REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U PAZINU

Pazin, Dršćevka 1

P-216/2023-41

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Pazinu, po sucu Ivanu Dujiću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja BIOEM d.o.o. Buzet, Sv. Donat 9, OIB 28360495675, kojeg zastupa punomoćnik Tomislav Brajković, odvjetnik u Poreču, protiv tuženika LOVAČKO DRUŠTVO "MIRNA" BUZET, Buzet, Trg Fontana 7, OIB 21478675127, kojeg zastupa punomoćnik Massimo Činić, odvjetnik u Zagrebu, radi isplate, nakon održane javne glavne rasprave zaključene 18. lipnja 2025. u prisutnosti punomoćnika stranaka, na dan objave 25. srpnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku da tužitelju u roku od petnaest dana isplati iznos od 5.658,17 eura sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 25. srpnja 2025. do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

II Odbija se tužbeni zahtjev:

- u dijelu u kojem tužitelj od tuženika traži naknadu štete u iznosu od 4.203,96 eura sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom,

- u dijelu u kojem tužitelj od tuženika traži isplatu zateznih kamata koje na dosuđeni iznos naknade štete od 5.658,17 eura teku do 25. srpnja 2025.

III Svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

Obrazloženje

1. Tužitelj je u tužbi naveo da je predmet tužbe zahtjev za isplatu na ime naknade štete nastale od štetnika-divljači nastale na poljoprivrednom-ratarskom nasadu tužitelja na nekretninama oznake k. č. br. [katastarska čestica] upisana kao oranica sa 2972 m2 u z. k. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], zasađene površine od 25 a, sa nasadom radiča crvenog, endivije i poriluka, koja je površna zaštićena farmer mrežom, na kojoj je štetu prouzročila divljač zeca i srne, te na k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] zasađene površine od 20,6a sa nasadom kupusa, kelja, raštike, brokule, cvjetače, i cvjetače romanesco, šenon, koja je površina zaštićena električnim pastirom sa 4 žice sa sve četiri strane i repelentom protiv srneće i jelenske divljači. Na navedenim nasadima nastala je šteta kako je to opisano, tako da je tužitelj prijavio tuženiku štetu:

- nastalu od 21. studenog do 9. prosinca 2022. na k. č. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], dopisom od 9. prosinca 2022. glede čega je tuženik izašao po toj dojavi na lice mjesta 20. prosinca 2022., nakon čega je za tu štetu tužitelj dopisom od 25. siječnja 2023. potraživao naknadu u iznosu od 1.091,80 eura,

-nastalu od 12. i 13. studenoga 2022. na k. č. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], dopisom od 14. studenog 2022, glede čega je tuženik izašao po toj dojavi na lice mjesta, nakon čega je za tu štetu tužitelj dopisom od 23. prosinca 2022. potraživao naknadu u iznosu od 22.468,00 kn odnosno 2.982,01 eura,

-nastalu 11. studenog 2022. na k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], dopisom od 12. studenog 2022. glede čega je tuženik izašao po toj dojavi na lice mjesta, nakon čega je za tu štetu tužitelj dopisom od 27. prosinca 2022. potraživao naknadu u iznosu od 43.612,00 kn odnosno 5.788,31 eura.

Ukupno se za štetne događaje i štetu iz ove i prethodne toč. potražuje iznos od 9.862,13 eura.

Kako je zbog proteka vremena postojala opasnosti da na licu mjesta dođe do promjene stanja stvari, to je predloženo kod Općinskog suda u Pazinu osiguranje dokaza. Predloženo osiguranje dokaza obavljeno je u predmetu Općinskog suda u Pazinu posl.br.R1-41/2023. U tom predmetu obavljen je uviđaj na licu mjesta dana 2. ožujka 2023., te je izrađen nalaz i mišljene vještaka poljoprivredne struke Ranka Anđelinia od 31.ožujka 2023. Iz navedenoga nalaza i mišljenja vještaka Ranka Anđelinia proizlazi ukupna šteta od 4.594,25 eura. Izračun vještaka nije ispravan, radi čega je na isti prigovoreno s navodima da je vještak uzeo u obzir veleprodajne cijene umjesto ispravno maloprodajne cijene, a iz razloga jer je tužitelj vlastiti proizvođač i prodavatelj poljoprivrednih proizvoda na tržnici.

Slijedom navedenoga predlaže se da se donese slijedeća presuda:

„.Nalaže se tuženiku LOVAČKOM DRUŠTVU „MIRNA“ Buzeta, iz Buzeta, Trg Fontana 7, oib:21478675127, da u roku od 15 dana isplati tužitelju BIOEM d.o.o., iz Buzeta, Sv.Donat 9, OIB:28360495675, na ime popravljanja štete novčani iznos od 9.862,13 eura uvećan za zakonske zatezne kamate, odredive za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatim za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, tekućim na dijelove tog iznosa kako slijedi i to: na iznos od 1.091,80 eura od 10. prosinca 2022., na iznos od 2.982,01 eura od 14. studenog 2022. i na iznos od 5.788,31 eura od 12. studenog 2022., pa do isplate u cijelosti.“.

2. U odgovoru na tužbu tuženik navodi da osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, i to kako glede osnovanosti, tako i glede visine postavljenog tužbenog zahtjeva. Naglašava da mu se tužitelj bio dužan obratiti pisanim putem, i to u roku od sedam dana od dana nastanka štete, sve sukladno čl. 82. st. 1. Zakona o lovstvu (dalje: ZL). Tužitelj tu obvezu nije izvršio. Nadalje, tužitelj mu je sukladno čl. 82.st.2. ZL-a bio dužan u propisanom roku predložiti sklapanje sporazuma o naknadi štete. Tužitelj je i navedenu obvezu propustio izvršiti. Stoga predlaže tužbu odbaciti sukladno čl. 82. st. 3. ZL-a. Osporava da je utužena šteta nastala na zemljišnoknjižnim česticama kako je to označeno u tužbi te na površinama kao je to navedeno u tužbi. Ističe se da nije proveden izvanparnični postupak osiguranja dokaza po vještaku geodetske struke, a u kojem bi postupku vještak identificirao čestice na kojima je navodno šteta nastala, utvrdio površine čestica, utvrdio površine na kojima je navodno šteta nastala i dr. Također, ističe prigovor nedostaka aktivne legitimacije tužitelja budući da iz isprava dostavljenih uz tužbu nije razvidno pravo na posjed nekretnina na kojima je navodna šteta nastala. Prigovara „nalazu i mišljenju“ vještaka Ranka Anđelinija napravljenom u izvanparničnom postupku osiguranja dokaza Općinskog suda u Pazinu poslovni broj: R1-41/2023 i u dijelu u kojem je vještak „utvrđivao“ visinu štete prema parametrima dobivenih od strane predlagatelja osiguranja (ovdje tužitelja). S tim u vezi, tuženik ističe kako se u postupku osiguranja dokaza dokazi „fiksiraju“ tj. utvrđuje se stanje onako kako to izgleda na terenu u vrijeme vršenja očevida, sve kako bi se u kasnijem parničnom postupku vještačenjem mogla utvrditi visina štete, a na temelju ranije osiguranih dokaza. Uz to, tuženik naglašava kako je vještak Ranko Anđelini u svom nalazu i mišljenju R1-41/2023 (str. 12.) jasno naveo:…Danom očevida nije bilo moguće utvrditi realnu štetu uslijed proboja jelenske i srneće divljači te divljeg zeca na predmetne poljoprivredne površine…; …Predlagatelj je također u spis dostavio fotografije oštećenih biljaka gdje su vidljiva oštećenja, ali se na osnovu njih ne može utvrditi broj oštećenih biljaka koji je osnov za realnu procjenu oštećenja….; …međutim za utvrđivanje visine oštećenja bilo je potrebno odmah nakon nastanka štete angažirati neovisnog procjenitelja (gospodarskog ili agronomskog vještaka) koji bi utvrdio stvarni broj oštećenja, a što bi u daljnjem tijeku postupka bio relevantan podatak. Dakle, iz citiranog mišljenja vještaka razvidno da isti nije bio u mogućnosti utvrditi uzrok ni obujam štete, na dan očevida. Također, tuženik osporava da bi tužitelju nastala šteta na površini većoj od 5% ukupne površine tehnološke cjeline te stoga se takva šteta ne nadoknađuje pa čak i da je nastala od divljači, a nije, i to sve sukladno čl. 81. ZL. Nadalje, tuženik osporava da je eventualna šteta nastala djelovanjem divljači, a za koju štetu bi odgovarao ovlaštenik prava lova – LD „Mirna“ Buzet. Naime, tužitelj ničim ne dokazuje da je navodna šteta nastala upravo djelovanjem divljači. Dakle, nije dokazana uzrok/uzročno-posljedična veza te obzirom na izneseno nema govora o bilo kakvoj odgovornosti tuženika kao ovlaštenika prava lova. Nadalje, napominje se kako je temeljem čl. 79. ZL-a korisnik zemljišta bio dužan, a nije, odgovarajućim sredstvima poduzeti mjere radi sprječavanja šteta od divljači kako bi eventualno mogao zahtijevati naknadu štete. Korisnik zemljišta mjere iz čl. 79. Zakona o lovstvu nije poduzeo ili u najmanju ruku nije poduzeo dostatne mjere (kao dobar gospodar) da spriječi dolazak divljači, a tako i eventualni nastanak štete. Stoga, još se jednom ističe kako tužitelj nije poduzeo na primjeren način i na svoj trošak kao dobar gospodar mjere, dopuštene radnje i zahvate u svrhu zaštite svoje imovine od nastanka poljoprivredne štete, kako to propisano u stavku 1. čl. 79. ZL te stoga nema ni pravo na bilo kakvu naknadu štete, sukladno stavku 2. čl. 79. ZL. Uz to, tužitelji je bio dužan, poduzeti sve dopuštene mjere i radnje radi sprječavanja nastanka daljnje štete. Tuženik je poduzimao/poduzima sve mjere radi sprječavanja nastanka šteta od divljači, a koje mjere su propisane Zakonom o lovstvu pa tako održava broj divljači u svome lovištu u skladu s lovnogospodarskom osnovom, poljoprivrednicima dijeli repelente i dr. Tužitelj u 2022./2023.g. od tuženika nije tražio bilo kakva zaštitna sredstva kojima bi štitio usjeve. U 2022./2023. godini je 70 poljoprivrednika/korisnika zemljišta preuzelo od tuženika zaštitna sredstva s uputom o njihovu ispravnom postavljanju, među kojim savjesnim poljoprivrednicima, tužitelja – nema. Osporava se i visina postavljenog tužbenog zahtjeva budući da za utvrđivanje visine navodne štete nisu dostavljeni adekvatni dokazi. Tužitelj nije dokazao kako osnovu tako ni visinu postavljenog zahtjeva pa se stoga predlaže tužitelja odbiti s tužbom i tužbenim zahtjevom u cijelosti te istoga obvezati na plaćanje parničnog troška.

3. Proveden je dokazni postupak uvidom u isprave u spisu predmeta, poljoprivrednim vještačenjem po vještaku Ranku Angeliniju, saslušanjem zakonskih zastupnika stranaka te svjedoka SV, IV, ŽV, HV, CV, MV, JV i OV,

4. Na temelju provedenog dokaznog postupka utvrđeno je da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

5. Odredbom čl. 78. t. 1. Zakon o lovstvu (Narodne novine br. 99/2018, 32/2019, 32/2020 dalje: ZL), koji se primjenjuje s obzirom na vrijeme štetnih događaja, propisano je da je jedna od vrsta šteta u lovištima šteta na imovini je šteta koju divljač prouzroči svojim djelovanjem tako da smanji vrijednost pokretnina ili nekretnina u vlasništvu fizičkih ili pravnih osoba, a to je šteta na poljoprivrednim kulturama, domaćim životinjama, gospodarskim ili drugim objektima.

Odredbom čl. 80. st. 1. ZL-a je propisano da za štetu koju prouzroči divljač u lovištu odgovara lovoovlaštenik, ako je oštećenik poduzeo radnje iz čl. 79. st. 1. tog Zakona te kao dobar gospodar zaštitio svoju imovinu od nastanka štete navedene u čl. 78. tog Zakona.

Prema čl. 79. st. 1. ZL-a sprječavanje šteta u lovištima osigurava se poduzimanjem sljedećih radnji: 1. oštećenik je dužan na primjeren način i na svoj trošak kao dobar gospodar poduzeti mjere, dopuštene radnje i zahvate u svrhu zaštite svoje imovine od nastanka takve štete 2. dopuštene radnje i zahvati su ograđivanje dobara, ciljano čuvanje dobara i istjerivanje divljači, provedba agrotehničkih mjera, priopćavanje bez odgađanja o započetoj šteti i okolnostima koje mogu utjecati na poduzimanje mjera za sprječavanje šteta te upotrebljavanje mehaničkih, električnih i kemijskih zaštitnih sredstava koja je na zahtjev oštećenika dužan osigurati lovoovlaštenik.

Člankom 79. st. 2. ZL-a je propisano da oštećenik koji ne poduzima mjere, dopuštene radnje i zahvate te ne dopusti lovoovlašteniku provođenje mjera kojima se sprječava nastanak štete od divljači ili odstrani sredstva za sprječavanje štete, namjerno ošteti ili odstrani objekte koji služe za sprječavanje šteta nema pravo na naknadu štete koju prouzroči divljač.

Odredbom čl. 82. st. 1. ZL-a je propisano da su se za štete iz čl. 78. t. 1. i 2. tog Zakona oštećenici su se dužni u roku od sedam dana od dana nastanka štete pisanim putem obratiti lovoovlašteniku na čijem se području šteta dogodila, s tim da je lovoovlaštenik dužan u daljnjem roku od sedam dana odgovoriti oštećeniku. Nakon isteka tih rokova oštećenik je dužan u daljnjem roku od 30 dana predložiti lovoovlašteniku sklapanje sporazuma o naknadi štete, a lovoovlaštenik je dužan na takav prijedlog oštećenika odgovoriti u daljnjem roku od 30 dana te ako dođe do sklapanja sporazuma, taj sporazum predstavlja ovršnu ispravu. Nakon isteka navedenih rokova i ako ne dođe do sklapanja sporazuma, oštećenik se može obratiti tužbom radi naknade štete nadležnom sudu najkasnije u roku od tri godine od dana nastanka štete. Nadležni sud odbacit će tužbu ako oštećenik nije postupio na način naveden u st. 1. i 2. tog članka.

6. Tužitelj je u spis predmeta dostavio zapisnike broj 9/2022 na str. 112-113 i broj 10/2022 na str. 114-115 spisa, koji su sastavljeni od strane tuženika. Te su zapisnike potpisali zakonski zastupnik dužnika FV, zatim ŽV kao član komisije tuženika za utvrđivanje štete počinjene od divljači, vođa lovne skupine tuženika IV te TV koji je stručna osoba tuženika za provedbu lovno-gospodarske osnove, a što su sve u svojim iskazima potvrdili svjedoci ŽV i IV koji su, po prijavi štete od strane tužitelja, u ime tuženika izašli na lice mjesta radi utvrđenja štete. Na temelju tih zapisnika te iskaza zakonskih zastupnika stranaka, saslušanih svjedoka i nalaza poljoprivrednog vještaka Ranka Anđelinija sud je utvrdio:

- da se u konkretnom slučaju radi o šteti koju je prouzročila divljač (u zapisnicima broj 9/2022 i 10/2022 navedeno da se radi o srnećoj divljači, što proizlazi i iz iskaza svjedoka te zakonskog zastupnika tužitelja);

- da je šteta nastala na području lovišta tuženika (navedeno i u zapisnicima broj 9/2022 i 10/2022),

- da je šteta nastala na poljoprivrednim kulturama (radić, endivija, poriluk, kupus, kelj, raštika, brokula, cvjetača) na parcelama k. č. [katastarska čestica] te k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koje obrađuje tužitelj (i u zapisnicima broj 9/2022 i 10/2022 se navodi da je oštećenik BIOEM d.o.o.; za k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dostavljen je z.k. izvadak na str. 16 spisa iz kojeg proizlazi da je njihov vlasnik zakonski zastupnik tužitelja, a za k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dostavljen je Ugovor o zakupu na str. 20 spisa sa tužiteljem kao zakupoprimcem; na uviđaju u postupku osiguranja dokaza 2. ožujka 2023. predmetne čestice je identificirao mjernični vještak Slobodan Đekić – zapisnik na str. 215 spisa),

- da se, dakle, radi o šteti propisanoj u čl. 78. t. 1. ZL – koju je prouzročila divljač, na području lovišta tuženika, na poljoprivrednim kulturama koje obrađuje tužitelj,

- da je tužitelj štetu prijavio i naknadu štete zahtijevao u rokovima sukladno čl. 82. st. 1. ZL-a, što osim iz iskaza stranaka i svjedoka te zapisnika broj 9/2022 i 10/2022 proizlazi iz prijava i obračuna šteta (sa poštanskim povratnicama i potvrdama o primitku) na str. 24-36 spisa,

- da je, sukladno čl. 79. st. 1. ZL-a, tužitelj poduzeo radnje za sprječavanje šteta u lovištu na način da je oko parcele k. č. [katastarska čestica] postavio je farmer mrežu visine 1,5 m, a oko druge površine na k. č. [katastarska čestica] je postavio električni pastir sa 4 paralelne žice. S obzirom na prethodno navedena utvrđenja, sud zaključuje da tužitelj, temeljem prethodno citiranih odredbi ZL-a, osnovano potražuje naknadu štete od tuženika. Takav zaključak potvrđuje i sam sadržaj zapisnika broj 9/2022 i 10/2022 iz kojih proizlazi da je tuženik (nakon stručne analize komisije tuženika za utvrđivanje štete počinjene od divljači, uz sudjelovanje vođe lovne skupine tuženika te stručne osobe tuženika za provedbu lovno-gospodarske osnove, koji su svi potpisali te zapisnike uz zakonskog zastupnika tuženika) u tim zapisnicima naveo da prihvaća isplatu naknade štete tužitelju (u iznosima koje tužitelj nije prihvatio, a tuženik, iako ih je ponudio, nije niti te nesporne/ponuđene iznose isplatio tužitelju).

7. Sukladno odredbi čl. 4. t. 2. Pravilnika o stručnoj službi za provedbu lovnogospodarskih planova (Narodne novine br. 108/2019, dalje: Pravilnik) stručna osoba tuženika je dužna sastavljati zapisnike, izrađivati i obavljati sve potrebne i propisane analize, unositi podatke i izrađivati evidencije, komunikacije i izvješća te je, u konkretnom slučaju, bila dužna sastaviti zapisnik o štetama od divljači, čiji je obrazac tiskan u Prilogu 3 tog Pravilnika i njegov je sastavni dio.

Prema tom obrascu stručna osoba tuženika je bila dužna unijeti (između ostalog) sljedeće podatke: o površini poljoprivrednoj kulture, procjenu oštećenja kulture u postotku i u količini, te tržišnu cijenu (po kg / kom / m uništene kulture) u vrijeme procjene.

Uvidom u zapisnike broj 9/2022 na str. 112-113 i broj 10/2022 na str. 114-115 spisa utvrđeno je da tuženik (njegova stručna osoba) nije izvršio svoju obvezu kako je to propisno u čl. 4. t. 2. Pravilnika te da nije utvrdio niti je u te zapisnike o štetama od divljači (broj 9/2022 i 10/2022) unio podatke o površini poljoprivrednoj kulture, procjenu oštećenja kulture u postotku i u količini, a ni tržišnu cijenu u vrijeme procjene. Postupivši na opisani način (protivno posebnim propisima) tuženik je znatno otežao dokazivanje omjera oštećenja odnosno visine štete. Naime, da je tuženik u predmetni zapisnik unio podatke o oštećenjima poljoprivrednih kultura u postotku i u količini, kako je to propisano u Pravilniku i predviđeno u propisanom obrascu zapisnika, te bi se činjenice nedvojbeno znatno lakše utvrdile.

Nadalje, iz iskaza svjedoka ŽV i SV, članova komisije tuženika za utvrđivanje štete počinjene od divljači, te IV vođe lovne skupine tuženika, proizlazi da su predstavnici tuženika prilikom izvida štete na licu mjesta fotografirali nastalu štetu. ŽV je iskazala i da je prije sastavljanja zapisnika o šteti pogledala fotografije sa izvida štete, da su predmetne fotografije isprintane te da misli da se one još uvijek nalaze kod tuženika. Međutim, protivno uvjerenju suda tuženik je na izričit upit porekao da se predmetne fotografije nalaze kod njega u smislu čl. 233. st. 5. Zakona o parničnom postupku (dalje: ZPP). Po ocjeni suda tuženik neosnovano tvrdi da je u konkretnom slučaju za utvrđivanje visine oštećenja bilo potrebno odmah nakon nastanka štete angažirati vještaka koji bi utvrdio stvarni opseg oštećenja. Naime, upravo iz čl. 4. t. 2. Pravilnika te obrasca zapisnika o štetama od divljači koji je sastavni dio Pravilnika, proizlazi da je obveza stručne osobe tuženika utvrditi stvarni opseg oštećenja te u zapisnik unijeti podatke o površini poljoprivredne kulture, procjenu oštećenja kulture u postotku i u količini te tržišnu cijenu u vrijeme procjene (koji podaci izražavaju upravo opseg oštećenja), a što sve tuženik u konkretnom slučaju nije učinio.

Na temelju iskaza zakonskog zastupnika tužitelja UV i dopisa tuženika od 26. siječnja 2023. (na str. 111 spisa) proizlazi da je tuženik tužitelju zapisnike broj 9/2022, 10/2022 i 11/2022 uručio tek 30. siječnja 2023. Dakle, tek je tada tužitelj mogao utvrditi da ti zapisnici ne sadrže propisane podatke o površini poljoprivredne kulture, procjenu oštećenja kulture u postotku i u količini te tržišnu cijenu u vrijeme procjene. Logično je i životno da je tek tada nastupila potreba da tužitelj predloži osiguranje dokaza kod Općinskog suda u Pazinu. Naime, da su ti podaci od strane tuženika upisani u predmetne zapisnike može se osnovano pretpostaviti da osiguranje dokaza uopće ne bi bilo potrebno. Zato je životno i logično da se tek tada tužitelj obratio svom odvjetniku koji je relativno brzo, 14. veljače 2023., Općinskom sudu u Pazinu podnio prijedlog osiguranje dokaza (predmet tog suda posl.br.R1- 41/2023). U tom predmetu obavljen je uviđaj na licu mjesta 2. ožujka 2023., te je izrađen nalaz i mišljene vještaka poljoprivredne struke Ranka Anđelinia od 31.ožujka 2023.

Budući da je tuženik u zapisnik o šteti od divljači propustio upisati podatke o oštećenjima poljoprivrednih kultura u postotku i u količini (kako je to propisano u Pravilniku odnosno predviđeno u propisanom obrascu zapisnika), te je tužitelju takve (manjkave) zapisnike broj 9/2022, 10/2022 i 11/2022 uručio tek 30. siječnja 2023., zbog čega je tužitelj postupak osiguranja dokaza pokrenuo tek nakon toga, kao i iz razloga što je tuženik protivno uvjerenju suda porekao da se fotografije sa izvida štete nalaze kod njega, sud smatra da upravo tuženik treba snositi rizik otežanog dokazivanja omjera/visine štete zbog proteka vremena - od prosinca 2022. kada je šteta nastala do ožujka 2023. kada je provedeno osiguranje dokaza po Općinskom sudu u Pazinu, u kojem je nalaz (na str. 217-229 spisa ovog predmeta) izradio vještak Ranko Anđelini.

Zbog svega navedenog sud je omjer oštećenja utvrdio na temelju iskaza zakonskog zastupnika tužitelja, svjedoka ZV, OV, JV, MV, CV i HV (s time da je manja neslaganja u iskazima pojedinih svjedoka o količinama oštećenog povrća sud pripisao proteku vremena) te nalaza i mišljenja vještaka Ranka Anđelinija koji je u pogledu količine oštećenog povrća utemeljen na stanju prilikom uviđaja za štetu na poriluku i raštici (u tablicama pod točkama 9.1. i 9.4. nalaza)., a za ostala oštećen a povrća na podacima predlagatelja/tužitelja (jer tuženik te podatke nije unio u zapisnike o šteti od divljači), kako je navedeno u tablici pod točkom 10.1. nalaza i mišljenja, pa je tako utvrđeno da je ukupno oštećeno: 180,00 poriluka (900 kg, 20% oštećenja), 78,90 kg raštike (263 kg, 30% oštećenja), 561,50 kg crvenog radića, 208,50 kg cvjetače, 735 kg brokule, 330,40 kg cvjetače shanon, 586,00 kg kupusa i 201,00 kg kelja.

8. Budući iz izvedenih dokaza proizlazi da tužitelj svoje proizvode tužitelj prodaje u maloprodaji na štandu na tržnici u Buzetu te da je sud prihvatio iskaz SV, člana komisije tuženika za utvrđivanje štete počinjene od divljači, u dijelu u kojem je naveo da tuženik inače iznos štete procjenjuje prema tržišnim maloprodajnim cijenama, sud smatra da tužitelj osnovano potražuje naknadu štete u visini maloprodajnih cijena prema njegovom cjeniku (na str. 78 spisa), s time da te maloprodajne cijene treba umanjiti za troškove branja i pakiranja od 10% (jer je druge troškove vezano uz prodaju tužitelj već imao jer je štand cijelo vrijeme radio sa zaposlenim prodavačem) te za 5% PDV-a koji je uračunat u maloprodajnoj cijeni, odnosno ukupno za 15% u odnosu na maloprodajnu cijenu. Taj postotak bi od maloprodajne cijene trebalo odbiti i sukladno poljoprivrednom vještaku Ranku Anđeliniju koji je iskazao da su inače maloprodajne cijene povrća u odnosu na veleprodajne veće u prosjeku za petnaestak posto.

9. Prema tako utvrđenim količinama oštećenja (točka 7 ovog obrazloženja) i maloprodajnim cijenama iz tužiteljevog cjenika umanjenim za 15% (točka 8 ovog obrazloženja), utvrđena je sljedeća visina štete:

- poriluk, 180 kg x 1,69 eur/kg (1,99 eur – 15% = 1,69 eur) = 304,20 eur,

- raštika 78,90 kg x 2,25 eur/kg (2,65 eur – 15% = 2,25 eur) = 177,53 eur,

- crveni radić 561,50 kg x 4,51 eur/kg (5,31 eur -15%=4,51 eur) = 1.179,37 eura,

- cvjetača, 208,50 kg x 2,25 eur/kg (2,65 eur – 15% = 2,25 eur) = 469,13 eur,

- brokula 735 kg x 2,25 eur/kg (2,65 eur – 15% = 2,25 eur) = 1.653,75 eur,

- cvjetače shanon, 330,40 kg x 2,25 eur/kg (2,65 eur – 15% = 2,25 eur) = 743,40 eur,

- kupus, 586,00 kg x 1,35 eur/kg (1,59 eur – 15% = 1,35 eur) = 791,10 eur,

- kelj, 201,00 kg x 1,69 eur/kg (1,99 eur – 15% = 1,69 eur) = 339,69 eur, ukupno: 5.658,17 eura.

10. S obzirom na sve navedeno, a temeljem čl. 80. st. 1. ZL-a, tuženiku je naloženo da tužitelju na ime naknade štete isplati iznos od 5.658,17 eura (točka I izreke).

11. Budući se radi o nerepariranoj imovinskoj šteti zakonske zatezne kamate su dosuđene od presuđenja, po stopi koja se odnosi na ostale odnose, sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (dalje: ZOO).

12. U preostalom je dijelu tužbeni zahtjev odbijen, kao neosnovan (točka II izreke).

13. Temeljem čl. 154. st. 2. ZPP-a, sud je odlučio da svaka stranka snosi svoje troškove postupka (točka III izreke).

U Pazinu 25. srpnja 2025.

Sudac

Ivan Dujić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude može se podnijeti žalbu u roku od petnaest dana od dana dostave. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske u Zagrebu.

DNA:

- tužitelju po pun.,

- tuženiku po pun.