REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U SPLITU

21000 SPLIT, Sukoišanska 6

Poslovni broj R1-58/2025-7

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Trgovački sud u Splitu, po sucu ovog suda Ivani Madunić, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja ad.1. GTP, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], ad.2. 2. SEA MARINE HOLDING LTD, Sejšeli, ILE DU PORT, HOUSE OF FRANCIS, Room 303, OIB: 30556697703, oboje zastupani po odvjetnicima iz Odvjetničkog društva LJUBIČIĆ – VRDOLJAK & PARTNERI iz Splita, protiv protivnika osiguranja ad.1. Beech Hill Capital Ltd. (trgovačko društvo), 29 Curzon Street, Mayfair London, England, W1J 7TL, ad. 2. GT, na adresi protivnika osiguranja ad/1, 29 Curzon Street, Mayfair London, England, W1J 7TL, ad. 3. ZT, na adresi protivnika osiguranja ad/8, 30 Cannon Street, London, England, EC4M 6XH, ad. 4. ZTP, na adresi protivnika osiguranja ad/8, 30 Cannon Street London, England, EC4M 6XH, ad. 5. ET, na adresi protivnika osiguranja ad/8, 30 Cannon Street, London, England, EC4M 6XH, ad.6. Wikborg Rein LLP (odvjetničko društvo) 30 Cannon Street, London, England, EC4M 6XH, ad. 7. Wikborg Rein Advokatfirma AS (odvjetničko društvo), Dronning Mauds gate 11, 0250 Oslo, Norway, radi osiguranja novčane tražbine određivanjem privremene mjere, 25. srpnja 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovan prijedlog predlagatelja osiguranja radi određivanja predložene privremene mjere koja glasi:

"Radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja u iznosu od 8.500.000,00 EUR (odštetni zahtjev zbog štete prouzročene protupravnim radnjama protivnika osiguranja na području RH), određuje se sljedeća

Privremena mjera

1. Zabrana onemogućavanja korištenja: Zabranjuje se protivnicima osiguranja da poduzimaju bilo kakve pravne ili faktične radnje koje bi mogle na bilo koji način utjecati, onemogućavati ili ograničavati korištenje, raspolaganje, upravljanje, oglašavanje, promjenu zastave, tehnički ili administrativni status, poslovnu uporabu ili registraciju motorne jahte identifikacijskog broda IMO 1004651, 52-metarska megajahta izgrađena u Nizozemskoj 1997. godine , trenutnog naziva “Lazy Z” – uključujući i kontaktiranje ili postupanje prema trećima kao što su brodski registri, brodarske agencije, charter-agenti, osiguravatelji, lučke uprave i tijela državne uprave.

2. Zabrana iznošenja štetnih tvrdnji: Zabranjuje se protivnicima osiguranja javno ili privatno, izravno ili posredno (putem trećih osoba ili medija) formulirati, objavljivati, prenositi ili širiti bilo kakve tvrdnje, informacije ili insinuacije koje se odnose na predlagatelje (g. GTP, Sea Marine Holding LTD ili s njima povezana društva), njihovu imovinu (uključujući motornu jahtu identifikacijskog broda IMO 1004651, 52-metarska megajahta izgrađena u Nizozemskoj 1997. godine , trenutnog naziva“ G) ili članove obitelji predlagatelja, ako bi takve izjave: (a) imputirale predlagateljima prijevarno, nepošteno ili nezakonito ponašanje (uključujući navode o prijevari, izvlačenju/imskrivanju imovine, kršenju fiducijarnih dužnosti ili počinjenju kaznenih djela); (b) upućivale na bilo kakav nepravomoćni, strani ili u RH nepriznati sudski, arbitražni ili upravni postupak kao da iz njega proizlaze sankcije protiv predlagatelja ili njihove imovine; (c) sadržavale prijetnje ili najave poduzimanja budućih pravnih koraka protiv predlagatelja ili njihove imovine (poput zapljene, stavljanja založnog prava, zadržavanja plovila u luci, podnošenja kaznenih prijava ili pokretanja regulatornih postupaka); ili (d) po svojoj naravi imaju za cilj ili bi vjerojatno dovele do narušavanja ugleda predlagatelja, kompromitiranja njihova poslovnog položaja, otežavanja njihove sposobnosti da slobodno raspolažu, registriraju, financiraju ili komercijalno koriste motornu jahtu identifikacijskog broda IMO 1004651, 52-metarska megajahta izgrađena u Nizozemskoj 1997. godine , trenutnog naziva“Lazy Z”, odnosno stvaranja neopravdanog nepovjerenja među poslovnim partnerima, financijskim institucijama, nadležnim tijelima ili medijima u pogledu integriteta predlagatelja. (Ova zabrana obuhvaća sve oblike komunikacije – usmene, pisane, elektroničke ili druge – neovisno o tome dolaze li iz inozemstva ili iz RH, ukoliko mogu postati dostupne osobama, institucijama ili medijima unutar RH ili EU.)

3. Zabrana pritiska putem trećih osoba i institucija: Zabranjuje se protivnicima osiguranja koristiti posrednike ili se obraćati bilo kojim trećim osobama, institucijama ili tijelima – bilo u Republici Hrvatskoj, bilo u inozemstvu – u svrhu vršenja pritiska, diskreditacije ili izazivanja štetnih posljedica po predlagatelje. Osobito je zabranjeno protivnicima osiguranja izravno ili neizravno kontaktirati ili utjecati na: (a) nadležna tijela, registre zastave, lučke kapetanije, carinska ili pomorska tijela (u RH, državama članicama EU ili drugdje) vezano uz motornu jahtu identifikacijskog broda IMO 1004651, 52-metarska megajahta izgrađena u Nizozemskoj 1997. godine , trenutnog naziva“Lazy Z” ili poslovanje predlagatelja, s namjerom insinuiranja da postoje pravna ograničenja ili problemi s predlagateljima; (b) poslovne partnere predlagatelja, ugovorne strane ili pružatelje usluga predlagateljima (npr. charter posrednike, banke, osiguravatelje, dobavljače), s namjerom da ih se odvrati od suradnje s predlagateljima putem iznošenja lažnih ili obmanjujućih tvrdnji; (c) članove obitelji predlagatelja, njihove zaposlenike, odvjetnike ili savjetnike; (d) treće osobe koje nisu stranke u sporu, poput UT te tvrtke Locus Technologies, Inc. (uključujući njihove zaposlenike i partnere) – sve u cilju vršenja neprikladnog pritiska na predlagatelje ili narušavanja njihova ugleda. (Ova mjera ima za cilj spriječiti pokušaje da protivnici osiguranja zaobiđu ovu sudsku zabranu putem “posrednih kanala” ili da širenjem dezinformacija kroz druge subjekte nastave nanositi štetu predlagateljima.)

4. Osiguranje pravosudnog nadzora i sprečavanje paralelnih postupaka protivno pravilima međunarodnog privatnog prava

Radi zaštite integriteta postupka pred ovim sudom, sprječavanja sukoba nadležnosti, reputacijskog pritiska i zlouporabe postupka, sud određuje sljedeće:

a) Zabranjuje se protivnicima osiguranja pokretanje, podupiranje ili održavanje bilo kakvog novog sudskog, arbitražnog, upravnog ili pomorskog postupka u bilo kojoj državi članici Europske unije koji se odnosi na motornu jahtu identifikacijskog broda IMO 1004651, 52-metarska megajahta izgrađena u Nizozemskoj 1997. godine , trenutnog naziva“Lazy Z (uključujući vlasništvo, registraciju, tehnički status ili usklađenost), ili bilo koju drugu imovinu protivnika osiguranja, ili koji sadrži tvrdnje o prijevari, prikrivanju imovine ili proboju korporativne osobnosti protiv predlagatelja, a svaki postupak unutar EU koji se pokrene bez ispunjenja ovih uvjeta može se smatrati zlouporabom postupka i forum shoppingom, te ovaj sud zadržava pravo donošenja dodatnih zaštitnih mjera, ako to bude potrebno.

b) Zabranjuje se protivnicima osiguranja pokretanje, poticanje ili sudjelovanje u bilo kojem postupku izvan Republike Hrvatske kojim bi se pokušalo izreći kazne, financijske sankcije, troškove postupka, sudske troškove, odvjetničke naknade ili druge novčane sankcije ili druge mjere (uključujući tzv. Contempt postupke) protiv predlagatelja, a koje bi bile zasnovane na navodnom nepostupanju prema zahtjevima za dostavu dokumenata u postupcima koji se vode pred sudovima izvan Republike Hrvatske, svjedočenjem ili drugim radnjama koje nisu prethodno odobrene od strane ovog suda.

Iznimno, takav postupak ili mjera smatrat će se dopuštenima jedino ako budu kumulativno ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

i. Da je pravomoćna i izvršiva presuda donesena od strane nadležnog suda u Republici Sejšeli, kojom se predlagatelje osiguranja proglašava odgovornim na temelju takvih tvrdnji;

Da je takva presuda formalno priznata i proglašena izvršivom od strane ovog suda, sukladno pravilima međunarodnog privatnog prava Republike Hrvatske; Da su predlagatelji osiguranja prethodno pisanim putem obaviješten o namjeri pokretanja takvog postupka, najmanje 15 dana unaprijed, uz mogućnost da pred ovim sudom iznesu prigovor.

5. Ako protivnik osiguranja postupi protivno ovoj mjeri, sud protivniku osiguranja zaprečuje novčanu kaznu u iznosu od 1.000.000,00 eura

6. Ako se protivnik osiguranja i nakon donošenja ovog rješenja bude ponašao suprotno svojoj navedenoj obvezi sud će na prijedlog predlagatelja izreći novčanu kaznu kojoj je zaprijetio, sukladno odredbi čl. 351 st.1. OZ-a.

7. Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja postupka radi naknade štete i prestanka uznemiravanja.

8. Žalba protiv rješenja o privremenoj mjeri ne odgađa njenu provedbu.

9. Nalaže se protivnicima osiguranja da predlagatelju nadoknade trošak ovog postupka osiguranja u roku od 8 dana. "

Obrazloženje

1.Kod ovog suda je dana 26. lipnja 2025. zaprimljen je prijedlog uvodno označenih predlagatelja osiguranja ad.1. i ad.2. protiv uvodno označnih protivnika osiguranja ad.1. do ad.7., radi određivanja privremene mjere.

2. U prijedlogu se navodi da predlagatelji osiguranja Lucas Andrew Duplančić i Sea Marine Holding LTD (u daljnjem tekstu: zajednički: predlagatelji pojedinačno: predlagatelj) podnose prijedlog za određivanje privremene mjere osiguranja protiv navedenih protivnika osiguranja, sukladno člancima 347. i 348. Ovršnog zakona (OZ). Svrha mjere jest zaustaviti kontinuirano i protupravno uplitanje protivnika u zakonito poslovanje i privatne interese predlagatelja na području Republike Hrvatske (RH) i Europske unije. Predlagatelj UT da je hrvatski državljanin s čvrstim obiteljskim i poslovnim vezama u RH, dok je Sea Marine Holding LTD s njim povezano društvo; njihova imovina (osobito motorna jahta “LAZY Z”) i poslovne aktivnosti usko da su vezane uz teritorij i pravni poredak RH. Stoga da je intervencija ovog suda nužna kako bi se zaštitila prava predlagatelja i osigurao nesmetan nastavak njihova zakonitog poslovanja. Dana 21. prosinca 2024. godine, da su protivnici osiguranja od Visokog suda pravde u Londonu u predmetu broj: CL-

2024-000701 pribavili privremenu svjetsku mjeru zamrzavanja imovine/zabrane raspolaganja imovinom (worldwide freezing injunction) na temelju jednostrane (ex parte) predstavke, kojom da su navodno zamrznuta sva sredstva podnositelja osiguranja ĐT, kao i imovina pravnih osoba koje su s njim samo povezane, uključujući društvo Sea Marine Holding LTD. Prema engleskom pravu, takva mjera da predstavlja jednu od najozbiljnijih i najiznimnijih pravnih zaštita, koja se odobrava isključivo kada predlagatelj dokaže: (1) osnovanu pravnu osnovu, (2) stvaran rizik od otuđenja imovine i (3) strogo poštivanje obveze potpunog i iskrenog iznošenja svih relevantnih činjenica – uključujući one koje idu na štetu samog predlagatelja. Unatoč podnesku s više od 150 stranica dokaza i izjava podnesenom u tom predmetu, protivnici osiguranja (a u tom predmetu-tužitelji/podnositelji zahtjeva) – da su putem svojih odvjetnika iz odvjetničkog društva Wikborg Rein LLP – namjerno prešutjeli ključne informacije. Najvažnije da nisu otkrili da društvo Beech Hill Capital Ltd. D nije ovlašteno, niti registrirano prema britanskom Zakonu o financijskim uslugama i tržištima iz 2000. godine (FSMA), te da su sredstva koja su predmet spora prikupljena od vanjskih investitora, a ne uložena iz vlastitih sredstava Beech Hilla. Takva struktura da vrlo vjerojatno predstavlja neovlašteni kolektivni investicijski pothvat, što da predstavlja ozbiljno kršenje financijskih propisa u Ujedinjenom Kraljevstvu i moglo bi učiniti sam ugovor pravno neprovedivim. Da su te informacije bile otkrivene, zamrzavanje imovine/zabrana raspolaganja imovinom nikada da ne bi bila odobrena.

3. Na ročištu 17. siječnja 2025. godine, predlagatelji osiguranja osiguranja (a u tom predmetu tuženici/protustranke – dalje: ovdje predlagatelji osiguranja) da su dobili svega 20 dana za osporiti iznimno snažnu mjeru zamrzavanja imovine koju da su protivnici osiguranja (a u tom predmetu- tužitelji/podnositelji zahtjeva – dalje: ovdje protivnici osiguranja) pripremali mjesecima suočeni s velikim vremenskim pritiskom, pogrešno predstavljenim dokazima i neravnotežom u postupku, odvjetnici tužitelja u Ujedinjenom Kraljevstvu savjetovali su ovdje predlagateljima osiguranja jedino realno rješenje dati dobrovoljne izjave o jamstvu u formi izjave pred sudom umjesto nastavka mjere zamrzavanja imovine. Iako da su, ovdje protivnici osiguranja, u početku tome prigovarali, Visoki sud pravde u Londonu u predmetu broj: LM- 2025-000011 je 22. siječnja 2025. da je prihvatio dobrovoljnu izjavu o jamstvu (undertaking) koju je dao, ovdje predlagatelj osiguranja, a prvobitna mjera da je povučena. Ovo da nije bio prijateljski dogovor, već prisilni kompromis postignut pod procesnim pritiskom.

4. Nadalje navodi kako je važno da ovaj sud u potpunosti razumije kontekst odluke engleskog suda od 22. siječnja 2025. godine. Toga dana sud da nije izdao nalog o zamrzavanju imovine. Umjesto toga, sud je samo prihvatio dobrovoljne izjave (tzv. “undertakings”) koje je, ovdje predlagatelj osiguranja, dao sudu u zamjenu za neizdavanje mjere zamrzavanja imovine. U Engleskoj, kao i u Hrvatskoj, da postoji temeljna razlika između sudske naredbe i dobrovoljne izjave pred sudom. Sudska naredba da stvara obveze prema trećima, da može izazvati odgovornost ako se prekrši, i da ima snagu izvršnosti. Nasuprot tome, dobrovoljna izjava o jamstvu da je osobna izjava koja obvezuje samo onoga tko ju je dao – prema sudu, a ne prema trećima. U engleskoj pravnoj praksi da stranke često sastavljaju nacrte sudskih odluka. U ovom slučaju, nacrt odluke od 22. siječnja 2025. da je izradio odvjetnik druge strane, ovdje protivnika osiguranja, koji da je u taj tekst nacrta odluke ubacio formulaciju da izjave o jamstvu “imaju isti učinak kao naredba suda” (“has the same effect as a court order”). Odvjetnik, ovdje predlagatelja osiguranja, g. ETP, izričito da se je usprotivio toj formulaciji jer je ona pravno beznačajna, stilistička, i može obmanuti treće strane. Unatoč toj protivnoj primjedbi, ta formulacija da je ostala u tekstu. No da je ostala iz samo jednog razloga kako bi se osobi koja daje jamstvo signalizirala ozbiljnost obveze. Nije imala namjenu – niti sposobnost – stvoriti obveze prema trećima. To da je bio retorički dodatak, bez pravnog učinka. U Engleskoj, kao i u Hrvatskoj, takve fraze da nemaju snagu zakona. Najvažnije: u engleskom pravu, kao i u hrvatskom, da jedino ono što se nalazi iza izraza “it is ordered” (tj. “nalaže se”) ima snagu i učinak sudske naredbe. Sve što prethodi toj rečenici, uključujući stilizirane opise, razloge i dogovore stranaka, nije obvezujuće i ne proizvodi pravne učinke. Drugim riječima: jedina stvar koja da se ovdje “naređuje” jest da sud prihvaća izjavu o jamstvu. Sve ostalo je pravna kulisa – bez ikakve pravne snage. Sud koji “prima na znanje” izjavu nije isto što i sud koji izdaje nalog. Ako nešto nije naredba suda, onda nije naredba suda. Točka. I engleska i hrvatska pravna praksa da potvrđuju da se izjava o jamstvu odnosi isključivo na odnos osobe koja ih daje i suda. Treće strane da nisu obuhvaćene i nemaju nikakvu odgovornost ili obvezu. Nitko da ne može biti “u prekršaju” zbog kršenja tuđeg jamstva. Zbog toga da upozorava ovaj Sud na ponašanje protivnika osiguranja, koji da pokušavaju te privatne izjave prikazati kao da su “naredba o zamrzavanju imovine”. Takve tvrdnje da su činjenično netočne, pravno neutemeljene i potencijalno obmanjujuće, osobito kada se iznose prema bankama, registrima i brodskim agentima. To da može stvoriti dojam da postoji zabrana koja se mora poštovati, iako nikakva zabrana ne postoji. U Engleskoj, kao i u Hrvatskoj, takvo ponašanje da predstavlja zloupotrebu sudskog postupka i pokušaj stvaranja umjetnog pritiska putem neistinitog prikaza pravne situacije. Zaključno: Visoki sud pravde u Londonu 22. siječnja 2025. da nije izdao naredbu o zamrzavanju imovine; Visoki sud pravde u Londonu 22. siječnja 2025. da je samo prihvatio dobrovoljnu privatnu izjavu o jamstvu koju je dao predlagatelj osiguranja UT; ta privatna izjava o jamstvu da ne stvara nikakve pravne obveze prema trećima. Jedina pravno obvezujuća odluka da je sadržana iza izraza “it is ordered”. Sve prije toga da nema pravni učinak; svaka tvrdnja da postoji naredba o zamrzavanju imovine nakon tog datuma da je pravno neutemeljena i može predstavljati pokušaj manipulacije. No, nakon toga, protivnici osiguranja da su aktivno zloupotrebljavali tu formulaciju.

5. Dana 13. veljače 2025., direktor Beech Hilla da je poslao prijeteće pismo ocu protivnika osiguranja – fizičkoj osobi iz Hrvatske koja nema nikakvu povezanost sa sporom – u kojem da se lažno poziva na „svjetski nalog za zamrzavanje imovine“ i implicira štetne posljedice za reputaciju ako ne intervenira. To da je bio očigledan pokušaj protupravnog zastrašivanja, usmjeren na obiteljskog člana radi izazivanja financijskog pritiska putem straha i dezinformacija. U tjednima koji su uslijedili, protivnici osiguranja i njihovi agenti da su nastavili neistinito tvrditi brojnim poslovnim partnerima i pružateljima usluga u SAD-u da je na snazi „freezing injunction“, iako da su znali da je ta mjera zamrzavanja imovine već ukinuta i zamijenjena dobrovoljnom izjavom o jamstvu. Nema nikakve dvojbe da: Visoki sud pravde u Londonu nije izdao nalog za zamrzavanje imovine 22. siječnja 2025. Prvotni nalog da je povučen. Jamčevine koje da su uslijedile da su bile dobrovoljne, da nisu izrečene od strane suda i da ne obvezuju nijednu treću osobu. Sudska odluka od 22. siječnja 2025. da sadrži samo dvije obveze: (i) dostaviti popis imovine vrijednije od 10.000 funti i (ii) platiti sudske troškove. Da nema nikakvih zabrana prijenosa imovine, vođenja poslovanja, korištenja bankovnih računa, najma jahti, niti bilo kakve druge komercijalne aktivnosti. Dio rješenja naslovljen kao „Izuzeća od ove odluke“ (Exceptions to This Order) da predstavlja standardni tekst koji se primjenjuje isključivo kada postoji stvarna mjera zamrzavanja – a u ovom slučaju takve mjere nema. Dakle, da se radi o dijelu odluke koji je omaškom ostao u tekstu jamstva iz ranije odluke o zamrzavanju imovine prilikom izrade iste od strane odvjetnika. U svom pismu upućenom registru brodova ĆT i Nevisa (“SKAN”) dana 3. travnja 2025., odvjetničko društvo protivnika sogiruanja, Wikborg Rein LLP, izričito da je priznalo da je izvorna zabrana raspolaganja imovinom (freezing injunction) koju d je izdao Visoki sud pravde u Londonu 21. prosinca 2024. zamijenjena novim nalogom od 22. siječnja 2025. Njihove vlastite riječi glasile su: “Nalog od 22. siječnja 2025., koji je zamijenio izvornu zabranu, i dalje je na snazi.” To da predstavlja jasno priznanje da prvotna zabrana više ne postoji. Ipak, u istom tom pismu da su naveli i da njihovo ranije pismo od 19. veljače 2025.g. — koje je impliciralo da je izvorna zabrana još uvijek na snazi — “i dalje ostaje točno”. Te dvije tvrdnje ne mogu obje biti istinite. Svjesno su obavijestili SKAN da je izvorna zabrana zamijenjena, a istovremeno tvrdili da je sranije pismo koje se temeljilo na toj istoj zabrani i dalje valjano. To da nije pogreška to da je namjerno obmanjujuće predstavljanje činjenica. Još važnije, i mjera zamrzavanja imovine (“freezing injunctions”) i dobrovoljna izjava o jamstvu (“undertaking”) prema engleskom pravu da imaju jednostavnu i privremenu svrhu: očuvanje imovine tijekom trajanja spora, kako bi eventualna presuda imala smisla i bila provediva.

6. Te mjere da nisu konačna presuda, nisu dokaz nikakve odgovornosti, i nisu osmišljene da nanesu poslovnu štetu ili da blokiraju legitimno poslovanje. Njihova da je svrha održavanje statusa quo – ne njegov prestanak. U ovom slučaju, međutim, protivnici osiguranja da su tu svrhu namjerno iskoristili da bi nanijeli štetu predlagatelju osiguranja. Lažno prikazujući dobrovoljnu izjavu o jamstvu kao sudski nalog, da su uspjeli dovesti u zabludu banke, brokere, klijente i upisnike brodova, odnosno većinu poslovnih partnera koji su poslovali s predlagateljima, radi čega je imovina predlagatelja osiguranja tretirana kao da je pravno blokirana – iako nije. Ova obmana da je onemogućila zakonito poslovanje, narušila reputaciju i uzrokovala štetu upravo u Hrvatskoj, gdje da se sporna imovina nalazi.

7. Dakle, da je jasno da ne postoji sudski nalog suda iz Ujedinjenog Kraljevstva za zamrzavanje imovine već da je ovdje isključivo riječ o ponašanju protivnika osiguranja kao namjernu zloupotrebu stranog pravnog postupka s ciljem ometanja zakonitog komercijalnog poslovanja u Republici Hrvatskoj. Predlagatelji da su žrtve organizirane, zlonamjerne kampanje uznemiravanja koju provode protivnici osiguranja izvan okvira redovnih pravnih postupaka. U posljednjih nekoliko mjeseci protivnici osiguranja da sustavno poduzimaju radnje s ciljem diskreditacije i ometanja predlagatelja: šire lažne i klevetničke tvrdnje da su predlagatelji počinili prijevaru, prikrivali imovinu ili počinili druga kaznena djela, unatoč tome što ne postoji nijedna sudska odluka ni pravomoćna presuda u RH ili izvan RH koja bi to potvrdila.

8. Protivnici da su slali, i još šalju, prijeteća i ucjenjivačka pisma članovima obitelji predlagatelja te trećim osobama poput američke tvrtke Locus Technologies, Inc., s kojom predlagatelji nemaju poslovne veze. U tim dopisima neosnovano da se povezuje te osobe s navodnim obvezama predlagatelja i prijeti im se narušavanjem ugleda, očito s nakanom vršenja pritiska na predlagatelje. Protivnici osiguranja da su također svjesno i namjerno lažno prikazivali pravnu prirodu jedne inozemne sudske odluke: dobrovoljnu izjavu (“undertaking”) koju da je predlagatelj UT dao pred Visokim sudom pravde u Londonu 22. siječnja 2025. (radi jamstva u tamošnjem postupku) predstavljali su prema trećima kao obvezujuću “Worldwide Freezing Injunction”

– tj. zamrzavanje imovine/sudsku zabranu raspolaganja imovinom. Time da su doveli u zabludu hrvatske institucije, poslovne subjekte i nadležna tijela, sugerirajući da protiv predlagatelja navodno postoji strana sudska zabrana, iako takav nalog da ne postoji niti ima učinka u RH (izvorna mjera zamrzavanja imovine engleskog suda od 21. prosinca 2024. ukinuta je, a nikada nije potvrđena niti priznata u RH).

9. Ovakvim protupravnim djelovanjem da protivnici osiguranja svjesno zaobilaze hrvatsku sudsku nadležnost i pokušavaju ostvariti svoju agendu putem pritiska i zastrašivanja, umjesto da su pokrenuli bilo kakav zakonit postupak pred nadležnim sudovima u RH (što do danas nisu učinili). Takvo postupanje ozbiljno narušava pravnu sigurnost, javni poredak i gospodarski integritet RH.

10. Također ističe i kako je u postupku koji su protivnici osiguranja pokrenuli protiv predlagatelja pokrenut pred Visokim sudom pravde u Londonu, da su zabilježeni višestruki procesni propusti i postupanja koja da ozbiljno dovode u pitanje pravičnost i zakonitost samog postupka: Odvjetničko društvo koje je u tom postupku zastupalo protivnika osiguranja pod 1) da nije predlagateljima jasno i pravovremeno dostavilo informacije o rokovima za podnošenje dokaznih prijedloga i procesnih radnji, što da je rezultiralo isključenjem ključnog iskaza svjedoka u korist predlagatelja; iako da su podnesena dokumentacija i dokazni prilozi koje su predlagatelji uredno podnijeli prije ročišta, sud da ih je odbio razmotriti iz formalnih razloga, bez davanja mogućnosti na ispravak ili dopunu;

prethodni pravni zastupnik predlagatelja (imenovan u ranijoj fazi postupka) da nastavlja komunicirati s odvjetnicima protivnika osiguranja pod 1) te da im prenosi povjerljive informacije o financijskom stanju i navodnim neplaćenim računima, čime potencijalno krši profesionalnu obvezu čuvanja odvjetničke tajne i djeluje protiv interesa bivšeg klijenta; protivnik osiguranja pod 1), putem svojih pravnih zastupnika, da pokušava uvećati troškove postupka na način koji ukazuje na zlouporabu troškovnog sustava – uključujući zahtjeve za iznose do 100.000 EUR po svakom ročištu, što da višestruko premašuje uobičajenu i razumnu razinu odvjetničke naknade u sličnim slučajevima.

11. S obzirom na navedeno, da postoji ozbiljan i utemeljen razlog za sumnju da predlagatelj osiguranja pod 1) koristi postupak u Ujedinjenom Kraljevstvu kao instrument pritiska, bez osiguravanja pravičnih uvjeta suđenja, te da bi priznanje bilo kakve presude donesene u takvom postupku predstavljalo povredu temeljnih načela pravnog poretka Republike Hrvatske.

12. Nadalje navodi i kako se jahta “Lazy Z” u Hrvatskoj nalazi od 2022. godine, dakle pune tri godine, te svakodnevno zapošljava 30 ljudi iz Splita i okolice, te je posao svih navedenih radnika doveden u pitanje ovakvim postupanjem protivnika osiguranja i onemogućavanjem korištenja broda, što posljedično da može dovesti do toga da svi navedeni radnici ostanu bez posla, što da će utjecati na 30 obitelji iz Splita i okolice, štoviše iz dostavljenih dokaza jasno je kako da je namjera predlagatelja osiguranja bila da se brod chareterira u Hrvatskoj od čega Republika Hrvatska da ima direktan prihod od 13% poreza na dobit od samog chartera, te dodatan prihod od svih troškova dobavljača i ostalih partnera koji da su potrebni za charteriranje samog plovila, a koji prihodi da su onemogućeni postupanjem protivnika osiguranja kako je to već navedeno. Također da se ističe kako su u ove 3 godine u brod utrošena i znatna sredstava isključivo u Republici Hrvatskoj, od čega da je država imala vrlo visoke prihode, a što da je za daljnje razdoblje sada onemogućeno.

13. Navedene radnje protivnika već da su proizvele teške posljedice koje predstavljaju nenadoknadivu štetu za predlagatelje. Konkretno: 1. Obustava registracije plovila zbog lažnih prikaza: Kao izravna posljedica svjesno netočnih tvrdnji protivnika o nepostojećoj “zamrzavajućoj” sudskoj zabrani, međunarodni brodski registar Saint Kitts & Nevis — gdje je jahta LAZY Z bila privremeno registrirana — obustavio je sve usluge i upravne radnje povezane s predmetnim plovilom. Protivnici osiguranja da su netočno obavijestili registar da je engleski sud zabranio promjenu zastave ili prijenos vlasništva nad jahtom, iako takva sudska zabrana pravno nije bila na snazi. Ove namjerne neistine da su izazvale trenutačne i ozbiljne posljedice. Predlagateljima da je onemogućeno zakonito dovršiti prijelaz jahte u komercijalni status. Plovilo da je ostalo zarobljeno u pravnom i operativnom vakuumu: više se nije moglo koristiti pod postojećom zastavom, a istovremeno da nije moglo biti preregistrirano pod novu zastavu jer je registar odbijao izdati brisovnicu navodeći samo “osjetljivost predmeta”. Da je proteklo punih 70 dana prije nego što je registar odgovorio. Tek da je dana 6. lipnja 2025. izdana brisovnica prekasno da se izbjegnu ozbiljne komercijalne posljedice. U međuvremenu da su predlagatelji bili prisiljeni ponovno pokrenuti cijeli postupak komercijalne klasifikacije, uključujući inspekcije, tehnička odobrenja i izdavanje dokumentacije pod novom zastavom. Ključno da je naglasiti da bez valjanog potvrde o upisu plovila (Certificate of Registry — COR) nije moguće obaviti inspekcije klasifikacijskog društva ni ishoditi komercijalne certifikate potrebne za charter djelatnost.

Kao izravna posljedica, da je izgubljen znatan dio ljetne charter sezone 2025. godine u Jadranu i Sredozemlju razdoblja koje da je komercijalno najvrjednije za iznajmljivanje jahti. Šteta da je ozbiljna, još uvijek da traje, a plovilo da je i dalje u zakašnjenju, što svakim danom dodatno povećava financijski gubitak.

2. Raskid ugovora o najmu (charter): Ekskluzivni ugovor o komercijalnom najmu jahte “Lazy Z” da je sklopljen s uglednom charter agencijom Fraser Yachts te da je raskinut jednostrano od strane Z ubrzo nakon što su protivnici osiguranja (ili njima bliske osobe) stupili s njima u kontakt. Fraser Yachts da je otkazao suradnju pozivajući se na neodređenu “zabrinutost oko reputacije” plovila i vlasnika. Iako Z nije naveo izvor tih informacija, okolnosti da jasno upućuju da su protivnici osiguranja neformalno plasirali neistinite ili obmanjujuće tvrdnje u međunarodnoj charter industriji s ciljem narušavanja ugleda predlagatelja.

14. Posljedica je da je jahta, unatoč tehničkoj i operativnoj spremnosti, povučena s tržišta usred glavne sezone, a predlagatelji su ostali bez značajnih planiranih prihoda. Prema ugovoru i interesu tržišta, predlagatelji da su opravdano očekivali mimimum pet (5) tjedana charter-najmova do kraja 2025. (mogućih i do deset tjedana), što da bi generiralo prihod od oko 2,9 milijuna EUR. Svi ti planirani najmovi sada da su izgubljeni, nanesena je trajna šteta ugledu jahte i povjerenju klijenata (jahta koja je bila oglašena pa povučena bez jasnog razloga ostavlja dojam ozbiljnih problema).

15. Ova situacija da šteti ne samo predlagateljima nego baca negativno svjetlo i na hrvatsku charter industriju, s obzirom da je riječ o jednoj od većih jahti koja posluje pod hrvatskom jurisdikcijom. 3. Šira reputacijska i poslovna šteta: Kampanja protivnika osiguranja da je dio smišljene strategije gospodarskog pritiska s ciljem onemogućavanja zakonitog poslovanja predlagatelja (hrvatskog državljanina). Neposredne materijalne posljedice da uključuju gubitak planiranog prihoda (preko 2,2 milijuna EUR), narušavanje poslovnih odnosa i povjerenja investitora, partnera i dobavljača u predlagatelje, te degradiranje vrijednosti i mogućnosti komercijalnog iskorištavanja jahte.

16. Dodatno, Republika Hrvatska da trpi posrednu štetu: zbog obustave operacija jahte izostaju prihodi lokalnih luka i dobavljača, smanjuje se zaposlenost pomoraca, te se gubi očekivana naplata poreza (PDV) od charter djelatnosti. Sve navedeno događa se bez ikakvog uporišta u hrvatskom pravu

– protivnici nisu pokrenuli nikakav postupak pred hrvatskim sudom niti je utvrđena ikakva protupravnost u postupanju predlagatelja unutar RH. Korištenjem stranih nepravomoćnih i pogrešno prikazanih pravnih instrumenata (poput spomenutog britanskog undertakinga) kako bi se opstruiralo rad hrvatskog plovila i zastrašilo subjekte na domaćem tržištu, protivnici da grubo krše suverenitet i pravni poredak RH. Takvo ponašanje da predstavlja očitu zlouporabu prava i međunarodni forum shopping s isključivom namjerom nanošenja štete predlagateljima. Stoga da su hitne privremene mjere jedini način da se zaštite predlagatelji, njihova imovina (plovilo) i gospodarski interesi RH od daljnje sabotaže.

17. Predlagatelj svoj prijedlog za privremenu mjeru temelji na pravnim osnovama i to Ovršnom zakonu, članku 347. i 348., Ustavu RH i to članku 35. i 49. Ustava, Kaznenom zakonu RH i to članku 147., 148., 138., 140., 250 KZ- a, Zakonu o obveznim odnosima i to članku 5. i članku 1046. ZOO-a, Uredbi EU) br. 1215/2012 (Bruxelles I bis) i to članku 35. i 29. Uredbe, načelu zabrane zlouporabe prava, te zaštiti suvereniteta RH na domicilnom imovinom uz obrazloženje da je Jahta “LAZY Z” fizički da se nalazi na teritoriju RH, pod nadzorom je hrvatskih vlasti (hrvatska posada, ulaganja u RH) i predstavlja imovinu od strateškog interesa za predlagatelje, te da nadležnost nad zaštitom te imovine i poslovanja vezanog uz nju pripada isključivo hrvatskim sudovima i institucijama.

18. Stoga pozivom na odredbu članka 346.stavak 1. i članka 347. stavak 1. točka 6. Ovršnog zakona predlaže odrediti privremenu mjeru sadržaja pobliže specificiranog u prijedlogu (stranica 11,12 spisa).

19. U podnesku zaprimljenom kod suda 2. srpnja 2025. predlagatelj navodi da tražbina koju predlagatelji žele osigurati da je novčano potraživanje radi naknade štete u iznosu od najmanje 8.500.000,00 EUR. Predlagatelji da namjeravaju tu tražbinu ostvarivati u budućem parničnom postupku pred Trgovačkim sudom u Splitu, protiv svih protivnika osiguranja u ovom postupku. Navedena tražbina da proizlazi isključivo iz radnji i posljedica nastalih na teritoriju Republike Hrvatske, odnosno iz štete koju su protivnici osiguranja prouzročili predlagateljima svojim protupravnim postupanjem.

20. Nadalje u podnesku navodi kako štetne radnje koje čine osnovu ove tražbine uključuju: Protupravno zadiranje u zakonito poslovanje predlagatelja u Republici Hrvatskoj – protivnici osiguranja da su ometali redovno poslovanje predlagatelja na domaćem tržištu protuzakonitim radnjama. Širenje neistinitih tvrdnji domaćim subjektima – protivnici osiguranja da su širili neosnovane i neistinite informacije o predlagateljima i njihovom poslovanju hrvatskim poslovnim subjektima, narušavajući ugled predlagatelja. Povreda ugovornih obveza hrvatskih partnera – radnje protivnika osiguranja da su dovele do povrede obveza iz ugovornih odnosa između predlagatelja i njihovih hrvatskih poslovnih partnera, uzrokujući raskid ili neispunjenje tih ugovora na štetu predlagatelja. Ometanje tehničkih i regulatornih postupaka – protivnici osiguranja da su aktivno ometali postupke pred nadležnim tehničkim i regulatornim tijelima u Republici Hrvatskoj, koje su predlagatelji trebali provesti radi obavljanja svoje djelatnosti (uključujući postupke vezane uz plovilo "Lazy Z"). Sprječavanje komercijalne eksploatacije plovila "Lazy Z" tijekom ljetne charter sezone 2025. – svojim djelovanjem protivnici osiguranja da su onemogućili predlagateljima korištenje i iznajmljivanje motorne jahte "Lazy Z" u ljeto 2025. godine, čime je predlagateljima pričinjena znatna poslovna i financijska šteta u vrhuncu charter sezone. Iz svih navedenih radnji da je proizašla ukupna šteta koju da predlagatelji procjenjuju na najmanje 8.500.000,00 EUR, a čiju naknadu da će potraživati od protivnika osiguranja u predstojećem parničnom postupku. Predmetna tražbina time da je jasno označena kao odštetni zahtjev za navedeni iznos, s pravnom osnovom u opisanim protupravnim postupcima protivnika osiguranja na području RH.

21. Glede vjerojatnosti tražbine i potkrepljujućih dokaza predlagatelji da su već uz prvotni prijedlog priloženi istaknuti relevantni dokazi koji potvrđuju osnovanost odštetnog zahtjeva predlagatelja. Ovi dokazi, koji potkrepljuju vjerojatnost da će predlagatelji u budućem postupku uspjeti s tražbinom, uključuju sljedeće: Otkazi charter ugovora – Predlagatelji su pretrpjeli izravnu financijsku štetu Ekskluzivni ugovor o komercijalnom najmu jahte “Lazy Z” sklopljen s uglednom charter agencijom Fraser Yachts raskinut je jednostrano od strane Z ubrzo nakon što su protivnici osiguranja (ili njima bliske osobe) stupili s njima u kontakt. Fraser Yachts je otkazao suradnju pozivajući se na neodređenu “zabrinutost oko reputacije” plovila i vlasnika, a sve iz razloga što su protivnici osiguranja neformalno plasirali neistinite ili obmanjujuće tvrdnje u međunarodnoj charter industriji s ciljem narušavanja ugleda predlagatelja. Posljedica je da je jahta, unatoč tehničkoj i operativnoj spremnosti, povučena s tržišta usred glavne sezone, a predlagatelji su ostali bez značajnih planiranih prihoda, unatoč tome što je na temelju navedenog ugovora s agencijom Fraser predlagateljima bilo garantirano da će brod tijekom sezone biti iznajmljen garantiranih 5 tjedana. Na ovu okolnost je već uz sam prijedlog dostavljena korespodencija predlagatelja sa charter agencijom Fraser. Poslovna korespondencija s domaćim subjektima, bankama i registrima – Kao dokaz narušavanja poslovanja predlagatelja priložena je opsežna korespondencija predlagatelja s raznim hrvatskim subjektima (uključujući poslovne partnere te nadležna regulatorna tijela i registre brodova). Iz te pisane komunikacije vidljivo je da su protivnici osiguranja širili neistinite tvrdnje o predlagateljima i ulagali prigovore ili zahtjeve koji su rezultirali blokadama ili odgodama uobičajenih poslovnih procesa predlagatelja (npr. upisa plovila u registar, ishođenja potrebnih dozvola, i sl.). Ovi dokumenti da neposredno pokazuju uzročnu vezu između postupaka protivnika osiguranja i štetnih posljedica po predlagatelje. Osim toga, predlagatelji imaju saznanja o tome da su se protivnici osiguranja na isti način obraćali i bankama, međutim navedene dokumente još nisu pribavili međutim iste će predlagatelji dostaviti u daljnjem tijeku postupka, kao i daljnju dokumentaciju na okolnost pisane komunikacije protivnika osiguranja sa raznim hrvatskim subjektima. Svjedočki iskazi – Predlagatelji da su pribavili pisane izjave i spremni su u postupku izvesti svjedoke koji potvrđuju navedene okolnosti. Svjedočki iskazi relevantnih osoba (poput predstavnika hrvatskih partnera, klijenata ili nadležnih institucija) potvrđuju da su protivnici osiguranja svojim radnjama prouzročili prekid suradnje s predlagateljima, narušili ugled predlagatelja u poslovnoj zajednici i onemogućili korištenje jahte "Lazy Z". Ovi iskazi dodatno vjerodostojno oslikavaju reputacijsku i poslovnu štetu koju su predlagatelji pretrpjeli. Ostala dokumentacija o šteti – Uz prijedlog su priloženi i drugi dokumenti koji kvantificiraju i potkrepljuju nastalu štetu. To uključuje financijske izvještaje i projekcije izgubljene dobiti za 2025. godinu, ugovore s hrvatskim partnerima koji su ostali neostvareni, kao i dopise nadležnih tijela koji pokazuju administrativne zastoje ili prepreke uzrokovane intervencijama protivnika osiguranja. Navedena dokumentacija objektivno potvrđuje razmjere materijalne štete (iznos od najmanje 8,5 milijuna eura) te posljedice po poslovni ugled predlagatelja. Na temelju gore navedenih dokaza, jasno je da postoji visoki stupanj vjerojatnosti da tražbina predlagatelja stvarno postoji i da je osnovana.

22. Predlagatelji su detaljno dokumentirali nastanak štete i uzročno- posljedičnu vezu između protupravnih radnji protivnika osiguranja i te štete. Time da je ispunjena zakonska pretpostavka vjerojatnosti tražbine za određivanje privremene mjere (čl. 344. st. 1. OZ). U istom podnesku predlagatelj osiguranja je označio adrese protivnika osiguranja pod 1. i 2. na način označen u izreci ovog rješenja.

23. U podnesku zaprimljenom kod suda 10. srpnja 2025. predlagatelj navodi kako predlagatelji osiguranja zahtijevaju osiguranje novčane tražbine na ime naknade štete u iznosu od najmanje 8.500.000,00 EUR. Tu da će tražbinu predlagatelji ostvarivati u predstojećem parničnom postupku pred Trgovačkim sudom u Splitu, protiv svih gore navedenih protivnika osiguranja. Navedena tražbina da proizlazi iz niza protupravnih radnji koje su protivnici osiguranja poduzeli na teritoriju Republike Hrvatske, čime su ometali zakonito poslovanje predlagatelja, narušavali njihov ugled i onemogućili korištenje i komercijalnu eksploataciju motorne jahte “Lazy Z” tijekom vrhunca ljetne charter sezone 2025. godine, uzrokujući predlagateljima znatnu štetu. Predmetna tražbina time je jasno označena kao odštetni zahtjev za navedeni iznos, s pravnom osnovom u opisanim protupravnim postupcima protivnika osiguranja na području RH. Predlaže donošenje privremene mjere sadržaja pobliže specificiranog u izreci ovog rješenja.

24. U dokaznom postupku sud je pregledao isprave priložene spisu.

25. Pretpostavke za određivanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine kao mjere osiguranja propisane su člankom 344. Ovršnog zakona ("Narodne novine" 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24, dalje OZ-a) Tako je stavkom 1. propisano da se radi privremena mjera radi osiguranja novčane tražbine može odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da će bez takve vjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati. Stavkom 2. istog članka propisano je da predlagatelj osiguranja ne mora dokazati opasnost iz stavka 1. tog članka ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu.

26. Preduvjet za određivanje privremene mjere jest potraživanje čije se osiguranje zahtijeva njezinim određivanjem i to konkretno postojanje tražbine (u ovoj pravnoj stvari novčane tražbine) predlagatelja osiguranja prema protivniku osiguranja.

27. Dakle, predlagatelj osiguranja mora učiniti vjerojatnim postojanje svoje novčane tražbine prema protivniku osiguranja. Vjerojatnost o postojanju tražbine pretpostavlja predlagateljevu sposobnost iznijeti i dokazati one činjenice iz kojih proizlazi zaključak da od protivnika osiguranja zahtjeva takvo činjenje, trpljenje ili propuštanje.

28. Predlagatelj osiguranja tvrdi da tražbina koju ima prema protivniku osiguranja je novčano potraživanje naknade štete koje će ostvarivati u budućem parničnom postupku. Navodi predlagatelja osiguranja glede postupka pred Visokim sudom pravde u Londonu predmetu broj CL-2024-000701 kojim da su protivnici osiguranja pribavili privremenu svjetsku mjeru zamrzavanja imovine/zabrane raspolaganja imovinom, odnosno "eventualni" propusti, nepravilnosti i pogreške, a niti donesene odluke iz tog postupka nisu, niti mogu biti predmetom razmatranja u ovom postupku osiguranja. Sud u postupku osiguranja ne ulazi, a niti može ulaziti u zakonitost odluke Visokog suda pravde u Londonu. Odredba članka 1045. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23, dalje ZOO-a) regulira pretpostavke odgovornosti za štetu, a odredba članka 1046. ZOO-a regulira štetu. Pravna teorija kada govori o općim pretpostavkama za štetu onda pod istima podrazumijeva subjekte obveznog odnosa odgovornosti za štetu, štetnu radnju štetnika, uzroka veza i protupravnost. Sud je dužan utvrditi postojanje obvezno pravnog odnosa u kojemu je jedna strana dužna drugoj strani popraviti štetu, a druga je od prve ovlaštena zahtijevati popravljanje štete. Kada se uzme u obzir naprijed izneseni stav ovog suda glede odluke Visokog suda pravde u Londonu, te se razmotre svi navodi izneseni i dokazi priloženi spisu od strane predlagatelja osiguranja o vjerojatnosti postojanja novčane tražbine naknade štete prema protivnicima osiguranja, a koji prema navodima predlagatelja da potkrepljuju vjerojatnost da će predlagatelji u budućem postupku uspjeti s tražbinom i to: – otkazi charter ugovora; poslovna korespondencija s domaćim subjektima, bankama i registrima-kao dokaz narušavanja poslovanja predlagatelja; svjedočki iskazi- predlagatelji da su pribavili pisane izjave i spremni u postupku izvesti svjedoke koji potvrđuju okolnosti, ostala dokumentacija o šteti-uz prijedlog da su priloženi dokumenti koji kvantificiraju i potkrepljuju nastalu štetu i to financijski izvještaj i projekcije izgubljene dobiti za 2025., ugovori s hrvatskim partnerima koji su ostali neostvareni, dopisi nadležnih tijela koji pokazuju administrativne zastoje ili prepreke uzrokovane intervencijama protivnika osiguranja (točka II. podneska predlagatelja od 2. srpnja 2025.), te navodi da navedena tražbina proizlazi i z protupravnih radnji koje su protivnici osiguranja poduzeli na području RH (podnesak predlagatelja osiguranja od 10. srpnja 2025.) ne proizlazi osnovanost tvrdnje o postojanju predlagateljeve tražbine, budući navedeno ne ukazuje da bi protivnici osiguranja vjerojatno bili dužni naknaditi štetu predlagateljima osiguranja, pa u navedenim okolnostima u kojima se u traženom stupnju vjerojatnosti ne može utvrditi osnovanost predlagateljeve tražbine, ukazuje se neosnovanim prijedlog predlagatelja osiguranja.

29. Stoga je zaključak ovog suda da predlagatelj osiguranja, u ovoj fazi nije učinio vjerojatnim postojanje osnovne (prve) pretpostavke iz članka 344. stavak 1. OZ-a – postojanje novčane tražbine prema protivnicima osiguranja, pa je stoga odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

U Splitu, 25. srpnja 2025.

S U D A C

IVANA MADUNIĆ

POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi Visokom trgovačkom sudu RH Zagrebu, putem ovog suda, u roku od 8 dana od dana primitka ovog rješenja.

DNA:

- punomoćniku predlagatelja;

- spis