoćniku Zvonimiru Zoriću, odvjetniku u OD Zorić i partneri j.t.d., Zagreb,

2. Protustranci po punomoćniku Boži Vrkiću, odvjetniku u Zadru.

Nakon pravomoćnosti: Porezna uprava, Područni ured Dalmacija, Ispostava Zadar