Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Trg hrvatskih branitelja 1

Karlovac

Kž-417/2024-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Karlovcu, u vijeću sastavljenom od sudaca Elme Kaleb Mamić, predsjednice vijeća, te Dubravke Rudelić i Ivana Klapšića, članova vijeća, uz sudjelovanje Anamarije Milovac kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv optuženog ŠR zbog kaznenog djela iz članka 139. stavka 2. Kaznenog zakona (Narodne novine broj 125/2011., 144/2012., 56/2015., 101/2017., 118/2018., 126/2019., 84/2021., 114/2022., 114/2023., 36/2024. – dalje KZ/11) odlučujući o žalbi Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku (dalje: državni odvjetnik), podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Osijeku od 15. ožujka 2024., poslovni broj K- 145/2022-11, u sjednici vijeća održanoj 25. srpnja 2025.,

p r e s u d i o  je

Odbija se žalba državnog odvjetnika kao neosnovana i potvrđuje se prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Osijeku od 15. ožujka 2024., broj K-145/2022-11 optuženi ŠR, na temelju članka 453. točke 3. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine br. 152/2008., 76/2009., 80/2011., 91/2012.

– odluka Ustavnog suda, 143/2012., 56/2013., 145/2013., 152/2014., 70/2017., 126/2019., 80/2022. – dalje ZKP/08), oslobođen je od optužbe da bi počinio kazneno djelo protiv osobne slobode-prijetnjom, opisano i kažnjivo po članku 139. stavku 2. KZ/11.

1.1. Na temelju članka 149. stavka 1. ZKP/08 troškovi kaznenog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.

2. Protiv pobijane presude žalbu je podnijelo je Općinsko državno odvjetništvo u Osijeku zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka (članak 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08) i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja (članak 470. stavak 1. ZKP/08), s prijedlogom da županijski sud, temeljem članka 483. ZKP/08 usvoji žalbu i ukine pobijanu presudu i predmet vrati na ponovno suđenje i odluku.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Na temelju članka 474. stavka 1. ZKP/08 spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Karlovcu na razmatranje, te je vraćen uz podnesak broj KŽ- DO-137/2024 od 20. kolovoza 2024.

5. Žalba državnog odvjetnika nije osnovana.

6. Nije osnovana žalba državnog odvjetaka zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08 obrazlažući da prvostupanjski sud nije na uvjerljiv i logičan način izložio zakonske razloge za donošenje oslobađajuće presude, odnosno da presuda ne sadrži razloge zbog kojih smatra da nema dovoljno odlučnih činjenica s kojima bi se dokazalo protupravno ponašanje optuženika te da nije naveo koji skup dvojbenih činjenica je prisutan u postupku, a koje bi upućivale na primjenu načela in dubio pro reo. Na ovaj način žalitelj uopće ne obrazlaže postojanje istaknute bitne povrede odredaba kaznenog postupka pri čemu ovaj sud drugog stupnja, ispitujući pobijanu presudu povodom žalbe državnog odvjetnika, a po službenoj dužnosti u smislu članka 476. stavka 1. točke 1. ZKP/08, nije utvrdio postojanje koje od povreda iz navedene odredbe dok se s obzirom na vrstu donijete odluke niti ne postavlja pitanje iz članka 476. stavka 1. točke 2. ZKP/08. Naime, iz sadržaja žalbe državnog odvjetnika u stvari proizlazi da pobija pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja nezadovoljan odlukom prvostupanjskog suda koji je donio oslobađajući presudu.

7. Nije u pravu žalitelj kada tvrdi da je pobijanom presudom prvostupanjski sud pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje, smatrajući da sud nije dovoljno cijenio postupanje optuženika koji je inkriminiranog dana gestikulacijom ruke preko vrata i uperenim kažiprstom i palcem prema oštećeniku pokazao da će ispaliti metak te da mu je još rekao da će mu trimerom posjeći noge, a koje prijetnje bi bile usmjerene prema oštećeniku kod kojeg je ovakvo ponašanje optuženika izazvalo strah za život, s tim da je optuženik bio udaljen samo nekoliko metara od oštećenika koji je stajao u svom dvorištu te je na toj udaljenosti oštećenik mogao vidjeti i čuti što mu je optuženik rekao i pokazao, a obzirom na ove okolnosti žalitelj smatra da ostali svjedoci nisu mogli čuti kako se oštećenik koji zbog zdravstvenih razloga ne može glasno pričati obraćao optuženiku. Upravo je suprotno mišljenje ovog drugostupanjskog suda smatrajući da je prvosutpanjski sud u konkretnom slučaju pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje cijeneći tijekom dokaznog postupka sve relevantne dokaze te je pravilno zaključio da tijekom ovog kaznenog postupka nije dokazano s potpunom izvjesnošću da je optuženik počinio kazneno djelo koje mu se stavlja na teret predmetnom optužnicom. Sud je izveo sve dokaze koje je trebao izvesti i koji su mu stajali na raspolaganju radi utvrđenja odlučnih činjenica koje neposredno utječu na primjenu materijalno pravnih odredbi te je na temelju savjesne i potpune ocjene svih izvedenih dokaza izveo pravilan zaključak zašto je u obrazloženju presude dao iscrpne i uvjerljive razloge koje prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.

8. U konkretnom slučaju pravilno je prvostupanjski sud zaključio, a suprotno navodima optužbe, da u postupku nije na nedvojben način dokazano da bi optuženik počinio kazneno djelo za koje ga se optužuje zbog čega ga je sud oslobodio optužbe na temelju članka 453. točke. 3 ZKP/08. Naime, u konkretnom slučaju jedini neposredni dokazi o tome da bi optuženik počinio kazneno djelo prijetnje za koje ga se tereti je prvenstveno iskaz oštećenog AR kojeg sud nije mogao ocijeniti u toj mjeri uvjerljivim i vjerodostojnim, da bi samo na temelju toga mogao donijeti osuđujuću presudu, kada se ima u vidu da su kao neposredni svjedoci bili prisutni i TR i FR, koje su opisale događaj, koji je u suprotnosti sa iskazom oštećenika, dok je identičan iskazu optuženika. Odredbom članka 431. stavka 2. ZKP/08 je propisano da se osuđujuća presuda ne može isključivo ili u pretežnom dijelu temeljiti na zapisnicima o ispitivanju svjedoka ili vještaka, ako radnja ispitivanja nije provedena na način propisan člankom 234 i 235. ZKP/08. Kako je svjedok oštećeni AR ispitan kod državnog odvjetnika u Osijeku, a ne na dokaznom ročištu kod suca istrage, isključivo na tom iskazu se nije mogla temeljiti osuđujuća presuda, a preostali dokazi, radi se prvenstveno o personalnim dokazima saslušanja svjedoka FR i TR, koji iskazi ne terete optuženika i u nedostatku drugih dokaza, pravilno je prvostupanjski sud zaključio kako u konkretnom slučaju nije dokazano da je optuženik počinio kazneno djelo prijetnje iz članka 139. stavka 2. KZ/11 na način kako ga se optužbom tereti. Za svoju odluku prvostupanjski sud je dao jasne, potpune i valjane razloge koje u cijelosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.

9. Budući da ne postoje razlozi zbog kojih žalitelj pobija prvostupanjsku presudu, a kako pri ispitivanju pobijane presude nisu nađene niti povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 476. stavka 1. ZKP/08, na čije postojanje pazi drugostupanjski sud po službenoj dužnosti, to je na temelju članka 482. ZKP/08 žalbu državnog odvjetnika valjao odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

U Karlovcu 25. srpnja 2025.

Predsjednica vijeća

Elma Kaleb Mamić