REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Pr-923/2023-40

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Aleksandri Pomykalo kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice ĆT iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Maji Buhin, odvjetnici iz Zagreba, protiv tuženika ADRIATIC OSIGURANJE d.d., Zagreb, Listopadska ulica 2, OIB 94472454976, zastupanog po punomoćnicima Odvjetničkog društva Grgić & Partneri, odvjetnicima iz Zagreba, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 1. srpnja 2025., u nazočnosti punomoćnika stranaka, objavljene 25. srpnja 2025.

p r e s u d i o  j e

1. Nalaže se tuženiku, ADRIATIC osiguranje d.d., Listopadska 2, Zagreb, OIB: 94472454976, da isplati tužiteljici, ĆT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos naknade neimovinske štete od 3.100,00 € zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim na navedeni iznos od podnošenja odštetnog zahtjeva (22.05.2023.) pa do isplate, a koje kamate se određuju za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena do 31.12.2023., a od 01.01.2024. uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

2. Nalaže se tuženiku, ADRIATIC osiguranje d.d., Listopadska 2, Zagreb, OIB: 94472454976, da isplati tužiteljici, ĆT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos naknade imovinske štete od 259,80 € zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim na navedeni iznos od podnošenja odštetnog zahtjeva (22.05.2023. godine) pa do isplate, a koje kamate se određuju za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena do 31.12.2023., a od 01.01.2024. uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

3. Nalaže se tuženiku, ADRIATIC osiguranje d.d., Listopadska 2, Zagreb, OIB: 94472454976, da isplati tužiteljici, ĆT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], parnični trošak u iznosu od 2.312,50 eura, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama, tekućim od 25. srpnja 2025. pa do isplate, a koje kamate se određuju uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je zaposlena kod poslodavca DJEČJI VRTIĆ SISAK STARI, Lonjska 19, 44 000 Sisak, na radnom mjestu kuharice. Dana 26. lipnja 2020. tužiteljica je tijekom radnog vremena, a prilikom obavljanja poslova pripreme obroka kao redovitih poslova svojeg radnog mjesta, zadobila ozljedu na način da joj se noga „izvrnula“, a sve uslijed nepravilnosti i klizavosti radne površine te prostora u kojem koje se obavljala priprema obroka u vrtiću. Istog dana zaprimljena je u Hitnu kiruršku ambulantu Opće bolnice „Dr. Ivo Pedišić“ na obradu.

2. Tužiteljici je navedena ozljeda priznata kao ozljeda na radu od strane Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje pod evidencijskim brojem: OR66472606205/2020.

3. Obzirom je poslodavac tužiteljice na dan nastanka štetnog događaja imao kod tuženika sklopljenu policu osiguranja od odgovornosti za štetu koju radnici istog poslodavca pretrpe na radu odnosno prilikom obavljanja redovitih poslova svojeg radnog mjesta, to je uvodno naznačeni tuženik pasivno legitimiran i odgovoran za naknadu štete tužiteljici. Dana 6. lipnja 2023. tužiteljica je podnijela odštetni zahtjev tuženiku vezano uz predmetni štetni događaj, a sve u cilju mirnog rješenja spora, do kojeg, međutim, nije došlo.

4. Tužiteljica potražuje od tuženika pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u iznosu od 3.650,00 € i to zbog pretrpljenog straha, fizičkih bolova i duševnih boli zbog umanjenja životne i radne aktivnosti te duševnih boli zbog naruženja, zajedno sa zateznim kamatama tekućim od podnošenja odštetnog zahtjeva pa do isplate, te iznos imovinske štete od 500,00 € za pruženu tuđu pomoć i njegu, zajedno sa zateznim kamatama tekućim od podnošenja odštetnog zahtjeva pa do isplate, a koje kamate se određuju sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima.

5. Tužbenim zahtjevom konačno specificiranim podneskom od 27. veljače 2025. tužiteljica potražuje kao u izreci, iznos od 3.100,00 eura, i to zbog pretrpljenog straha 1.000,00 eura, fizičkih bolova 1.500,00 eura i duševnih boli zbog umanjenja životne i radne aktivnosti 600,00 eura, zajedno sa zateznim kamatama tekućim od podnošenja odštetnog zahtjeva 22. svibnja 2023. pa do isplate, te iznos imovinske štete od 259,80 eura za pruženu tuđu pomoć i njegu, zajedno sa zateznim kamatama od podnošenja odštetnog zahtjeva 22. svibnja 2023. pa do isplate.

6. U odgovoru na tužbu tuženik osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, navodeći da su nesporne činjenice pasivne legitimiranosti tuženika i nastanka štetnog događaja. Sporna je odgovornost, tj. posljedično pravna osnova u cijelosti.

7. Tuženik kao osiguratelj poslodavca tužiteljice osporava odgovornost za naknadu štete, slijedom čega osporava navode tužbe da osiguratelj/tuženik odgovara temeljem zakonskih propisa jednako kao i poslodavac. Nije sporno da je poslodavac tužiteljice sklopio s tuženikom policu osiguranja odgovornosti kojim je pokriveno osiguranje osiguranika kao poslodavca za naknadu štete prema djelatniku ako djelatnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom.

8. Međutim, potrebno je istaknuti razliku odgovornosti poslodavca i osiguratelja/tuženika, a koju razliku čini i VSRH u svojoj odluci Revr 828/2017 iz koje citira dio obrazloženja: "Osnovano navodi revident da se u konkretnom slučaju ne može prihvatiti zaključak nižestupanjskih sudova da tuženik svojim ponašanjem nije doprinio nastanku štete jer je postupao s običnom nepažnjom pa ne postoji razlog isključenja odgovornosti predviđen odredbom čl. 1067. ZOO. Naime, ovdje valja poći od odredbe čl. 4. st. 1. toč. 7. Uvjeta za kojom je odgovornost osiguratelja ograničena na način da osiguratelj nije u obvezi isplate osigurnine za štete kada se po zakonu ne odgovara, između ostalog i zbog radnje oštećenika. Navedeno nižestupanjski sudovi pravilno vežu za egzoneracijski razlog doprinosa oštećenika nastanku štete. Međutim, sudovi nepravilno zaključuju da je za postojanje doprinosa oštećenika nužno da je postupao s krajnjom nepažnjom ili namjerom već je dovoljna njegova nepažljiva, nesmotrena radnja koja je isključivo uzrokom nastanka štete u konkretnom slučaju.".

9. Točno tužiteljica navodi tužbom da je poslodavac odgovoran radniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu po načelu objektivne odgovornosti, no pogrešno tumači da postojanje odgovornosti poslodavca povlači i odgovornost osiguratelja u konkretnom slučaju i u jednakom opsegu. Poslodavac odgovara za štetu radniku temeljem Zakona o radu i temeljem Zakona o zaštiti na radu.

10. Tuženik ukazuje na odredbe navedenih zakona koje obvezuju poslodavca kao odgovornu osobu: Čl. 111./1. ZOR-a: Ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava. Čl. 25. ZZR-a: Ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

11. Međutim, tuženik kao osiguratelj koji je stupio umjesto poslodavca sklapanjem Ugovora o osiguranju odgovara samo u opsegu koji je preuzeo navedenim Ugovorom. Materijalno pravo koje treba primijeniti u konkretnom slučaju su Uvjeti za osiguranje izvanugovorne odgovornosti (u daljnjem tekstu Uvjeti) koji su sastavni dio Police.

12. Obzirom su stranke Ugovora o osiguranju tuženik i poslodavac tužiteljice, a radi se o dobrovoljnom osiguranju od odgovornosti, to tuženik može odgovarati isključivo po Ugovoru i samo temeljem odgovornosti koja proizlazi iz ugovornih odredbi, tj. iz odredbi Uvjeta, a ne može odgovarati kao poslodavac jer tuženik nije poslodavac. Bitna razlika odgovornosti poslodavca i osiguratelja/tuženika je da se poslodavac može osloboditi odgovornosti samo i isključivo na temelju Zakona dok se osiguratelj/tuženik može osloboditi odgovornosti: temeljem Zakona i temeljem odredbi Uvjeta (u konkretnom slučaju, čl. 8. Uvjeta - Isključenje iz pokrića). Međutim, ne samo da se tuženik može osloboditi odgovornosti nego Ugovorom može određene štete isključiti iz pokrića, a za što nije u obvezi isplate osigurnine. Ugovor o osiguranju kao takav reguliran je odredbama ZOO-a.

13. Temeljna odrednica ZOO-a je dispozitivan karakter (čl. 11.). Čl. 953./1. ZOO- a: Osiguratelj je dužan naknaditi štete nastale slučajno ili krivnjom ugovaratelja osiguranja, osiguranika ili korisnika osiguranja, osim ako je za određenu štetu ta njegova obveza izrijekom isključena ugovorom o osiguranju.

14. Obzirom da se čl. 953. nalazi u odjeljku ZOO-a „Ograničenje osiguranih rizika“, potrebno je unutar ograničenja razlikovati gubitak prava iz osiguranja od isključenja osiguranih rizika. U slučaju gubitka prava iz osiguranja ostvaren je rizik koji je obuhvaćen osigurateljnim pokrićem, premija je uredno plaćena i osiguranik bi mogao normalno ostvarivati pravo na naknadu iz osigurnine da nije povrijedio svoje obveze iz ugovora o osiguranju. U slučaju isključenja iz osiguranja, događaj koji je nastupio uopće nije obuhvaćen osiguranjem jer je osiguratelj procijenio kako je takav rizik prevelik (previsok) koji on ne može prihvatiti pa je s toga unaprijed isključio njegovo pokriće. To su tzv. neosigurani rizici koji nisu obuhvaćeni ugovorom o osiguranju.

15. Koji se rizici smatraju isključenima, odnosno glede kojih šteta postoje ostala ograničenja u osiguranju, određuje se propisom (tzv. zakonska isključenja ili ograničenja u osiguranju) ili ugovorom o osiguranju, tj. uvjetima osiguranja (ugovorna isključenja ili ograničenja u osiguranju).“

16. U konkretnom slučaju šteta je nastala isključivo uslijed neopreznosti tužiteljice, tj. uslijed radnje oštećenika (neoprezno hodanje po kuhinji), a zbog čega postoji oslobođenje osiguratelja od odgovornosti temeljem čl. 1067. st. 2. ZOO-a, odnosno osiguratelj nije u obvezi isplate osigurnine niti prema čl. 8. st. 1. točka 9 Uvjeta za osiguranje od odgovornosti, te stoga predlaže odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti.

17. Tijekom postupka izvedeni su dokazi uvidom u: obavijest o primitku odštetnog zahtjeva (strana 5 spisa), odštetni zahtjev (strana 8, 69-71 spisa), Uvjete za osiguranje od odgovornosti (strana 32-43 spisa), medicinsku dokumentaciju (strana 46, 72-79 spisa), dokumentaciju Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (strana 102-108 spisa), provedeno je medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku dr. Miljenku Franiću (strana 110-124 spisa), saslušani su svjedoci FT i ŠT (strana 59-60 spisa), te tužiteljica (strana 60-61 spisa).

18. Svi provedeni dokazi ocijenjeni su sukladno čl. 8. ZPP-a. Na osnovi rezultata provedenog postupka sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice osnovan.

19. Među strankama nije sporna aktivna legitimacija, kao i nastanak štetnog događaja.

20. Među strankama je sporna odgovornost za štetu i visina neimovinske i imovinske štete.

21. Iz iskaza saslušane svjedokinje FT proizlazi da ozljeđivanje tužiteljice nije vidjela, samo ju je čula da je jauknula i došla joj je pomoći, da se tužiteljica nalazila u kuhinji ispred frižidera i da je iskrenula nogu, odnosno tužiteljica joj je rekla da je iskrenula nogu; na podu su ravne protuklizne pločice na kojima je bilo mrvica, ne zna jesu li bile mokre; tužiteljica je na nogama imala radne natikače s remenčićima koji idu na petu, koja je malo povišena i protuklizna, kakve svi imaju. Domar je odvezao tužiteljicu doktorici, nakon čega je tužiteljica bila na bolovanju 6 mjeseci.

22. Svjedokinja ŠT, stručnjakinja zaštite na radu, iskazala je da nije bila prisutna ozljeđivanju tužiteljice, nije ispunila prijavu o ozljedi na radu nego tajnica, da radnici kuhinje imaju zaštitnu odjeću i obuću - majice, hlače, kape, protuklizne natikače s remenčićima, po potrebi i rukavice, a na podu kuhinje su protuklizne pločice, da prije ozljeđivanja tužiteljice nije bilo takvih padova, bilo je ozljeda porezotina prsta i sl., da je tužiteljica osposobljena za rad na siguran način, da je tužiteljica nakon ozljeđivanja bila na bolovanju oko 6 mjeseci.

23. U svom iskazu tužiteljica izjavljuje da je kritične zgode obavljala poslove u kuhinji, tijekom radnog vremena od 5,30 do 13,30, nezgoda se dogodila između 8,00 i 9,00 kada je iz donje ladice frižidera izvadila plastičnu posudu, okrenula se da ju stavi na stol i u tom trenutku ne zna što se desilo, je li se noga izvrnula, uglavnom osjetila je veliku bol; razmak između frižidera i stola je otprilike 1 m, nije trebala nikakve korake. Malo se odmorila i nastavila dalje raditi, nakon oko pola sata bol se nastavila, skinula je natikaču, a noga je bila natečena, i kolega ju je odvezao u bolnicu gdje su nakon slikanja utvrdili napuknuće i stavili longetu; išla je na kontrole, provela rehabilitacije. U trenutku ozljeđivanja imala je radnu odjeću i obuću – kapu, majicu, hlače, radne protuklizne natikače, na podu kuhinje su protuklizne pločice, ne zna jesu li bile mokre ili ne, ali u kuhinji tijekom rada uvijek ima mrvica od kruha i sl. i nije bila skroz čista. Osposobljena je za rad na siguran način. Nakon ozljeđivanja bila joj je potrebna tuđa pomoć bližnjih jer je bila na štapovima i nije mogla ništa obavljati.

24. Iskaz tužiteljice i svjedoka sud je prihvatio kao vjerodostojan i istinit jer su iskazi davani sigurno, uvjerljivo i životno logično i međusobno su sukladni ostalim dokazima u spisu.

25. U odnosu na prigovore tuženika s naslova odgovornosti u ovoj pravnoj stvari navodi se da za štetu nastalu uslijed ozljede na radu, poslodavac, kao i njegov osiguratelj, odgovaraju prema kriteriju uzročnosti (objektivna odgovornost) u skladu s odredbama čl. 111. Zakona o radu (Narodne novine 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 i 64/23, u daljnjem tekstu ZR), čl. 1063. i 1067. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23 i 155/23, u daljnjem tekstu ZOO) i čl. 25. st. 1. Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine 71/14, 118/14, 154/14, 94/18 i 96/18, u daljnjem tekstu ZZR) kojom je propisano da se za ozljedu na radu i profesionalnu bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra da potječu od rada i poslodavac za njih odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Ekskulpacijski razlozi predviđeni su odredbom čl. 25. st. 2. ZZR- a, prema kojoj poslodavac (kao i njegov osiguratelj) može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu. Isti ekskulpacijski razlozi predviđeni su odredbom čl. 1067. ZOO-a. Iz iskaza saslušane tužiteljice i svjedokinje jasno je da je tužiteljica predmetnu štetu pretrpjela na radu obavljajući radne zadatke po nalogu nadređene.

26. Tuženik tijekom postupka nije dokazao postojanje ekskulpacijskog razloga odnosno da je do štete došlo djelovanjem treće osobe, same tužiteljice ili više sile. Naime, iz iskaza tužiteljice proizlazi da se ozljeda dogodila u trenutku okretanja od frižidera prema stolu na širini od 1 metra, izvrnućem noge ili sl. Kako tuženik, na kome je bio teret dokazivanja, nije dokazao postojanje ekskulpacijskih razloga, navedenih kao u t. 26., odgovoran je za naknadu štete koju je tužiteljica trpjela kao posljedicu štetnog događaja. Nije stoga ostvaren niti razlog za isključenje iz pokrića predviđen odredbom čl. 8. st. 1. t. 9 Uvjeta - Isključenje iz pokrića Uvjeta za osiguranje od odgovornosti, na kojega se tuženik poziva, a prema kojoj se osiguranje ne odnosi na štete koje su nastale kao posljedica svjesnog postupanja protivno propisima ili pravilima po kojima se obavlja djelatnost, odnosno zanimanje kao izvor opasnosti iz police.

27. Radi utvrđivanja postojanja i opsega štete koju je tužiteljica pretrpjela u predmetnom štetnom događaju izveden je dokaz liječničkim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku ortopedu i traumatologu dr. Miljenku Franiću, kojem je sud poklonio vjeru u cijelosti jer je isti dan na logičan i uvjerljiv način u skladu s pravilima struke, na osnovi medicinske dokumentacije priležeće u spisu te na osnovi pregleda tužiteljice od strane vještaka.

28. U svom nalazu i mišljenju stalni sudski vještak utvrdio je da je tužiteljica u štetnom događaju zadobila lom baze V. metatarzalne kosti desnog stopala, po ozljeđivanju provedeno je adekvatno liječenje po kirurgu, ortopedu, fizijatru i provedena je fizikalna terapija, nošena je imobilizacija na desnoj potkoljenici i stopalu i postoji uzročno-posljedična veza između štetnog događaja i zadobivene ozljede. Zdravstveno stanje je stabilizirano 12. siječnja 2021.

29. Kao posljedicu predmetnog štetnog događaja tužiteljica je trpjela bol jakog intenziteta 3 dana, bolove srednje jakog intenziteta 15 dana, manjeg intenziteta 30 dana, a povremeni bolovi ulaze u pojačane napore, to je sud tužbeni zahtjev tužiteljice s osnove bolova usvojio u iznosu od 1.500,00 eura.

30. Iz vještva ovaj sud nalazi utvrđenim da je tužiteljica trpjela primarni strah intenzivan i kratkotrajan, sekundarni strah kao posljedica tjelesnih ozljeda i njihovih posljedica, jačeg intenziteta 2 dana, srednjeg intenziteta 10 dana, a slabijeg intenziteta 20 dana. S obzirom na duljinu straha i njegov intenzitet, ovaj sud smatra da u smislu čl. 1100. ZOO-a tužiteljici pripada pravična novčana naknada zbog pretrpljenog straha u iznosu od 1.000,00 eura.

31. Trajne posljedice umanjile su opću i radnu sposobnost tužiteljice za 5%. S obzirom na tako utvrđeni opseg smanjenja životne sposobnosti tužiteljice, trajnost posljedica opisanih po vještaku, ovaj sud smatra da joj s obzirom na zanimanje - kuharica (u vrijeme štetnog događaja 52 godine), u smislu čl. 1100. ZOO-a pripada pravična novčana naknada po osnovi pretrpljenih duševnih bolova zbog smanjenja životne aktivnosti u utuženom iznosu od 600,00 eura.

32. Tužiteljici je bila potrebna tuda pomoć i njega kroz 20 dana po 2 sata i kroz 30 dana po 1 sat dnevno (pomoć u održavanju osobne higijene, oblačenja, odlaska liječniku, na fizikalne terapije, odlaska u trgovinu, kućanske poslove i dr.), ukupno 70 sati, uzimajući u obzir cijenu primjerenu mjesnim prilikama u kojima živi tužiteljica, sud je tužiteljici dosudio iznos od 259,80 eura.

33. Obzirom na naprijed navedeno tužiteljici pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu u ukupnom iznosu od 3.359,80 eura, sukladno odredbi čl. 1100. i 1095. ZOO-a sa zateznom kamatom od dana podnošenja odštetnog zahtjeva temeljem čl. 29. st. 2. i čl. 1103. ZOO-a.

34. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci.

35. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na čl. 154. st. 2. ZPP-a, a odnosi se na zastupanje stranke po punomoćniku i uspjeha stanaka u parnici sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 142/12, 103/14,118/14 i 107/15). Tako je tužiteljici priznat trošak za sastav odštetnog zahtjeva 100 bodova (Tbr.7.1.8), sastav tužbe 100 bodova (Tbr.7.1.2), pristupa na ročište 13.3.2024., 3.7.2024. i 1.7.2025. svako po 100 bodova (Tbr.7.1.2), podneska od 1.3.2024. i 27.2.2025. svaki po 100 bodova (Tbr.7.1.2) podnesaka od 26.1.2024., 4.4.2024., 11.4.2025., 10.6.2024. i 11.4.2025. svaki po 25 bodova (Tbr.8.4.), ukupno 825 bodova odnosno 1.650,00 eura, uvećano za 25% PDV-a u iznosu od 412,50 eura, kao i trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 250,00 eura, tužiteljici je priznat ukupni trošak u iznosu od 2.312,50 eura, u ostalom dijelu zatraženih troškova tužiteljica je odbijena kao neosnovanim.

36. Tužiteljica je temeljem odredbe čl. 15. st. 1. točka 3. Zakona o sudskim pristojbama oslobođena od plaćanja istih.

U Zagrebu 25. srpnja 2025.

Sutkinja:

Aleksandra Pomykalo

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u 5 primjeraka, u roku 15 dana od dana uručenja ovjerenog prijepisa presude, sukladno odredbi čl. 335. st. 7., 8. i 9. ZPP-a.

DNA:

1. pun. tužiteljice

2. pun. tuženika