Posl. br. P-122/2025

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U CRIKVENICI

Kralja Tomislava 85A, Crikvenica

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Crikvenici, po sutkinji tog suda Mirti Tomac Podobnik, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice EĆ, (OIB: [osobni identifikacijski broj]), iz [adresa], zastupane po pun Renatu Caru, odvjetniku iz Crikvenice, protiv tuženika PĆ, (OIB: [osobni identifikacijski broj]), na adresi obiteljski dom E, [adresa], kao nasljednik iza pok. EĆC, [adresa], zastupanog po pun Goranu Marjanoviću, odvjetniku iz Rijeke, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon zaključene glavne rasprave održane 18. srpnja 2025. u nazočnosti punomoćnika tužitelja, dana 25. srpnja 2025., javno objaviviši,

p r e s u d i o  j e

Utvrđuje se da je tužiteljica EĆ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] vlasnica (koje pravo vlasništva je stekla darovanjem od svoje majke) na nekretnini upisanoj u zemljišnim knjigama kao zč.br. 1500 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Temeljem navedenog tuženiku se nalaže da trpi upis tužiteljičinog prava vlasništva na predmetnoj nekretnina sa imena i vlasništva tuženika na ime i vlasništvo tužiteljice.

Obrazloženje

1. U tužbi zaprimljenoj kod ovoga suda dana 07. veljače 2025. godine tužiteljica, u bitnome, navodi da je stvarna vlasnica k. br. 1500 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Tužiteljica tvrdi da je istu stekla darovanjem od svoje majke koja je stvarna vlasnica i izvanknjižna vlasnica predmetne nekretnine. Da se u naravi radi o sjenokoši, a djelomično zemljištu na kojem se nalaze drva koja su se koristila za ogrjev, a koju tužiteljica sada redovito obilazi. Međutim, pravna prednica tužiteljice nije nikada sredila pravo vlasništva u zemljišnim knjigama na predmetnoj nekretnini iako se predmetna nekretnina nalazi u posjedu tužiteljice i njenih pravnih prednika sigurno preko 50-ak godina. Da u zemljišnim knjigama kao vlasnik dolazi upisan tuženik, te tužiteljica ima pravni interes urediti zk stanje pa slijedom navedenog predlaže po provedenom dokaznom postupku donijeti odluku na način pobliže opisan u izreci ove presude.

2. U svome odgovoru na tužbu od **.**.2025. JĆ, kao nasljednik PĆC, [adresa] navodi da je primio i da je upoznat s tužbom u ovoj pravnoj stvari, te nakon što je istu proučio navodi da priznaje tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti. Obzirom je sud mišljenja da nisu ispunjene pretpostavke iz čl 332 Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 119/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08 , 55/09, i 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 – Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 dalje ZPP) za donošenje presude na temelju priznanja, proveo je dokazni postupak, te donio odluku kao u dispozitivu ove presude.

3. Sud je tijekom postupka izveo dokaze uvid u dokumentaciju priležeću spisu i to u: zk izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 3 spisa), izvod iz posjedovnog lista br. 861 k. o. [katastarska općina] (list 11 spisa), rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Crikvenici posl. br. O-57/92 (list 12 do 13 spisa), rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Koka Borasa posl. br. O-367/10 (list 14 do 16 spisa), izjavu (list 17 spisa), ugovor o darovanju nekretnina (list 28 spisa). Sud je tijekom postupka proveo uviđaj na licu mjesta dana 06. lipnja 2025. godine uz sudjelovanje vještaka mjernika Jasmine Jurinčić koja je potom dala svoj pisani nalaz i mišljenje. Sud je tijekom postupka izveo dokaz saslušanjem svjedoka UĆ, TĆ, VĆ i OĆ. Sud nije izvodio dokaz saslušanjem tužiteljice i tuženika obzirom je pun tužitelja odustao od prijedloga za njihovim saslušanjem.

4. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 3 spisa) je utvrđeno da je na kč. br. [katastarska čestica], sjenokoša površine 5 jutara, 310 čhv, upisan EĆC, [adresa].

5. Uvidom izvod iz posjedovnog lista br 861 k. o. [katastarska općina] (list 11 spisa) je utvrđeno da su na kč. br. [katastarska čestica] Kalić, livada, ukupne površine 29888 m2 kao posjednici upisani ŠĆ, udova P, te KĆ, JĆC "Bartolov", oboje iz [adresa], svaki u ½ dijela.

6. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Crikvenici posl. br. O- 57/92 (list 12 do 13 spisa) je utvrđeno da je iza ĐĆ, sina JĆC, rođenog **.**.1902., a umrlog **.**.1985. raspoređena imovina temeljem zakona i ustupa i to na ovdje tuženika, RĆ i ŽĆ.

7. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Koka Borasa posl. br. O-367/10 (list 14 do 16 spisa) je utvrđeno da je nasljednicom iza ŽĆ, J, rođene ĐĆ, kao nasljednica utvrđena OĆ, u cijelosti.

8. Uvidom u izjavu tuženika (list 17 spisa) je utvrđeno da potvrđuje da je njegova nećakinja OĆ, stvarna vlasnica k. č. br [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koju je stekla nasljeđivanjem iza svoje majke ŽĆ, rođene ĐĆ, a koja je prijepor pak stekla ugovorom o darovanju sa svojim ocem ĐĆ. Nadalje, navodi da je sestra ŽĆ puno godina vodila brigu o ocu KĆ, pa joj je u znak zahvalnosti otac darovao predmetnu nekretninu, iako nikad nisu sačinili pismeni ugovor, svi su u obitelji to znali i poštivali. JĆC da je upisan kao posjednik prijepora, ali je i stvarni vlasnik koji je prijepor posjedovao obzirom mu je upisani PĆC prije odlaska u Australiju gdje je umro bez nasljednika dao prijepor na raspolaganje.

9. Uvidom u ugovor o darovanju nekretnina (list 28 spisa) je utvrđeno da je isti sklopljen između OĆ kao darovateljice, te HĆ, ovdje tužiteljice, kao daroprimca. Čl. 1 utvrđeno je da OĆ daruje tužiteljici zč. br. 1500 upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koja predstavlja njezino izvanknjižno vlasništvo koju je pak stekla darovanjem od ŽĆ. Čl. 3 istoga utvrđeno je da darovateljica ovlašćuje daroprimateljicu da na osnovu ugovora, a bez svakog daljnjeg pitanja i odobrenja ishodi u zemljišnim knjigama uknjižbu prava vlasništva na prijeporu, odnosno ovlašćuje je da pokrene odgovarajući sudski postupak kako bi predmetnu nekretninu prenijela na svoje ime i vlasništvo. U posjedu darovanih nekretnina daroprimateljica se već nalazi.

10. U svome pisanom nalazu i mišljenju vještakinja Jasmina Jurinčić navodi da je dana 6. lipnja 2025. godine sa sudom pristupila na lice mjesta, te je dobila zadatak identificirati nekretninu koju je pun. tužitelja pokazao na licu mjesta. Identifikacija prijepora izvedena je GPS/GNSS uređajem STONEX S70G. Na skici lica mjesta crvenom bojom označen je predmet spora. Izrađene su i fotografije s lica mjesta kao prilog nalazu i mišljenju vještaka, koje su prije svega informativnog karaktera. Predmet postupka nalazi se u naselju Bribir, na predjelu Ravno. Prijepor se nalazi cca 150 metara sjeveroistočno od asfaltirane ceste koja vodi prema naselju Lič i dalje prema Fužinama (županijska cesta ŽC 5062). Do prijepora se dolazi poljskim putem od asfaltirane ceste ŽC 5062 i pristupa se na južni dio prijepora. Prijepor je nepravilnog oblika i u naravi je šuma i livada. U zapadnom i sjevernom dijelu prijepora je šuma, a u središnjem i južnom dijelu je livada. Jugozapadnim dijelom prijepora prolazi dalekovod smjera jugoistok - sjeverozapad. Pokazani prijepor nalazi se na katastarskoj čestici [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i na skici lica mjesta označen je crvenom bojom.

11. U svome iskazu svjedokinja TĆ navodi da se radi o zemlji u Ravnom, na koju je od kada se sjeća odlazila i pomagala svojoj teti MĆ, udanoj JĆC, koja je bila supruga upisanog KĆ. Tamo se kosilo, držala se stoka, drva su se pobirala, kopalo se, sadilo se zelje, krompir, salata i sl. Da je redovito odlazila tamo do 1959. godine. KĆ je to nastavio održavati do svoje smrti. On je imao 4 djece, ovdje tuženog PĆ, kćeri RĆ koja je živjela u [adresa] i U koja je živjela u [adresa], te ŽĆ. Međutim, koliko joj je poznato on je prijepor ostavio ŽĆ, a koju je nasljedila prednica ovdje tužiteljice OĆ, koja je darovala tu nekretninu ovdje tužiteljici, a sada HĆ obilazi prijepor.

12. U svome iskazu svjedok UĆ navodi da mu je poznato gdje se prijepor nalazi, i to u Ravnom i u naravi je livada, sa strane šuma. Da je kao mali odlazio preko ljeta u posjet rođaku KĆ, a kasnije 70.-ih godina je išao piliti drva. KĆ je to koristio do svoje smrti.

13. Svjedokinja OĆ, majke tužiteljice, u svome iskazu navodi da kada se pogleda posjedovni list za prijepor razvidno je da su kao posjednici upisani ŠĆ i JĆC, na adresi [adresa]. KĆ je njen pok. nono i on je bio pravi vlasnik i posjednik prijepora i to negdje od poslije Drugog svjetskog rata pa do njegove smrti polovicom 80- ih god. prošlog stoljeća. ŠĆ nikada nije bila prava posjednica prijepora, a istu je uostalom naslijedio njezin nono što je razvidno iz toga što isti imaju istu adresu prebivališta. Predmetna nekretnina koristila se u poljoprivredne svrhe, na njoj se sadio krumpir, kupus i ostalo povrće, napasala se stoka te su u tu svrhu postavljene i drvene barake. Za života on je prijepor darovao njezinoj majci ŽĆ. Pojašnjava da je nonu preminula supruga dok je još bio mlad i isti je imao četvero djece, kći U koja je živjela u [adresa], sina PĆ, ovdje tuženika, koji je dobar života proveo u inozemstvu, kći RĆ koja je živjela u [adresa]. Kako je njena mama ŽĆ bila najmlađe dijete i to dosta mlađa od svoje braće, ona se u periodu od preko 20 g. brinula za svoga oca i to je razlog zbog kojeg je on darovao prijepor. Da je njezina majka preminula je prije 15 godina te je ona njezina jedina nasljednica. Da se odlučila prijepor darovati svojoj kćeri HĆ, ovdje tužiteljici. Nakon smrti njena djeda, prijepor je nastavila koristiti njezina majka koja ga je redovito obilazila, povremeno kosila i tamo skupljala drva za ogrjev, a sada ga koristi njena kći koja tamo šeće psa koji se nema gdje drugdje rastrčati. Da njoj odnosno njenoj prednici ŽĆ ili djedu nitko nije osporavao pravo na prijepor, niti su tamo viđali kakvih trećih osoba.

14. Svjedokinja VĆ u svome iskazu navodi da se radi o upisu prava vlasništva u Bribirskoj šumi, predio Ravno na ovdje tužiteljicu. Poznato joj je gdje se prijepor nalazi obzirom je tamo često odlazila, kako u djetinjstvu tako i sada. Posljednji put je bila tamo prije otprilike godinu dana i radi se o jednoj velikoj livadi. Ranije, koliko se sjeća iz djetinjstva, tamo se držala stoka, a u dijelu se sadio krumpir, salata, mrkva i drugo povrće. To je koristio KĆ u to vrijeme sa svojom obitelji i sjeća se da su tamo imali kao nekakvu šumsku kućicu. Da je kao dijete sa svojom obitelji tamo često odlazila i to je bilo po prilici sredinom 70-ih g. prošlog stoljeća. Isto tako poznato joj je da je KĆ to dao svojoj kćeri DĆ koja je baka tužiteljice. Nakon smrti KĆ, prijepor je nastavila koristiti DĆ i to je bilo vrijeme kada se još često odlazilo gore. Također poznato joj je da sada to koristi tužiteljica i njezina majka OĆ koje tamo odlaze šetati psa. Da tužiteljici nitko nije osporavao pravo na prijepor, niti je tamo viđala kakvih trećih osoba.

15. Temeljem ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno odredbi čl. 8. ZPP-a, ovaj sud zaključuje da je tužbeni zahtjev osnovan u cijelosti.

16. U postupku je sporno da li je tužiteljica stvarni vlasnik prijepora, a tuženik samo formalno upisan kao vlasnik.

17. Prilikom razrješenja navedenih spornih pitanja cijenjene su okolnosti utvrđene provedenim dokaznim postupkom. Pritom je sud poklonio vjeru ispravama u koje je izvršio uvid jer njihovu vjerodostojnost niti jedna stranka nije osnovano dovela u sumnju, kao i stoga što su te isprave sukladne kako međusobno tako i sa ostalim izvedenim dokazima.

18. Sud je prihvatio kao životne, istinite i međusobno suglasne iskaze svjedoka UĆ, TĆ i VĆ. Iz njihovih suglasnih iskaza proizlazi da se radi o zemlji u Bribirskoj šumi, predio Ravno na koji su dolazili zbog rodbinske povezanosti sa obitelji tužiteljice i to u razdoblju od kraja pedesetih do kasnih sedamdesetih godina. Tada je na prijeporu KĆ sa obitelji sadio krumpir zelje i drugo povrće, te se napasla stoka i to je nastavio činiti do svoje smrti. Nadalje, isti je prijepor darovao kćeri DĆ obzirom se ista po smrti njegove supruge brinula o njemu. Sud je prihvatio kao istinit i iskaz svjedokinje OĆ, majke tužiteljice obzirom je isti uvjerljiv, detaljan i u skladu sa ostalim izvedenim dokazima.

19. Sud je nalaz vještaka geodetske struke Jasmine Jurinčić prihvatio u cijelosti, smatrajući ga izrađenim u skladu sa pravilima znanosti i vještine, te korektnim i sadržajnim. Ovo tim više što je ista svoj nalaz i mišljenje dala po izvršenom uviđaju na licu mjesta, te temeljem dokumentacije priležeće spisu, a isto tako na njezin nalaz i mišljenje niti jedna stranka nije imala primjedbi.

20. Polazeći od navoda tužiteljice da se osobno i putem svojih prednika nalazi u poštenom, mirnom i kontinuiranom posjedu prijepora već više od 50 godina to bi pozivom na odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17., dalje ZV), koja određuje da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu tog zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka, u primjenu, radi razjašnjenja pitanja da li je tužiteljica predmetne nekretnine mogla steći kroz institut dosjelosti, dolazile odredbe Općeg građanskog zakonika (OGZ), koje se primjenjuju temeljem odredbe čl. 4. Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 06. travnja 1941. god. i za vrijeme neprijateljske okupacije (Sl. list SFRJ br. 86/46). Pritom, u pogledu primjene pravnih pravila OGZ-a (OGZ iz 1811.g. je u Hrvatskoj i Slavoniji stupio na snagu 1853.g.) valja respektirati načelno mišljenje Proširene opće sjednice SVS broj 3/60 od 04. travnja 1960. prema kojem načelnom mišljenju je vrijeme potrebno za dosjelost za sve isto, 20 godina. Nadalje, kako se savjesnost odnosno poštenje posjeda pretpostavlja (pravno pravilo § 328. OGZ-a), na tuženiku je bio teret dokaza da u ovoj parnici dokaže da bi posjed prednika tužiteljice u relevantnom razdoblju bio nepošten, međutim sam tuženik je priznao tužbu i tužbeni zahtjev. Nadalje, isti je dao i izjavu iz koje proizlazi da je JĆC upisan kao posjednik prijepora, ali je i stvarni vlasnik koji je prijepor stekao od upisanog vlasnika UĆC, a prije njegova odlaska u Australiju. KĆ je njegovoj sestri DĆ koja je puno godina vodila brigu o njemu darovao predmetnu nekretninu, iako nikad nisu sačinili pismeni ugovor, svi su u obitelji to znali i poštivali. Da je KĆ bio stvarni posjednik prijepora proizlazi iz spisu priležećeg posjedovnog lista, ali i iskaza svih saslušanih svjedoka. Nadalje, prijepor je identificiran po vještakinji geodetske struke Jasmini Jurinčić, a koja je u svome pisanom nalazu i mišljenju navela da je pun tužiteljice kao prijepor pokazao k. č. br. [katastarska čestica] upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Vještakinja je nadalje navela da se prijepor nalazi u naselju Bribir, na predjelu Ravno, cca 150 metara sjeveroistočno od asfaltirane ceste koja vodi prema naselju Lič i dalje prema Fužinama (županijska cesta ŽC 5062). Do prijepora se dolazi poljskim putem od asfaltirane ceste ŽC 5062 i pristupa se na južni dio prijepora. Prijepor je nepravilnog oblika, u zapadnom i sjevernom dijelu prijepora je šuma, a u središnjem i južnom dijelu je livada, a jugozapadnim dijelom prijepora prolazi dalekovod smjera jugoistok – sjeverozapad. Svjedoci UĆ, TĆ, VĆ potvrđuju u svojim iskazima da se radi o zemlji u Bribirskoj šumi, predio Ravno na koji su dolazili u razdoblju od kraja pedesetih do kasnih sedamdesetih godina, te je tada na prijeporu KĆ sa obitelji sadio krumpir, zelje i drugo povrće, te se napasala stoka i to je nastavio činiti do svoje smrti. Da je predmetnu nekretnina koristio KĆ u poljoprivredne svrhe, proizlazi i iz iskaza svjedokinje OĆ. Nadalje, svjedokinje TĆ i VĆ imaju saznanja da je KĆ prijepor darovao svojoj kćeri DĆ koja je nastavila koristiti prijepor, a što proizlazi i iz izjave samog tuženika, te iskaza svjedokinje OĆ. Iz spisu priležećeg rješenja o nasljeđivanju iza pok ŽĆ, Ivanove, rođene KĆ proizlazi da kao nasljednica utvrđena OĆ, a iz spisu priležećeg ugovora o darovanju da je ista prijepor darovala svojoj kćeri ovdje tužiteljici. Iz iskaza saslušanih svjedoka TĆ i VĆ proizlazi da prijepor sada koriste tužiteljica i njezina majka OĆ koje tamo odlaze šetati psa. Slijedom navedenog, utvrđenje je ovoga suda da su prednici tužiteljice u neposrednom i samostalnom posjedu prijepornog zemljišta već od polovice prošlog stoljeća u kojem posjedu ni od koga nisu bili ometani kako to slijedi iz navoda saslušanih svjedoka, te su nesumnjivo aktivno vršili faktičnu vlast naočigled svima držeći prijepor kao svoj, te ga kontinuirano koristili. Dakle, pravno je uvjerenje ovoga suda a temeljem rezultata dokaznog postupka da je tužiteljica uspjela dokazati kako su njezini pravni prednici kroz vrijeme potrebno za dosjedanje bili u kontinuiranom, samostalnom i mirnom posjedu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], vršeći faktičnu vlast na istom, držeći ga kao vlasnici, vjerujući i nemajući razloga sumnjati da tome ne bi bilo tako, a koji posjed iste kvalitete je nastavila vršiti i sama tužiteljica. Slijedom svega navedenog, valjalo je usvojiti tužbeni zahtjev, te odlučiti kao u dispozitivu ove presude.

U Crikvenici, 25. srpnja 2025.

S U T K I NJ A:

Mirta Tomac Podobnik

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv presude, donesene u prvom stupnju, stranke mogu podnijeti žalbu, u roku od petnaest (15) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi sudu koji je izrekao prvostupanjsku presudu, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku. Pravovremeno podnesena žalba sprečava da presuda postane pravomoćna u dijelu koji se pobija žalbom. O žalbi protiv presude odlučuje drugostupanjski sud.