Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI SUD U ŠIBENIKU

    Stalna služba u Kninu

    Dr. Franje Tuđmana 6

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Šibeniku, Stalna služba u Kninu, po sutkinji Marini Belak, a na temelju prijedloga više sudske savjetnice Zrinke Aužina, uz sudjelovanje zapisničarke Anđele Buzov, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog TH, zbog prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zašiti od nasilja u obitelji (Narodne novine" br. 70/2017., 126/2019., 84/2021., 114/2022., 36/2024.), u povodu optužnog prijedloga Policijske uprave šibensko-kninske, Policijske postaje Šibenik s Ispostavom Primošten KLASA: 211-07/25-5/16458 URBROJ: 511-13-07-25-1 od 28. lipnja 2025., nakon provedenog žurnog postupka, 25. srpnja 2025.

    p r e s u d i o  j e

    I. Okrivljeni TH, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin pok. T i majke E, rođen **.**.1969. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, sa završnom SSS, po zanimanju automehaničar, umirovljenik, HRVI, sa mjesečnim primanjima u iznosu od 624,00 eura, srednjeg imovinskog stanja, oženjen, otac dvoje djece, ranije prekršajno neosuđivan,

    kriv je

    što je 27. lipnja 2025. u 14:20 sati počinio psihičko nasilje u obitelji nad kćerkom EH, na način da je navedenog dana i vremena u obiteljskoj kući na adresi u [adresa] gdje okrivljenik i oštećena žive zajedno, po povratku EH s posla te kuhanja ručka, nezadovoljan načinom pripremanja hrane prigovarao istoj što to radi. Nakon što je EH ignorirala navedeno te priopćila okrivljenom TH da će vozilom, kojeg je inače vlasnica, otići na kupanje, okrivljenik je bacio stvari sa stola na pod te pritom glasno vičući vrijeđao EH riječima "glupačo razmažena, balavice beskorisna". Okrivljenik je nastavio s činjenjem psihičkom nasilja raznim pogrdnim riječima do trenutka kada je EH napustila prostor obiteljske kuće na navedenoj adresi. Tim ponašanjem okrivljeni TH je kod svoje kćeri EH prouzročio povredu dostojanstva i uznemirenost,

    čime je počinio prekršaj opisan u članku 10. točki 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjiv po članku 22. stavku 1. istog Zakona,

    pa se okrivljeniku na temelju članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji,

    izriče

    NOVČANA KAZNA U IZNOSU 300,00 EUR (tristo eura).

    II. Na temelju članka 40. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona, okrivljeniku se u izrečenu ukupnu novčanu kaznu uračunava vrijeme provedeno u uhićenju na temelju izvješća o uhićenju Policijske uprave šibensko-kninske, Policijske postaje Šibenik s ispostavom Primošten od 27. lipnja 2025. u 17:30 sati do dovođenja na sud 28. lipnja 2025. u 16:30 sati (dva dana) na način da se svaki započeti dan uhićenja izjednačava sa započetih 39,82 EUR (trideset devet eura i osamdeset dva centa) novčane kazne, pa je okrivljeniku preostalo za platiti 220,36 EUR (dvjesto dvadeset eura i trideset šest centi) novčane kazne.

    III. Na temelju članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona, okrivljenik je dužan platiti novčanu kaznu u roku od 30 (trideset) dana od dana pravomoćnosti ove presude u korist Državnog proračuna, priloženom uplatnicom, a u protivnom će se postupiti prema odredbama članka 34. Prekršajnog zakona.

    IV. Na temelju članka avka 3. Prekršajnog zakona novčana kazna smatrat će se u cijelosti plaćenom ako okrivljenik plati dvije trećine izrečene novčane kazne u roku od 30 (trideset) dana od dana pravomoćnosti ove presude.

    V. Na temelju članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, okrivljenik je dužan platiti trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 EUR (trideset eura) i to u korist proračuna Republike Hrvatske, u roku od 30 (trideset) dana od dana pravomoćnosti ove presude, priloženom uplatnicom, u protivnom će se troškovi naplatiti prisilno temeljem članka 152. stavka 4. i stavka 11. Prekršajnog zakona.

    Obrazloženje

    1. Policijska uprava šibensko-kninska, Policijska postaja Šibenik s ispostavom Primošten podnijela je 27. lipnja 2025. protiv okrivljenika optužni prijedlog, gornjeg broja, zbog prekršaja iz članka 10. točke 3. i 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjivog po članku 22. stavku 1. istog Zakona.

    2. S obzirom na to da je okrivljenik doveden na sud po policijskim službenicima uz izvješće o uhićenju, to je protiv istog proveden žurni postupak.

    3. Pozvan da se očituje o krivnji za prekršaje koji mu se optužnim prijedlogom stavljaju na teret, okrivljenik se izjasnio da se ne smatra krivim za prekršaje koji mu se optužnim prijedlogom stavljaju na teret.

    4. Okrivljenik je u svom iskazu od 28. lipnja 2025. (list spisa 21-22) iskazao da je točno da je jučer u navedeno vrijeme bio u obiteljskoj kući na adresi [adresa] u [adresa] u kojoj se tada nalazila i njegova kćer EH. Međutim, nije točno da je jučer počinio psihičko i ekonomsko nasilje u obitelji nad kćeri EH. Točno je da je njegova kćer EH pripremala ručak, frigala je smrznute njoke. Njega da njegova kćer ucjenjuje, pet puta da mu je prijetila policijom. Što se tiče auta, to auto da joj kupio i na tehničkom prepisao na nju. Rekao joj je da za nju nije vožnja, da ona ne zna kočiti i ne zna postići vagu, čak je nekidan razvalila branik jer je zapela sa autom na izlazu iz dvorišta. Tako da nije istina da joj je branio korištenje njene osobne imovine, odnosno auta, a pogotovo što je ključ od navedenog auta u samom autu koji se nalazi u garaži ispod kuće. Ona da ga je jučer provocirala, snimala ga mobitelom, unosila mu se u lice te je nakon toga napustila kuću. Smatra da je ovo sve iskonstruirano protiv njega zato što joj je jučer prigovorio za loše društvo u koje je upala i sa kojim se druži te je ujedno proizašlo iz toksičnosti odnosa njega i njegove još uvijek supruge s kojom ne živi već tri i pol godine. Naime, on da je svojoj kćerki nedavno u sobi koja je potpuno neuredna i ne liči na ništa pronašao nekakve filtere te je počeo sumnjati da ista koristi sintetičke droge i marihuanu, te da joj je zbog toga jučer prigovarao. Nije istina da joj je prigovarao radi pripremanja hrane i aludirajući joj da koristi njegovu hranu. Istina je da joj je prigovarao, ali zbog društva s kojim se druži, a za koje smatra da je loše te da ide krivim putem. Ne poriče da da je jučer imao svađu sa svojom kćeri te da joj je uputio riječi „glupačo razmažena, balavice beskorisna“. Kada joj je izrekao te riječi, ona da se se nalazila u svojoj sobi iza zatvorenih vrata te je tada i od bijesa stolicom udario o pod i ujedno da je svašta govorio i psovao, ali to da nije bilo direktno upućeno njoj, već da je to općenito vikao. Naime, to je njegova kuća i smatra da ima pravo na taj način, odnosno vikanjem i psovanjem, izventilirati svoj bijes. To je njegov ispušni ventil, ali napominje da to nije bilo upućeno njoj, ona se nalazila u spavaćoj sobi iza zatvorenih vrata. Inače smatra da ga kćer ucjenjuje i prijeti mu sa policijom, jer zna da se boji policiji zbog toga što je zbog po njemu lažne prijave za nasilje u obitelji na štetu njegove supruge u zatvoru proveo tri mjeseca 2022. godine. On i EH žive zajedno, a ona da je u posljednje vrijeme postala potpuno psihički neuravnotežena, potpuno neuredno živi te su zbog toga njihovi odnosi postali narušeni, jer kad joj on kao roditelj ukaže na njezino ponašanje, ista mu počne prijetiti policijom, svašta mu govori i jednostavno ne poštuje njegov autoritet roditelja. Nitko drugi osim njega i kćeri nije bio prisutan ovom događaju.

    5. Sud je u dokaznom postupku ispitao svjedoka žrtvu EH (list spisa 23-24), te je pročitao zapisnik o ispitivanju svjedoka (list spisa 4-6), zapisnik o ispitivanju osumnjičenika (list spisa 7-8), obavijest (list spisa 9), izvješće o uhićenju (list spisa 10-11), obrazac rizičnih faktora za ponavljanje nasilničkog ponašanja (list spisa 12-13), obavijest žrtvi nasilja u obitelji (list spisa 14-15), obrazac o provedenom postupku pojedinačne procjene potreba žrtve za zaštitom (list spisa 16), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu (list spisa 17) te potvrdu Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Odjel za prekršajne evidencije, klasa: 740-04/25-02/89575 od 28. lipnja 2025.

    6. Nakon provedenog dokaznog postupka, sud je nedvojbeno utvrdio da je okrivljenik počinio psihičko nasilje u obitelji na štetu kćeri EH, dok je za djelo ekonomskog nasilja u obitelji, onako kako je djelo činjenično opisano, utvrdio da to nije prekršaj iz članka 10. točke 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

    7. Člankom 10. točkom 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je da je nasilje u obitelji psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost.

    8. Člankom 10. točkom 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je da je nasilje u obitelji, ekonomsko nasilje kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganja osobnim prihodima ili imovine stečene osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci.

    9. Nije sporno, a s obzirom na obranu okrivljenika, da su se navedene prigode okrivljenik i njegova kćer EH nalazili u obiteljskoj kući u [adresa], na adresi [adresa]. Nije sporno da je okrivljenik navedene prigode kćeri EH uputio riječi "glupačo razmažena, balavice beskorisna" te da je nastavio s činjenjem psihičkom nasilja raznim pogrdnim riječima do trenutka kada je EH napustila prostor obiteljske kuće na navedenoj adresi.

    10. Sporno je, je li okrivljenik navedene prigode počinio psihičko nasilje nad svojom kćeri EH upućujući joj navedene riječi, je li isti svojoj kćeri EH prigovarao što radi, nezadovoljan njenim načinom pripremanja hrane te čiju hranu koristi, aludirajući na to da je hrana njegova. Sporno je i to je li okrivljenik počinio ekonomsko nasilje na način da je kćeri EH zabranio korištenje njene osobne imovine odnosno automobila koji je u njenom vlasništvu.

    11. Radi razjašnjenja spornih, a za ovaj postupak odlučnih činjenica, sud je u postupku ispitao svjedoka, žrtvu EH (list spisa 23-24), kći okrivljenika, koja je propisno upozorena, otklonila blagodat ne svjedočenja, i koja je iskazala da je tog dana oko 14:20 sati došla kući nakon posla te je krenula govoriti ocu da će uzet auto kako bi išla na more na kupanje, na što da je on počeo histerizirati i derati se, te joj je zabranio da uzme auto. Taj auto je formalno u njenom vlasništvu, kupio ga je prošle godine svojim sredstvima njezin otac te je kupljen u svrhu da ga oboje koriste u omjeru pola pola. Međutim, pretežito da njen otac koristi navedeni auto i vrlo često njoj zabrani da ga uzme, navodeći da je njemu potreban, da ga ona zato ne smije uzeti, a na kraju se ispostavi da mu i ne treba. Tako da je bilo i jučer. Navodi da ključevi od tog automobila u većini slučajeva budu u samom autu koji se nalazi u dvorištu ispred kuće, ali nekad da budu i u posjedu njenog oca. Nije joj poznato gdje su bili ključevi od auta navedene prigode. Otac da je počeo histerizirati te ju vrijeđao govoreći joj da je „balavo derište, da sam beskorisna“, bacio je neki predmet od stol i lupio nogom od peć na drva. U tom trenutku oboje su se nalazili u kuhinji obiteljske kuće, dakle u istoj prostoriji. Nakon toga ona j otišla u svoju spavaću sobu, a on se u kuhinji derao iz petnih žila da mu je ona ovo napravila, da je sad poludio zbog nje i slično. Takvo ponašanje kod nje da je prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenost, osjetila je strah, ali ne za svoj život, već od ponavljanja ovakvih situacija ubuduće. Osjećala se ugroženo u svojoj kući, ali navodi da se ne boji da će joj otac nešto napraviti. Naime, oni da se često svađaju i njihovi odnosi da su narušeni, po njenom mišljenju nepopravljivo, a auto je često okidač njihovih svađa jer joj otac ne da da ga ravnomjerno koristi s njime. Auto da je otac kupio i prepisao na nju vrlo brzo nakon što je položila vozački ispit, po njenom mišljenju u svrhu toga kako bi koristila i vježbala vožnju koristeći taj auto te isto tako u svrhu da taj auto ravnomjerno koriste ona i njen otac. To je jedini auto koje posjeduju ona i otac na ovoj adresi. Njeno mišljenje je da je uzrok njihovog lošeg odnosa to što se često ponaša i želi da se nešto napravi za njega i to da mu netko drugi napravi, a on da sam sebi neće ništa. I onda kad npr. nju zamoli da mu nešto napravi, onda da on kontrolira što ona radi i kako to radi. Također, jučer su se posvađali i zbog kuhanja, ona da je frigala krokete, a on joj je prigovarao da što jede i priprema to smeće. Što se tiče njenog oca, misli da je on agresivan te osjeća strah od njega. Naime, jednom u životu da joj je opalio trisku i jednom ju je gađao telefonom, a njenu mamu koja više ne živi s njima je i psihički i fizički napadao u više navrata, dok preostalog člana obitelji, njenog starijeg brata koji ima 22 godine nije nikada niti fizički niti psihički napao. Na upit suda je li joj otac jučer prigovarao zbog duženja sa određenim ljudima, svjedok je iskazala da jest, da joj je prigovarao zbog ljudi s kojima se druži, točnije da se druži sa doperom, što da nije istina, jer se ona više ne druži sa tom osobom koju on tako naziva.

    12. Okrivljenik je na zapisnik o ispitivanju osumnjičenika od 27. lipnja 2025. naveo da svoju obranu želi iznijeti pred nadležnim sudom.

    13. Na zapisnik o ispitivanju svjedoka od **.**.2025. EH, koja je propisno upozorena otklonila blagodat ne svjedočenja, navela je da se tog dana oko 14:20 sati vratila s posla kući na adresu [adresa] u [adresa], gdje živi s ocem TH, te da je nakon što je započela spremati ručak, otac TH joj je prigovarao da što to radi i čiju to granu jede, aludirajući na to da je hrana njegova. Nakon što je to ignorirala, priopćila je svom ocu da planira ići s automobilom koji je inače prepisan na nju, na kupanje, a na što da se on krenuo derat da ne može, da je to njegov auto, da je ovo njegova kuća, da ne smije koristiti njegove lonce i pribor za jelo. Nakon navedenog da je bacio stvari sa stola na pod pritom ju vrijeđajući riječima "glupačo razmažena, balavice beskorisna". Naglašava da joj otac stalno prigovara za sve kućanske polove koje radi te kada bi mu rekla da će ga prijaviti policiji, da joj je prijetio da će je izbaciti iz kuće, dok da je već otprije počinio obiteljsko nasilje prema njenoj majci THĆ zbog čega da se majka odselila na Srimu, a onda je ostala u [adresa] jer joj je bliže radnom mjestu. Navedeno ponašanje njenog oca da je kod nje uzrokovalo uznemirenost te povredu dostojanstva.

    14. Iz pročitanog obrasca rizičnih faktora za ponavljanje nasilničkog ponašanja proizlazi da je kćer okrivljenika, EH, navela da je isti bio nasilan prema drugim članovima kućanstva točnije fizički nasilan prema majci, da ju okrivljenik ograničava u korištenju vozila, da ista iskazuje strah od njega, da se okrivljenik sve učestalije ponaša nasilno i/ili je nasilje jačeg intenziteta, da je isti ranije evidentiran kao počinitelj kažnjive radnje s elementima nasilja prema bliskoj osobi, da postoje saznanja da počinitelj boluje od PTSP-a, depresije i bipolarnog poremećaja, da je isti socijalnog izoliran (nema podršku obitelji ili prijatelja).

    15. Iz zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu razvidno je da je 27. lipnja 2025. u 17:30 sati provedeno ispitivanje prisutnosti alkohola u organizmu okrivljenika uređajem Drager Alcotest 6820, ARLA – 0427, te da je istom izmjerena koncentracija u iznosu od 0,0 g/kg.

    16. Iz izvatka iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa proizlazi da okrivljenik do sada nije prekršajno osuđivan.

    17. Iz iskaza svjedokinje EH danom na zapisnik i pred sudom proizlazi da je okrivljenik navedene prigode u obiteljskoj kući na adresi [adresa] u [adresa], gdje živi zajedno sa kćeri EH, istoj prigovarao oko kuhanja ručka, nezadovoljan njenim načinom pripremanja hrane te da je, nakon što mu je priopćila da će vozilom kojeg je vlasnica otići na kupanje, bacio stvari sa stola na pod pri čemu je glasno vičući vrijeđao EH riječima: "glupačo razmažena, balavice beskorisna". I sam okrivljenik je u svom iskazu naveo da joj je uputio te riječi, da joj je prigovarao oko toga što priprema za ručak te da je od bijesa udario stolicom o pod i ujedno svašta vikao i govorio, ali da je to općenito vikao, da te svakakve riječi nisu bile upućene njoj.

    18. Sud je iskaz svjedokinje EH dan pred sudom i na policijski zapisnik cijenio istinitim jer je uvjerljiv i u bitnom je u suglasju s pročitanim zapisnikom o ispitivanju svjedoka EH te pročitanim obrascem rizičnih faktora za ponavljanje nasilničkog ponašanja. Određena odstupanja od iskazivanja svjedokinje pred sudom i iskazivanja iste na zapisnik pred policijom nisu od utjecaja na vjerodostojnost njenih iskaza budući da se odstupanja odnose na detalje samog događaja, a ne i na bitne činjenice samog događaja o kojima je svjedokinja iskazivala istovjetno za zapisnik i pred sudom. Ujedno, iskazi svjedokinje su u bitnom suglasni i iskazu samog okrivljenika o dinamici i bitnim dijelovima cijelog događaja.

    19. Sud je u postupku trebao utvrditi jesu li izgovorene riječi i postupanje okrivljenika navedene prigode imale težinu psihičkog nasilja odnosno imaju li potreban stupanj agresivnosti da bi kod žrtve nasilja uzrokovale posljedice ugroženosti ili povrijeđenosti, što je biće inkriminiranog prekršaja. S obzirom na notornu činjenicu da psihičko nasilje nije počinjeno baš svakom izgovorenom riječi, bilo je potrebno, s obzirom na cijeli kontekst događaja, utvrditi jesu li izgovorene riječi takvog intenziteta i agresivnosti da je ostvaren oblik nasilja iz članka 10. točke 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, odnosno jesu li kod oštećenika ostavile, odnosno mogle ostaviti takve posljedice da bi se moglo raditi o prekršajnom djelu nasilničkog ponašanja u obitelji te da bi se oštećenik uopće moglo smatrati žrtvom nasilja u smislu Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (tako Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u rješenju poslovni broj: Ppž-4800/2022 od 8. ožujka 2023.).

    20. Psihičko nasilje je netjelesno nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost, a podrazumijeva svako ponašanje kojim nasilnik ugrožava psihičku opstojnost drugog člana obitelji, primjenom postupaka za koje zna (ili pretpostavlja) da kod žrtve mogu izazvati nelagodu, strah, duševnu nestabilnost, s ciljem uspostave kontrole nad žrtvom. Psihičko zlostavljanje je verbalno zlostavljanje, vrijeđanje, nazivanje pogrdnim i uvredljivim imenima između ostalog i ponižavanje te svaka vrsta diskriminacije (rasna, spolna, religijska…) i svi oblici psihičkih pritisaka koji kod žrtve proizvode nelagodu ili strah.

    21. Razmatrajući cijeli kontekst i dinamiku događaja, a posebice imajući u vidu iskaze svjedokinje i okrivljenika, sud je zaključio da se zapravo radilo o svađi visokog intenziteta okrivljenika i svjedokinje, oca i kćeri, koji su u narušenim odnosima, po kazivanju okrivljenika zbog toga što svjedokinja ne poštuje njegov autoritet roditelja, a po kazivanju svjedokinje i kćeri EH njihove su svađe česte, a auto kojeg zajednički koriste često je okidač njihovih svađa kao i određena potreba za kontrolom okrivljenika nad kćeri. Psihičko nasilje u obitelji je tzv. materijalni prekršaj odnosno prekršaj koji u biću djela sadrži i opisanu posljedicu. Djelo se smatra dovršenim kada je nastupila posljedica. Drugim riječima, da bi prekršaj nasilja u obitelji psihičkim nasiljem bio počinjen potrebno je da je ponašanjem počinitelja kod žrtve prouzročena povreda dostojanstva ili uznemirenost kao posljedica. Svjedokinja EH je pred sudom iskazala da je inkriminirano ponašanje njezina oca kod nje prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenost te da je osjetila strah od svog oca jer da je agresivan, ali da nije osjetila strah za svoj život ili da bi joj otac nešto napravio.

    24. Ocjenom svih provedenih dokaza, kako zasebno tako i u njihovoj ukupnosti, sud je nedvojbeno utvrdio da je okrivljenik 27. lipnja 2025. u 14:20 u [adresa], počinio psihičko nasilje u obitelji nad kćerkom EH, na način da je navedenog dana i vremena u obiteljskoj kući na adresi u [adresa] gdje okrivljenik i oštećena žive zajedno, po povratku EH s posla te kuhanja ručka, nezadovoljan načinom pripremanja hrane prigovarao istoj što to radi. Nakon što je EH ignorirala navedeno te priopćila okrivljenom TH da će vozilom, kojeg je inače vlasnica, otići na kupanje, okrivljenik je bacio stvari sa stola na pod te pritom glasno vičući vrijeđao EH riječima "glupačo razmažena, balavice beskorisna". Okrivljenik je nastavio s činjenjem psihičkom nasilja raznim pogrdnim riječima do trenutka kada je EH napustila prostor obiteljske kuće na navedenoj adresi. Tim ponašanjem okrivljeni TH je kod svoje kćeri EH prouzročio povredu dostojanstva i uznemirenost.

    25. Slijedom navedenog, sud je nedvojbeno utvrdio da su se u opisanom ponašanju okrivljenika ostvarila bitna obilježja prekršaja iz članka 10. točke 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjivog po članku 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji prekršaj ga je proglasio krivim.

    26. Sud je je iz činjeničnog opisa ispustio dio "i čiju hranu koristi aludirajući na to da je hrana njegova" budući da to nije utvrđeno u dokaznom postupku. Naime, niti iz iskaza okrivljenika niti iz iskaza svjedokinje EH pred sudom ne proizlazi da bi isti navedene prigode prigovarao istoj oko kuhanja u smislu toga da čiju hranu koristi i aludirajući da je hrana njegova.

    27. Sud je iz činjeničnog opisa ispustio dio "okrivljenik TH počinio je ekonomsko nasilje u obitelji na način da je kćeri EH tijekom navedenog događaja zabranio korištenje osobne imovine odnosno osobnog automobila koje glasi na Irino ime".

    28. Naime, člankom 10. točkom 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je da je nasilje u obitelji ekonomsko nasilje kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganja osobnim prihodima ili imovine stečene osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci.

    29.1. Razmatrajući činjenični opis optužnog prijedloga, razvidno je da se okrivljeniku između ostalog stavlja na teret i to da je navedene prigode počinio ekonomsko nasilje u obitelji na način da je "kreći EH tijekom navedenog događaja zabranio korištenje osobne imovine odnosno osobnog automobila koje glasi na Irino ime". U tom smislu ističe se takav činjenični opis predstavlja puko prepisan zakonski opis jer u takvom činjeničnom opisu nije konkretizirana radnja prekršaja odnosno na koji je to način okrivljenik zabranio ili onemogućio kćeri korištenje zajedničke ili osobne imovine u konkretnom slučaju automobila (npr. oduzeo ključeve od automobila ili neka slična radnja prekršaja kojoj bi posljedica bila zabrana odnosno onemogućavanje korištenje zajedničke ili osobne imovine kćeri EH). Pukim prepisivanjem zakonskog opisa prekršaja djelo nije određeno i stoga ne može predstavljati prekršaj.

    29.2. Naime, da bi se moglo zaključiti da se radi o prekršaju, djelo prekršaja mora biti točno određeno na način da se jasno konkretiziraju radnje odnosno propusti okrivljenika. Ovakav činjenični opis, u kojem nije opisana ni jedna konkretna radnja okrivljenika kojom bi isti navedene prigode onemogućio kćeri EH korištenje zajedničke ili osobne imovine, nego se samo prepisuje taj dio zakonske odredbe članka 10. točke 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, nije prekršaj jer djelo nije određeno.

    30. Slijedom navedenog, a budući da sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo i samo u činjeničnom opisu prekršaja iz razloga što je pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, sud je intervenirao u činjenični opis na način da je ispustio navedeni dio iz činjeničnog opisa budući da taj dio po propisu nije prekršaj iz članka 10. točke 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji,, kažnjiv po istoj kaznenoj odredbi članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

    31. Člankom 22. stavkom 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je da tko počini nasilje iz članka 10. ovoga Zakona, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 300,00 eura ili kaznom zatvora do 90 dana.

    32. Prilikom donošenja odluke o kazni sud je primijenio opće pravilo o izboru vrste i mjere kazne te je u odnosu na okrivljenika ocijenio sve olakotne i otegotne okolnosti u smislu članka 36. Prekršajnog zakona.

    33. Sud je okrivljeniku kao olakotnu okolnost cijenio njegovo imovinsko stanje, dok mu otegotnih okolnosti nije našao. Stoga, imajući u vidu dinamiku i sve okolnosti inkriminiranog događaja, sud je okrivljeniku za počinjeno djelo prekršaja odlučio izreći novčanu kaznu, kao blažu kaznu, umjesto alternativno propisane kazne zatvore, i to u visini zakonom propisanog minimuma, držeći da će se takvom kaznom postići svrha kažnjavanja, prvenstveno da se okrivljenika odvrati od daljnjeg činjenja prekršaja, a posebno da se spriječi ponovno počinjenje nasilja u obitelji primjerenim sankcioniranjem počinitelja.

    34. S obzirom na to da je okrivljenik bio lišen slobode u vezi s ovim prekršajima, vrijeme njegovog uhićenja (dva dana) se u skladu s člankom 40. stavkom 1. i stavkom 2. Prekršajnog zakona uračunava u izrečenu ukupnu novčanu kaznu na način se svaki započeti dan uhićenja izjednačava s 39,82 eura novčane kazne tako da je okrivljeniku preostalo za platiti 220,36 eura izrečene ukupne novčane kazne.

    35. Na temelju odredbe članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona ukupna novčana kazna smatrat će se u cijelosti plaćenom ako okrivljenik u roku određenim ovom presudom plati dvije trećine navedenog iznosa novčane kazne.

    36. S obzirom na to da je okrivljenik proglašen krivim, obvezan je naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu. Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka ("Narodne novine" broj 18/2013.) propisan je opći okvir paušalne svote troškova prekršajnog postupka u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna. Izrečena visina paušalnog iznosa primjerena je složenosti i trajanju postupka, a sve u skladu s odredbom članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona.

    37. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

    .

    Knin, 25. srpnja 2025.

    Sutkinja:

    Marina Belak

    Odluku izradila viša sudska savjetnica:

    Zrinka Aužina

    UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

    Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovom Sudu u dovoljnom broju primjeraka za prvostupanjski i drugostupanjski sud, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

    Dostaviti:

    1. Tužitelju

    2. Okrivljeniku

    3. Žrtvi – EH

    4. U spis

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.