REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLITU
Gundulićeva 27
Split
Poslovni broj: R1 Ob-367/2025-53
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski sud u Splitu, po sutkinji ovog suda Andreji Mikelić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja pod 1) OM, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i pod 2) PM, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćniku Miši Živaljiću, odvjetniku u Splitu, i protustranke pod 1) mal. OMT, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], mal. dijete zastupano po posebnoj skrbnici FM, dipl. iur. s položenim pravosudnim ispitom, zaposlenici Centra za posebno skrbništvo, Podružnica Split, Gundulićeva 26a, pod 2) Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Makarska, OIB: 52966791065, i pod 3) Centar za pružanje usluga u zajednici Maestral, Šižgorićeva 4, Split, OIB: 97141575055, radi povjeravanja djeteta s problemima u ponašanju ustanovi socijalne skrbi, i u pravnoj stvari predlagatelja Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Makarska, OIB: 52966791065, zastupan po upraviteljici RM, dipl. soc. radnici, i protustranke pod 1) OM, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], pod 2) PM, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], pod 3) mal. OMT, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], mal. dijete zastupano po posebnoj skrbnici FM, dipl. iur. s položenim pravosudnim ispitom, zaposlenici Centra za posebno skrbništvo, Podružnica Split, Gundulićeva 26a, i pod 4) Centar za pružanje usluga u zajednici Split „Maestral“, OIB: 97141575055, Šižgorićeva 4, Split, radi oduzimanja prava na stanovanje s djetetom i povjeravanja svakodnevne skrbi o djetetu ustanovi socijalne skrbi, izvanraspravno 25. srpnja 2025.,
r i j e š i o j e
Ovaj sud se oglašava nenadležnim za postupanje u ovoj pravnoj stvari.
Obrazloženje
1. Dana 10. travnja 2025. kod ovog suda je zaprimljen prijedlog predlagatelja pod 1) OM, i pod 2) PM, zaveden pod posl.br. R1 Ob-367/2025, radi donošenja privremene mjere slijedećeg sadržaja:
"I. Određuje se institucionalni smještaj mal. OMT, OIB: [osobni identifikacijski broj], državljanke Republike Hrvatske s posljednjim boravištem u [adresa], rođene **.**.2008., u ustanovu socijalne skrbi koja skrbi o djeci i mlađim punoljetnim osobama bez roditelja ili odgovarajuće roditeljske skrbi – Centar za pružanje usluga u zajednici Maestral, OIB: 97141575055, iz Splita, Jurja Šižgorića 4, za koje dijete je doneseno Rješenje Općinskog suda Frankfurta na Majni, B, Obiteljski sud, u predmetu br. 464 F 10056/25 EASO, od dana 27. ožujka 2025., kojom je roditeljima mal. OMT, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenoj **.**.2008., OM, OIB: [osobni identifikacijski broj] i PM, OIB: [osobni identifikacijski broj], privremeno oduzeta roditeljska skrb nad mal. djetetom te je ista prenesena Uredu za skrb o mladima u Frankfurtu na Majni kao skrbniku, na način da je dijete povjereno na boravak u Domu za maloljetne osobe u mjestu nadležnosti inozemnog suda.
II. Ova mjera stupa na snagu odmah i traje do okončanje stručne obrade djeteta od strane nadležnog Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Makarska ili do drugačije odluke suda."
1.1. U navedenom prijedlogu se navodi da su predlagatelji osiguranja bračni partneri, u čijem je braku rođeno četvero djece, među kojima i mal. PMT, rođena **.**.2008., dok je ostalo troje djece O, P i F, već punoljetno i žive u vlastitim kućanstvima. Roditelji djeteta zajednički izvršavaju roditeljsku skrb, a mal. dijete je s roditeljima živjelo u [adresa] do početka rujna 2023., kada su se roditelji s djetetom preselili u Republiku Hrvatsku. Mal. dijete je upisano u Srednju strukovnu školu u Makarskoj, Breljanska 3, s mjestom prebivališta [adresa], kao redovita učenica prvog razreda, u školskoj godini 2024./2025. Dakle, mal. dijete ima prijavljeno prebivalište u [adresa] za period od 3. rujna 2023. pa do danas, a ista je živjela u [adresa] gdje je pohađala srednju školu. Međutim, tijekom školskih praznika, koncem veljače 2025. mal. HM je prilikom posjeta zajedno s ocem, ostatku obitelji u Republici Njemačkoj, samostalno pristupila Centru za socijalnu skrb u gradu [adresa] te iznijela navode o počinjenom obiteljskom nasilju. Naprijed navedeno tijelo je u suradnji s nadležnim Općinskim sudom Frankfurt na Majni (Obiteljski sud), u predmetu br. 464 F 10056/25 EASO, provelo postupak nakon čega je doneseno Rješenje od dana 27. ožujka 2025. kojim je roditeljima djeteta privremeno oduzeta roditeljska skrb nad djetetom FMT te je ista prenesena Uredu za skrb o mladima u Frankfurtu na Majni kao skrbniku. Naprijed navedeno razvidno je iz ovjerenog prijevoda s njemačkog jezika po stalnom sudskom tumaču za engleski i njemački jezik, Assistent d.o.o. od 3. travnja 2025., kojim je izvršen prijevod Rješenje Općinskog suda Frankfurta na Majni, B, Obiteljski sud, u predmetu br. 464 F 10056/25 EASO.
1.2. Predlagatelji navode da se radi o potpuno neosnovanim navodima mal. djeteta koji tereti roditelje za počinjenje obiteljskog nasilja, jer je dijete žrtva tzv. „groominga“, odnosno pod izravnim je utjecajem punoljetne osobe koja je dijete manipulirala putem mobitela te je dijete navela „ da se riješi roditelja“ time što će iste dok je u Republici Njemačkoj prijaviti tijelu socijalne skrbi. Roditelji su izuzetno zabrinuti za mal. dijete jer je prema informacijama kojima isti raspolažu dijete u večernjim satima svaki dan pušteno iz ustanove u koju je smješteno, te najvjerojatnije održava osobne odnose s nepoznatom punoljetnom osobom, a koja činjenica može predstavljati prijetnju za sigurnost i zdravlje djeteta. Ujedno, djetetu prijeti gubitak školske godine u Republici Hrvatskoj, u srednjoj strukovnoj školi u [adresa] jer je ista kao redovita učenica prvog razreda Frizerske škole, od strane stručnih službi škole putem roditelja upozorena na nemogućnost pravdanja izostanaka iz škole od konca veljače 2025. pa do danas. Nezanemariva je činjenica koja ukazuje na točnost navoda roditelja da je za vrijeme njihovog boravka u Varaždinu u studenom 2024. protiv oca mal. djeteta OM podnesena prijava radi navodno počinjenog obiteljskog nasija prema mal. djetetu, u kojem postupku je otac mal. djeteta presudom Općinskog suda u Varaždinu br. Pp- 3058/2024-5 od dana 2. prosinca 2024. oslobođen optužbe za navodno počinjeno obiteljsko nasilje. Dakle, radi se također o neosnovanoj prijavi djeteta, koje je u navedeno vrijeme bilo pod utjecajem punoljetne osobe, koja je dijete nagovarala da napusti roditeljski dom te se preseli u Palestinu i bori za interese radikalnih skupina, rađa im djecu, ali da prethodno mora pobjeći od roditelja. Predlagatelji navode da je dijete pod velikim psihološkim utjecajem društvenih mreža i manipulativnih osoba protiv čega se već određeno vrijeme bore kao roditelji, a upravo su ova dva nabrojana slučaja manipulacije voljom djeteta dovelo dijete do neosnovanih prijava za obiteljsko nasilje. Predlagatelji navode da im je situacija po kojoj dijete boravi u Domu za maloljetnike u Republici Njemačkoj, a istodobno je i dalje podložna utjecajima pa čak i fizičkim kontaktom s punoljetnim osobama koje bi njom manipulirali, neodrživa.
1.3. Kako je prema Zakonu o provedbi Uredbe Vijeća (EU) 2019/1111 od 25. lipnja 2019. te Briselskoj uredbi II bis; BU II bis- Uredbi Vijeća (EZ) br. 2201/2003 od 27. studenog 2003. utvrđena nadležnost suda u stvarima povezanim sa roditeljskom odgovornošću na način da poduzete hitne mjere u državi članici EU u kojoj se dijete zateklo bez pratnje prestaju važiti nakon što sud države članice koji je nadležan za glavnu stvar poduzme mjere koje smatra prikladnima, podnositelji ovog prijedloga predlažu da nadležni sud u Republici Hrvatskoj provede postupak sa svrhom stručne obrade djeteta i roditelja u pogledu bitnih činjenica o čijim saznanjima zbog boravka djeteta u Republici Hrvatskoj od 2023. godine sud u Republici Njemačkoj nije raspolagao, kojim bi mal. dijete bilo vraćeno u Republiku Hrvatsku, pod nadležnost tijela socijalne skrbi Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Makarska uz jurisdikciju Općinskog suda u Splitu. Naime, roditelji mal. djeteta smatraju da je nedostatak u znanju o odlučnim činjenicama o boravku djeteta u Republici Hrvatskoj u vremenu od rujna 2023. do veljače 2025., u kojem vremenu je dijete nastavilo školovanje u Republici Hrvatskoj, doveo do odluke suda države u kojem se dijete zateklo, koja odluka nije u skladu sa zaštitom najboljeg interesa djeteta dobrobit mal. djeteta. Djetetu koje od rujna 2023. neprekidno boravi u [adresa] prijeti gubitak školske godine u srednjoj strukovnoj školi u [adresa], o čemu roditelje gotovo svakodnevno izvješćuju stručne službe ove škole, kao i što djetetu prijeti gubitak prava na školovanje jer je ponavljač prvog razreda srednje škole.
1.4. Radi navedenog, predlagatelji predlažu da naslovni sud koji je nadležan za odluku o glavnoj stvari čim prije kontaktira Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured u [adresa] i zatraži provođenje stručne obrade roditelja i djeteta. Također, predlaže se da sud hitno kontaktira središnje tijelo, Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, radi pribave podataka o statusu djeteta u Republici Njemačkoj kao i radi poduzimanja mjera radi povratka djeteta u Republiku Hrvatsku radi njegove stručne obrade. Naime, bez obavljenog stručnog razgovora s djelatnicima nadležnog Hrvatskog zavoda za socijalni rad s djetetom nije moguće postupiti po odluci Njemačkog suda temeljenoj na Briselskoj uredbi II Bis te odlučivati od strane nadležnog suda u Republici Hrvatskoj, dakle postupak u svezi izmjene navedene privremene mjere ili postupak radi donošenja drugačije odluke suda nije moguće provesti dok se dijete nalazi na području druge države, a izvan svog mjesta posljednjeg prebivališta/boravišta. Roditelji mal. djeteta žive u [adresa], u [adresa] (Splitsko-dalmatinska županija) na adresi [adresa], a što je i adresa posljednjeg boravišta djeteta u [adresa]. Za stručnu obradu djeteta i roditelja nadležan je Općinski sud u Splitu, putem Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Makarska, a djeca čijim roditeljima je oduzeta roditeljska skrb ili su mlađi punoljetnici bez roditeljske skrbi, institucionalno se smještavaju u ustanovu socijalne skrbi koja skrbi o djeci i mlađim punoljetnim osobama bez roditelja ili odgovarajuće roditeljske skrbi – Centar za pružanje usluga u zajednici Maestral, OIB: 97141575055, iz Splita, Jurja Šižgorića 4. Predlagatelji, kao roditelji mal. djeteta, predlažu da dijete bude smješteno upravo u naprijed navedenu ustanovu do odluke nadležnog Općinskog suda u Splitu u svezi roditeljske skrbi nad mal. djetetom, odnosno do dovršetka postupka stručne obrade od strane nadležnih službi socijalne skrbi, odnosno do drugačije odluke suda. Naime, predlagatelji smatraju da ne postoji nikakav nedostatak u njihovoj roditeljskoj skrbi koju isti pružaju prema djetetu, što je posebno razvidno iz njihovog odnosa prema djetetu na području Republike Hrvatske, što je moguće utvrditi potpunom stručnom obradom.
1.5. Predlagatelji predlažu hitno zatražiti stručnu obradu nadležnog Hrvatskog zavoda za socijalni rad uz obavijest Središnjem tijelu i međunarodnu pravnu pomoć radi dolaska mal. djeteta u Republiku Hrvatsku sukladno pozitivnim zakonskim propisima, kao i na meritornu odluku suda države nadležne prema čl. 15. st. 3. Uredbe Bruxelles IIb. Slijedom svega navedenog, predlagatelji predlažu sudu donijeti rješenje o privremenoj mjeri sadržaja navedenog u točki 1.
2. Sud je po primitku prijedloga predlagatelja dana 14. travnja 2025. zatražio od Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Makarska, podnošenje prijedloga za pokretanje postupka oduzimanja prava na stanovanje roditeljima OM i PM u odnosu na mal. dijete RMT i smještaja djeteta u ustanovu socijalne skrbi, sve kako bi se ispitala osnovanost navoda o obiteljskom nasilju roditelja prema mal. djetetu koji se navode u dokumentaciji dostavljenoj uz predmetni prijedlog.
3. Nakon što je sud zaprimio prijedlog predlagatelja sa prilozima, isti je rješenjem od 14. travnja 2025. mal. djetetu HMT imenovao posebnog skrbnika u osobi ČM, dipl. iur., radi njenog zastupanja u ovom postupku i zaštite prava i interesa, sukladno odredbi članka 240. st.1. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj 103/15., 98/19., 47/20., 49/23. i 156/23., dalje: ObZ).
4. Sud je dana 15. travnja 2025. telefonskim putem i elektroničkom porukom izvijestio i Središnje tijelo - Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike o pokrenutom postupku.
5. Dana 16. travnja 2025. kod ovog suda je zaprimljen prijedlog predlagatelja Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured [adresa], naspram protustranaka pod 1) OM, pod 2) PM, pod 3) mal. PMT i pod 4) Centar za pružanje usluga u zajednici Split „Maestral“, a radi oduzimanja prava na stanovanje s djetetom i povjeravanja svakodnevne skrbi o djetetu ustanovi socijalne skrbi. Navedeni prijedlog je zaprimljen pod posl.br. R1 Ob-384/2025 te je odlukom uređujućeg suca pripojen predmetu pod posl. br. R1 Ob-367/2025 radi zajedničkog raspravljanja i odlučivanja.
5.1. U navedenom prijedlogu se navodi da je mlt. PMT , državljanka Republike Hrvatske, rođena dana **.**.2008.g. u [adresa] u Njemačkoj, od majke PM i oca ZM, gdje je zajedno sa obitelji stanovala od rođenja. U Republiku Hrvatsku se zajedno sa ocem doselila u rujnu 2023.g., kada stanuje u Učeničkom domu u Maruševcu, gdje je pohađala srednju školu. Za vrijeme boravka u Maruševcu mlt. KM je rješenjem Hrvatskog zavoda za socijalni rad, priznato pravo na socijalnu uslugu smještaja u kriznim situacijama, počevši od 13.11.2024. g. do dana 14.11.2024.g., kada je prijavila nasilje od strane oca, koji je odlukom suda oslobođen optužbi. Početkom 2025.g. ista upisuje 1. razred Srednje strukovne škole u [adresa], od kada zajedno sa ocem ZM stanuje na adresi [adresa], dok je za svo to vrijeme majka PM ostala u Njemačkoj, s namjerom da po prestanku radnog odnosa krajem ožujka 2025.g. i ona preseli u [adresa], gdje sada i živi sa suprugom. U veljači 2025.g. mlt. PMT i njen otac OM, za vrijeme školskih praznika borave kod majke PM u [adresa], a tijekom kojeg boravka je roditeljima privremeno oduzeta roditeljska skrb i dijete je smješteno u ustanovu socijalne skrbi. Naime, Općinski sud u Frankfurtu na Majni, pod posl. br. 464 F10056/25 EASO dana 27.3.2025.g. donosi rješenje u predmetu koji se odnosi na roditeljsku skrb ZM i CM u odnosu na mlt. RMT, i to na način da donosi privremenu mjeru, sukladno kojom se roditeljima privremeno oduzima roditeljska skrb nad mlt. FMT, a ista se prenosi Uredu za skrb o mladima Frankfurtu na Majni kao skrbniku. Sud je zaključio kako postoje indikacije da je njena dobrobit do te mjere ugrožena u kućanstvu roditelja da ju je potrebno iz istog izdvojiti.
5.2. Nadalje, navodi se kako predlagatelj nije prethodno izricao mjere za zaštitu prava i dobrobiti djeteta u obitelji FMT, te je sada proveo ispitni postupak, u konačnici kojeg je izradio i dostavlja sudu procjenu kako djetetu povratkom u obitelj prijeti opasnost za život, zdravlje i razvoj. Naime, utvrđeno je da postoje značajne poteškoće u ponašanju mlt. OMT te poteškoće u odnosu roditelja i djeteta, no nejasne etiologije i neobičnih okolnosti. Podaci o obiteljskoj dinamici, dobiveni su isključivo na temelju izjava roditelja, uvidom u izvješća srednje škole u Maruševcu, uvidom u izvješće Srednje strukovne škole u Makarskoj, uvidom u dostupnu medicinsku dokumentaciju, te uvidom u dostupnu dokumentaciju iz Republike Njemačke, čijem nadležnom tijelu za poslove roditeljske skrbi su se 31.3.2025.g. obratili posredstvom njihovog središnjeg tijela. Imajući u vidu da se djevojčica trenutno nalazi u Njemačkoj, nije bilo moguće obaviti procjenu djeteta po psihologu ovog Područnog ureda. Temeljem obavljene procjene sigurnosti djeteta da se zaključiti da je dijete sigurnosno ugroženo u obitelji. Temeljem navedenog, predlagatelj je mišljenja da je roditeljima potrebno privremeno oduzeti pravo na stanovanje s djetetom i svakodnevnu skrb o djetetu povjeriti Centru za pružanje usluga u zajednici Maestral Split. Predlagatelj je mišljenja da je potrebno provesti kombinirano psihološko psihijatrijsko vještačenje roditelja i djeteta kako bi se utvrdili roditeljski kapaciteti te opservirao kontakt roditelja i djeteta. Dodatno k tomu, mlt. PMT je potrebno uputiti na multidisciplinarnu obradu pri Poliklinici za zaštitu djece i mladih grada Zagreba, a kako bi se provjerile sumnje na postojanje eventualnih trauma kod djeteta. Predlagatelj predlaže smještaj djeteta u ustanovi socijalne skrbi, Centru za pružanje usluga u zajednici Split „Maestral“, Podružnica Miljenko i Dobrila, Šetalište Miljenka i Dobrile 36, Kaštel Lukšić, kojoj se obratio sa zahtjevom za smještaj mlt. djeteta. Zbog iznimno poremećenih odnosa roditelja i djeteta, te optužbi djeteta za nasilje od roditelja, mišljenja su da je u interesu mlt. djeteta ostvarivanje osobnih odnosa pod nadzorom stručne osobe, i to u prostorijama ustanove socijalne skrbi u kojoj će dijete biti smješteno, to jedan dan u tjednu, u trajanju od dva sata, a uz prethodnu koordinaciju roditelja, voditelja mjere i ustanove. Slijedom svega navedenog, predlagatelj Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured [adresa], predlaže sudu da temeljem odredbe čl. 156. st. 1. i čl. 157. st. 1. Obiteljskog zakona, a u svezi s odredbom čl. 155. st. 1. cit. Zakona, donese slijedeće rješenje:
"I. Određuje se mjera za zaštitu osobnih prava i dobrobiti djeteta, kako glasi:
1. Roditeljima OM, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa] i PM, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa] oduzima se pravo na stanovanje s njihovim djetetom, mlt. FMT, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], te ih se lišava prava na svakodnevnu skrb o djetetu, koja se povjerava ustanovi socijalne skrbi, Centru za pružanje usluga u zajednici „Maestral“ Split, OIB: 97141575055, Podružnica Miljenko i Dobrila.
2. Mlt. PMT se smještava u Centru za pružanje usluga u zajednici „Maestral“ Split, Podružnica Miljenko i Dobrila, Šetalište Miljenka i Dobrile 36, Kaštel Lukšić. 3215 Kaštel
3. Roditelji OM i PM imaju sva prava i dužnosti u ostvarivanju roditeljske skrbi o djetetu, osim prava na stanovanje i s tim u vezi na svakodnevnu skrb o djeci, dok traje predmetna mjera.
4. Roditelji OM i PM će ostvarivati osobne odnose s mlt. FMT u obliku susreta i druženja u Centru za pružanje usluga u zajednici Split "Maestral", Podružnica Miljenko i Dobrila, Šetalište Miljenka i Dobrile 36, Kaštel Lukšić, uz nadzor stručne osobe koju imenuje Hrvatski zavod za socijalni rad, i to jedan dan u tjednu, u trajanju od dva sata, a uz prethodnu koordinaciju roditelja, voditelja mjere i ustanove.
II. Mjera iz toč. I ovog rješenja određuje se u trajanju od godine dana od kada je određena., uz iznimku u odnosu na toč. I. 4., koja mjera se određuje u trajanju do šest mjeseci računajući od dana kada Hrvatski zavod za socijalni rad imenuje osobu koja će obavljati nadzor nad ostvarivanjem osobnih odnosa.
III. Žalba izjavljena protiv ovog rješenja ne odgađa njegovu ovrhu."
5.3. Uz predmetni prijedlog predlagatelj je podnio i prijedlog za donošenje privremene mjere.
6. Nadalje, sud je rješenjem pod posl. br. R1 Ob-367/2025-5 od 18. travnja 2025. naložio predlagateljima pod 1) i 2) da u roku od 8 dana, od dana primitka prijepisa rješenja, isprave prijedlog poslan ovom sudu dana 10. travnja 2025., na način da označe protustranku sukladno odredbi čl. 486. st. 4. Obiteljskog zakona, pozivom na gornji poslovni broj spisa (toč. I. izreke), s upozorenjima da ukoliko isti postupe po točki I. izreke ovog rješenja u ostavljenom roku, smatrat će se da je prijedlog bio podnesen onog dana kada je prvi put podnesen, dok će se smatrati da je prijedlog povučen ako ne bude vraćen sudu u određenom roku i ispravljen u skladu s dobivenom uputom, a ako bude vraćen bez ispravka, odbacit će se pozivom na čl. 109. Zakona o parničnom postupku (toč. II. izreke).
6.1. Dana 22. travnja 2025. zaprimljen je podnesak predlagatelja pod 1) i 2) kojim su isti uredili predmetni prijedlog sukladno odredbi čl. 486. st. 4 . ObZ-a, odnosno nalogu suda određenom rješenjem od 18. travnja 2025.
7. Tijekom postupka izvedeni su dokazi pregledom ovjerenog prijevoda s njemačkog jezika po stalnom sudskom tumaču za engleski i njemački jezik Mariji Viljušić iz Osijeka od 3. travnja 2025. Rješenja Općinskog suda Frankfurta na Majni, B, Obiteljski sud, u predmetu br. 464 F 10056/25 EASO, preslika osobnih iskaznica predlagatelja pod 1) i 2), presude Općinskog suda u Varaždinu broj Pp-3058/2024-5 od 2. prosinca 2024., potvrde Srednje strukovne škole iz Makarske od 4. ožujka 2025., očitovanja Srednje strukovne škole iz Makarske od 06. ožujka 2025. i 14. travnja 2025., Izvješća HZSR PU Makarska o obiteljskim prilikama za obitelj mal. OMT od 16. travnja 2025., Izvješća Srednje škole u Maruševcu s pravom javnosti od 06. studenog 2024., medicinske dokumentacije za mal. RMT, zamolnice za postupanje tijela u drugoj državi od 20. ožujka 2025., zapisničke izjave OM dane pred Hrvatskim zavodom za socijalni rad, PU Makarska 4. ožujka 2025., zapisnika o saslušanju mal. OMT pred Općinskim sudom u Frankfurtu na Majni od 25. ožujka 2025., ovjerenog prijevoda s njemačkog jezika Izjave i sažetka kontakta između obitelji OMT i Ureda za dobrobit mladih u Frankfurtu na Majni, gđe. Martinez de la Cruz od 12. lipnja 2025., ovjerenog prijevoda s njemačkog jezika Izjave gdina. AM iz Ureda za dobrobit mladih u Frankfurtu na Majni od 15. lipnja 2025., bilješke psihologa suda ĆM od 12. lipnja 2025., elektroničkih poruka predlagatelja pod 1), ovjerenog prijevoda s njemačkog jezika privremenog pisma Sveučilišne medicine Frankfurt od 18. lipnja 2025., te su saslušani predlagatelji pod 1) i 2) i mal. dijete PMT.
8. Nakon izvedenih svih dokaza i pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja, sud je zaključio kako nije nadležan za postupanje u ovoj pravnoj stvari budući da je utvrđeno da mal. dijete PMT u trenutku pokretanja ovog postupka ima uobičajeno boravište u [adresa], a ne u Republici Hrvatskoj te je radi navedenog sud u SR Njemačkoj nadležan za odlučivanje.
9. Naime, odredbom članka 50. Zakona o međunarodnom privatnom pravu ("Narodne novine broj" 101/17, 67/23, dalje: ZMPP) propisano je da se nadležnost suda Republike Hrvatske u stvarima roditeljske skrbi određuje prema poglavlju II. Uredbe Vijeća (EZ) br. 2201/2003 od 27. studenoga 2003. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u bračnim sporovima i u stvarima povezanim s roditeljskom odgovornošću kojom se stavlja izvan snage Uredba (EZ) br. 1347/2000 (SL L 338, 23. 12. 2003.) i Haškoj konvenciji o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznanju, ovrsi i suradnji u odnosu na roditeljsku odgovornost i o mjerama za zaštitu djece iz 1996. (»Narodne novine - Međunarodni ugovori«, br. 5/09.).
10. Dana 25. lipnja 2019. donesena je Uredba Vijeća (EU) 2019/1111 o nadležnosti, priznavanju i izvršenju odluka u bračnim sporovima i u stvarima povezanima s roditeljskom odgovornošću te o međunarodnoj otmici djece (dalje: Uredba Bruxelles II ter) koja je u cijelosti preuzela brojne odredbe ranije važeće Uredbe Vijeća (EZ) br. 2201/2003 od 27. studenoga 2003. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u bračnim sporovima i u stvarima povezanim s roditeljskom odgovornošću te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1347/2000 (dalje: Uredba Bruxelles II bis) i koja se primjenjuje od 01. kolovoza 2022.
11. Uredba je pravno obvezujući akt sekundarnog zakonodavstva Unije koji se u državama članicama EU primjenjuje izravno i u cijelosti. Uredba Bruxelles II ter sastoji se od 98 uvodnih recitala, IX. Poglavlja, 105 odredaba i IX. Priloga. Tako se u 19. recitalu Uredbe navodi da se nadležnost u predmetima povezanima s roditeljskom odgovornošću temelji na zaštiti interesa djeteta i trebala bi se u skladu s tim primjenjivati. Svako upućivanje na interese djeteta trebalo bi tumačiti u kontekstu članka 24. Povelje Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”) i Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima djeteta od 20. studenoga 1989. („Konvencije UN-a o pravima djeteta”) kako su provedeni u okviru nacionalnog prava i postupka.
11.1. Recital br. 20. Uredbe propisuje da kako bi se zaštitili interesi djeteta, nadležnost bi ponajprije trebalo određivati prema kriteriju blizine. Stoga bi trebala biti nadležna država članica u kojoj dijete ima uobičajeno boravište.
12. Dakle, u ovom slučaju primjenjuje se Uredba Bruxelles II ter te je u tom smislu za navesti da je člankom 7. stavkom 1. Uredbe propisano da su sudovi države članice nadležni u stvarima povezanima s roditeljskom odgovornošću prema djetetu koje ima uobičajeno boravište u toj državi članici u trenutku pokretanja postupka pred sudom.
13. U ovoj pravnoj stvari zaprimljen je prijedlog predlagatelja pod 1) i 2), roditelja mal. djeteta OMT, da ovaj sud donese mjeru radi zaštite dobrobiti mal. djeteta, propisanu čl. 164. ObZ-a, odnosno da se mal. dijete smjesti u ustanovu socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj budući da isti smatraju da postoji nadležnost hrvatskog suda jer je dijete živjelo u [adresa] od rujna 2023. do veljače 2025. i tu pohađalo srednju školu, prvo u Maruševcu (Varaždin) pa potom u [adresa]. Uz svoj prijedlog roditelji su dostavili ovjereni prijevod s njemačkog jezika odluke Općinskog suda u Frakfurtu na Majni koji je donio privremenu mjeru kojom je roditeljima privremeno oduzeo roditeljsku skrb te je ista prenesena Uredu za skrb o mladima u Frankfurtu na Majni kao skrbniku.
14. U obrazloženju sudske odluke - Rješenja Općinskog suda Frankfurta na Majni, B, Obiteljski sud, u predmetu br. 464 F 10056/25 EASO, u bitnome se navodi kako je obitelj OMT nadležnom njemačkom uredu za skrb o djeci poznata još od 2012. godine, i to ponajprije u odnosu na skrb o dvije starije kćeri R i H, te je sud 2015.g. donio i mjeru podrške obitelji, koja je nakon godinu dana ukinuta zbog nesuradnje roditelja. U odnosu na mlt. ČMT, navodi se kako je djevojčica u tri navrata u periodu od 2022.g. do 2024.g. predlagala da ju se izdvoji iz obitelji, no postupanja bi bila prekinuta zbog njenog odustajanja. U predmetnom postupku je mlt. ZMT sudu iskazala kako je kao dijete doživjela nasilje od majke, a da je otac tukao sestre i brata, a nju da je jednom prilikom udario u nogu, od kojeg udarca da su ostale modrice, a posljednje nasilje da je doživjela 22.2.2025.g. kada ju je agresivno zgrabio, vrištao i vrijeđao, te ju je pokušao udariti. Protiv njene volje da ju je otac odveo u Hrvatsku, te da je ranije razmišljala o bijegu natrag u Njemačku. Roditelji su u navedenom postupku negirali nasilje nad djetetom, i to potkrijepili odlukom hrvatskog suda kojim su protiv oca odbačene optužbe, a kao razlog za želju za odlazak od roditelja, kao i iz Hrvatske, odnosno želju za povratak u Njemačku, navode utjecaj njenog dečka.
14.1. Citirana odluka suda u Njemačkoj je temeljena na Uredbi Bruxelles II ter. Člankom 15. stavkom 1. točkom a cit. Uredbe je propisano kako su u hitnim slučajevima, sudovi države članice nadležni za poduzimanje privremenih mjera, uključujući zaštitne mjere, koje mogu biti dostupne u okviru prava te države članice, čak i ako je stvarno nadležan sud druge države članice. Zaštitne mjere mogu biti izrečene u pogledu (a) djeteta koje se nalazi u toj državi članici, što je ovdje riječ budući da se mlt. PMT od kraja veljače nalazi u Njemačkoj. Mjere poduzete na temelju hitnosti prestaju se primjenjivati čim sud države članice koji je stvarno nadležan na temelju Uredbe poduzme mjere koje smatra prikladnima.
14.2. Njemački sud je pozivom na citiranu odredbu Uredbe donio odluku kojom je roditeljima OM i CM privremeno oduzeo roditeljsku skrb nad mal. djetetom KMT, odnosno donio je privremenu mjeru budući da je mal. dijete u tom trenutku boravilo u [adresa]. Svoju odluku su obrazložili time da je bilo hitno potrebno poduzeti privremene mjere potrebne prema njemačkom zakonu za zaštitu djeteta, te je sud takvog uvjerenja da se prvenstveno oslanja na djetetove iskaze koji se uvelike slažu s izvješćima Ureda za skrb o mladima, a koji su od presudne važnosti zbog djetetove sad već zrelije životne dobi. Tijekom rasprave sud je došao do zaključka da je ZMT dovoljno razvijena za svoju dob i dovoljno inteligentna da može razumjeti i odvagnuti posljedice i rizike svoje odluke. Također je dosljedna u svojim željama, unatoč tome što je tjednima odvojena od roditelja. Stoga njemački sud smatra da postoje konkretne indikacije da je Lucijina dobrobit do te mjere ugrožena u kućanstvu roditelja da se zasad u svrhu zaštite djeteta mora isključiti povratak tamo.
15. Pregledom informacija o učenici HMT Srednje škole u Maruševcu s pravom javnosti od 6. studenog 2024., razvidno je da je ista u školu i učenički dom upisana od školske godine 2023./2024. Učenica je od samog početka školovanja izražavala nezadovoljstvo svojim boravkom i školovanjem, a što se odražavalo na njenu redovitost na nastavi te motivaciju za rad i učenje te je izražavala želju za povratkom u Njemačku. U izvješću škole se također navodi da učenica pokazivala vrlo izražene teškoće prilagodbe na život u učeničkom domu u vidu oskudne socijalne interakcije i povlačenja od društva, kao i da ciljano pokazuje neprimjerena ponašanja kako bi ju se udaljilo iz škole. Po povratku s novogodišnjih praznika prošle godine, otac je došao na roditeljski sastanak i izvijestio ih je da je ZMT tijekom praznika nenajavljeno otišla u frankfurtski centar za socijalnu skrb kako bi pokušala spriječiti svoj povratak u Hrvatsku. U razdoblju od 17. do 29. l listopada ZMT uopće nije išla na nastavu, a u više je navrata bez javljanja i bez svojih stvari otišla iz škole uz učenički dom. U petak 18. listopada 2024. bila je i na hitnom prijemu na odjelu psihijatrije zbog akutne suicidalnosti, a u psihijatrijskom tretmanu je od 2. polugodišta prošle školske godine zbog depresivne simptomatike i suicidalnih ideja, a povremeno odlazi i na psihoterapeutske tretmane. Ista je ispisana iz Srednje škole u Maruševcu te je dana 20.1.2025. ponovno upisala prvi razred srednje škole u [adresa]. Za vrijeme školskih praznika u veljači 2025. ČMT je zajedno s ocem otputovala u Njemačku u posjetu majci prilikom kojeg posjeta se ČMT obratila nadležnom Uredu za socijalnu skrb u Frankfurtu prijavivši roditelje za obiteljsko nasilje te sud u Njemačkoj privremeno oduzima roditeljima roditeljsku skrb.
16. Pregledom nalaza Opće bolnice Varaždin, Odjela za psihijatriju od 07. veljače 2024. utvrđeno je da je toga dana mal. PMT pregledana po psihijatru i da je ista kazala da ne želi živjeti u [adresa], niti ići tu u školu, ali roditelji su joj tijekom ljeta samo rekli da "ostaje ovdje". Ne sviđa joj se niti grad niti ljudi. Ista je pregledana i dana 09. rujna 2024. kada je ponovno kazala da i dalje ne želi živjeti u [adresa]. Dana 27. rujna 2024. na kontrolnom pregledu u Općoj bolnici Varaždin, Odjelu za psihijatriju, mal. ZMT je ponovno izjavila da i dalje ima potrebu da se vrati u Njemačku. Dana 21. listopada 2024. također na kontrolnom pregledu ZMT je navela da više dana nije išla u školu, jednostavno joj je bilo teško. I dalje joj nedostaje Njemačka, škola, prijatelji.
Osjeća se usamljeno u Hrvatskoj.
17. Sud je dana 12. lipnja 2025. održao ročište na daljinu putem audiovizualnog uređaja i tehnološke platforme za komunikaciju na daljinu budući da se mal. dijete ne nalazi na području Republike Hrvatske, već u SR Njemačkoj. Na navedenom ročištu izveden je dokaz obavljanjem razgovora s mal. ZMT u nazočnosti njenog skrbnika AM iz Ureda za skrb o mladima, [adresa] na Majni, SR Njemačka s jedne strane, te u nazočnosti suca, posebne skrbnice, psihologa suda i stalnog sudskog tumača za njemački jezik s druge strane. Mal. HM je tom prilikom odbila razgovarati na hrvatskom jeziku, već je željela razgovarati isključivo na njemačkom jeziku te je ista uz pomoć sudskog tumača za njemački jezik upoznata sa sadržajem predmetnog postupka, prijedlogom HZSR, PU Makarska te prijedlogom predlagatelja pod 1. i pod 2. Ista je izričito kazala da ne želi da roditelji dobiju skrbništvo nad njom jer ne želi živjeti s njima i ne želi imati nikakvog posla s njima. Iznijela je svoje navode o tome da ju je majka većinom tukla dok je bila mala, a kada je bila starija tukao ju je i otac i to više on. Nadalje, navela da je od malena stalno bila u Uredu za mladež navodeći kako Ured za mladež nije postupao samo u odnosu na nju, već i u odnosu na njene sestre i brata. Mal. ZMT se izričito protivi prijedlogu HZSR da se smjesti u ustanovu „Maestral“ u Splitu, odnosno općenito ne prihvaća mogućnost povratka u Republiku Hrvatsku. Pojasnila je kako provodi vrijeme u ustanovi u kojoj je smještena te koji su joj planovi za budućnost. Navela je, nadalje, da momak s kojim je u vezi od srpnja 2024. nije razlog zbog kojeg je planirala otići u Centar za mlade u Frankfurtu, već da se željela maknuti od roditelja i imati vlastiti život. Mal. ZMT je kazala da je od trenutka kada je došla u Hrvatsku govorila da ne želi biti tu, no da to njene roditelje nije zanimalo. Vrijeme provedeno u Varaždinu (Maruševcu) je za nju bio čisti pakao, nije imala prijatelje, pomišljala je na samoubojstvo, djeca su je u školi ismijavala jer je došla iz Njemačke. U [adresa] je škola bila puno lakša nego u Varaždinu. Na upit posebne skrbnice da li se trudila u školi u [adresa] samo da bi došla do [adresa], ZMT je jasno odgovorila da je. Kazala je da samo želi živjeti u [adresa], da joj je najgora moguća opcija živjeti u [adresa]. Na upit psihologinje suda koji je glavni razlog zbog čega želi živjeti u [adresa], ZMT je kazala: "Ja sam se tu rodila, tu je moj život, ja se tu osjećam doma, a u Hrvatskoj se ne osjećam dobro i tu ne želim živjeti". Ista je na kraju dodala kako ona ne dolazi iz Hrvatske već iz Njemačke te da samo njeni roditelji dolaze iz Hrvatske.
18. Sud je u dokazne svrhe pregledao ovjereni prijevod s njemačkog jezika Izjave AM od 15. lipnja 2025., službenog skrbnika mal. CMT. Tako se u istoj navodi da je PMT dana 26. veljače 2025. preuzela nadležna služba za zaštitu djece i mladih [adresa] i od tada je živjela u ustanovi za smještaj namijenjen mladim ženama i djevojkama. ZMT opet želi pohađati školu te se emocionalno i psihički osjeća znatno bolje otkako ponovno živi u [adresa]. Vrijeme provedeno u [adresa] ČMT je opisala kao "pakao" i da je bilo vrlo teško radi čega je tamo počela imati suicidalne misli. Skrbnik ZMT navodi kako ZMT izričito želi nastaviti živjeti u [adresa], želi završiti školu u Njemačkoj i izgraditi svoju budućnost u Njemačkoj te da se ni u kom slučaju ne želi vratiti u Njemačku. Isti smatra kako postoji opasnost da bi povratak u Hrvatsku mogao ozbiljno ugroziti Lucijin emocionalni i psihički razvoj.
19. Sud je u dokazne svrhe pregledao i Izjavu i sažetak kontakata između obitelji PMT i Ureda za dobrobit mladih u Frankfurtu na Majni od 12. lipnja 2025., koji je dan od strane gđe. Martinez de la Cruz. Navedeni dokument je sud zaprimio putem elektroničke poruke dana 6. lipnja 2025., dok je ovjereni prijevod s njemačkog jezika istog zaprimljen kasnije zbog tehničkih poteškoća i uredno je dostavljen svim strankama. Tako je u navedenoj dokumentaciji opisana povijest uredovanja u obitelji PMT od strane Ureda za dobrobit mladih, optužbe mal. ZMT dane pred nadležnim tijelima da je u ranom djetinjstvu doživjela nasilje od svoje majke, dok je od strane oca doživjela višekratno fizičko, verbalno te psihičko nasilje, ističući da su je posljednjeg puta prije nego je napustila obiteljski dom roditelji zaključali u kuću, oduzeli joj mobitel te uskraćivali ljubav tako što nisu s njom komunicirali. Mal. ZMT tvrdi da ju je otac prisilno odveo u Hrvatsku na školovanje te je da ista tumači ponašanje roditelja kao otpor i agresiju zbog njenih osobnih izbora. Iz perspektive Ureda za dobrobit mladih navedeno ponašanje roditelja jasno pokazuje ograničenu sposobnost roditelja da odgajaju svoje dijete te je kao rezultat toga ZMT razvila suicidalne namjere, a rizik da će se ona ozlijediti ako mora napustiti [adresa] protiv svoje volje smatra se visokim. Nadalje se navodi da ZMT dosljedno govori Uredu da se ne želi vratiti u obiteljski dom jer se boji nasilja od strane djetetova oca, a djetetova majka da ne može ponuditi zaštitu od gospodina PMT. ZMT je razvila pozitivnu perspektivu za budućnost, želi nastaviti školovanje te ima dvojno državljanstvo.
20. Dana 24. lipnja 2025. Ured za dobrobit mladih u Frankfurtu na Majni putem elektroničke poruke obavijestio je sud da se ZMT jako loše osjeća, da ima teške suicidalne misli te da je primljena na odjel dječje adolescentne psihijatrije. Sud je elektroničkim putem zaprimio i ovjereni prijevod privremenog pisma Sveučilišne medicine Frankfurt od 18. lipnja 2025. u kojem se navodi da se mal. PMT u vremenu od 17. lipnja do 18. lipnja 2025. nalazila kod njih na akutno-stacionarnom liječenju zbog prijetnje samoozljeđivanjem radi pojačanih suicidalnih misli i ideja, nakon hitnog pregleda u pratnji hitne medicinske službe te da ista ima dijagnoze F33.1.- rezidivirajuća depresivne smetnja te F 40.1- Socijalna fobija.
21. Dana 21. srpnja 2025. sud je zaprimio podnesak posebne skrbnice mal. djeteta, koja se postupajući prema traženju suda, očitovala kako slijedi. Ista je kazala da je dana 3. srpnja 2025. putem video-poziva razgovarala s mal. ZMT i istu upoznala sa sadašnjim stanjem predmeta. Prvotno upitana za zdravlje obzirom na nedavnu hospitalizaciju, ZMT navodi kako je sada dobro, da ne pije nikakve lijekove, da je na psihijatriju „završila“ jer ju je bilo strah da će se morati vratiti u Hrvatsku, a da to nipošto ne želi. Ista je upoznata da je sud u Splitu izveo dokaz saslušanjem njezine majke i to dana 1. srpnja 2025. na što ZMT navodi „ i tako je tata glavni i mama će reći što tata kaže.“ Navodi da s mamom ostvaruje kontakt porukama, da joj je rekla da se razdvoji od tate, a upitana od posebne skrbnice bi li u tom slučaju htjela živjeti s majkom mal. ZMT navodi:“ Ne, ja sam samo mami rekla da se razdvoji od tate da njoj bude bolje. Mislim da je tata i sada loš prema mami, sam način kako joj se obraća je loš.“ Upitana za kontakt s ocem mal. ZMT navodi: „ Ne želim imati kontakt s ocem“. Upitana može li izdvojiti neki primjer očevog lošeg ponašanje mal. ZMT navodi: „ Sjećam se kada smo bili u [adresa], ja sam tada imala otprilike 5-6 godina, moja sestra P nije htjela jesti i tata je zabranio P da bude u kući i izbacio je iz kuće. Navečer ju je mama vratila, mislim da je tada tata zaspao, i kada je tata ponovno vidio H u kući opet ju je izbacio, a mamu je udario.“ Upitana od ove posebne skrbnice je li ona sve to vidjela ZMT navodi:“ Vidjela sam da je tata izbacio H, ali nisam vidjela da je udario mamu, to mi je mama rekla.“ Upitana kako vidi svoj budući život, mal. ZMT navodi: „Moj život je ovdje u [adresa], čekam da sud donese odluku da mogu ići u školu jer se moram prijaviti u [adresa].“ ZMT je upoznata da je sud u predmetnom postupku odredio provođenje kombiniranog psihijatrijsko-psihologijskog vještačenja roditelja te je ista na upit ove posebna skrbnice navela da je suglasna, bude li potrebe, da je vještak kontaktira putem mobitela video pozivom, međutim izričito odbija mogućnost dolaska u Hrvatsku za potrebe vještačenja. Dana 9.7.2025. posebna skrbnica ponovno je kontaktirala PMT, obzirom da je prethodno toga dana razgovarala s roditeljima iste koji su, pored ostalog, opetovano naveli kako je ZMT pod utjecajem sadašnjeg dečka te da nema kontakt s nikim od obitelji i prijatelja. ZMT je upoznata od ove posebne skrbnice da su roditelji bili prethodno na razgovoru ali nije iskazala zainteresiranost za tematiku razgovora između roditelja i posebne skrbnice. Upitana za kontakt s bratom i sestrama, obzirom da roditelji navode kako im nedostaje, ZMT navodi kako nema kontakt s njima, a ističe kako je nisu kontaktirali niti sestre niti brat. Upitana za sadašnjeg dečka i je li on utjecao na nju da se vrati u [adresa] ZMT navodi: „On je htio da dođem u Njemačku, ali ja sam to već prije odlučila i bez njega.“ Upitana može li malo više reći o dečku ZMT navodi: „ Zove se GM, završio je 10. razred, ima 18 godina te živi s bakom, ali će ubrzo početi živjeti sam.“ Upitana od čega će se njezin dečko uzdržavati kada bude živio sam i planira li raditi mal. ZMT navodi:“ On će živjeti od job centra, to je naknada, njegovi roditelji žive u [adresa], ali on nije htio živjeti s njima već s bakom. Upoznala ga je moja odgajateljica Č“. Upitana za socijalnu mrežu i s kim se druži osim s dečkom, mal. ZMT navodi kako ima prijatelje, a da je najviše u kontaktu s prijateljicom Z. Ponovno navodi kako je najveći problem u obitelji bio njezin otac, te upitana od ove posebne skrbnice može li detaljnije obrazložiti to što navodi mal. ZMT ističe:„ Moj otac je takav on se ne može promijeniti, uvijek je bilo problema i udarao je mamu, ja sam to vidila kada sam bila mala, možda ju je zadnji put udario ispred mene kada sam imala 11 godina ( dao joj je trisku i gađao daskom za rezanje). Jučer mi je otac poslao poruku ali ja nisam odgovorila. On je psihički bolestan ja sam to njemu rekla, ali on ne želi pomoć. Agresivan je i ja ga se bojim. Ako sam ja njemu bila mezimica kako vi kažete zašto se ja njega bojim, ja to ne mogu objasniti barem ne na hrvatskom jeziku lakše bi mi bilo na njemačkom.“ 21.1. Sukladno prethodno iznijetom, posebna skrbnica je prigovorila nadležnosti Općinskog suda u Splitu. Sukladno odredbi čl. 7.st.1. Uredba Bruxelles II ter nadležnost u predmetima povezanim s roditeljskom odgovornošću određuje se prema uobičajenom boravištu djeteta u trenutku pokretanja postupka pred sudom. Mal. ZMT nije imala uobičajeno boravište u [adresa] u trenutku pokretanja postupka. Iako je nesporno da se mal. ZMT od rujna 2023. do veljače 2025. nalazila u Hrvatskoj isto tako je nesporno, a što proizlazi iz izvješća škole kao i ostale dokumentacije, da se ČMT nikada nije adaptirala na novu sredinu te je od samog dolaska u Hrvatsku jasno pokazivala nezadovoljstvo boravkom u Hrvatskoj i izražavala želju za povratkom u Njemačku. Prilikom saslušanja pred Općinskim sudom u Splitu odbila je govoriti hrvatskim jezikom te je višekratno verbalizirala da Hrvatska nije njen dom, da je njen dom u Njemačkoj, da ona ne dolazi iz Hrvatske već iz Njemačke gdje je cijeli život živjela i gdje je rođena. Nadalje, da se nikada nije ni htjela preseliti u Hrvatsku jer tu nije njen dom, tu nisu njezini prijatelji i tu se ne osjeća dobro. Iz svega iznesenog jasno proizlazi da dijete nije imalo namjeru živjeti u [adresa] niti se integriralo u sredinu i razvilo socijalnu mrežu u ovoj državi. Kako uobičajeno boravište djeteta ne treba tumačiti isključivo na način gdje je dijete u vrijeme pokretanja postupka živjelo niti gdje ima prijavljeno prebivalište već isto treba tumačiti znatno šire uvažavajući prvenstveno postojanje konkretne životne veze djeteta s tom državom koja država da bi bila uobičajeno boravište djeteta treba biti „centar djetetovog života i interesa“, a što je u konkretnom slučaju za mal. PMT [adresa], a ne Hrvatska koja to nikada nije ni bila i iz koje je mal. ZMT svim silama željela otići (bila je dobra u školi samo da bi otišla u Njemačku).
21.2. Nadalje, u slučaju da sud u Republici Hrvatskoj smatra prigovor posebne skrbnice neosnovanim te se proglasi nadležnim za postupanje u ovom postupku logično se nameće pitanje provođenja dokaznog postupka. Naime, u odnosu na sadržaj prijedloga HZSR, PU Makarska kao i sadržaj prijedloga predlagatelja Ad.1) i Ad.2) jasno je da se isti temelje isključivo na izjavama stranaka, a što je protivno odredbama Obiteljskog zakona jer svaki prijedlog za izricanje mjere iz čl. 155. Obz treba sadržavati obiteljsku procjenu. Iako je nadležni Zavod dostavio pismeno naziva „Izvješće o obiteljskim prilikama“ koje izvješće je sastavljeno temeljem razgovora s roditeljima i uvida u relevantnu dokumentaciju jasno je da isto ni nazivom ni sadržajno ne odgovara dokumentu obiteljske procjene. Sukladno Pravilniku o mjerama zaštite osobnih prava i dobrobiti djeteta, stručni tim je dužan izraditi obiteljsku procjenu te na temelju iste poduzimati daljnje radnje u smjeru najboljeg interesa mal. djeteta. Uvidom u dokumentaciju ovog spisa razvidno je kako izostaju važni sadržaji obiteljske procjene a koji su nužni preduvjeti daljnjeg postupanja. Naime, ključan je izostanak psihološke obrade roditelja i djeteta. Izostaje procjena obiteljskih rizika i snaga: razvojnih rizika na strani djeteta i roditelja, procjena privrženosti roditelja i djeteta i dr... Vidljivo je kako je stručni tim dostavio Izvješće temeljeno na razgovoru s roditeljima što je nedostatno za utvrđivanje navedenog, a poglavito jer podaci i kontakt s roditeljima nije ostvaren ranije s istom službom, odnosno ne postoji kontinuitet praćenja roditeljskog ponašanja prema mal. djetetu. Zbog nepotpunosti stručne obrade cjelokupne obitelji i njihove dinamike ne može se sa sigurnošću utvrditi najbolji interes mal. djeteta. a što je naročito opasno ako uzmemo u obzir postojanje visokog rizika na strani djeteta. Umjesto da smanjujemo rizik za dijete u slučaju poduzimanja radnji na temelju nepotpune obrade rizik povećavamo. Ono što u konkretnom predmetu postoji od stručne dokumentacije jest samo dokumentacija Ureda za mlade u Frankfurtu na Majni iz koje je razvidno višegodišnje postojanje problema u obitelji. Postavlja se pitanje kako će sud, odnosno na temelju čega, donijeti odluku koja bi trebala biti u najboljem interesu djeteta pritom ne zanemarujući činjenicu da se radi šesnaestogodišnjem djetetu koje je sposobno samostalno izraziti svoju volju i mišljenje. Nesporno je da se mal. ČMT slaže s prijedlogom Zavoda u dijelu potrebe za izricanjem mjere kojom se roditeljima oduzima pravo da žive s njom, ali se ista u potpunosti protivi dijelu prijedloga u kojem se predlaže da bude smještena u Domu za djecu „Maestral“ u Splitu, odnosno ista odbija bilo kakvu mogućnost povratka i življenja u Hrvatskoj prijeteći suicidom u tom slučaju. Lucijine prijetnje suicidom ne smijemo zanemariti ( bez obzira što postoji mogućnost manipulacije na strani iste) posebno uzevši u obzir podnesak Ureda za dobrobit mladih u Frankfurtu (koji je više puta uredovao u obitelji) u kojem stoji kako isti procjenjuju postojanje visokog rizika samoozljeđivanja kod ZMT ako bude morala napustiti [adresa]. Sve navedeno upućuje da se u predmetnom postupku treba detaljno izvršiti procjena ličnosti svakog od roditelja, njihove roditeljske kompetencije kao i napraviti procjena samog djeteta. Iako je sud dana 2.7.2025. donio rješenje kojim se određuje provođenje kombiniranog psihijatrijsko-psihologijskog vještačenja roditelja mal. ZMT, logično se nameće pitanje koliko će vještačenje biti upotrebljivo za predmetni postupak, obzirom da istim nije obuhvaćeno dijete. Provođenje vještačenja u ovom postupku ili bilo kojeg daljnjeg dokaza bez detaljne obrade samog djeteta i to djeteta koje je i do sada imalo probleme u funkcioniranju( depresivnost, anksioznost, prijetnja suicidom), neće doprinijeti tome da se pravilno utvrdi činjenično stanje i sukladno tome donese odluka koja treba biti prvenstveno u najboljem interesu djeteta. Načelo najboljeg interesa djeteta je temeljno pravno načelo i glavna smjernica svakog sudskog postupka koje donosi odluke koje se tiču djece. Ovo načelo podrazumijeva i to da dijete mora biti aktivno uključeno u sudski postupak te se mišljenju djeteta treba dati određena težina ovisno o dobi i zrelosti samog djeteta. Procijeniti što je u konkretnom predmetu najbolji interes djeteta svakako podrazumijeva i aktivno sudjelovanje samog djeteta u toj procjeni, a što u predmetnom slučaju nije moguće zbog prostorne udaljenosti djeteta. Stoga se logično nameće pitanje kako će sud u Republici Hrvatskoj pravilno utvrditi činjenično stanje i donijeti odluku u najboljem interesu mal. ZMT ako ista nije dostupna hrvatskom pravosuđu jer se nalazi na teritoriju Republike Njemačke.
21.3. Slijedom iznijetog posebna skrbnica mal. djeteta predlaže u predmetnom postupku, u slučaju da sud ne uvaži prigovor nenadležnosti, primijeniti odredbu čl. 12. Uredbe Bruxelles II bis odnosno zatražiti od suda Republike Njemačke da se proglasi nadležnim u predmetnom postupku obzirom da bi isti u konkretnim okolnostima bio prikladniji za procjenu interesa djeteta. Sukladno čl. 12. st.4. Uredbe Bruxelles II bis smatra se da je dijete posebno povezano s nekom državom članicom ako je ta država: a) postala djetetovo uobičajeno boravište nakon pokretanja postupka pred sudom, b) bila prethodno uobičajeno boravište djeteta, c) država čije državljanstvo dijete ima, d) uobičajeno boravište nositelja roditeljske odgovornosti ili e) država u kojoj se nalazi imovina djeteta, a predmet se odnosi na mjere zaštite djeteta koje se odnose na upravljanje tom imovinom, njezino čuvanje ili raspolaganje njome. Dakle, kako je mal. ZMT kao njemačka državljanka posebno povezana s Republikom Njemačkom budući je ista, prije pokretanja predmetnog postupka, bila njezino uobičajeno boravište i nastavila biti nakon pokretanja postupka, to se sukladno odredbi čl. 12.st.4. pod a), b) i c) Uredbe Bruxelles II bis predlaže zatražiti prijenos nadležnosti na sud Republike Njemačke.
21.4. Postupajući sukladno odredbi čl. 21. Uredbe Bruxelles II bis, čl.10. Zakona o provedbi Uredbe Vijeća (EU) 2019/111 te čl. 240. Obz posebna skrbnica je mal. PMT upoznala sa sadržajem ovog podneska te je ista u potpunosti iskazala suglasnost da odlučivanje o njezinom obiteljsko pravnom statusu bude u nadležnosti Republike Njemačke.
22. Sud je dana 02. srpnja 2025. rješenjem pod posl.br. R1 Ob-367/2025-42 odredio provođenje dokaza kombiniranim psihološko-psihijatrijskim vještačenjem roditelja OM i PM po ovlaštenim sudskim vještacima kliničkom psihologu mr. BM i psihijtaru dr. UM, koje rješenje je sud stavio izvan snage rješenjem od 24. srpnja 2025. zbog promjene pravnog shvaćanja, a sve imajući u vidu odredbu čl. 292. st. 6. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08,123/08, 57/11, 148/11, 25/13,89/14, 70/19, 80/22, dalje: ZPP) koja propisuje da sud nije vezan ranije donesenim rješenjem o izvođenju dokaza.
23. Kako je to prethodno navedeno, člankom 7. stavkom 1. Uredbe Bruxelles II ter koja se primjenjuje u ovom postupku propisano je da su sudovi države članice nadležni u stvarima povezanima s roditeljskom odgovornošću prema djetetu koje ima uobičajeno boravište u toj državi članici u trenutku pokretanja postupka pred sudom. Kriterij uobičajenoj boravišta djeteta u međunarodnom privatnom pravu prisutan je više od stoljeća. Njegovom se uporabom neupitno ostvaruje zaštita najboljeg interesa djeteta. Uobičajenim boravištem treba smatrati mjesto u kojemu osoba doista i živi, ono koje je sjedište njezinih privatnih i društvenih životnih aktivnosti. Izričaj "uobičajeno" ili "redovno" boravište ukazuje na stabilnost, stoga ono mora biti više nego povremeno ili slučajno. Kod djece valja manje rigidno gledati na samo trajanje boravka, a veću pozornost obratiti na intenzitet toga boravka.
24. I ZMPP-u je pravno regulirao pojam uobičajenog boravišta. Odredbom čl. 5. navedenog zakona propisano je da je u smislu toga Zakona, uobičajeno boravište mjesto u kojemu fizička osoba pretežno živi bez obzira na to je li njezin boravak ili nastanjenje u tom mjestu registriran ili dozvoljen. Pri utvrđivanju uobičajenog boravišta valja osobito uzeti u obzir okolnosti osobne ili poslovne prirode koje ukazuju na trajne veze osobe s tim mjestom ili njezinu namjeru da takve veze uspostavi.
25. Djetetovo uobičajeno boravište je autonomni pojam prava EU koji treba tumačiti s obzirom na kontekst odredbi u kojima se on navodi i ciljeve Uredbe Bruxelles II ter, osobito cilj koji proizlazi iz njezine uvodne izjave (recitala) broj 20, prema kojem se njome utvrđena pravila o nadležnosti temelje na svrsi zaštite interesa djeteta, a posebno kriteriju blizine (predmet C-523/07 A (t. 31,34,35); C-497/10 PPU Mercedi (t. 44-46); C-376/14 PPU C (t. 50).
26. Sud Europske unije u svojim odlukama sugerira da mora postojati određeni stupanj integracije djeteta u društvenu i obiteljsku sredinu, što se poglavito ocjenjuje trajanjem, pravilnošću, uvjetima i razlozima boravka te boravkom obitelji u istom mjestu, djetetovim državljanstvom, pohađanjem škole te poznavanjem jezika (predmet A., C- 523/07).
27. Prilikom utvrđivanja uobičajenog boravišta djeteta treba voditi računa o svim činjenicama svakoga konkretnog slučaja, te osim fizičke prisutnosti djeteta na državnom području neke države članice, treba uzeti u obzir i druge faktore koji mogu uputiti na to da ta prisutnost nije vremenski ograničenoga ili povremenog karaktera i da upućuje na određenu integraciju djeteta u društvenu i obiteljsku okolinu (predmet C-111/17 PPU OL (t. 42,43), C-512/17 HR (t. 41), C-393/18 PPU UD v. XB (t.50), što odgovara mjestu gdje se stvarno nalazi sjedište djetetovih životnih interesa (predmet C-512/17 HR (t. 42.).
28. U konkretnom slučaju sud je cijeneći sve izvedene dokaze utvrdio da je uobičajeno boravište mal. CMT u trenutku pokretanja ovog postupka u Saveznoj Republici Njemačkoj, a ne u Republici Hrvatskoj. Naime, ZMT je rođena u [adresa] gdje je živjela sve do rujna 2023., tamo je pohađala vrtić i osnovnu školu, živjela sa roditeljima i braćom i sestrama, stekla prijatelje te se u potpunosti integrirala u društvenu i obiteljsku okolinu te države. Činjenica da je ista boravila od rujna 2023. do veljače 2025. u Hrvatskoj radi pohađanja škole nije od presudnog značaja jer je za odluku o tome gdje je djetetovo uobičajeno boravište važnije utvrditi intenzitet toga boravka od same duljine trajanja boravka, kao i to da li se dijete integriralo u sredinu u kojoj boravi, a što ZMT u [adresa] ni na koji način nije. Pri tome valja naglasiti da je uobičajeno boravište djeteta nevezano za uobičajeno boravište njegovih roditelja i to svakako nije adresa prijavljenog prebivališta djeteta nego mjesto gdje je središte njegovih životnih interesa pa i namjera trajnog nastanjenja.
29. U tom smislu je za ukazati da je sud prilikom donošenja odluke bio u obvezi pribaviti i cijeniti i mišljenje samog djeteta. Naime, odredbom čl. 21. st. 1. Uredbe Bruxelles II ter je propisano da pri izvršavanju svoje nadležnosti u skladu s odjeljkom 2. ovog poglavlja sudovi država članica, u skladu s nacionalnim pravom i postupkom, djetetu koje je u stanju oblikovati svoja mišljenja pružaju stvarnu i učinkovitu mogućnost da izrazi svoja mišljenja, izravno ili putem zastupnika ili odgovarajućeg tijela. Stavkom 2. istog članka propisano je da ako sud, u skladu s nacionalnim pravom i postupkom, pruži mogućnost djetetu da izrazi svoja mišljenja u skladu s ovim člankom, sud djetetova mišljenja uzima u obzir u skladu s njegovom dobi i zrelosti.
30. Mišljenje djeteta nije obveza nego pravo i sud mora u svakom konkretnom slučaju cijeniti sve okolnosti bitne za ovo djetetovo pravo. U konkretnom slučaju sud je postupio u skladu sa člankom 12. Konvencije o pravima djeteta koja propisuje da će države stranke osigurati djetetu koje je sposobno oblikovati svoje osobno mišljenje, pravo na slobodno izražavanje svog mišljenja o svim pitanjima koja se na njega odnose, i uvažavati to mišljenje u skladu s dobi i zrelošću djeteta, te da se u tu svrhu, djetetu napose mora osigurati da bude, izravno ili preko posrednika, odnosno odgovarajuće službe, saslušano u svakom sudskom i upravnom postupku koji se na njega odnosi na način koji je u skladu s postupovnim pravilima domaćeg prava. Mal. PMT je saslušana u ovom postupku od strane suda, dok je od strane posebne skrbnice upoznata sa postupkom i njegovim značenjem te je izrazila svoje mišljenje o istome.
31. Mal. ZMT je jasno i više puta iskazala da da Hrvatska nije njezin dom, da je njen dom u Njemačkoj, da ona ne dolazi iz Hrvatske već iz Njemačke gdje je cijeli život živjela i gdje je rođena. Navela je da se nikada nije htjela preseliti u Hrvatsku jer tu nije njen dom, tu nisu njeni prijatelji i tu se ne osjeća dobro. Vrijeme koje je provela u školi u Varaždinu za nju je bio čisti pakao, nije imala prijatelje i pomišljala je na samoubojstvo, a što je sve u skladu sa izvješćem škole u Maruševcu koju je pohađala iz kojeg je razvidno da se ZMT od samog početka nije adaptirala na novu sredinu, da je jasno pokazivala znakove nezadovoljstva i izražavala želju za povratkom u Njemačku. Navedeno je razvidno i iz nekoliko liječničkih nalaza Opće bolnice Varaždin u kojima piše da se ZMT konstantno želi vratiti u Njemačku i da ne želi živjeti u [adresa]. ZMT se nikada nije integrirala u Hrvatskoj te se nije niti željela uklopiti ni stvoriti vezu s Hrvatskom, što je jasno iskazala u ovom postupku. Središte njenih životnih interesa nije u Hrvatskoj, već je to u Njemačkoj, gdje je rođena, odgojena, ima razvijenu socijalnu i obiteljsku mrežu, i u konačnici želi živjeti. Treba imati u vidu da je ČMT djevojka od 16 i pol godina koja čitavo vrijeme kako pred njemačkim sudom tako i pred ovim sudom dosljedno i jasno ponavlja kako je njezin dom u Njemačkoj, a ne u Hrvatskoj. Također je iz njenog iskaza razvidno da je uredno izvršavala obveze u školi u [adresa] kako bi joj otac omogućio odlazak za školske praznike u Njemačkoj, a ne zato jer se integrirala u sredinu u [adresa] i jer je htjela tamo ostati. ZMT se nikad nije integrirala u Hrvatsku niti je imala namjeru trajno se tu nastaniti. Osim toga, treba uzeti u obzir i činjenicu nazočnosti ZMT u [adresa], koja je tamo smještena temeljem odluke njemačkog suda, čime je ispunjen kriterij blizine propisan Uredbom.
32. Nedvojbeno je da su stajališta roditelja, predlagatelja pod 1) i 2) te mal. ZMT u suprotnosti. Naime, roditelji navode kako je ZMT pod utjecajem dečka i da to predstavlja jedini razlog zašto ona želi živjeti u [adresa], dok ZMT dosljedno pred sudovima iznosi navode o višegodišnjem obiteljskom nasilju počinjenom od strane roditelja zbog čega ne želi da oni imaju skrb nad njom. Kako god bilo, osnovanost navoda jedne i druge strane će biti predmetom ispitivanja u postupku koji se treba voditi pred nadležnim sudom, sudom uobičajenog boravišta djeteta, a to je sud u Njemačkoj.
33. Uzgred se napominje kako ovaj sud ni u jednom trenutku svojim radnjama nije ustalio nadležnost za postupanje u ovoj pravnoj stvari. Uredba Bruxelles II ter na čiju primjenu upućuje ZMPP-u ne propisuje kada (u kojoj fazi) bi se trebalo smatrati da je sud utvrdio svoju nadležnost, već popisuje isključivo nužnost utvrđivanja uobičajenog boravišta djeteta za odluku o nadležnosti u postupcima roditeljske odgovornosti. S obzirom na to da se prijedlog temeljio na jednostranim izjavama roditelja, da je nedostajala dokumentacija o obitelji PMT te da se mal. dijete nalazi na području druge države što je otežavalo pribavu njenog mišljenja, bilo je potrebno vrijeme kako bi se svi dokazi mogli prikupiti i utvrditi činjenično stanje, pri čemu je sud postupao osobito žurno vodeći se zaštitom interesa i dobrobiti djeteta. Stoga je sud utvrđivanjem činjeničnog stanja, izvodeći sve potrebne dokaze i ocjenom istih temeljem citiranih odredbi Uredbe Bruxelles II ter i ZMPP-u u svezi sa odredbama ObZ-a, zaključio da nije nadležan za postupanje u ovoj pravnoj stvari.
34. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci ove odluke.
35. Predlagatelje pod 1) i 2), roditelje mal. djeteta, se upućuje na pokretanje odgovarajućeg postupka pred nadležnim sudom u Saveznoj Republici Njemačkoj u kojem će se ispitati svi njihovi navodi te izvesti svi dokazi i donijeti konačna odluka.
U Splitu 25. srpnja 2025.
SUTKINJA
Andreja Mikelić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba županijskom sudu u roku od 15 dana, od dana primitka pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka.
DNA:
1. Mišo Živaljić, odvjetnik u Splitu,
2. TM, posebna skrbnica mal. djeteta,
3. Hrvatski zavod za socijalni rad – Područni ured Makarska,
4. Centar za pružanje usluga u zajednici Split „Maestral“,
5. u spis.
Na znanje:
1. Općinski sud u Frankfurtu na Majni, SR Njemačka,
2. Ured za dobrobit mladih, Frankfurt na Majni, SR Njemačka.
