Republika Hrvatska

Općinski sud u Pazinu

Stalna služba u Poreču - Parenzo

Turistička 2, 52440 Poreč-Parenzo

Posl. br. P-788/2024-25

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Poreču - Parenzo, po sucu toga suda Sanji Oroz, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice NĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćnici Matei Knežević, odvjetnici u Poreču, protiv tuženika RĆ (pok. RĆ), nepoznata boravišta, zastupanog po privremenom zastupniku Kseniji Rajković, odvjetnici u Poreču, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon javne glavne rasprave zaključene 17. srpnja 2025. u prisutnosti tužiteljice, njezine punomoćnice i privremene zastupnice tuženika, 25. srpnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

Utvrđuje se da je tužiteljica vlasnica 2/8 dijela nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], sve upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], te se ovlašćuje u zemljišnoj knjizi na temelju ove presude po njezinoj pravomoćnosti, ishoditi uknjižbu prava vlasništva na svoje ime i u svoju korist, a što je tuženik dužan trpjeti.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi tvrdi da su tužiteljica i tuženik u zemljišnoj knjizi upisani kao suvlasnici nekretnina navedenih u izreci ovog rješenja, na način da je tužiteljica suvlasnica u 6/8 dijela predmetnih nekretnina, dok tuženik dolazi upisan kao suvlasnik u 2/8 dijela. Stvarno stanje da ne odgovara zemljišnoknjižnom stanju, jer da je tužiteljica, računajući i posjed svojih pravnih prednika u samostalnom, neposrednom, neprekinutom i poštenom posjedu predmetnih nekretnina već više od 50 godina. Naime, u posjedu predmetnih nekretnina da su bili roditelji tužiteljice, a nakon njihove smrti nekretnine da je nastavila koristiti tužiteljica. Kroz svo vrijeme posjedovanja, kako tužiteljica, tako i njezini pravni prednici, da su predmetne nekretnine držali isključivo kao svoje vlasništvo, pa da su na istima izvršavali sva vlasnička ovlaštenja trećima naočigled. Djed tužiteljice da je na istima sadio poljoprivredne kulture poput kukuruza, loze i salate, nakon njegove smrti na isti način da je predmetne nekretnine koristio otac tužiteljice, a po njegovoj smrti u posjed utuženih nekretnina da je ušla tužiteljica. Predmetne nekretnine da čine jednu gospodarsku cjelinu i dogovor u obitelji da je bio da pripadnu tužiteljici u cijelosti. Tužiteljici, a ni njezinim prednicima, da nitko nije zabranjivao, niti na bilo koji drugi način ih ometao u korištenju i posjedovanju predmetnih nekretnina, jer se uvijek znalo da su iste vlasništvo njezinih prednika, odnosno danas tužiteljice. Slijedom izloženoga predlaže donošenje presude sadržaja kao u izreci.

2. U svom odgovoru na tužbu tuženik se po privremenoj zastupnici protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti.

3. U dokaznom postupku pročitan je izvadak iz zemljišne knjige (str. 5), izvod iz katastarskog plana (str. 6), proveden je uviđaj na licu mjesta na k. č. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], uz sudjelovanje mjerničnog vještaka, saslušani su svjedoci ŽĆ, LĆ i GĆ, te je proveden dokaz saslušanjem tužiteljice sukladno odredbi čl. 265. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Sl. list SFRJ 4/1977, 36/1977, 36/1980, 6/1980, 69/1982, 43/1982, 58/1984, 74/1987, 57/1989, 20/1990, 27/1990, 35/1991, NN 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, dalje ZPP).

4. Tužbeni zahtjev je osnovan.

5. Među strankama nije sporno da na nekretnini koja je predmetom ovog postupka dolazi uz tužiteljicu kao suvlasnik upisan i tuženik, na način kako se to tvrdi u tužbi, a tako proizlazi i iz izvatka iz zemljišne knjige (str. 5).

6. Sporno je i odlučno u ovom postupku zapravo jesu li prednici tužiteljice bili samostalni i pošteni posjednici spornih nekretnina, odnosno je li tužiteljica samostalna i poštena posjednica istih.

6.1. U tom je kontekstu sporno i jesu li ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva predmetnih nekretnina na temelju zakona, odnosno dosjelošću.

7. Iz provedenih je dokaza, uviđaja uz sudjelovanje mjerničnog vještaka Eduarda Klimana, dipl. ing. geod. - čiji nalaz i mišljenje sud cijeni kao potpun, razumljiv i u skladu s pravilima struke, te ga stoga prihvaća u cijelosti - utvrđeno je da su pokazane nekretnine su k. č. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina] u naravi šuma, na kojoj je vidljiva u dijelu nedavno izvršena sječa šume i to na k. č. br. [katastarska čestica], površine 967 m[2] prema službenom katastarskom stanju. Ta čestica da s južne strane graniči s asfaltiranom cestom koja vodi u Rafaele, s istočne s maslinikom, dok sa sjeverne strane graniči s zaraštenim poljskim putem na k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. K. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] da prema službenom katastarskom stanju ima površinu 5135 m[2] , te da ista s južne strani graniči s asfaltiranom cestom za Rafaele, dok sa sjeverne strane graniči s k. č. br. [katastarska čestica]. K. č. br. [katastarska čestica], s tlocrtnom površinom prema službenom katastarskom stanju od 11705 m[2] , da s istočne strane graniči s ranije spomenutim poljskim putem na k. č. br. [katastarska čestica], dok ostale međe nisu vidljive jer je ista u bloku s ostalim šumskim zemljištem.

8. Iz iskaza saslušanih svjedoka, a čije iskaze sud cijeni u cijelosti vjerodostojnim, jer nisu drugim u postupku provedenim dokazima dovedeni u pitanje, pa je stajalište suda da ih treba cijeniti vrijednosno pozitivno - utvrđeno je da su u posjedu predmetnih nekretnina u cijelosti prije tužiteljice bili njezin djed FĆ, koji je umro 1992., a nakon njegove smrti njezin otac koji se zvao također FĆ, koji je umro 2006., a koji su predmetne nekretnine koristili dijelom kao vinograd, dijelom kao oranicu, a dijelom za ispašu i kao šumu. Nakon smrti oca tužiteljice zemljište da više nije obrađivano kao oranica i vinograd, međutim u nekretnine koje su predmetom postupka da koristi tužiteljica pa na istima pili drva za ogrjev. Ovako iskazuje i tužiteljica, pa kako njezin iskaz drugim u postupku provedenim dokazima nije doveden u pitanje, sud ga cijeni vjerodostojnim i istinitim.

9. Iz tako provedenih dokaza nedvojbeno je utvrđeno da je tužiteljica, a posredstvom i svojih pravnih prednika, u kontinuiranom, samostalnom posjedu spornih nekretnina svakako više od 30 godina (razdoblje nakon smrti djeda tužiteljice).

10. Predmetom ovog postupka je utvrđenje prava vlasništva na nekretnini. Jedan od načina stjecanja prava vlasništva je i pravni institut dosjelosti na kojem tužiteljica, a ista je pravna slijednica djeda joj FĆ, te oca FĆ i zasniva svoj tužbeni zahtjev. Dosjelost je stjecanje prava vlasništva neke stvari njezinim neprekidnim, samostalnim posjedovanjem kroz zakonom određeno vrijeme. Time se višegodišnjem posjedovanju priznaje vlasničkopravni učinak čime se uklanja razlika između faktičnog i pravnog. Pravni učinci dosjelosti nastupaju po samom zakonu čim se ispune sve propisane pretpostavke. U konkretnom slučaju tužiteljica je računajući i svoje pravne prednike u posjedu predmetnih nekretnina više od 20 godina, pa se kao mjerodavna može primijeniti odredba čl. 159. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/14 dalje ZV) prema kojoj samostalni posjednik nekretnine, kojemu je posjed barem pošten, stječe istu dosjelošću u vlasništvo protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja.

11. Prema čl. 11. st. 2. i čl. 18. st. 5. ZV-a samostalnost i poštenje posjeda se predmnijevaju, a tuženik u ovom postupku nije dokazao suprotno.

12. Slijedom svega navedenog, tužiteljica je dosjelošću stekla pravo vlasništva nekretnina koje su predmetom postupka.

13. Prema odredbi čl. 130. st. 1. ZV-a tko stekne pravo vlasništva nekretnina na temelju zakona, a tu spada i dosjelost i nasljeđivanje, ovlašten je ishoditi upis stečenog prava vlasništva u zemljišnoj knjizi, pa je sukladno istoj, a temeljem gore navedenog odlučeno kao u izreci.

14. Kako tužiteljica nije tražila trošak, a uspjela je u postupku, već je trošak zatražila privremena zastupnica tuženika (a o njemu će biti odlučeno posebnom odlukom po pravomoćnom okončanju ovog postupka) o istom nije ni odlučivano.

U Poreču, 25. srpnja 2025.

S u d a c:

Sanja Oroz

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu, a podnosi se putem ovog suda, u roku od 15 dana od dana dostave.

Dna:

1. Tužiteljica p.p.,

2. Tuženik, po privremenoj zastupnici.