Republika Hrvatska

Općinski prekršajni sud u Splitu

Split, Domovinskog rata 4

Poslovni broj: Pp-2400/2023.-10.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu, po sutkinji Zrinki Krečak, uz sudjelovanje zapisničarke Marije Đirlić, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog NĐ, zbog prekršaja iz članka 134. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22., 114/22.) kažnjivog po članku 134. stavak 4. u vezi s člankom 293. stavak 2. istog Zakona, pokrenutom po prigovoru okrivljenika na obavezni prekršajni nalog Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Postaje prometne policije Split pod Klasom: 211-07/22-4/53034 i Ur.brojem: 511-12-36-22-1 od 22. kolovoza 2022., nakon provedenog žurnog postupka, sukladno članku 222. stavak 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22.), 25. srpnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Okrivljeni NĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin pokojnog N i U rođene Z, rođen **.**.1971. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], sa završenom srednjom stručnom spremom, vozač, zaposlen, s mjesečnim primanjima u iznosu od 700,00 eura, srednjeg imovnog stanja, oženjen, otac jednog djeteta, državljanin Republike Hrvatske, prekršajno neosuđivan,

k r i v  j e

što je:

3. kolovoza 2022. u 14:10 sati u Splitu, na raskrižju [adresa] i [adresa], izazvao prometnu nesreću s materijalnom štetom i ozlijeđenom osobom na način da je upravljao teretnim automobilom marke „Renault“ registarske oznake [registarska oznaka], zapadnim dijelom kolnika [adresa], od smjera sjevera u smjeru juga te je dolaskom do mjesta događaja na raskrižje s Velebitskom ulicom na pješački prijelaz na kojem se ne upravlja uređajima za davanje prometnih svjetala ni znacima ovlaštene osobe, obilježenom pješačkom prijelazu nije približavao sigurnosnom brzinom tako da ne ugrožava pješake, odnosno tako da može zaustaviti svoje vozilo da bi propustio pješake koji su već stupili na pješački prijelaz, uslijed čega je prednjim lijevim dijelom teretnog automobila udario i na kolnik oborio pješakinju Najdu UĐ i pomoćno pješačko sredstvo - električni romobil MI1, a koja je prelazila kolnik [adresa] preko obilježenog pješačkog prijelaza od smjera istoka u smjeru zapada gurajući električni romobil,

dakle, kao vozač, obilježenome pješačkom prijelazu na kojem se prometom ne upravlja uređajima za davanje prometnih svjetala ni znacima ovlaštene osobe, nije se približavao sigurnosnom brzinom tako da ne ugrožava pješake, odnosno tako da može zaustaviti svoje vozilo da bi propustio pješake koji su već stupili na pješački prijelaz, čime je izazvao prometnu nesreću s materijalnom štetom,

čime je počinio prekršaj opisan u članku 134. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjiv po članku 134. stavak 4. u vezi s člankom 293. stavak 2. istog Zakona,

pa se okrivljeniku na temelju članka 134. stavak 4. u vezi s člankom 293. stavak 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama te primjenom članka 37. stavak 3. točka 1. Prekršajnog zakona,

i z r i č e

NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 110,00 (sto deset) EURA.

Na temelju članka 33. stavak 11. Prekršajnog zakona, okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 1 mjeseca od primitka ove presude.

Ako okrivljenik plati dvije trećine novčane kazne u roku od 1 mjeseca od primitka ove presude, na temelju članka 152. stavak 3. Prekršajnog zakona smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cjelini.

II. Na temelju članka 139. stavak 3. Prekršajnog zakona, okrivljenik je obvezan platiti troškove prekršajnog postupka u ukupnom iznosu od 58,40 eura (pedeset osam eura i četrdeset centi), od čega na temelju članka 138. stavak 2. točka 1. istog Zakona materijalne troškove izrade skice mjesta nastanka prometne nesreće u iznosu 26,50 eura i izrade fotografija prometne nesreće na pokretni medij (CD) u iznosu 1,90 eura te na temelju članka 138. stavak 2. točka 3. a) istog Zakona paušalni iznos troškova prekršajnog postupka u iznosu 30,00 (trideset) eura u roku od 1 mjeseca od primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Policijska uprava splitsko-dalmatinska, Postaja prometne policije Split pod uvodno citiranim brojem, izdala je obavezni prekršajni nalog protiv okrivljenog NĐ, kojim mu je izrečena novčana kazna u iznosu od 2.500,00 kuna, zbog prekršaja kažnjivog po članku 134. stavak 4. u vezi s člankom 293. stavak 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Okrivljenik je pravovremeno podnio prigovor protiv obaveznog prekršajnog naloga te je ovlašteni tužitelj dostavio spis predmeta ovom Sudu na daljnje postupanje.

2. Sud je sukladno članku 238. stavak 9. Prekršajnog zakona stavio izvan snage obavezni prekršajni nalog te je na temelju članka 221. stavak 1. točka 6. i članku 244. stavak 1. Prekršajnog zakona proveo žurni postupak.

3. Okrivljenik je očitujući se o optužbi izjavio kako se ne smatra krivim za prekršaj koji mu se stavlja na teret.

3.1. Okrivljenik je u svojoj obrani naveo da je predmetne prilike upravljao teretnim vozilom marke "Renault" registarske oznake [registarska oznaka], od smjera sjevera u smjeru juga i istim se na raskrižju s Velebitskom ulicom uključivao na kolnik Velebitske ulice, a u koju je skretao u lijevo. Prije nego što je došao na pješački prijelaz svojim vozilom, a neposredno ispred istog, pogledao je na lijevu i na desnu stranu i na istom nije bilo pješaka i u trenutku kada je procijenio da može proći raskrižjem, započeo je s radnjom skretanja u lijevo i u jednom trenutku je osjetio da je nešto udarilo u prednji lijevi dio njegovog vozila. Izišao je tada iz vozila i uočio pješakinju koja nije pala na kolnik, a imala je pored sebe romobil. Htio je zvati policiju, a to dotična gospođa vrlo dobro zna, a htio je zvati i Hitnu pomoć, međutim dotična je rekla da ne treba pa je dotičnoj ostavio svoj broj mobitela jer ga je pitala broj mobitela ako joj šta bude trebalo i sad zna da je pogriješio jer je trebao odmah zvati policiju i Hitnu pomoć. Dotična se uopće nije tužila da je išta boli samo je prebrisala rukom traperice jer su joj se malo „išporkale“ i nastavila je dalje upravljati električnim romobilom. Nakon otprilike tri sata, na mobitel je dobio poziv od prometne policije, a u konačnici i ovaj prekršajni nalog. Kasnije je od ljudi koji su bili na mjestu događaja saznao da je dotična upravljajući romobilom uz nogostup Velebitske ulice krenula prelaziti kolnik Mosećke ulice i dalje upravljajući romobilom i to ne preko pješačkog prijelaza nego izvan njega s obzirom da je već prednjim krajem svog vozila izišao izvan tog pješačkog prijelaza i stoga se ne smatra krivim za ovu prometnu nesreću. Predložio je ispitivanje svjedoka ZĐ.

4. Na ročištu na koje nije pristupio uredno pozvani okrivljenik koji svoj izostanak nije ispričao pa je isto održano odgovarajućom primjenom članka 167. stavak 3. Prekršajnog zakona, Sud je u dokazne svrhe ispitao svjedokinju-oštećenu UĐ i svjedoka ZĐ.

4.1. Svjedokinja UĐ je u svom iskazu navela da je bila sudionica prometne nesreće koja se dogodila 3. kolovoza 2022. na raskrižju [adresa] i [adresa] u [adresa]. Prije nego što je stupila na pješački prijelaz, koji je inače dug i nema semafora, pogledala je nailazi li koje vozilo, a kako nije bilo nikoga, počela je prelaziti obilježeni pješački prijelaz na način da je gurala električni romobil i u jednom trenutku, negdje po sredini pješačkog prijelaza, ju je udarilo teretno vozilo, točnije kombi, pala je na kolnik, ali se odmah ustala, a vozač je odmah izišao iz vozila jer je osjetio udarac, pitao je je li sve u redu, a pošto nije osjećala u tom trenutku nikakve tegobe, rekla mu je da je sve u redu. Dotični je htio odvesti odmah na hitnu pomoć, međutim, rekla mu je da nema za to potrebe. Kako je tijekom popodneva počela osjećati bolove, potražila je pomoć liječnika koji je konstatirao da je zadobila kontuziju koljena.

4.2. Nakon što je Sud svjedokinji predočio situacijski plan mjesta događaja i postavio pitanje može li kazati je li mjesto sraza koje je označeno pod 1), svjedokinja je odgovorila potvrdno te da je na tom mjestu došlo do udarca. Dodala je da nije tražila nikakvu odštetu od okrivljenika.

4.3. Svjedok ZĐ je u svom iskazu izjavio da nije bio očevidac prometne nesreće koja se dogodila 3. kolovoza 2022. Da je samo čuo udarac s obzirom da se nalazio u svom auto-servisu koji je udaljen petnaestak metara od pješačkog prijelaza, a kad je došao na mjesto događaja vidio je NĐ (okrivljenika) kojeg inače poznaje iz viđenja, a s njim je bila jedna gospođa u koju je očito udario, sjeća se da je okrivljenik pitao je li sve u redu, treba li je voditi na hitnu pomoć, a kako je ista kazala da ne treba i da je sve u redu s njom, oni su se rastali.

4.4. Na pitanje Suda svjedoku gdje se nalazilo vozilo okrivljenika u trenutku kad je došao na mjesto događaja, svjedok je odgovorio da je vozilo bilo zaustavljeno na pješačkom prijelazu.

4.5. Sud je u dokazne svrhe pročitao zapisnik o očevidu, obavio je uvid u fotodokumentaciju prometne nesreće i situacijski plan mjesta događaja te je pročitao izvadak iz prekršajne evidencije za okrivljenika, a na temelju kojeg je utvrđeno kako okrivljenik nije prekršajno osuđivan.

5. Nakon provedenog postupka, odnosno ocjenom obrane okrivljenika i izvedenih dokaza, Sud je nedvojbeno utvrdio kako je okrivljenik počinio prekršaj koji mu se stavlja na teret, zbog čega ga je proglasio krivim i izrekao mu odgovarajuću novčanu kaznu.

6. U postupku nije sporno da je okrivljenik u vrijeme opisano u izreci ove presude u Splitu, na kolniku [adresa], upravljao teretnim vozilom „Renault“ registarske oznake [registarska oznaka], od smjera sjevera u smjeru juga i nije sporno da je upravljajući navedenim vozilom došao do raskrižja s kolnikom Velebitske ulice, odnosno ispred obilježenog pješačkog prijelaza na kojem promet nije reguliran semaforom ni znacima ovlaštene službene osobe. Isto tako nije sporno da je okrivljenik skretao u lijevu u Velebitsku ulicu i nije sporno da je prednjim lijevim dijelom vozila udario u pješakinju.

6.1. Okrivljenik u obrani osporava odgovornost za predmetnu prometnu nesreću tvrdnjom da je neposredno ispred obilježenog pješačkog prijelaza pogledao na lijevu i na desnu stranu i na istom nije bilo pješaka te je stoga započeo s radnjom skretanja u lijevo dok je pješakinja upravljala romobilom uz nogostup Velebitske ulice kojim je krenula prelaziti kolnik [adresa] izvan pješačkog prijelaza (ovo saznanje prema navodima svoje obrane okrivljenik ima od drugih osoba), a što obrazlože time da je već prednjim krajem svog vozila izišao izvan pješačkog prijelaza. Takvi navodi obrane okrivljenika nisu osnovani.

6.2. Odredbom članka 134. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je: Ako se na obilježenome pješačkom prijelazu prometom ne upravlja uređajima za davanje prometnih svjetala ni znacima ovlaštene osobe, vozač je dužan pješačkom prijelazu približavati se sigurnosnom brzinom tako da ne ugrožava pješake, odnosno tako da može zaustaviti svoje vozilo da bi propustio pješake koji su već stupili na pješački prijelaz. Nastavno na naprijed citiranu zakonsku odredbu potrebno je istaknuti kako je sigurnosna brzina brzina kojom se vozač mora približavati pješačkom prijelazu, a koja omogućuje da se vozilo može zaustaviti bez naglog kočenja i uznemiravanja pješaka koji su stupili na pješački prijelaz.

6.3. Iz iskaza svjedokinje-oštećene UĐ, čiji je iskaz Sud u cijelosti prihvatio jer je svjedokinja iskazivala jasno i uvjerljivo te u njenom iskazu nije bilo nelogičnosti ni kontradiktornosti u vezi s odlučnim činjenicama, proizlazi da je prelazila obilježeni pješački prijelaz na način da je gurala električni romobil te ju je po sredini pješačkog prijelaza udarilo teretno vozilo (kombi) uslijed čega je pala na kolnik te joj je naknadno, nakon što je tijekom dana potražila liječničku pomoć konstatirana kontuzija koljena. Iskaz ispitane svjedokinje dodatno osnažuju materijalni dokazi u spisu, odnosno zapisnik o očevidu sa situacijskim planom mjesta događaja i fotodokumentacijom prometne nesreće. Naime, izjavu svjedokinje da je bila na sredini pješačkog prijelaza kada ju je udarilo vozilo okrivljenika potvrđuje situacijski plan mjesta događaja u kojem je pod brojem označenim pod 1) ucrtano mjesto udara, a što znači da je pješakinja većim dijelom prešla obilježeni pješački prijelaz kada je udarilo vozilo okrivljenika, što je vidljivo i iz priložene fotodokumentacije, a što opovrgava navod obrane okrivljenika da se pješakinja kretala izvan obilježenog pješačkog prijelaza te u ovom kontekstu Sud smatra potrebnim istaknuti da potonji navod okrivljenik ne temelji na svojem neposrednom opažanju s mjesta događa nego kako sam kaže, da je to saznao kasnije od ljudi koji su bili na mjestu događaja, a na tu okolnost je predložio ispitivanje svjedoka ZĐ kojeg je Sud ispitao i koji je svjedočio kako nije bio na mjestu događaja u trenutku nastanka prometne nesereće, ali je došao nakon nastanka iste i potvrdio je da je vozilo okrivljenika bilo zaustavljeno na pješakom prijelazu, a što također govori u prilog tome kako se udar u pješakinju nije dogodio izvan pješačkog prijelaza. Drugih svjedoka, osim oštećene UĐ nije bilo.

6.4. Shodno svemu naprijed navedenom, uzevši u obzir iskaze ispitanih svjedoka kao i mjesto udara te položaj oštećenja na vozilu okrivljenika (oštećen je prednji lijevi dio vozila, što je konstatirano na zapisniku o očevidu), nedvojbeno je kako je okrivljenik postupio protivno odredbi članka 134. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama time što se obilježenom pješačkom prijelazu nije približavao sigurnosnom brzinom tako da može zaustaviti svoje vozilo da bi propustio pješakinju koji je već stupila na pješački prijelaz, a bio je, imajući na umu navode njegove obrane, svjestan da se približava raskrižju na kojem se nalazi obilježeni pješački prijelaz. Naime, okrivljenik koji upravlja teretnim vozilom je u dominantnom položaju prema pješakinji i upravo ta razlika nalaže okrivljeniku mjere posebnog opreza glede zaštite pješaka koji se nalaze ili stupaju na kolnik, a u konkretnom slučaju pješakinja je već započela prelaziti obilježeni pješački prijelaz koji je većim dijelom i prešla kada je prednjim lijevim dijelom udarilo vozilo okrivljenika i uslijed čega je zadobila kontuziju koljena koja je okvalificirana kao laka tjelesna ozljeda, a što proizlazi iz prijave Kliničkog bolničkog centra Split.

6.5. Slijedom navedenog, okrivljenik je ostvario sva zakonska obilježja prekršaja kažnjivog po članku 134. stavak 4. u vezi s člankom 293. stavak 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

7. Kažnjivom odredbom članka 134. stavak 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je: Novčanom kaznom u iznosu od 60,00 eura kaznit će se za prekršaj vozač ako postupi suprotno odredbama stavka 1. i 2. ovoga članka.

7.1. Posebnom odredbom članka 293. stavak 2. istog Zakona propisano je: Za prekršaje iz ovoga Zakona kojima je izazvana prometna nesreća samo s materijalnom štetom, kaznit će se počinitelj prekršaja novčanom kaznom propisanom za taj prekršaj uvećanom za iznos od 130,00 eura.

8. Određujući visinu novčane kazne okrivljeniku, Sud je vodio računa o svim okolnostima koje se odnose na počinjene prekršaje i osobu okrivljenika, kako olakotnim tako i otegotnim okolnostima. Sud je okrivljeniku kao olakotno cijenio prekršajnu neosuđivanost i što je od počinjenog prekršaja proteklo duže vrijeme unutar kojeg protiv okrivljenika nije pokrenut drugi prekršajni postupak zbog prometnog prekršaja, a što podrazumijeva da okrivljenik nije osoba sklona činjenju prekršaja kao i njegovo nastojanje na mjestu događaja da se saniraju posljedice prometne nesreće, a što je i oštećenica potvrdila u svom iskazu dok naročito izraženih otegotnih okolnosti nije bilo. S obzirom na navedeno, Sud je okrivljeniku primjenom članka 37. stavak 3. točka 1. Prekršajnog zakona izrekao novčanu kaznu u ublaženom iznosu od 110,00 eura, držeći da će se tako izrečenom novčanom kaznom postići svrha kažnjavanja, kako opće tako i specijalne prevencije pa Sud smatra kako je kazna individualizirana u odnosu na osobu počinitelja.

8.1. Na temelju članka 152. stavak 3. Prekršajnog zakona ako okrivljenik uplati dvije trećine izrečene novčane kazne u roku od jednog mjeseca od primitka ove presude, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena.

9. Odluka o troškovima prekršajnog postupka temelji se na članku 139. stavak 3. Prekršajnog zakona, a predstavlja na temelju članka 138. stavak 2. točka 1. istog Zakona troškove tužitelja koji se odnose na nastale materijalne troškove izrade skice mjesta nastanka prometne nesreće u iznosu 26,50 eura i izrade fotografija prometne nesreće na pokretni medij (CD) u iznosu 1,90 eura, sukladno priloženoj specifikaciji troškova i na temelju članka 138. stavak 2. točka 3. a) istog Zakona paušalni iznos troškova prekršajnog postupka ovog suda u iznosu 30,00 eura (napominje se kako okrivljeniku u troškove sudskog postupka nisu uračunati troškovi koji se odnose na ročišta koja su odgađana zbog nedolaska svjedoka), a koji su na temelju članka 138. stavak 3. istog Zakona određeni u okvirima određenim posebnim propisom s obzirom na složenost i trajanje postupka te imovno stanje okrivljenika.

U Splitu 25. srpnja 2025.

Zapisničarka

Sutkinja

Marija Đirlić,v.r.

Zrinka Krečak, v.r.

Uputa o pravu na žalbu:

Sukladno odredbi članka 244. stavak 1. Prekršajnog zakona, protiv ove presude nije dopuštena žalba.

Dostaviti:

1. Okrivljeniku,

2. ovlaštenom tužitelju,

3. u spis.