REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Gospiću

Trg Alojzija Stepinca 3

53000 Gospić

Posl.br. P-92/2016-91

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Gospiću po sucu Janu Malovcu, u parničnom predmetu tužitelja 1. PŠ iz [adresa], Novi Sad, Fruškogorska 15a, i 2. PŠO iz [adresa], zastupana po punomoćnici Mileni Bjelajac, odvjetnici u Zagrebu protiv tuženika JAVNA USTANOVA NACIONALNI PARK PLITVIČKA JEZERA iz Plitvičkih Jezera, Josipa Jovića 19, OIB: 91109303119, zastupan po punomoćniku Antonu Paliću, odvjetniku u Zagrebu, radi predaje u posjed, 25. srpnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev u odnosu na tužitelja 1. PŠ iz [adresa], Novi Sad, Fruškogorska 15a, koji glasi:

„I. Nalaže se tuženiku Javnoj ustanovi Nacionalni park Plitvička jezera iz Plitvičkih Jezera, Josipa Jovića 19, OIB: 91109303119, predati u suposjed tužitelju PŠ 6/8 dijela prava vlasništva nekretnine opisane kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u površini od 970 kv.hv., upisanu u zknj.ul.br. 799 k. o. [katastarska općina].

II. Nalaže se tuženiku da tužiteljima nadoknadi parnični trošak, u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.“.

II. Odbija se eventualni tužbeni zahtjev u odnosu na tužitelja 1. PŠ iz [adresa], Novi Sad, Fruškogorska 15a, koji glasi:

I. Utvrđuje se da je tuženi Javna ustanova Nacionalni park Plitvička jezera iz Plitvičkih Jezera, Josipa Jovića 19, OIB: 91109303119, faktički devlastirao tužitelja EŠ, JMBG: [jedinstveni matični broj građana] iz [adresa] – [adresa] na dijelu parcele k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 1.000 m2 za izgradnju asvaltiranih puteva, pa se isti obvezuje da na ime tržišne vrijednosti suvlasničkog dijela tužitelja isplati tužitelju ukupan iznos od 375.000,00 eura, sa pripadajućom zakonskom kamatom, počev od presuđenja do konačne isplate, u roku od 8 dana, pod prijetnjom ovrhe.

II. Obavezuje se tuženi da tužitelju naknadi nastale troškove parničnog postupka prema priloženom specificiranom pismenom troškovniku sa zakonskom zateznom kamatom koja se ima računati od izvršnosti presude do konačne isplate u roku od 8 dana pod prijetnjom ovrhe.“.

III. Odbija se tužbeni zahtjev u odnosu na tužitelja 2. PŠO iz [adresa], kao neosnovan, slijedom njenog odricanja od tužbenog zahtjeva.

IV. Nalaže se tužitelju PŠ iz [adresa], Novi Sad,

Fruškogorska 15a, platiti tuženiku JAVNA USTANOVA NACIONALNI PARK PLITVIČKA JEZERA iz Plitvičkih Jezera, Josipa Jovića 19, OIB: 91109303119, iznos od 48.517,74 eura (slovima: četrdeset osam tisuća petsto sedamnaest eura i sedamdeset četiri centa) na ime parničnih troškova zajedno sa zateznim kamatama tekućim od dana donošenja presude pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

V. Odbija se tužitelj za daljnji trošak od 250,00 EUR (slovima: dvjesto pedeset eura).

Obrazloženje

1. Tužitelji su u tužbi ( str. 1-4 spisa), u bitnome naveli kako su suvlasnici k. č. br. [katastarska čestica], u naravi pašnjak Poljana, površine 970 hvati, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Kako se tuženik bespravno koristi predmetnom nekretninom za obavljanje registrirane djelatnosti prihvata, informiranja, vođenja i prijevoza posjetitelja vlastitim prijevoznim sredstvima preko izgrađenog asfaltiranog puta koji prelazi preko predmetne nekretnine, podnijeli su tužbu kojom traže predaju iste u njihov samostalan posjed, slobodan od stvari i osoba, uz prijedlog za određivanjem privremene mjere do dovršetka postupka koji u svojem sadržaju odgovara tužbenom zahtjevu.

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu (str. 25-27 spisa) u bitnome istaknuo prigovor promašene pasivne legitimacije jer se ne nalazi u posjedu predmetne čestice. Tužitelji kao vlasnici i posjednici se slobodno mogu koristiti svojom nekretninom u okvirima Zakona o zaštiti prirode, neovisno o tome što se sukladno Zakonu o proglašenju Plitvičkih jezera nacionalnim parkom ista nalazi u granicama Nacionalnog parka Plitvička jezera. Vezano uz bespravno korištenje asfaltiranog puta koji prelazi preko predmetne nekretnine, tuženik je naveo da je riječ o dijelu državne ceste D1, dakle javne ceste. Slijedom navedenog, predložio je odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti, kao i prijedlog za osiguranje.

3. U nastavku postupka, neovisno o više izmjena tužbenog zahtjeva, suština spora i navodi tužitelja i tuženika su ostali isti, a odnosili su se na spor oko povrata posjeda tužiteljima dijela predmetne čestice preko kojeg prolazi cesta, odnosno kako je tijekom postupka utvrđeno, dvije ceste. Tužitelji su tako uredili tužbeni zahtjev sukladno nalazu i mišljenju vještaka mjernika podneskom od 15. srpnja 2013. (str. 76-77 spisa), koji je tužiteljica 2. PŠO dodatno uredila po ponovljenom uviđaju podneskom od 23. rujna 2014. (str. 146-147 spisa), a kojem se tužitelj 1. PŠ nije pridružio podneskom od 30. rujna 2014. (str. 149-150 spisa).

4. Pritom, tijekom postupka je tužitelj 1. PŠ podnio više podnesaka kojima je u osnovi ponavljao navode iz podnesaka koje je podnosila zajednička punomoćnica tužitelja za vrijeme koje ih je zastupala, te su time povezani podnesci I. tužitelja od 28. veljače 2013. (str. 36 spisa) i podnesak zajedničke punomoćnice od 6. ožujka 2013. (str. 37-38 spisa), zatim podnesci od 10. rujna 2013. (str. 84-86 spisa) i 6. studenog 2013. (str. 91-92, 98 spisa) i 9. svibnja 2014. (str. 99-101 spisa).

5. Tuženik je sa svoje strane ostao pri prigovoru promašene pasivne legitimacije, precizirajući tijekom postupka da su sve ceste zapravo javna dobra u općoj uporabi slijedom čega bi tuženik trebala biti Republika Hrvatska, pri čemu je po Zakonu o izvlaštenju glede tužbenog zahtjeva tužitelja ionako nastupila prekluzija, o čemu se očitovao podneskom predanim na zapisnik 28. kolovoza 2013. (str. 79-81) u kojem je ocijenio da je turistička cesta koja prelazi preko predmetne čestice, a koja je utvrđena nalazom vještaka mjernika, zapravo stara cesta Zagreb-Korenica. Pri istim navodima je ostao i u naknadnim podnescima od 12. rujna 2013. (str. 87-88 spisa), a dopunjen je podneskom od 16. rujna 2014. (str. 142-144 spisa) kojim se nadovezao na ponovljeni uviđaj na licu mjesta ističući da je predmetna nekretnina u naravi nepristupačna šuma koju presijeca državna cesta D1, a s donje strane je omeđena s cestom označenom kao k. č. br. [katastarska čestica] upisanom u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

6. Presudom objavljenom 22. listopada 2014. (str. 155-162 spisa) odbijen je tužbeni zahtjev, ali je po žalbi tužitelja rješenjem Županijskog suda u Karlovcu posl.br. Gž-20/2015-2 od 18. travnja 2016. (str. 176-178 spisa) ista ukinuta i spis je vraćen na ponovni postupak.

7. U ponovljenom postupku tužiteljica 2. PŠO se podneskom od 23. ožujka 2021. odrekla tužbenog zahtjeva i potraživanja parničnih troškova (str. 204 spisa).

8. Tuženik je o odricanju tužiteljice 2. PŠO dodatno obavijestio sud na ročištu održanom 14. travnja 2021. (str. 209-213 spisa) navodeći da je do istog došlo slijedom kupnje njenog suvlasničkog udjela u predmetnoj čestici od strane tuženika.

9. Slijedom navedenog, ovaj sud je primjenom članka 331.a Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., u nastavku teksta: ZPP) odlučio kao pod točkom II. izreke ove odluke.

10. U ponovljenom postupku, tužitelj 1. PŠ je podneskom predanim na zapisnik 4. svibnja 2023. (str. 249-255 spisa) preinačio tužbeni zahtjev dodajući osnovnom tužbenom zahtjevu i podredni kojim traži isplatu novčanog iznosa, a dodatno je preinačio osnovni tužbeni zahtjev podnescima od 6. lipnja 2023. (str. 261- 262 spisa) i 21. srpnja 2023. (str. 263 spisa) u odnosu na stečeni suvlasnički udio tuženika i promjenu ravnatelja tuženika. Pri dotadašnjim navodima je ostao i u podnescima od 1. srpnja 2024. (str. 425-426 spisa) te podnesku zaprimljenom putem e-pošte 9. svibnja 2025. (str. 452-454 spisa) kojim je ponovno uređivao tužbeni zahtjev, kao i podnesku predanom na zapisnik 17. lipnja 2025. (str. 470 spisa).

11. Tuženik se u ponovljenom postupku dodatno očitovao na tužbeni zahtjev smatrajući ga nepodobnim za raspravljanje nakon što je sam stekao suvlasnički udio na predmetnoj čestici od ranije tužiteljice (str. 259-260 spisa). Pri dotadašnjim navodima je u bitnom ostao i u podnescima od 8. prosinca 2023. (str. 294-298 spisa), 26. travnja 2024. (str. 376-382 spisa) i 21. svibnja 2025. (str. 462-464 spisa) u kojem se dodatno protivio traženoj izmjeni tužbenog zahtjeva.

12. U postupku je 28. studenog 2024. zaprimljen i podnesak Republike Hrvatske zastupane po Općinskom držanom odvjetništvu u Gospiću (str. 437-439 spisa) ali kako Republika Hrvatska nije stranka u postupku, podnesak nije uzet u obzir pri donošenju ove odluke.

13. Nesporno je između stranaka kako je tužitelj 1. PŠ suvlasnik k. č. br. [katastarska čestica], u naravi pašnjak Poljana, površine 970 hvati, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u 6/8 dijela prava vlasništva, kao i da je tuženik tijekom postupka postao suvlasnikom 2/8 dijela prava vlasništva iste nekretnine tijekom postupka, po njenom otkupu od dotadašnje vlasnice, tužiteljice 2. PŠO. Nesporno je između stranaka i da je riječ o čestici koja cijelom svojom površinom leži unutar granica nacionalnog parka Plitvička jezera.

14. Sporna je između stranaka prvenstveno pasivna legitimacija tuženika, a podredno tome, sprječavanje tužitelja u vršenju njegovih vlasničkih ovlaštenja na predmetnoj čestici i pravo naknade za eventualni gubitak prava vlasništva dijela predmetne čestice na kojem su izgrađene ceste.

15. Radi razjašnjenja navedenih pitanja, tijekom postupka su provedeni dokazi saslušanjem tužitelja (str. 250-252 spisa). Provedena su dva uviđaja na licu mjesta sa vještakom mjernikom (str. 50, 113-114 spisa) te je izvršen uvid u pisani nalaz i mišljenje te usmeni iskaz vještaka (str. 53-67, 118-137, 210-212 spisa), nakon čega je proveden ponovni uviđaj sa vještacima geodetske i građevinske struke (str. 280-282 spisa) te je izvršen uvid u nalaz i mišljenje vještaka geodeta (str. 300-340, 383-413, 465-466 spisa) i vještaka procjenitelja (str. 341-363, 365, 466 spisa). Izvršen je i uvid u dostavljene isprave: izvadak ZK uloška broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (str. 7, 8 spisa), presuda Županijskog suda u Gospiću posl.br. Gž-828/06-2 od 21. studenog 2006. (str. 9-13 spisa), posjedovni list broj 508 k. o. [katastarska općina] (str. 14, 29 spisa), ispis sudskog registra za NP Plitvička jezera (str. 15-16 spisa), prijedlog za izvršenje od 19. lipnja 1980. (str,. 39-40 spisa), zapisnik od 13. listopada 1980. (str. 41 spisa), izvadak ZK uloška [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (str. 82-83 spisa), izvadak ZK uloška [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (str. 213, 799 spisa), Odluka Općinskog suda u Gospiću posl.br. Su-1958/2017- 25 od 23. veljače 2022. (str. 440 spisa), odluka Općinskog suda u Gospiću posl.br. Su- 1958/2017-52 od 14. ožujka 2023. (str. 441 spisa) i zapisnik Općinskog suda u Gospiću posl.br. Z-6774/2022/247 od 24. travnja 2024. (str. 442-444 spisa).

16. Nije proveden dokaz predloženim saslušanjem svjedoka ŽŠ niti su pribavljani podaci o mjerama zaštite i ograničenja korištenja nekretnina unutar granica nacionalnog parka, niti je provođena dodatna procjena vrijednosti k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], obzirom su dokazi predloženi na okolnosti koje se ne odnose na tužbeni zahtjev niti su tražene tužbenim zahtjevom, a koje se odnose na naknadu za nemogućnost korištenja predmetnom nekretninom bez ograničenja.

17. Temeljem savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sve sukladno članku 8. ZPP-a utvrđeno je da tužbeni zahtjev nije osnovan.

18. Glede osnovnog tužbenog zahtjeva kojim tužitelj traži da mu tuženik preda posjed k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], između stranaka je tijekom cijelog postupka bilo nesporno da je tužitelj vlasnik 6/8 dijela prava vlasništva iste te mu tuženik tijekom cijelog postupka nije niti osporavao pravo na suposjed iste.

19. Tužitelj ničim nije dokazivao niti je predlagao dokaze iz kojih bi se utvrdilo da ga tuženik na bilo koji način ometa u posjedu predmetne nekretnine slijedom čega je tužbeni zahtjev u tom dijelu ocijenjen bespredmetnim jer tužitelja nitko ne smeta u posjedu niti mu osporava njegovih 6/8 dijela prava vlasništva iste.

20. Jedina ograničenja kojima je tužitelj podvrgnut u izvršavanju svojeg prava vlasništva a koja su tijekom postupka utvrđena su ona određena Zakonom o zaštiti prirode ("Narodne novine" br. 80/13., 15/18., 14/19., 127/19., 155/23., u nastavku teksta: ZZP) obzirom predmetna čestica leži unutar granica nacionalnog parka Plitvička jezera, ali takva ograničenja su propisana i djeluju jednako na sve vlasnike zemljišta koja leže unutar granica nacionalnih parkova te su propisana sa svrhom zaštite i cjelovitog očuvanja prirode i njezinih dijelova, slijedom čega je osnovni tužbeni zahtjev odbijen obzirom nije utvrđeno da je tužitelj u smislu odredbi ZV-a na bilo koji način spriječen ostvarivati svoja vlasnička prava na predmetnoj čestici.

21. Uviđajem na licu mjesta sa vještakom mjernikom (str. 50, 113-114 spisa) i uvidom u pisani nalaz i mišljenje te usmeni iskaz istog vještaka (str. 53-67, 118-137, 210-212 spisa), te ponovnim uviđajem sa vještacima geodetske i građevinske struke (str. 280-282 spisa) te uvidom u nalaz i mišljenje vještaka geodeta (str. 300-340, 383- 413, 465-466 spisa) i vještaka procjenitelja (str. 341-363, 365, 466 spisa) utvrđeno je kako je predmetna čestica u naravi šuma pri čemu ju omeđuju dvije ceste, sjeveroistočno državna cesta D429 Selište Drežničko-Prijeboj, a jugozapadno cesta upisana na kat. čestici [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

22. Iz dopunjenog nalaza i mišljenja vještaka Grge Kostelca dodatno je utvrđeno kako su obje ceste koje omeđuju predmetnu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] već 1968. godine postojale na terenu.

23. Također, geodetska izmjera mjerama odgovara zapisniku o uvođenju u posjed od 13. listopada 1980. (str. 401-403 spisa), te je u tom dijelu utvrđeno odstupanje od površine unutar površinskog kriterija utvrđenog člankom 93. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina ("Narodne novine" br. 112/18., 39/22., 152/24.), dok same granice utvrđene geodetskom izmjerom odstupaju od položaja međa na kat. planu zbog metoda i načina prikupljanja podataka prilikom izrade planova grafičke izmjere u 19. stoljeću, koji se zbog toga moraju interpretirati od strane ovlaštenih osoba geodetske struke.

24. Sud je u cijelosti prihvatio ispravljeni nalaz i mišljenje vještaka geodeta Grge Kostelca po pitanju granica čestica (str. 383-413 spisa) obzirom je izrađen detaljno i obrazloženo te sa cjelokupnom potrebnom dokumentacijom koja je dijelom nedostajala pri izradi prvog nalaza i mišljenja vještaka mjernika ŠŠ koje je provedeno i dopunjeno tijekom 2013. i 2014. godine, po navodima vještaka bez podataka gruntovnice i utvrđivanja trenutka ucrtavanja cesta, te bez uspoređivanja podataka iz zapisnika o uvođenju u posjed iz 1980. sa stvarnim i ucrtanim stanjem, već se oslanjajući isključivo na ucrtano stanje bez njegove provjere.

25. Slijedom iznesenog, utvrđeno je kako predmetna čestica nijednim dijelom nije zahvaćena javnim cestama koje ju omeđuju sa sjeveroistočne i jugozapadne strane.

26. Međutim, sve i da ju zahvaćaju bilo kojim dijelom, tužbeni zahtjev bi bio neosnovan.

27. Naime, iz nalaza i mišljenja vještaka Grge Kostelca utvrđeno je da su obje ceste koje omeđuju predmetnu nekretninu ucrtane kao ceste već 1968. godine.

28. Zakon o cestama ("Narodne novine" br. 84/11., 18/13., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14., 110/19., 144/21., 114/22., 114/22., 4/23., 133/23., u nastavku teksta: ZC) u članku 3. stavku 1. i 2. propisuje kako su javne ceste javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske. Javne ceste se ne mogu otuđiti iz vlasništva Republike Hrvatske niti se na njima mogu stjecati stvarna prava, osim u slučajevima propisanim ovim Zakonom.

29. Članak 101. stavak 1. i 2. ZC-a propisuje kako su nerazvrstane ceste javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi. Nerazvrstana cesta se ne može otuđiti iz vlasništva jedinice lokalne samouprave niti se na njoj mogu stjecati stvarna prava, osim prava služnosti i prava građenja radi građenja građevina sukladno odluci izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave, pod uvjetom da ne ometaju odvijanje prometa i održavanje nerazvrstane ceste.

30. Pojam javnih cesta je definiran člankom 2. stavkom 1. točkom 1. ZC-a kao ceste koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim ovim Zakonom i drugim propisima, dok je pojam nerazvrstane ceste definiran točkom 6. istog članka kao ceste koje se koriste za promet vozilima, koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim ovim Zakonom i drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovoga Zakona.

31. Pritom, javnu i nerazvrstanu cestu čine ne samo cestovna građevina već i povezani dijelovi definirani člankom 4. i 100. ZC-a.

32. Odredbom članka 131. stavka 1. ZC-a određeno je kako ceste koje se na dan stupanja na snagu ovoga Zakona koriste za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovoga Zakona, postaju nerazvrstane ceste, obuhvat kojeg je dodatno razjašnjen člankom 51. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama („Narodne novine“, br. 144/2021) .

33. Stoga, slijedom navedenih odredbi ZC-a, utvrđeno je kako tuženik kao javna ustanova nije nositelj prava vlasništva javnih ili nerazvrstanih cesta kojima graniči predmetna čestica, već to mogu biti ili Republika Hrvatska ili jedinica lokalne samouprave, slijedom čega je podredni tužbeni zahtjev utvrđen u cijelosti neosnovanim uslijed promašene pasivne legitimacije, obzirom da čak i ukoliko tužitelj ostvaruje bilo kakva prava zbog navedenih cesta, ne bi ih mogao ostvariti protiv tuženika.

34. Preinaka tužbenog zahtjeva predložena podneskom upućenim e-poštom 9. svibnja 2025. (str. 451-453 spisa) je odbijena obzirom da se istom ne mijenja osnovni tužbeni zahtjev, dok bi se promjenom podrednog tužbenog zahtjeva isti izmijenio na način da bi bio neodređen i pritom zahtijevao postupanje vezano uz naknade za ograničenja korištenja predmetne nekretnine za koje je ovaj sud apsolutno nenadležan u smislu odredbi ZZP-a obzirom se o istima odlučuje u upravnom postupku.

35. Tuženik potražuje parnični trošak. Tuženik je u cijelosti uspio u sporu slijedom čega mu je priznat ukupni trošak postupka sukladno članku 154. stavku 1. ZPP-a u vezi Tbr. 52.3. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/23., u nastavku teksta: Tarifa).

36. Tuženiku je za prvostupanjski postupak vođen pod posl.br. P-513/2012 priznat trošak sastava odgovora na tužbu od 8. veljače 2013. te podnesaka od 19. kolovoza 2013. i 9. rujna 2013. u visini od 250 bodova svaki sukladno Tbr. 8.1. Tarife. Priznati su i troškovi pristupa na ročišta 19. veljače 2013., 10. svibnja 2013. i 28. kolovoza 2013. u visini od 250 bodova svaki sukladno Tbr. 9.1. Tarife. Priznati su i troškovi sastava podnesaka od 18. veljače 2013. i 26. lipnja 2013. u visini od 25 bodova svaki sukladno Tbr. 8.4. Tarife.

37. Tuženiku je za prvostupanjski postupak vođen pod sadašnjim posl.br., a nakon uređenja tužbe od strane 1. tužitelja PŠ dodatno priznat trošak podnesaka od 8. prosinca 2023., 26. travnja 2024. i 21. svibnja 2025. u visini od 2.820 bodova svaki sukladno Tbr. 8.1. Tarife. Priznati su i troškovi pristupa na ročišta 28. studenog 2023., 13. svibnja 2025. i 17. lipnja 2025. u visini od 2.820 bodova svaki sukladno Tbr. 9.1. Tarife. Priznati su i troškovi sastava podnesaka od 19. srpnja 2024., 10. prosinca 2024. i 20. veljače 2025. u visini od 25 bodova svaki sukladno Tbr. 8.4. Tarife, dok je odbijen za preostalih 25 bodova po podnesku. Odbijen je trošak pristupa na ročište za objavu u visini od 50 bodova sukladno Tbr. 9.3. Tarife.

38. Ukupni zbroj prethodnih bodova je 18.545, što pomnoženo sa vrijednosti boda od 2,00 eura sukladno Tbr. 54. Tarife iznosi 37.090,00 eura. Uvećano za PDV po stopi od 25% sukladno Tbr. 46. Tarife iznosi 46.362,50 eura.

39. Dodatno je priznat trošak sudske pristojbe na odgovor na tužbu u iznosu 166,89 eura sukladno Tar.br. 1.2. Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine" br. 37/23., u nastavku teksta: Uredba) i presudu u iznosu od 663,61 eura sukladno Tar.br.

2.1. Uredbe, sve u vezi članka 4. točke 2. i 4. Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" br. 118/18., 51/23.), kao i trošak predujma za geodetsko vještačenje od 1.324,74 eura.

40. Ukupni priznati parnični trošak je stoga utvrđen u iznosu 48.517,74 eura, dok je tuženik odbijen za dodatno traženi trošak od 250,00 eura.

41. Zatezna kamata je određena sukladno čl. 29. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23., 155/23.).

U Gospiću 25. srpnja 2025.

Sudac

Jano Malovac

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv točaka I., II., IV. i V. izreke ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u pisanom obliku, u dovoljnom broju istovjetnih primjeraka za sud i protivnu stranu, u roku od 15 dana od dana njene objave, putem ovog suda na Županijski sud (članak 355. stavak 9. i 10. ZPP-a).

Protiv točke III. izreke ove presude stranke mogu izjaviti žalbu u istom roku samo zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP- a ili zbog toga što je izjava o priznanju. odnosno odricanju dana u bitnoj zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare. Kada presudu na temelju odricanja pobija zbog toga što je izjava o priznanju ili odricanju dana u bitnoj zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare, stranka može u žalbi iznijeti i nove činjenice te predložiti nove dokaze koji se tiču tih mana u volji.

Stranci koja je uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud neće dostavljati presudu prema odredbama ovoga Zakona o dostavi pismena. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama ovoga Zakona o dostavi pismena.

Dostaviti:

- tužitelju 1,

- tuženiku,

oboje po e-oglasnoj ploči suda, na 8 dana

- tuženiku 2 osobno

U Gospiću 25. srpnja 2025.