REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SESVETAMA

Sesvete, Industrijska cesta 15

Poslovni broj: P-110/2024-78

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Sesvetama, po sucu toga suda Lovri Tomičiću, u pravnoj stvari 1. tužiteljice ĐD, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 2. tužiteljice UD, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnica Ivana Šuti, odvjetnica iz Odvjetničkog društva Mraz, Šuti & partneri j.t.d., Zagreb, Jordanovac 15, 3. tužiteljice LD, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 4. tužiteljice ĆD, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i 5. tužiteljice RD, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], protiv tuženika ED, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik dr. sc. Šime Savić, odvjetnik iz Zagreba, Ilica 191 C, radi utvrđenja, nakon glavne i javne rasprave zaključene 4. srpnja 2025. u prisutnosti 2. tužiteljice, punomoćnice 2. tužiteljice, tuženika i zamjenice punomoćnika tuženika odvjetnice Sanje Svalina, a u odsutnosti uredno pozvanih 1., 3., 4. i 5. tužiteljica, s danom objave 25. srpnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev, koji glasi:

"Utvrđuje se da u ostavinsku imovinu ostaviteljice pokojne ŠD, rođene Đ, kćeri U, umirovljenice iz [adresa], rođene **.**.1927., umrle **.**.2002., ulazi iznos od 32.075,39 USD (na dan 23. kolovoza 2015.), koji se vodi kao oročeni depozit broj: [broj depozita] kod Hrvatske poštanske banke d.d., koji glasi na pokojnog BD te navedeni iznos nije ostavinska imovina osobe koja se vodi kao vlasnik depozita, tj. pokojnog BD."

II. Nalaže se 1. tužiteljici, 2. tužiteljici, 3. tužiteljici, 4. tužiteljici i 5. tužiteljici da solidarno u roku od 15 (petnaest) dana naknade tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 6.887,50 eur.

III. Odbija se kao neosnovan tuženikov zahtjev za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 562,50 eur.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi podnesenoj 13. siječnja 2021. u bitnome navode kako je rješenjem naslovljenog suda poslovni broj O-705/2020 od 26. studenog 2020. prekinut ostavinski postupak iza pokojne ŠD, rođene Đ, kćeri U, umirovljenice iz [adresa] te su tužitelji, zakonski nasljednici iza pokojne ŠD upućeni da u roku od 30 dana od pravomoćnosti rješenja pokrenu parnicu protiv nasljednika pokojnog BD, ED, radi utvrđenja da u ostavinsku imovinu ostaviteljice ulazi iznos od 32.075,39 USD koji se vodi kao oročeni devizni depozit broj: [broj depozita] kod Hrvatske poštanske banke d.d., koji glasi na pokojnog BD te da navedeni iznos nije ostavinska imovina vlasnika depozita. Citirano rješenje postalo je pravomoćno s danom 17. prosinca 2020. Ističu, kako je pokojni BD bio suprug pokojne ŠD, a prema saznanjima tužitelja, koja imaju od svoje tete ŠD, odnosno što im je ista rekla za vrijeme svoga života, brak CD i ŠD razveden je i to u Australiji, gdje su oni i živjeli, no međutim neovisno o tome, nakon povratka u Republiku Hrvatsku 1994. živjeli su zajedno u [adresa], na adresi, [adresa], u kući koju je svojim novcem kupila ŠD, koja je i u zemljišnim knjigama upisana kao samovlasnica nekretnine. Nadalje, navode kako je u vrijeme dok su ŠD i BD živjeli u [adresa] u gradu [adresa], KD zadobila povredu na radu, odnosno kako je na radu došlo do njezinog povređivanja te je ista u razdoblju između 1980 do 1985 dobila veliku novčanu odštetu. Nakon povratka u [adresa] KD i BD živjeli su od 1994. zajedno u kući ŠD. Ističu, kako BD od 1994. nije bio zaposlen i nije imao nikakvih novčanih prihoda, već je isključivo živio od odštete ŠD, zatim od novčane naknade, kasinije i mirovine koju je ŠD primala iz Australije pa je ista financirala BD kao što je i ujedno i podmirivala sve troškove života, slijedom čega je razvidno da BD nije imao svoj novac, već je novac ŠD od odštete bio pohranjen osim na ime ŠD i na ime CD, u predmetnom slučaju i kod Hrvatske poštanske banke d.d. Slijedom navedenoga predlažu prihvatiti tužbeni zahtjev.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu od 8. ožujka 2021. najprije ističe prigovor dvostruke litispendencije. Naime, između predmetnih parničnih stranaka u pogledu istog zahtjeva, koji je predmet i ovog spora pred Općinskim sudom u Sesvetama, Stalna služba u Dugom Selu, pod poslovnim brojem P-105/2020 u tijeku je parnični postupak pa se predlaže sudu odbaciti predmetnu tužbu sukladno odredbi čl. 194. st. 3. Zakona o parničnom postupku. Osim navedenog, tuženik u cijelosti osporava i sve navode tužbe. Naime, predmetni novčani iznosi posebna su imovina pokojnog BD. Navodi, kako se u predmetnom slučaju radi o novčanim iznosima koje je pokojni BD podigao sa svog računa na koji je primao mirovinu koju je ostvario svojim radom te ju je i oročio i to sve u prisustvu ovdje tuženika kao svog nasljednika i nećaka, a o navedenom ima saznanja i sestra pokojnog BD ŽD. Nadalje, navodi kako je posebno neosnovan navod tužitelja da bi se radilo o posebnoj imovini ŠD, a posebno da bi se radilo o novčanim iznosima koje je ista ostvarila kao naknadu štete u Australiji. Naime, tužitelji tvrde da je od novčanih iznosa od naknade štete ŠD navodno uzdržavala i sebe i pokojnog BD, i sagradila kuću u [adresa] i oročila iste novčane iznose, a što je sve i netočno i neosnovano, a niti je logično. Ističe, kako je nedvojbena činjenica da je pokojni BD sa suprugom KD živio u [adresa], gdje je pokojni BD bio zaposlen i to kao voditelj poslova održavanja, a temeljem kojeg rada je i ostvario pravo na mirovinu po osnovi svog rada. Također za vrijeme svog rada BD kupio je i nekoliko kuća koje je kasnije prodavao itd…, pa je po osnovi prava s osnova imovine također ostvario znatnu ušteđevinu, a od prodaje zadnje kuće i izgradio kuću u [adresa] koju spominju tužiteljice. Prigovara tužbenom zahtjevu u cijelosti po svim osnovama potraživanja. Predlaže prije svega odbaciti predmetnu tužbu, a podredno odbiti tužitelje s tužbenim zahtjevom uz obvezu naknade troškova parničnog postupka tuženiku.

3. U odnosu na istaknuti prigovor dvostruke litispendencije, treba istaknuti, kako je ovaj sud rješenjem poslovni broj P-18/2021-10 od 28. siječnja 2022., ocijenio osnovanim taj prigovor tuženika i odbacio je predmetnu tužbu. Međutim, u povodu žabe tužitelja Županijski sud u Varaždinu svojim rješenjem poslovni broj Gž- 386/2022-2 od 25. ožujka 2022. usvojio je žalbu tužitelja i ukinuo je prethodno navedeno rješenje ovog suda te je vratio predmet ovome sudu radi nastavka postupka. U tom rješenju drugostupanjski sud ocijenio je kako je neosnovan istaknuti prigovor dvostruke litispendencije, budući da je ovosudni predmet poslovni broj P- 105/2020 već bio pravomoćno okončan rješenjem o povlačenju tužbe, u trenutku kada je u ovoj pravnoj stvari odbačena predmetna tužba.

4. Posljedično, s obzirom na pravno shvaćanje drugostupanjskog suda, neosnovan je istaknuti prigovor dvostruke litispendencije.

5. Tijekom postupka sud je pregledao rješenje Općinskog suda u Sesvetama poslovni broj O-705/2020-15 od 26. studenog 2020. (str. 4 i 5 spisa), izjavu ČD od 4. ožujka 2021. (str. 34 – 36 spisa), izveden je dokaz saslušanjem svjedoka TD (str. 71 spisa), izveden je dokaz saslušanjem svjedokinje ĐDU (str. 72 i 73 spisa), ekspertizu popisa (str. 82 – 87 spisa), dopis Hrvatske poštanske banke d.d. od 2. rujna 2022. (str. 88 spisa), dopis Zagrebačke banke d.d. od 5. rujna 2022. (str. 89 spisa), dopis Privredne banke Zagreb d.d. od 7. rujna 2022. (str. 90 spisa), dokument iz Australije na engleskom jeziku (str. 105 i 106 spisa), presliku putovnice pokojne ŠD (str. 117 i 118 spisa), australski dokument na engleskom jeziku (str. 119 i 120 spisa), rješenje o nasljeđivanju iza pokojnog DD javnog bilježnika Zvonimira Bartoleka iz Zlatara poslovni broj O-1984/2022-22 od 17. ožujka 2023. (str. 122 do 125 spisa; 131 – 135 spisa; str. 142 – 145 spisa), zapisnik iz ovosudnog predmeta poslovni broj P- 553/2019 od 14. svibnja 2019. (str. 136 – 139 spisa), zapisnik iz ovosudnog predmeta poslovni broj P-14/2021 od 5. listopada 2023. (str. 158 – 161 spisa), dopis Hrvatske poštanske banke d.d. od 8. ožujka 2024. (str. 162 i 163 spisa), izveden je dokaz saslušanjem svjedoka ČD (str. 176 – 179 spisa), izveden je dokaz saslušanjem svjedokinje ŽD (str. 179 – 181 spisa), izveden je dokaz saslušanjem 2. tužiteljice UD (str. 194 – 196 spisa), izveden je dokaz saslušanjem 3. tužiteljice LD (str. 196 i 197 spisa), izveden je dokaz saslušanjem 4. tužiteljice ĆD (str. 197 – 199 spisa), izveden je dokaz saslušanjem tuženika ED (str. 199 – 202 spisa), dopis stečajne upraviteljice Glumina banka d.d. u stečaju UDU od 15. rujna 2024. (str. 209 spisa), presliku Oporuke pokojnog Pere ŠD (str. 223 – 226 spisa), dopis Porezne uprave Područnog ureda Zagreb Ispostave Sesvete od 14. travnja 2025. (str. 268 spisa), australski dokument na engleskom jeziku (str. 275 i 276 spisa) i presliku oporuke ŠD (str. 277 spisa).

6. Nakon savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i u njihovoj ukupnosti te na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 28/13., 89/14. - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje: ZPP) ovaj sud je ocijenio kako je predmetni tužbeni zahtjev u cijelosti neosnovan.

7. Predmet spora je tužbeni zahtjev kojim tužitelji traže da se utvrdi da u ostavinsku imovinu ostaviteljice pokojne ŠD, rođene Đ, kćeri U, umirovljenice iz [adresa], rođene **.**.1927., umrle **.**.2002., ulazi iznos od 32.075,39 USD (na dan 23. kolovoza 2015.), koji se vodi kao oročeni depozit broj: [broj depozita] kod Hrvatske poštanske banke d.d., koji glasi na pokojnog BD te navedeni iznos nije ostavinska imovina osobe koja se vodi kao vlasnik depozita, tj. pokojnog BD.

8. Najprije je u odnosu na predmetni tužbeni zahtjev potrebno ukazati na navode tuženika iz podneska od 27. listopada 2022. Naime, u tom podnesku tuženik navodi kako su tužitelji kao zakonski nasljednici iza pokojne ŠD, u ostavinskom postupku koji se pred ovim sudom vodi iza njihove pokojne tete ŠD tvrdili da ostavinsku imovinu iza pokojne ŠD čini i odšteta koju je ista dobila u Australiji, a koju odštetu je ona deponirala na račun pokojnog BD, kao oročeni devizni depozit broj [broj depozita].

9. Uvidom u ovosudno rješenje poslovni broj O-69/2020-4 (postupak se sada vodi pod poslovnim brojem O-705/2020) od 5. veljače 2020. doneseno u ostavinskom postupku iza pokojne ŠD utvrđeno je kako je u obrazloženju istoga između ostaloga navedeno kako su na zapisnik od 2. listopada 2002., zakonske nasljednice, ovdje tužiteljice, navele kao ostavinsku imovinu iza pokojne ŠD i iznos odštete koju je ostaviteljica dobila u Australiji, a koja odšteta je deponirana na računu pokojnog BD, koji je imao otvoren kod Hrvatske poštanske banke d.d. i naveden kao oročeni devizni depozit broj [broj depozita] sa stanjem na dan 23. kolovoz 2015. u iznosu od 32.075,39 USD.

10. Dakle, tužiteljice u ostavinskom postupku iza pokojne ŠD iznose tvrdnju kako je odšteta pokojne ŠD bila deponirana na računu pokojnog BD, još za života pokojne ŠD, koja je preminula još 29. travnja 2002.

11. Prethodno utvrđenje važno je iz razloga, budući da su takve tvrdnje tužitelja u izravnoj suprotnosti sa očitovanjem koje je u predmetni spis 2. rujna 2022. dostavila Hrvatska poštanska banka d.d. (str. 88 spisa). Naime, u tom dopisu navodi se kako je BD otvorio devizni depozit broj [broj depozita] kod Hrvatske poštanske banke d.d. 24. travnja 2015. te je isti zatvoren 27. studenog 2019. sa stanjem na računu 27. studenog 2019. u iznosu od 32.277,30 USD.

12. Dakle, pokojni BD (preminuo je 23. kolovoza 2015.) otvorio je oročeni depozit kod Hrvatske poštanske banke d.d. gotovo punih trinaest godina nakon smrti ŠD, tako da sredstva ŠD, svakako nisu mogla biti deponirana na tom oročenom depozitu BD još za života ŠD, suprotno navodima tužitelja iz ostavinskog postupka koji se vodi iza pokojne ŠD.

13. Slijedom navedenog, provedenim postupkom utvrđeno je kako su netočni navodi tužitelja iz ostavinskog postupka da bi predmetna sredstva za koje tužitelji navode da predstavljaju ostavinsku imovinu pokojne ŠD u iznosu od 32.075,39 USD bila za života ŠD deponirana na depozitu BD u Hrvatskoj poštanskoj banci d.d.

14. Između stranaka je sporno da bi sredstva oročenog depozita kod Hrvatske poštanske banke d.d., a koja su deponirana na depozitu koji glasi na BD, predstavljala ostavinsku imovinu iza pokojne ŠD.

15. Tužiteljice tijekom cijelog postupka tvrde da bi se kod tih sredstava u iznosu od 32.075,39 USD radilo o odšteti koju je pokojna ŠD zbog ozljede na radu ostvarila u Australiji između 1980. i 1985.

16. Radi razjašnjena odlučnih okolnosti najprije je na ročištu za glavnu raspravu 26. kolovoza 2022. izveden dokaz saslušanjem svjedoka TD, supruga 2. tužiteljice i svjedokinje MD, kćeri 2. tužiteljice.

17. U svom iskazu svjedok ID izjavio je kako se pok. VD prva vratila iz Australije, a njen suprug pok. HD je također bio tu kada su kupili kuću u [adresa]. VD unovčila je svoj dio čeka, a šogor L je baš vadio te novce sa njom. VD stradala je na radnom mjestu u Australiji i dobila je odštetu, a to je bilo negdje 80-tih godina. Ne zna koliki iznos odštete je dobila. Nije mu poznato gdje su pokojni BD i ŠD držali novce. Na poseban upit koliko je novaca donijela ŠD, a koliko je novaca donio BD na čekovima, svjedok je odgovorio da mu to nije poznato, a zna samo da je novac od prodaje kuće u [adresa], koliko mu je poznato podijeljen na dva čeka, odnosno pola-pola. Na poseban upit da li mu je poznato na što je novac trošio BD kada je došao u Hrvatsku, svjedok je odgovorio da je imao nekakva ulaganja zajedno sa tuženikom i to misli u neki seoski turizam, ali ne zna detalje. Na poseban upit da li zna čiji je novac predmetni iznos od 32.075,39 USD, tko je isti uplatio na račun pok. BD, zašto bi ga je uplatio, svjedok je odgovorio da ne zna tko je uplatio taj novac na račun i nije mu poznato od kuda je taj novac došao na račun.

18. Ovaj sud ocjenjuje kao vjerodostojan i životno logičan iskaz svjedoka TD. Međutim, isti nema relevantnih saznanja o predmetu spora. Naime, on govori o tome da je pokojna ŠD dobila odštetu u Australiji osamdesetih godina prošlog stoljeća, ali ne zna iznos te odštete niti na bilo koji način iz iskaza proizlazi poveznica između te odštete koju je dobila pokojna ŠD prije četrdesetak godina i oročenog depozita kojeg je BD, otvorio u Hrvatskoj poštanskoj banci d.d. 24. travnja 2015., skoro punih trinaest godina nakon smrti ŠD.

19. Naime, tužitelji tvrde da bi se upravo sredstva od odštete koju je ŠD ostvarila osamdesetih godina prošlog stoljeća nalazila na oročenom depozitu BD.

20. Posljedično, tužitelji moraju dokazati gdje bi se ta sredstva nalazila prije nego što je BD otvorio predmetni oročeni depozit 24. travnja 2015.

21. U svom iskazu svjedokinja MD u bitnome je iskazala kako je čula od mame i od obje tete da je pokojna VD bila dobro situirana radeći u Australiji i pričalo se o većem iznosu odštete kojeg je ista dobila zbog povrede na radu. Koliko joj je poznato VD razvela se još u Australiji od BD te su u Australiji podijelili svoju imovinu odnosno kuću su prodali. Nakon toga se KD vratila u Hrvatsku, negdje početkom 90-tih u vrijeme rata i kupila je kuću, a nakon toga je povremeno odlazila u Australiju te su se potom nakon jednog putovanja ona i BD vratili zajedno u tu kuću i odlučili su ovdje živjeti. Koliko je njoj poznato predmetni iznos od 32.075,39 USD bio bi ušteđevina pok. VD, ali joj nije poznato zašto je taj novac bio na računu pok. BD. Govorilo se da HD nema novaca odnosno ušteđevine i da oni žive od tetinog novca, a to se pričalo u obitelji. HD je radio u Australiji, ali je onda dao otkaz kada su došli ovdje, međutim, on nije imao ušteđevine, već je istu imala samo VD.

Na poseban upit da li je ona pričala sa tetom VD i tetkom HD i koliko je tada imala godina, svjedokinja odgovara da je sa tetom više puta razgovarala, jer je ona dolazila u Hrvatsku, a to je bilo kroz njeno djetinjstvo kada je imala 5, 6, 7 godina, a HD se sjeća iz kasnijeg razdoblja kada je imala 10-ak godina, jer je već išla u školu i učila je engleski. Koliko joj je poznato nisu imali djece. Osobno joj nisu govorili koliko imaju novaca, budući da je bila dijete, ali su joj donosili poklone pa se vidjelo da su dobrostojeći. Na poseban upit da li ima neposrednih saznanja o tome u što je KD, a u što je BD uložio novac od prodaje kuće u [adresa] i o kojem iznosu novca se radi, svjedokinja je odgovorila da ne zna o kolikom se iznosu radi, a zna da su postojala dva čeka i da je teta sa svojim kupila kuću u [adresa], a nije mi poznato što je BD učinio sa svojim novcem, jer su se u to vrijeme bili razveli. Na poseban upit da li joj je poznato za predmetni iznos od 32.075,39 USD tko je uplatio taj iznos i zašto je uplatio taj iznos na račun BD, svjedokinja odgovara da o tome nema saznanja. To je ono što je prethodno rekla da se pričalo da bi se radilo o tetinom novcu, ali ne zna kako je isti završio na računu BD. Na poseban upit što je HD napravio s novcem od prodaje kuće u [adresa] i zašto to ne bi bio upravo predmetni novac od BD, svjedokinja odgovara da ne zna. Na poseban upit koliko godina su VD i HD živjeli u zajedničkom kućanstvu prije smrti u Hrvatskoj, u kući u [adresa], svjedokinja je odgovorila nekoliko godina, odnosno do pet godina, vratili su se zajedno 1994. godine u Hrvatskoj. VD umrla je negdje 2002. godine, živjeli su zajedno u domaćinstvu od 1994. do 2002., a ne zna točno kada je umro HD. Na poseban upit da li je HD imao mirovinu u vrijeme kada su on i VD živjeli zajedno u Hrvatskoj, svjedokinja je odgovorila da on nije imao mirovinu, a VD je imala mirovinu. Na poseban upit 4. tužiteljice kakav je bio odnos između KD i ND kada su zajedno živjeli u [adresa], svjedokinja je odgovorila da to zadnjih godina nije bio skladan odnos, teta je bila bolesna, a kako nije imala svoje djece bila je vezana sa tetom ĆD i ona ju je željela posjećivati, ali je HD to branio, a ne zna točno razlog zašto je to zabranio. Pričalo se da HD nije brinuo o VD i da zato nije htio da se dolazi kod nje. Na poseban upit da li je HD i 2. tužiteljici branio da dolazi kod KD, svjedokinja je odgovorila da je svima to branio, ali sjeća se najviše da je to branio teti ĆD, budući da je ona podnijela prijavu Centru za socijalnu skrb.

22. Ovaj sud ocjenjuje kao vjerodostojan iskaz svjedokinje MD. Međutim, iz istog također ne proizlaze bilo kakve relevantne činjenice koje bi na bilo koji način povezale odštetu koju je u Australiji osamdesetih godina prošlog stoljeća dobila pokojna ŠD i oročenog depozita BD, kojeg je isti otvorio 24. travnja 2015. u Hrvatskoj poštanskoj banci d.d., gotovo punih trinaest godina nakon smrti ŠD.

23. Vezano uz iskaz svjedokinje potrebno je istaknuti kako tužitelji tijekom cijelog postupka tvrde da pokojni BD nije imao mirovinu, isto tvrdi i svjedokinja MD, dok tuženik tvrdi da je imao mirovinu.

24. Radi razjašnjena te okolnosti, ovaj sud je službenim putem dopisom od 26. ožujka 2015. od Porezne uprave zatražio podatak o dohotku i primicima BD i to u razdoblju od 1994. (kada se vratio iz Australije u Hrvatsko) do 2015. (kada je preminuo).

25. Dopisom od 14. travnja 2025. Porezna uprava Područni ured Zagreb Ispostava Sesvete (str. 268 spisa). obavijestila je ovaj sud kako nisu u mogućnosti dostaviti traženi podatak, jer je porezni status brisan i obveznik je neaktivan od 23. kolovoza 2015.

26. Slijedom navedenoga, nedokazana je tvrdnja tužitelja da BD nije dobivao mirovinu kada se vratio u Republiku Hrvatsku i da nije imao drugih prihoda, a ista je i u suprotnosti sa nespornom činjenicom kako je isti bio zaposlen u Australiji.

27. Na ročištu za glavnu raspravu 24. svibnja 2024. izveden je dokaz saslušanjem svjedoka ČD i ŽD.

28. Svjedok ČD u bitnome je izjavio kako je on otišao u Australiju 1970. i tamo je upoznao pokojnog BD i njegovu suprugu ŠD i viđali su se na hrvatskim izletima, zabavama, u crkvi. BD bio je domar u bolnici, odnosno voditelj tog odjela i na tom mjestu je dočekao svoju mirovinu i onda se 1992. vratio u Hrvatsku. ŠD radila je posao u jednoj tvornici, ali je doživjela ozljedu na radu pa se kasnije oporavila i normalno je djelovala i ona se sa suprugom vratila u Hrvatsku. Misli da je ŠD dobila neku odštetu zbog ozljede na radu, negdje oko 25.000,00 do 30.000,00 australskih dolara. Misli da je ŠD doživjela ozljedu na radu 80-tih godina i onda je kroz nekoliko godina dobila odštetu. U Hrvatskoj su ŠD i BD zajedno živjeli, a ŠD je umrla 2002., a on je umro 4-5 godina. Zna da je BD prodao kuću u [adresa] i da je kupio kuću ovdje u [adresa], ali nema saznanja o njihovoj ušteđevini.

Na poseban upit kakva su bila primanja BD dok je radio u Australiji, svjedok je odgovorio da je on imao dobra primanja. On kada je došao u Australiju imao je plaću 40 dolara tjedno, a danas bi to bilo oko 300 dolara. Na poseban upit zamjenice da li ima saznanja kako je BD raspolagao sa svojim novcem, svjedok je odgovorio da je on živio normalno kao i drugi ljudi koji su iz Hrvatske došli tamo, a došli su tamo uštedjeti, a ne se rasipati novcima. Na poseban upit da li ima saznanja koliku mirovinu je primao BD, svjedok je odgovorio da svako ima jednaku mirovinu, a to je negdje oko 1.400,00 australskih dolara. On ima takvu mirovinu i dolazi u Hrvatsku na 6 mjeseci i od te mirovine se može pristojno živjeti. Na poseban upit da li on poznaje tuženika, svjedok je odgovorio kako poznaje tuženika, poznaje je ga od 1997., a bolje ga je upoznao kada se vratio u Hrvatsku 2006. Upoznao ga je preko pokojnog BD koji mu je kazao da je on od njegove sestre sin. Na poseban upit da li zna koju stručnu spremu je imao BD, svjedok je odgovorio da mu to nije poznato. Na poseban upit od kuda zna da je BD kupio kuću, a ne i ŠD, svjedok je odgovorio da je on patrijarhalan čovjek i da se na takav način ponaša i izražava i nikada ne govori da je primjerice njegova žena kupila kuću, nego kaže ja sam kupio kuću pa je to rekao i glede BD da je on kupio kuću, ali se podrazumijeva da su zajedno kupili kuću. Na poseban upit kada je BD ostvario mirovinu, da li prije smrti ŠD ili nakon njene smrti, svjedok je odgovorio da mu to nije poznato. Na poseban upit da li zna koliko godina je imao BD kada je došao u Hrvatsku, svjedok je odgovorio da je on bio 1938. godište, a došao je u Hrvatsku 1992. pa se iz toga može utvrditi koliko je godina imao. U Australiji se redovna mirovina stječe s navršenih 65 godina, ali postoji mogućnost prijevremene mirovine. On ne zna da li je on već te 1992. stekao pravo na australsku mirovinu. Ali ako je imao ušteđevinu mogao je od toga živjeti. Mnogo Ć vratilo se u Hrvatsku bez mirovine prijevremenu i kada su navršili 65 godina, stekli su pravo na mirovinu, ali su do tada imali sredstava za život zarađenih u Australiji.

Na poseban upit 3.tužiteljice da li je između BD i ŠD bilo sukoba zbog odštete koju je ona dobila, jer je BD htio proputovati svijet, a ona na to nije pristala, svjedok je odgovorio da je viđao redovito BD na raznim okupljanjima Hrvatske zajednice u Australiji i nikada ga nije vidio bez supruge KD, jedino na sastanku. Na poseban upit zašto su oni prodali kuću u [adresa], svjedok je odgovorio da je to privatna stvar i da on nema saznanja o tome zašto su prodali kuću. Na poseban upit da li mu je poznato da je novac od prodaje kuće u [adresa] automatski podijeljen na dva dijela zbog razvoda BD i ŠD, svjedok je odgovorio da nitko iz Hrvatske zajednice u Australiji ne bi potvrdio da su se oni razveli i on to prvi puta čuje. Na poseban upit da li je bio na grobu BD i ŠD i gdje su oni pokopani, svjedok je odgovorio da je bio na grobu BD i bio je isto tako kod ŠD na grobu kada je došao, drugi ili treći dan kada je došao u Hrvatsku, išao je na njen grob, ali nije mogao zaključiti gdje se nalazi to groblje i dan danas to ne zna. Ne zna da li su oni zajedno ili odvojeno sahranjeni. Na poseban upit da li su nakon kupnje kuće u [adresa] KD i BD išli zajedno u Australiju, svjedok je odgovorio da to ne zna, samo zna da se BD jednom sam vratio iz Hrvatske u Australiju, a to je bilo nakon smrti ŠD. Na poseban upit tko je čuvao kuću u [adresa] kada oni dvije godine nisu bili u Hrvatskoj, svjedok je odgovorio da mu to nije poznato. Na poseban upit da li je tuženik dobio ključeve od te kuće, svjedok je odgovorio da o tome nema saznanja. Na poseban upit da li su ŠD i BD bili u braku u trenutku smrti KD 2002., svjedok je odgovorio da su bili u braku. Na poseban upit čija je kuća u [adresa], svjedok je odgovorio da je to i kuća ŠD, budući da su ju oni zajedno kupili u braku. Na poseban upit da li mu je poznato da su oboje u Australiji sačinili oporuku, svjedok je odgovorio da mu to nije poznato. Na poseban upit koliko često se viđao u njihovoj kući u [adresa] sa BD i KD, svjedok je odgovorio da je često išao u kuću kod BD i KD u [adresa], to je istočna strana [adresa], ta kuća nalazila se blizu glavnog puta kojim je on prolazio kada je išao kod drugog prijatelja pa je tamo navraćao na kraće vrijeme kod KD i BD. Na poseban upit da li je ikada bio u novoj kući PD, svjedok je odgovorio da tamo nije bio, a to je u sjevernom dijelu [adresa] jer u tom dijelu grada nije imao prijatelja tako da tamo nije zalazio, ali su se redovito viđali subotom, nedjeljom jer su spadali pod istu crkvu. Na poseban upit da li ima saznanja o tome gdje je stavljen novac koji je ŠD podigla prije svoje smrti u iznosu od 100.000,00 misli dolara ili maraka, svjedok je odgovorio da nema nikakvih saznanja o tome.

29. Ovaj sud ocjenjuje kao vjerodostojan i životno logičan iskaz svjedoka ČD.

30. Vezano uz taj iskaz potrebno je istaknuti kako je ČD za svjedoka predložio tuženik te je isti u svom iskazu potvrdio da je pokojna KD ŠD osamdesetih godina u Australiji dobila odštetu zbog ozljede na radu. Svjedok je naveo da se radilo o oko 25.000,00 australskih dolara.

31. Dakle, tijekom postupka je neprijeporna postala okolnost kako je ŠD doista osamdesetih godina u Australiji dobila odštetu zbog ozljede na radu.

32. Tužiteljice su kontinuirano tijekom postupka inzistirale da sud službenim putem iz Australije od porezne uprave pribavi podatak o visini odštete pokojne ŠD.

33. Ovaj sud odlučio je kako taj podatak nije potrebno pribavljati. Naime, nije uopće sporno da je pokojna ŠD dobila odštetu u Australiji, ali po uvjerenju ovog suda nije bilo potrebno pribavljati točan iznos te odštete, budući da bi se time u znatnoj mjeri odugovlačio predmetni postupak, a i malo je vjerojatno da bi s obzirom na međunarodno prihvaćena pravila o roku čuvanja nadležna tijela Australije više i raspolagala tim podatkom, s obzirom na protek vremena od četrdesetak godina od kada je ŠD dobila tu odštetu.

34. Pored toga kada se uzme u obzir protek vremena, iznos od 25.000,00 australskih dolara osamdesetih godina prošlog stoljeća bio bi zasigurno dovoljan da se 2015., po proteku od tridesetak godina deponira u banku iznos od 32.075,39 USD. Međutim, na tužiteljima je teret dokaza da bi ta odšeta ŠD bila upravo deponirana na depozitu otvorenom od strane BD u Hrvatskoj poštanskoj banci d.d. 24. travnja 2015., gotovo punih trinaest godina nakon smrti ŠD i tridesetak godina nakon što je pokojna ŠD u [adresa] dobila tu odštetu.

35. U svom iskazu svjedokinja ŽD, majka tuženika u bitnome je iskazala kako je od 1992. viđala pok. BD i ŠD, odnosno od kada su se vratili iz Australije u Hrvatsku. Ona je brinula o ŠD dok je ona bolovala i išla je kod njih u kuću u [adresa]. Ona je operirala žuć i onda je dobila rak jetre. Znala je 10-ak dana u komadu biti kod ŠD. BD je njezin polubrat po ocu. Dok BD nije bio kod kuće, ona je odlazila brinuti o ŠD. To je bilo tijekom 2002. kada je ŠD i umrla. Ona nije ulazila u njihovo financijsko stanje, ali zna da su oni svuda zajedno išli. Kuću u [adresa] su zajedno kupili. Oni su bili u dobrim odnosima sve do njezine smrti, a ona i njezin suprug dolazili su ranije kod njih u goste u [adresa]. Oni se nisu razveli. Ništa takvoga nije čula niti od njega niti od nje. Nje pitala o njihovom financijskom stanju. BD joj je jednom prilikom ponudio da mi posudi novce, ali ona to nije prihvatila. BD je nakon smrti ŠD otišao u Australiju rješavati svoju mirovinu, ali ne zna koliku mirovinu je on imao. ŠD imala je nekakva primanja ali ne zna o tome detalje, ali zna da je bila invalid, da je teško hodala. Čula je da je ŠD doživjela nezgodu na radu u Australiji i da je dobila neku sitnu otpremninu, ali ona dalje o tome nije ništa pitala.

Na poseban upit kada se BD sa suprugom vratio iz Australije da li su onda došli u Hrvatsku s nekom ušteđevinom, svjedokinja je odgovorila da o tome nema saznanja, ali zna da su oni prodali kuću u [adresa] pa da su došli ovdje i onda su kupili kuću u [adresa], to je mala kuća starinska. Na poseban upit da li ima saznanja o prihodima BD dok je radio u Australiji, svjedokinja je odgovorila da misli da je bio bolničar u nekoj bolnici s osobama s posebnim potrebama, ali ne zna kolika primanja je tada imao. Na poseban upit da li je BD bio štedljiva osoba, svjedokinja je odgovorila da je, čak je bio više štedljiv od supruge KD i nije puno trošio za svoje potrebe. Na poseban upit da li je ona sa sinom, ovdje tuženikom, imala spor oko sredstava koja su ostala iza BD, svjedokinja je odgovorila da nije imala nikakav spor, a sklopili su nagodbu oko nekog manjeg novčanog iznosa. Na poseban upit da li poznaje svjedoka ČD, svjedokinja je odgovorila da njega ne poznaje, budući da je živio u [adresa], a sada živi u [adresa], a zna da se družio sa pokojnim BD, odnosno da su bili prijatelji. Na poseban upit da li joj je poznato koje je škole završio pok. BD, svjedokinja je odgovorila da je on bio 1938. godište i da je išao u neku školu, međutim ona je tada bila dijete pa ne može o tome imati saznanja. Na poseban upit kada su se R vratili iz Australije, svjedokinja je odgovorila 1992., a kuća je kupljena isto negdje te godine, a kupili su ju zajedno jer su bili bračni drugovi. Na poseban upit kada je prvi puta vidjela BD, svjedokinja je odgovorila negdje 1992. u jesen kada je došao u Hrvatsku. On je došao kod nje u Gračec i došao je sa autom zajedno sa svojom suprugom i sa njenom rođakinjom FD. Na poseban upit zbog čega je BD opozvao oporuku koju je sastavio 2012., a kojom je imovinu dao tuženiku, svjedokinja je odgovorila da o tome nema saznanja. Na poseban upit kakav je BD bio karakteru, svjedokinja je odgovorila da je bio karakteran čovjek i oni se svog podrijetla ne stidimo. Na poseban upit zašto nije onda razgovarala 10-ak godina, svjedokinja je odgovorila da se on politički nije slagao sa njenim suprugom i radilo se o manjim prepirkama, a kasnije je normalno išla kod njega i njegove supruge. Na poseban upit da li je podigla u HPB-u novac sa oročenog depozita BD, svjedokinja je odgovorila da je određeni manji iznos, a ne zna da li je njezin sin digao novac. Na poseban upit kod koga su bili osobni dokumenti BD nakon njegove smrti, svjedokinja je odgovorila kod nje su bili dokumenti jer nisu plaćane režije u njihovoj kući pa je ona pokupila te račune, ali nije ih platila. Na poseban upit tko je podizao mirovinu pok. BD nakon njegove smrti, svjedokinja je odgovarila da to prvi puta čuje. Na poseban upit da li zna za dug iz Australije koji je nastao podizanjem mirovine BD, svjedokinja je odgovarila da je BD odmah nakon smrti odjavljen u Australiji. Na poseban upit da li joj je poznato da je BD u HPB-u 2015. otvorio depozit, svjedokinja odgovara da joj to nije poznato. Na poseban upit koliki je to manji iznos podigla sa depozita BD, svjedokinja je odgovorila 4.000,00 australskih dolara. Na poseban upit kako je brinula o teti ŠD koja je 1. veljače 2002. primljena u bolnicu u Dubravi sa dekubitusom i otvorenim ranama, a brinula se o njoj, svjedokinja je odgovorila da pok. KD dok je bila kod kuće nije imala nikakve rane. U više navrata je bila u bolnici. Pok. BD i ona vozili su ju i u Lipik u toplice. Na poseban upit zašto joj nije dopustila da vidi tetu ŠD kada je nazvala i htjela vidjeti tetu, to je bilo 2001. i 2002., svjedokinja je odgovorila da ona nije branila da dođe jer je rekla da može doći osoba koja je zvala, a ne zna da li se to radi o 3.tužiteljici, a kasnije više nisu niti zvale niti dolazile.

36. Ovaj sud ocjenjuje kao vjerodostojan i životno logičan iskaz svjedokinje ŽD.

37. Međutim, iz istog ne proizlaze bilo kakve relevantne okolnosti koje bi mogle povezati nespornu činjenicu da je pokojna ŠD osamdesetih godina prošlog stoljeća dobila u Australiji odštetu zbog ozljede na radu sa depozitom kojeg je 24. travnja 2015. u Hrvatskoj poštanskoj banci d.d. otvorio pokojni BD.

38. Naime, svjedokinja nema saznanja o tome da je BD 2015. otvorio depozit u Hrvatskoj poštanskoj banci d.d.

39. Nadalje, je potrebno istaknuti kako je ovaj sud službenim putem na prijedlog tužitelja zatražio i podatke o stanju računa i prometima po računima pokojne ŠD u Hrvatskoj poštanskoj banci d.d., Zagrebačkoj banci d.d., Privrednoj banci d.d. i Glumina banci d.d. u stečaju i to u razdoblju od 1994. do 2000.

40. U svom dopisu od 2. rujna 2022. (str. 88 spisa) Hrvatska poštanska banka d.d. obavijestila je ovaj sud kako ŠD nije upisana kao vlasnica računa građana u toj banci.

41. Zagrebačka banka d.d. obavijestila je dopisom od 5. rujna 2022. (str. 89 spisa) ovaj sud kako ne može dostaviti podatke, jer je propisani rok za čuvanje podataka jedanaest godina.

42. Privredna banka d.d. obavijestila je ovaj sud dopisom od 7. rujna 2022. (str. 90 spis) kako ne može dostaviti te podatke, jer je propisani rok čuvanja tih podataka jedanaest godina.

43. Dopisom od 15. rujna 2024. (str. 209 spisa) stečajna upraviteljica Glumina banke d.d. u stečaju UDU obavijestila je ovaj sud kako ne može dostaviti traženi podatak, budući da slijednik iza Glumina banke d.d. u stečaju više ne raspolaže podacima o prometu po računima prije otvaranja stečajnog postupka.

44. Ovdje je potrebno pojasniti kako je nad Glumina bankom d.d. stečajni postupak otvoren 30. travnja 1999., a ista je brisana iz sudskog registra zaključenjem stečajnog postupka 2. travnja 2024. (isto je razvidno iz sudskog registra).

45. Na ročištu za glavnu raspravu 11. rujna 2024. izveden je dokaz saslušanjem 2. tužiteljice UD, 3. tužiteljice LD, 4. tužiteljice ĆD i tuženika ED.

46. Na to ročište iako uredno pozvane radi saslušanja nisu pristupile 1. tužiteljica ĐD i 5. tužiteljica RD.

47. UD u bitnome je izjavila kako su tužitelji nećaci pokojne ŠD i njoj su ujedno najbliži rod. ŠD nom se često povjeravala i govorila im je da je dobila znatnu odštetu u Australiji radi zadobivene ozljede na radu. Ona im je to govorila još i dok je živjela u [adresa], a o tome im je govorila kada se i vratila u Hrvatsku. Najprije se vratila 1992. i tada je kupila kuću u [adresa] i ponovno se vratila u Australiju da tamo sredi papire i vratila se za stalno u Hrvatsku 1994. U tom razdoblju od 1992. do 1994. povjerila je kuću u [adresa] na čuvanje 4.tužiteljici ĆD, a kuća je na adresi [adresa]. ŠD nije im rekla točnu cifru te odštete, ali je rekla da od tog iznosa može kupiti pola kuće, odnosno osrednju kuću. ŠD znatno se razboljela krajem 2000. i tada je pala u invalidska kolica, pričala joj je da su ju na silu vukli da iz banke mora podići iznos od 100 tisuća dolara, misli da se radilo o Glumina banci. Vukao ju je do šaltera u banci BD i neki njegov prijatelj kojeg je doveo sa sobom. Smatra da oročeni novci u Hrvatskoj poštanskoj banci potječu i od tih novaca podignutih u Glumina banci. Smatram da je tuženik učinio prekršaj ili kazneno djelo zato što je podigao oročena sredstva u HPB-u, iako oko tih sredstava još danas vode spor. Također, je iz priklopljenog spisa, poslovni broj P-553/2019 razvidno da je odvjetnica ŽD u tom predmetu JD u svom podnesku navela da je došlo do kulminacije spora i između ED i BD, kada su saznali da je ED putem Perine punomoći podigao sredstva u iznosu od 32.000,00 dolara, iz RB-a banke, a BD je već tada bio bolestan. Smatra da ED od početka ostavinskog postupka iz pok. ŠD pokušava nezakonito steći imovinu na koju oni imaju pravo. Smatra da je pok. BD iznos od 100 tisuća dolara podignut u Glumina banci pohranio na svoj račun. Smatram da je 2015. predmetni depozit u Poštanskoj banci otvoren iz tih sredstava. U ostavinskom postupku iza pok. ŠD koji je vodila sutkinja Filipović došao je podatak od Glumina banke o prometu po računu ŠD i razvidno je da se tu nešto događalo, ali nije sigurna da li je dostavljen kompletan izvod, ali je vidljivo da je ŠD podigla negdje oko 30.000,00 dolara i da je još i danas na tom računu 3.500,00 dolara. Pokojni BD je još za života njoj telefonski izjavio, kada ga je pitala za tetine novce, da uostalom nema više tih novaca, dao je ED za otvaranje seoskog turizma. To je bilo negdje 2 godine prije smrti BD, a umro je 2015. godine. Još joj je rekao da on ima još novaca po računima.

Na poseban upit kada su se BD i ŠD vratili u Hrvatsku 1994. da li je tada BD imao bilo kakva primanja, 2.tužiteljica je odgovorila da je BD, iako su se on i ŠD razveli u Australiji, molio da se i on vrati s njom u Hrvatsku i da će se popraviti, budući da će živjeti u domovini. BD u razdoblju od 1994. do 2002. kada je umrla ŠD nije imao nikakvih primanja, već je živio na njen račun u njezinoj kući zajedno s njom, a on je ostvario pravo na australsku mirovinu tek nakon svoje navršene 65 godine, odnosno nakon smrti ŠD, a to je bilo negdje oko 2004. godine. Na poseban upit pun. što su KD i BD prije svog povrataka u Hrvatsku učinili sa svojom imovinom u Australiji, 2.tužiteljica je navela da su najprije u Australiji kupili jednu manju kuću, a kasnije su zajedno izgradili kuću u elitnom dijelu [adresa], a prethodno su prodali manju kuću. BD i KD radili su zajedno u bolnici za defektnu djecu, oboje su bili pomoćni radnici, ali je u toj firmi KD doživjela ozljedu na radu, pala je na stepenicama i povrijedila je kičmu te je dobila odštetu. Od onda KD više nikada nije radila, a BD je ostao raditi do 1994., odnosno dao je otkaz kada su se vratili u Hrvatsku. S obzirom na to da su već tada bili rastavljeni, to su nam oboje pričali kada su došli u [adresa], KD je primala naknadu prije nego što je stekla uvjete za mirovinu, a na to je imala pravo jer je bila razvedena i nije imala drugih primanja, odnosno sredstava za život. Kada su KD i BD prodali kuću u [adresa], australske vlasti podijelile su dobiveni iznos točno po pola KD i BD, budući da su oni bili razvedeni. Teta je za svoj dobiveni iznos kupila kuću u [adresa] i još joj je ostalo nešto novaca. Na poseban upit koliko često je bila u kontaktu sa tetom ŠD, 2.tužiteljica je navela da je bila često u kontaktu. Oni su nju posjećivali i ona je njih posjećivala, puno su o svemu pričali. BD je uvijek bio sa njom jer joj je on bio osobni vozač. Auto je ona kupila i to Opel Vectru koja i danas stoji na njeno ime u garaži u [adresa]. Teta se često žalila kako je BD zločest i kako je sve gori, a čak joj je i pisala. Napisala joj je da BD diže i ruke na nju. Prestali su dolaziti kod ŠD kada su skužili kada je teta bolesna, a BD im je zabranio da dolaze, odnosno oni su molili da njegujemo tetu KD, ali on in to nije dozvolio. 4.tužiteljica ĆD prijavila je Centru za socijalnu skrb da BD zlostavlja ŠD, imala je i modrice. Koliko je njoj poznato nikakav pismeni odgovor nisu dobili, već su telefonski. Nakon toga je BD uzeo svoju polusestru ŽD da brine o ŠD. Isto tako pojavio se i tuženik te je u tom trenutku tuženik 2001. potpisao krivotvorenu oporuku ŠD što je sud proglasio ništetnom oporukom, a to smatraju da je krivotvorena oporuka. Nije se radilo o potpisu ŠD na oporuci, a ED je oporuku potpisao u svojstvu svjedoka. Stigao je dopis iz Australije o postojanju dugovanja na ime mirovine BD koju je netko podizao nakon njegove smrti i oni ne žele na bilo koji način odgovarati za to dugovanje. Na poseban upit koliko novca su KD i BD donijeli u Hrvatsku od prodaje kuće u [adresa], 2.tužiteljica je navela da ja ona nije nikada željela pitati tetu KD za koliko novaca su prodali tu kuću, tako da nema saznanja o točnom iznosu. ŠD je nadograđivala kuću u [adresa] zajedno s njima i pok. DD. Kuća u [adresa] propada, a isto tako je propala i kuća u [adresa]. Pola te kuće bilo je u vlasništvu ŠD iz prvog njezinog braka i ta kuća se još uvijek vodi na nju i to na njeno prezime iz prvog braka E. Na poseban upit zašto dopušta propadanje kuće u [adresa] kada je ista njoj dana na skrb, 2.tužiteljica je navela da je njoj sutkinja rekla da će dobivati naknadu za skrb nad kućom, a da joj je bilo kakve veće radove na toj kući potrebno odobrenje suda. Ona je na raspravi na sudu istaknula da krovište na jednom dijelu prokišnjava i onda joj je sutkinja Filipović kazala da nema nikakva prava za naknadu niti za popravke, odnosno rekla joj je da ona to popravi,a ona nema sredstava za to. Na poseban upit od kuda imaju saznanja o dopisu iz Australije i postojanju duga, 2.tužiteljica je navela da je taj dopis došao na adresi kuće u [adresa] i oni su to poslali sudu, s obzirom da ona podiže poštu na toj adresi.

48. U odnosu na iskaz 2. Tužiteljice UD najprije treba istaknuti kako se isti u većem dijelu ne odnosi na predmet spora. U jednom dijelu svog iskaza 2. Tužiteljica je navela kako se ŠD razboljela krajem 2000. i da je tada pala u invalidska kolica, ispričala joj je da su ju na silu vukli u banku, a ona misli da se radilo o Glumina banci da podigne 100 tisuća dolara i da su ju tamo vukli BD i neki njegov prijatelj.

49. Kasnije u svom iskazu 2. Tužiteljica navodi kako smatra da je BD novac podignut u Glumina banki d.d. pohranio na svoj račun i da je kasnije od tog novca otvorio predmetni depozit u Hrvatkoj poštanskoj banki d.d.

50. U odnosu na prethodno navedene tvrdnje 2. Tužiteljice potrebno je najprije istaknuti kako iste nije moguće dokazati, s obzirom na prethodno dostavljeno očitovanje stečajne upraviteljice Glumina banke d.d. u stečaju iz kojeg proizlazi kako ne raspolažu podacima o prometima po računima u toj baki prije otvaranja stečajnog postupka.

51. Međutim, pored toga iskaz 2. Tužiteljice sadrži i jednu očiglednu nelogičnost. Naime, iz istog proizlazi da su BD i neki njegov prijatelj nakon što je ŠD oboljela krajem 2000., istu vukli u Glumina banku d.d. podići iznos od 100 tisuća dolara.

52. Nakon kraja 2000., nad Glumina bankom d.d. već je bio otvoren stečajni postupak (isti je otvoren 30. travnja 1999.) i nije moguće da je ŠD nakon otvaranja stečajnog postupka nad Glumina bankom d.d. podizala novac sa računa u toj banki. Naime, ako joj je i ostao novac na računu u toj banki do istog nije više mogla doći podizanjem tog novca sa računa u toj banki nego isključivo kroz pravila stečajnog postupka, budući da su sve pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka nastupile još 30. travnja 1999.

53. Slijedom navedenoga, životno je i pravno nelogičan iskaz 2. tužiteljice UD da bi nakon kraja 2000. ŠD podizala novce sa svog računa u Glumina banki d.d., budući da je nad tom bankom u to vrijeme već bio otvoren stečajni postupak (javno dostupni podaci u sudskom registru).

54. Slijedom navedenoga, iz iskaza 2. tužiteljice UD ne proizlazi niti jedna logična poveznica gdje bi se nalazio novac od odštete ŠD prije nego što ga je BD **.**.2024. navodno deponirao u Hrvatsku poštansku banku d.d., dakle, gotovo punih trinaest godina nakon smrti ŠD.

55. Naprotiv, za ovaj sud proizlazi da se radi o očigledno iskonstruiranom iskazu 2. tužiteljice UD za potrebe ovog postupka, posebno uzevši u obzir kako su nasljednice u ostavinskom postupku iza pokojne ŠD najprije tvrdile da su novci ŠD (predmetni utuženi iznos) bili na računima BD još za života ŠD, a sada 2. tužiteljica tvrdi da ih je ŠD pod pritiskom BD podigla sa računa u Glumina banki d.d. nakon kraja 2000., te ne daje nikakvu logično objašnjene gdje bi se nakon toga sve do 24. travnja 2015. nalazili ti novci, već iznosi isključivo neka nagađanja da bi se nalazili na nekom računu BD.

56. LD u bitnome je iskazala kako se pridružuje iskazu 2.tužiteljice UD u cijelosti. Još danas ju srce boli zbog suza pok. ŠD koje prolila kod nje u kuhinji gdje su često dolazili ona i BD. Onda se skoro rasplakala kada je rekla da su je vukli kao prasicu u banku BD i njegov prijatelj i morala je dići 100 tisuća dolara, mislim da je to bilo u Glumina banci. BD je bio prisutan kada je to ona rekla i rekao je da su to bili novci od njegovog prijatelja. To mi je rekla kada je već bila u kolicima, oko 2000. godine. Ona se onda jako rasplakala i rekla je BD kuda si ti stavio te njezine novce. Iz toga proizlazi da je BD od tih sredstava otvorio predmetni depozit u HPB-u. Ona zna na koju banku je on položio njene novce. Ona je tada pitala BD da li će on vratiti njoj te novce, a on je kazao što ću ti vratiti, stavit ću ti nešto na račun, a od ostalog živimo. Na to je ŠD odgovorila mi živimo od moje mirovine. Često su se svađali oko tih novaca kada su kod nje dolazili.

Na poseban upit od kada se teta vratila u Hrvatsku, koliko često su se družili, 3.tužiteljica je navela da je često dolazila, a ona je išla kod njih, voljeli su dolaziti kod nje. Uvijek su zajedno dolazili ona i BD, ona nije znala voziti pa ju je vozio BD. Na poseban upit kako bi opisala njihov odnos, 3.tužiteljica je navela da je taj odnos bio jako loš. Tom prilikom kada joj je ona to govorila BD se digao kao da ga je struja stresla, a KD je kazala šta ćeš me i tu šamarati, dobivam ja šamare od njega. Na poseban upit da li je KD mogla njima kada je dolazila nešto kupiti, 3.tužiteljica je navela da kada su dolazili, a ona je imala 3 male unučadi, donijeli bi samo po jedan paketić bombona. Na poseban upit kada se to događalo prije ili nakon što je bila šlagirana, 3.tužiteljica je navela da je to bilo prije i poslije jer nije pred njim smjela dati nikakve poklone. Na poseban upit kada je došla ŠD u posjet njihovoj bolesnoj majci AD da li je tada nešto donijela, 3.tužiteljica je navela da nikada nije donijela ništa od robe niti od voća i to zato što se bojala BD. Često se čula i telefonski sa ŠD, ali nije mogla više kada je oboljela jer joj je BD zabranio telefoniranje, a išla joj je u posjetu kada je bila bolesna. BD se jako loše odnosio prema teti i kada je bila bolesna. Teta se žalila da ne može do telefona. Kada je teta ŠD bila bolesna prizivala je sve nas tužitelje odnosno nas i pokojnog brata DD da joj dođemo u pomoć. Kada je bila kod njih BD je išao po kruh u dućan i kazao je njoj da se nikome ne javlja na telefon.

57. U svom iskazu 3. tužiteljica LD također navodi kako su BD i njegov prijatelj vukli ŠD da podigne 100 tisuća dolara u Glumina banki d.d. Međutim, ne navodi kada bi to bilo. Odlučno je kada bi to bilo s obzirom na činjenicu da je nad Glumina bankom d.d. stečajni postupak otvoren 30. travnja 1999.

58. Pored toga te navode nije moguće provjeriti s obzirom na očitovanje stečajne upraviteljice Glumina banke d.d. u stečaju kako ne raspolažu podacima o prometima po računima u toj banki prije otvaranja stečajnog postupka 30. travnja 1999.

59. Nadalje, je potrebno istaknuti kako čak i da je točno da je ŠD pod pritiskom BD podigla 100 tisuća dolara u Glumina banki d.d., to je moralo biti očigledno prije otvaranja stečajnog postupka nad tom bankom 30. travnja 1999. te ne postoji niti jedna poveznica između tog novca i depozita kojeg je 24. travnja 2015., dakle, šesnaest godina nakon otvaranja stečajnog postupka nad Glumina bankom d.d. u Hrvatsku poštansku banku d.d. deponirao BD, posebno uzevši u obzir kako i tužitelji priznaju da je BD nakon smrti ŠD primao mirovinu iz Australije te ja svakako u tih više od trinaest godina od smrti ŠD mogao uštedjeti određeni iznos novaca.

60. Pored toga s obzirom na očitovanje posljednje stečajne upraviteljice Glumina banke d.d. (prije okončanja stečajnog postupka) UDU nije uopće moguće dokazati da je ŠD imala novce u Glumina banki d.d., a upravo to u svojim iskazima tvrde 2. i 3. tužiteljica.

61. ĆD u svom iskazu u bitnome je izjavila kako se pridružujem u cijelosti iskazima 2. i 3. tužiteljice. Ona je sa tetom KD provela djetinjstvo i bila je jako vezana na nju. Čak ju je i pozvala da ju posjeti u Australiji, što sje i učinila i bila je kod njih u posjeti 1986. godine. Tada je već dobila odštetu od ozljede na radu, budući da je pričala o tome, ali nije konkretizirala o kojem se iznosu radilo, a primala je i pomoć jer je bila nesposobna za rad, ali je u tom trenutku bila razvedena pa je do umirovljena primala tu pomoć, a BD je tada radio u bolnici kao pomoćni bolničar, kao i teta prije stradavanja. Rekli su joj da su sa svim prekovremenim satima on i ŠD mogli zaraditi svaki do 2.000,00 australskih dolara, ali uz maksimalni broj prekovremenih sati, odnosno radeći čitave dane. Tada kada im je došla u posjetu oni su već preselili u novu kuću u elitnom dijelu [adresa], a pokazali su joj staru kuću koju su prethodno prodali i sa tim novcem su gradili novu kuću. Mjesec dana je bila u Australiji, a bila je samo mjesec dana samo zbog krajnje nehumanog postupanja BD prema teti KD i to više nije mogla gledati pa joj je čak neugodno pričati o detaljima. Po njezinom povratku, s obzirom da je to ona osobno vidjela, teta KD joj je počela putem telefona pričati o ponašanju BD prema njoj. Kazala joj je da su u velikim konfliktima upravo zbog novaca koje je ona dobila od odštete, jer je BD htio da tim novcem proputuju svijet, a ona nije tada još niti bila sposobna za duga putovanja, a i nije željela taj novac iskoristiti na taj način, odnosno htjela je sačuvati taj novac za svoju starost. Početkom 1992. godine negdje na rano proljeće javila je da su se ona i BD razveli i da je kuća u [adresa] na prodaji i da se ona vraća u Hrvatsku i pitala ju je da li bi ju ona i moja obitelj bili spremni primiti na stanovanje i oko kupnje nekretnine u Hrvatskoj. U dogovoru s njenom obitelji oni su to prihvatili i bili su joj voljni pomoći. Međutim, s njom je došao i BD i njezin muž ju je pitao kako to da su došli zajedno kada su se razveli, na što mu je ona kazala da su to njihova posla i oboje smo udomili i dali im sobu gdje su boravili. Oni su došli sa dva čeka, svaki na svoje ime i to su bila sredstva od prodaje kuće, odnosno to je bila njihova bračna stečevina prodana u Australiji. Nakon dva dana su joj kazali da moraju čekove položiti u banci, budući da su takva uputstva dobili u Australiji. Osobno ih je odvela u Zagrebačku banku u poslovnicu kod sebe u naselju, Ulica Slavenskoga 1 i položili su te čekove svaki na svoje ime. Suprug i ona su uzeli godišnji i pomagali su teti u pronalasku kuće. Teta se odlučila za kuću u [adresa]. Prodavatelji kuće inzistirali su da se kupoprodajna cijena kuće isplati u njemačkim markama. Odvezli su tetu u Zagrebačku banku u Slavenskoga 1 i teta je podigla gotovinu u njemačkim markama i njezin suprug je stavio marke u najlonsku vrećicu i išli su autom u [adresa], u [adresa] kod gospođe OD i tamo je bio već njen brat GD i tamo im je teta isplatila kuću, ali je prethodno BD vršio pritisak da se cijela kuća upiše na njegovo ime. Cijelo vrijeme je s njima bio prisutan BD. Teta je počela plakati i kazala mu je da ode u banku i podigne svoj novac i da se onda može upisati kao vlasnik. Perin ček je ostao u banci. Teta je njoj i njezinoj obitelji dala ključeve kuće na čuvanje i čak su obrađivali vrt. Krajem 1992. BD i KD vratili su se u Australiju i teta je kazala da ide srediti papire za povratak, a BD je rekao da se ne može još vratiti jer mu nedostaje 9 godina do mirovine. 1994. godine teta KD je javila da se vraća, ali je s njom došao i BD. Na njezin upit BD kako to da se i on vraća kada nema uvjete za mirovinu, on mi je odgovorio da on i KD mogu lijepo živjeti od njene mirovine, a da će on svoju ostvariti kada navrši 65 godina. Nastavio je živjeti u tetinoj kući i od njene mirovine sve do njezine smrti. Njezina kćer je kazala da je KD doživjela moždani udar, budući da je ona fizioterapeut, ali BD je to negirao i grijao joj je ruke sa fenom i kazao je da se radi o reumi. Oni su inzistirali te je onda tek pozvana hitna pomoć i odvezena je teta u KB Dubrava. Dolazila joj je sa kćerkama u posjetu i pomagale su teti. Kada se vratila u Hrvatsku pročulo se da će Glumina banka otići u stečaj i onda se KD meni povjerila i kazala je da je taj novac od njene odštete u iznosu od 100 tisuća dolara u toj banci pohranjen i da BD vrši pritisak da podigne te novce. Tada joj je prvi puta rekla da je upravo to iznos njene odštete i da je to u toj banci. Nakon nekog vremena kazala joj je da je taj novac podigla u gotovini i onda ju je pitala gdje je završio taj novac i ona je kazala da ga je BD pohranio na svoj račun, ali nije kazala u kojoj banci. Vjerojatno je predmetni depozit otvoren od dijela tog novca. Ona je kontaktirala Centar za socijalnu skrb u Sesvetama, jer je primijetila modrice na ŠD i to na desnoj ruci i na obje strane lica. Od tada joj BD više nije dozvolio kontakt sa ŠD, a pismom se obratila i liječnici ŠD jer joj je teta kazala da se osobno i liječnici požalila na loše postupanje BD. Samo su se ponekad čule telefonski. 2014. godine kontaktirali su BD radi nagodbe da tome stanemo na kraj. Na što je on odgovorio da to ne bi bilo loše i da bi on to prihvatio, ali da je većinu novaca dao svome nećaku ED za otvaranje seoskog turizma i gradnju kuće na Krku i nešto novaca da mora ostaviti za svoju starost. BD je rekao da poslije njegove smrti kuća može pripasti nama, budući da su one nasljednice. Na poseban upit što je izjavio BD na sprovodu ŠD i tko je financirao taj sprovod, 4.tužiteljica je navela da je njegovo ponašanje bilo takvo kao da čeka goste, kao da se radi o nekoj proslavi i rekao je da on sve financira i da idemo tu na karmine i rekao je da je digao novce za sprovod ŠD sa njezinog računa, a radilo se o 14.000,00 kuna. Na poseban upit zamjenice da li su BD i ŠD cijelo vrijeme živjeli zajedno do njezine smrti, 4.tužiteljica je navela da su živjeli zajedno do njene smrti. Na poseban upit zamjenice kada se KD razboljela, 4.tužiteljica je navela uoči Božića 2000. doživjela je moždani udar, a ranije je bila relativno dobro zdravstvenog stanja.

62. U svom iskazu 4. tužiteljica ĆD u odnosu na relevantne okolnosti za predmet spora tvrdi kako je pokojna ŠD zbog pritiska pokojnog BD prije otvaranja stečajnog postupka nad Glumina bankom d.d. podigla 100 tisuća dolara iz te banke i da je taj novac BD pohranio na svoj račun, međutim, nije joj rekla u kojoj banki.

63. Dakle, iskaz 4. tužiteljice ĆD također nije potkrijepljen odgovarajućom dokumentacijom, budući da iz očitovanja stečajne upraviteljice Glumina banke d.d. proizlazi kako ne raspolažu podacima u prometima po računima u toj bancii prije otvaranja stečajnog postupka nad tom bankom. Posljedično iskaz je također ničime dokazan.

64. Pored toga nedostaje bilo kakva poveznica između tih novaca koji su navodno podignuti sa računa pokojne ŠD u Glumina banci d.d. prije otvaranja stečajnog postupka nad tom bankom 30. travnja 1999. i novca koje je 24. travnja 2015. u Hrvatsku poštansku banku d.d. deponirao pokojni ZD. Naime, radi se o proteku od najmanje šesnaest godina i od gotovo trinaest godina od smrti ŠD i ničime je dokazano da bi upravo dio novca od navodno podignutih 100 tisuća dolara u Glumina banci d.d. bio novac kojeg je BD deponirao u Hrvatsku poštansku banku d.d. 24. travnja 2015.

65. Tuženik ED u svom iskazu u bitnome je izjavio kako je on nećak BD. Točno je da je pokojni BD bio ekstremno škrt, a isto tako je bila i pokojna ŠD. Od njih se doslovce nije moglo dobiti 10 dkg kave. Samim takvim njegovim ponašanjem nije mogao doći do njegovih novaca, a koji se spominju da su njemu dati za otvaranje nekog obiteljskog gospodarstva. Pouzdano zna da su predmetni novci stečevina njegove mirovine koju je ostvario kada je stekao uvjete pa ju je počeo primati, a primao je mirovinu negdje od 2002. kada je navršio 65 godina, a to je bilo nakon smrti ŠD. Mirovina mu je iznosila 1.350,00 australskih dolara. Prvih nekoliko godina je kada bi mu mirovina sjela istu podizao u cijelosti. On je sam to otkrio tek nakon nekoliko godina kako je to radio pa ga je uvjerio da to više ne radi, već da diže polovicu mirovine, a koja sredstva su mu potrebna za život, a druga polovica je ostala na računu. S obzirom da je on o BD vodio brigu nakon smrti ujne ŠD, imao je točan uvid u njegovu potrošnju, imao je i punomoć na njegov račun u Privrednoj banci gdje mu je dolazila mirovina. Znao je da su se skupila znatna sredstva kroz tih 13 godina od smrti ŠD i onda ga je nagovorio da to deponira u banku, a on je htio da to bude u Hrvatskoj poštanskoj banci. On je sam otišao u HPB, imao je povjerenje budući da je to hrvatska banka, a to je bilo 2015. godine. Nema nikakva saznanja o tome da li je pok. ujna ŠD imala neka sredstva u Glumina banci. Po pričanju ŠD dobila je odštetu zbog ozljede na radu u Australiji u iznosu od 25 tisuća do 30 tisuća australskih dolara, a pretpostavlja da se nije radilo o većem iznosu odštete, budući da je njeno fizičko stanje kasnije bilo normalno, odnosno normalno je funkcionirala u životu, kretala se i plesala. Dakle, predmetni depozit u HPB-u nastao je isključivo od sredstava koje je BD stekao na ime svoje mirovine, a od sredstava od prodaje kuće u [adresa] ranije su živjeli. Kuća u [adresa] i automobil glasili su na ŠD, budući da BD kada su se vratili u Hrvatsku nije imao hrvatsko državljanstvo jer je rođen u [adresa], u [adresa]. Dakle, kuća je kupljena i u nju je kasnije puno investirano, jer je ista dograđivana, a on ne zna konkretno da li je kuća kupljena od sredstava ŠD, a kasnije dograđivana od sredstava BD, ali svakako su ti novci uloženi u kuću. Nema nikakvih saznanja o tome da bi BD s nekim prijateljem i ŠD išao u Glumina banku podizati neke novce. Na poseban upit da opiše međusobne odnose BD i ŠD, tuženik je naveo kako od kada ih on zna, a to je od povratka u Hrvatsku, budući da se BD ranije nije javljao, a bio je emigrant u Australiji. Cijela rodbina je bila iznenađena da je on uopće živ, odnosno da se vratio. Njihov odnos je bio normalan, odnosno uredan. Na poseban upit koliko često se družio se BD i njegovom suprugom, tuženik je naveo da su BD i KD po svom povratku često dolazili kod njih, budući da oni žive 20-ak km od njihove kuće u [adresa]. Nakon smrti ŠD, on je vodio brigu o BD tako da ga je viđao na dnevnoj bazi, obavljao je kupnju, plaćao režije, vodio ga doktoru. Na poseban upit na što je trošio novac od svoje mirovine BD, tuženik je naveo da je BD bio kronično škrt, a kada ga je nekud vodio uvijek je pitao tko će danas platiti gablec pa sam mu ja kazao da ako on nema da ću ja. Nekad je on platio gablec, a nekada bi on. Na poseban upit kolika primanja je imao BD imao u Australiji i što je točno tamo radio, tuženik je naveo da je on po pričanju koliko zna, radio u bolničkoj ustanovi kao voditelj grupe domara, odnosno radio je na poslovima održavanja te ustanove, a mimo toga je i u fušu dolazio do prihoda obavljajući određene građevinske radove, a i sebi na kući je dosta toga sam radio. Ne bi znao točno kolika je on imao primanja u Australiji. Zna da mu je uvijek govorio da je vozio Jaguara od auta pa je pretpostavio da je imao značajnija primanja, budući da takav auto ne bi mogao voziti od malih prihoda. Na poseban upit kada je prvi puta u životu vidio BD, tuženik je naveo da je to bilo 1992. ili 1993. Na poseban upit da li ga je vidio prvi puta prije ili nakon što je kupljena kuća u [adresa], tuženik je naveo da se toga ne sjeća. Na poseban upit da li se sjeća od kada je imao punomoć na računu BD, tuženik je naveo da se toga točno ne sjeća jer su u više navrata radili nove punomoći s obzirom na njegovo zdravstveno stanje. Na poseban upit s čijim novcem je plaćao režije BD, tuženik je naveo novcem od njegove mirovine. Na poseban upit, ako je plaćao režije za kuću u [adresa], onda nije u cijelosti podmirio režije, već je ostalo dugovanje, tuženik je naveo da nije niti završio legalizaciju te kuće, budući da sve što je nadograđivano na tu kuću nije legalizirano. Uslijed svojih osobnih problema u određenom razdoblju pojavila se rupa od 2-3 mjeseca gdje nije podmirio režije za kuću. Nije htio podizati njegove novce budući da je on bio lošeg zdravstvenog stanja. Na poseban upit tko je onda podizao mirovinu BD nakon njegove smrti, s obzirom da je iz Australije došao podatak o postojanju tog duga, tuženik je naveo da je BD imao obvezu jednom godišnje dostavljati u Australiju potvrdu o životu, tako da je potpuno nejasno kako bi netko kroz duže razdoblje od 18 mjeseci podizao njegovu mirovinu nakon njegove smrti. Na poseban upit, a kako to da njegova majka u sudskom postupku P- 553/2019 ovog suda tvrdi da je digao ruke o brizi o BD i da mu je tada bolesni BD otkazao punomoć, tuženik je naveo zadnji mjesec dana prije smrti BD na brigu ga je kod sebe u kuću uzela njegova majka ŽD, a s obzirom da je on imao izletište u blizini svoje kuće, on je BD i dalje svakodnevno viđao. I tog dana kada je umro, možda 10 minuta prije njegove smrti ga je u kuću pozvala majka i kazala mi je da ujak umire. Otišao je u kuću primio ga je za glavu i stavio u krilo i na rukama mu je umro. Na poseban upit gdje je vidio ŠD da je plesala, tuženik je naveo da ju osobno nije vidio, ali da je to čuo od drugih koji su to vidjeli, a i čuo je da su odlazili na kordunaška okupljanja u Sesvetskom Kraljevcu. Na poseban upit koliko je podigao sa računa BD u RB-a banci za života tuženik je naveo da iz RB banke nije podizao nikakva sredstva sa računa BD. Na poseban upit kada je na temelju punomoći BD zadnji puta podigao novce sa njegovog računa, tuženik je naveo prije otprilike 10 godina i BD je tada bio u normalnom stanju. Na poseban upit tko je financirao sprovod ŠD, tuženik je naveo da ga je financirao sam BD, a on je organizirao taj sprovod do zadnjeg detalja. Na poseban upit ako su bili u tako dobrim odnosima BD i ŠD, zašto ih onda nije sahranio u zajednički grob, tuženik je naveo da je u nekoliko navrata nagovarao SD da se vidi gdje bi on trebao biti sahranjen, a on mu je na to kazao, ostat će ti dosta novaca da mi kupiš grob kada umrem, a on je zakopan u grobnici njegovih roditelja i na spomeniku je normalno njegovo ime.

66. Iz iskaza tuženika ED za ovaj sud proizlazi jedna odlučna okolnost, a to je da novčana sredstva na predmetnom depozitu, kojeg je BD **.**.2015. otvorio u Hrvatskoj poštanskoj banci d.d. potječu od njegove mirovine. Naime, ŠD preminula je u travnju 2002. i nije sporno da je BD najkasnije nakon njezine smrti primao mirovinu, dakle, primao je mirovinu najmanje kroz trinaest godina kada je otvorio predmetni depozit. Radi se o inozemnoj australskoj mirovini koja je svakako bila relativno visoka mirovina za hrvatske prilike. Prethodno navedeno valja sagledavati u kontekstu sa iskazom svjedoka ČD da je BD, kao i ostali naši emigranti u Australiji bio štedljiva osoba, a tuženik razložno govori i o tome da je bio škrt, tako da je po uvjerenju ovog suda iz svoje mirovine zasigurno u trinaest godina mogao uštedjeti značajna sredstva.

67. Međutim, pored prethodnog uvjerenja ovog suda, odlučna je činjenica u ovoj pravnoj stvari da tužiteljice ničime tijekom postupka nisu potkrijepile svoje tvrdnje da bi sredstva na predmetnom oročenom depozitu, otvorenom 24. travnja 2015. od BD potjecala od sredstava koje je pokojna ŠD imala na računu u Glumina banci d.d.

68. Naime, iz pribavljenog očitovanja od posljednje stečajne upraviteljice Glumina banke d.d. u stečaju prije okončanja stečajnog psotupka nad tom bankom i brisanja iste iz sudskog registra proizlazi kako ista ne raspolaže podacima o prometu po računima u toj banci prije otvaranja stečajnog postupka 30. travnja 1999., tako da jednostavno nije moguće provjeriti da li je ŠD uopće imala račun u toj banci, koliki iznos sredstava je eventualno imala u toj banci i kada je eventualno ista podigla.

69. Pored toga ako bi se i uzelo kao dokazano da je prije otvaranja stečaja nad Glumina bankom d.d. 30. travnja 1999. ŠD i podignula sredstva sa svog računa u toj banci ničime nije dokazano gdje bi se nalazila ta sredstva u narednih šesnaest godina do 24. travnja 2015. kada je BD otvorio predmetni depozit u Hrvatskoj poštanskoj banci d.d.

70. Naime, tužitelji samo paušalno navode da su se ista nalazila na nekom računu BD.

71. Sve prethodno navedeno treba sagledavati u kontekstu da su tužitelji u ostavinskom postupku najprije tvrdili kako su se sredstva ŠD nalazila na računu BD u Hrvatkoj poštanskoj banci d.d. još za života ŠD, da bi se u ovom postupku očitovanjem Hrvatske poštanske banke d.d. dokazalo da je BD taj depozit u Hrvatskoj poštanskoj banci d.d. otvorio tek 24. travnja 2015., dakle, gotovo punih trinaest godina nakon smrti ŠD.

72. Slijedom svega navedenog, na temelju provedenog postupka ovaj sud ocjenjuje kako tužitelji ničime nisu dokazali svoje navode da bi sredstva na oročenom depozitu, kojeg je u Hrvatskoj poštanskoj banci d.d. 24. travnja 2015. otvorio pokojni BD potjecala od odštete koju je pokojna ŠD dobila u Australiji osamdesetih godina prošlog stoljeća a na istima je bio teret dokaza, budući da su tužitelji kao nasljednici iza pokojne ŠD u ostavinskom postupku upućeni pokrenuti predmetni parnični postupak.

73. Naprotiv, za ovaj sud sve upućuje na to da predmetna sredstva potječu od mirovine BD, koju je isti primao kroz punih trinaest godina nakon smrti ŠD do otvaranja predmetnog depozita 24. travnja 2015. S time da ovdje nije niti potrebno pouzdano utvrditi potječu li ista od mirovine pokojnog BD, budući da tužitelji svakako nisu dokazali da bi ista potjecala od odštete pokojne ŠD, odnosno da bi se radilo o novčanim sredstvima koja su se ranije nalazila na računu ŠD u Glumina banci d.d.

74. Tužitelji su tijekom cijelog postupka predlagali pribavu raznih podataka, međutim, ničime od tih pribavljenih podataka nije dokazana bilo kakva logična poveznica između sredstava koje je 24. travnja 2015. u Hrvatskoj poštanskoj banci d.d. deponirao pokojni BD i sredstava koje je na ime odštete dobila pokojna ŠD u [adresa] osamdesetih godina prošlog stoljeća.

75. S time da je potrebno ponoviti kako nije bilo nikakve potrebe za pribavljanje podatka o točnom iznosu odštete kojeg je pokojna ŠD dobila u Australiji osamdesetih godina prošlog stoljeća, budući da nije niti sporno da je ista dobila tu odštetu, to u svom iskazu potvrđuje i tuženik, međutim, nije dokazana bilo kakva poveznica između sredstava od te odštete i sredstava koje je tridesetak godina kasnije u Hrvatsku poštansku banku d.d. 24. travnja 2015. deponirao pokojni BD.

76. Potrebno je istaknuti kako je ovaj sud na ročište za glavnu raspravu 4. srpnja 2025. ponovno radi saslušanja pozvao 1. tužiteljicu ĐD i 5. tužiteljicu RD, međutim, iste nisu pristupile na to ročište niti su opravdale svoj izostanak. Posljedično, ovaj sud je primjenom odredbe čl. 269. st. 2. ZPP-a odlučio da se iste neće ponovno pozivati radi saslušanja i da će sud cijeniti okolnost da iste nisu pristupile na sud radi davanja iskaza.

77. Slijedom svega navedenoga, odbijen je kao neosnovan predmetni tužbeni zahtjev kojim tužitelji traže da se utvrdi da deponirana sredstva u Hrvatskoj poštanskoj banici d.d. u iznosu od 32.075,39 USD ulaze u ostavinsku imovinu iza pokojne ŠD (točka I. izreke presude)

78. S obzirom na to da je tuženik u cijelosti uspio u ovom sporu u smislu odredbe čl. 154. st. 1. ZPP-a, a u vezi s čl. 155. st. 1. ZPP-a ima pravo na naknadu troškova sastava odgovora na tužbu od 4. ožujka 2021. u iznosu od 500,00 eur prema Tbr. 8. t. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne Novine“ broj 138/23., dalje: OT), zastupanja na pripremnom ročištu 7. lipnja 2021. u iznosu od 500,00 eur (Tbr. 9. t. 1. OT-a), sastava obrazloženog podneska od 14. lipnja 2021. u iznosu od 500,00 eur (Tbr. 8. t. 1. OT-a), zastupanja na ročištu za glavnu raspravu 26. kolovoza 2021. u iznosu od 500,00 eur (Tbr. 9. t. 1. OT-a), zastupanja na ročištu za glavnu raspravu 26. listopada 2022. u iznosu od 500,00 eur (Tbr. 9. t. 1. OT-a), sastava obrazloženog podneska od 27. listopada 2022. u iznosu od 500,00 eur (Tbr. 8. t. 1. OT-a), sastava obrazloženog podneska od 25. svibnja 2023. u iznosu od 500,00 eur (Tbr. 8. t. 1. OT-a), sastava ostalih podneska od 1. ožujka 2024. u iznosu od 50,00 eur (Tbr. 8. t. 4. OT-a), zastupanja na ročištu za glavnu raspravu 24. svibnja 2024. u iznosu od 500,00 eur (Tbr. 9. t. 1. OT-a), zastupanja na ročištu za glavnu raspravu 11. rujna 2024. u iznosu od 500,00 eur (Tbr. 9. t. 1. OT-a), sastava obrazloženog podneska od 5. studenoga 2024. u iznosu od 500,00 eur (Tbr. 8. t. 1. OT-a) i zastupanja na ročištu za glavnu raspravu 4. srpnja 2025. u iznosu od 500,00 eur (Tbr. 9. t. 1. OT-a). Dakle, tuženik ima pravo na naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 5.550,00 eur pa kada se tom doda PDV po stopi od 25% tuženik ima pravo na naknadu troškova parničnog postupka u sveukupnom iznosu od 6.887,50 eur (točka II. izreke presude).

79. Naprotiv, tuženik nema pravo na naknadu troška sastava podneska od 1. ožujka 2024. u punom zatraženom iznosu od 625,00 eur sa uključenim PDV-om, budući da tim podneskom samo dostavlja određenu dokumentaciju pa se radi o ostalim podnescima za koje ima pravo na nagradu u iznosu od 62,50 eur sa uključenim PDV-om. Dakle, tuženik nema pravo na naknadu troškova parničnog postupka u ukupnom iznosu od 562,50 eur (točka III. izreke presude).

80. Nije bilo potrebno odlučivati o zahtjevu za naknadu troškova parničnog tužitelja, budući da je u cijelosti odbijen kao neosnovan predmetni tužbeni zahtjev pa je isti bespredmetan.

U Sesvetama 25. srpnja 2025.

Sudac

Lovro Tomičić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu Županijskom sudu u roku 15 dana od dana ročišta za objavu presude (za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje) odnosno u roku od 15 dana po primitku presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), a podnosi se putem ovog suda u dva istovjetna primjerka za sud i po jedan za svaku protivnu stranku.

DNA:

- 1. tužiteljici

- 2. tužiteljici po odvjetnici Ivani Šuti uz nalog za sudsku pristojbu na presudu

- 3. tužiteljici

- 4. tužiteljici

- 5. tužiteljici

- tuženiku po odvjetniku Šimi Saviću