REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U MAKARSKOJ

STALNA SLUŽBA U IMOTSKOM

Pr-13/2024-15

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Makarskoj Stalna služba u Imotskom, po sucu Mariji Ćosić u pravnoj stvari tužitelja: ĐZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] kojeg zastupa punomoćnik Ivo Gabrić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Kasalo & Raić d.o.o., Poljička cesta 26 D, 21 000 Split, protiv tuženika:

ISKOPI ČIGRA d.o.o., OIB:86652112498, Biokovska 4, 21 260 Imotski, zastupano po punomoćniku Tomislavu Dumenčiću, odvjetniku u Zagrebu, Slovenska ulica 13, radi isplate plaće, nakon održane glavne rasprave 06. lipnja 2025., objave dana 25. srpnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku ISKOPI ČIGRA d.o.o., OIB: 86652112498, Biokovska 4, 21 260 Imotski, da u roku 15 dana isplati tužitelju ĐZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], iznos 7.962,00 EUR uvećano za zatezne kamate koje teku kako slijedi:

na iznos 1.327,00 EUR od 16. ožujka 2023.

na iznos 1.327,00 EUR od 16. travnja 2023.

na iznos 1.327,00 EUR od 16. svibnja 2023.

na iznos 1.327,00 EUR od 16. lipnja 2023.

na iznos 1.327,00 EUR od 16. srpnja 2023.

na iznos 1.327,00 EUR od 16. kolovoza 2023. pa do isplate po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena do dana 31. prosinca 2023. za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od dana 1. siječnja 2024. se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena.

II. Nalaže se tuženiku ISKOPI ČIGRA d.o.o., OIB: 86652112498, Biokovska 4, 21 260 Imotski, da u roku 15 dana naknadi tužitelju ĐZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], parnični trošak u iznosu od 1.500,00 EUR-a sa zateznom kamatom koja teče od dana donošenja prvostupanjske odluke

2.

(25.07.2025.) do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.

Obrazloženje

1.Tužitelj navodi da tuženik - ISKOPI ČIGRA d.o.o., OIB:86652112498, Biokovska 4, 21260 Imotski (u daljnjem tekstu: tuženik) i tužitelj ĐZ, [adresa] kao radnik (u daljnjem tekstu: tužitelj) su sklopili Ugovor o radu na određeno vrijeme te je tužitelj uredno izvršavao svoje radne zadatke na radnom mjestu voditelja gradilišta sve dok, zbog propusta tuženika, od strane Državnog inspektorata nije zatečen u nezakonitom radu. Naime, 1. kolovoza 2023. proveden je inspekcijski nadzor od strane Državnog inspektorata Republike Hrvatske prilikom čega je utvrđeno da tuženik za tužitelja nije izvršio zakonitu prijavu rada kod nadležnih tijela te je tužitelj od strane tuženika doveden u zabludu vezano za zakonitu prijavu radnog odnosa i ishođenje potrebne dozvole za boravak i rad.

2.Tužitelj dalje navodi da nakon provedenog inspekcijskog nadzora Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske je donijelo rješenje kojim se tužitelj protjeruje iz Europskog gospodarskog prostora (u daljnjem tekstu EGP) te mu je izrečena zabrana ulaska i boravka u EGP-u u trajanju od jedne (1) godine čime je tužitelju nanesena višestruka šteta budući da mu je supruga iz Republike Hrvatske te često dolazi u Republiku Hrvatsku. Nadalje, tužitelj navodi da mu nije isplaćena plaća za obavljeni rad niti mu je dostavljen obračun neisplaćenih plaća, pa je time tuženik nezakonito uskratio tužitelju osiguranje te obračun i isplatu plaće za obavljeni rad i da je po punomoćniku, iako to nije bila njegova obveza, budući da se radi o materijalnom potraživanju, podnio zahtjev za zaštitu prava radnika kojemu tuženik nije udovoljio pa je tuženik kao poslodavac svojim postupanjem povrijedio niz važećih propisa te tužitelju kao radniku nanio štetu i u vidu izmakle koristi koju je mogao steći da mu nije izrečena zabrana, te je ovlašten potraživati isplatu plaće u iznosu 7.962,00 EUR uvećano za zatezne kamate koje teku na svaki pojedini iznos od dospijeća pa do isplate sve sukladno pozitivnim propisima, pa slijedom navedenog tužitelj ima pravni interes za podnošenje tužbe.

3.Tuženik u odgovoru na tužbu protivio se tužbi i tužbenom zahtjevu navodeći da između tužitelja i tuženika nije zasnovan radni odnos temeljem kojega bi tužitelj imao pravo potraživati od tuženika plaću, niti bilo koja druga materijalna prava, pa shodno tome niti naknadu štete u vidu izmakle koristi. Tuženik dalje navodi da je s tužiteljem vodio pregovore o sklapanju ugovora o radu, no upravo suprotno navodima uz tužbe, tužitelj je taj koji je vodio pregovore nepošteno te radi propusta u ponašanju tužitelja, ugovor o radu nije zaključen, a u prilog navedenom govori i činjenica da tužitelj niti ne raspolaže ugovorom o radu koji predstavlja nužni korak u pribavljanju radne dozvole od strane poslodavca. Tuženik kao poslodavac nije mogao pravovremeno zatražiti izdavanje radne dozvole za tužitelja jer isti nije dostavio tuženiku svu dokumentaciju koja je poslodavcu bila potrebna za prijavu radi izdavanja radne dozvole, međutim i pored toga tuženik je tužitelju ponudio sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme za radno mjesto „radnik niskogradnje“ za osnovnu plaću u bruto iznosu od 1.100,00 EUR-a. Tuženik ističe da nije došlo do zasnivanja radnog odnosa zbog propusta tužitelja, jer mu je isti u više navrata skretao pozornost na potrebu pravovremene i

3.

žurne dostave dokumentacije kako bi tuženik mogao postupiti sukladno zakonskim obvezama i podnijeti prijavu Hrvatskom zavodu za zapošljavanje radi potrebe zapošljavanja stranca i to državljanina Republike Srbije, a da bi mogao podnijeti prijavu za izdavanje dozvole za boravak i rad, tuženik je Hrvatskom zavodu za zapošljavanje trebao dostaviti i dokaz o sklopljenom ugovoru o radu, kojega nije mogao dostaviti iz spomenutih razloga. Pogrešni su navodi tužitelja da je bio doveden u zabludu glede zakonite prijave radnog odnosa i ishođenja dozvole za boravak i rad, jer je isti sam svjestan da je za ishođenje dozvole za boravak i rad trebalo prethodno sklopiti ugovor o radu te dostaviti dokumentaciju koju tužitelj unatoč više poziva nije dostavio, pa slijedom toga isti nije doveden u zabludu jer je radnu dozvolu trebao i on primiti.

4.Sud je u dokaznom postupku pročitao zapisnik Državnog inspektorata od 01. kolovoza 2023.(str.5 i 6), pročitao rješenje Ministarstva unutarnjih poslova Policijske uprave Dubrovačko Neretvanska, Policijska postaja Korčula od 24. kolovoza 2023.(str. 8 do 10 i 43 do 48), izvršio uvid u presliku putovnice tužitelja (str.11 do 21), pročitao zahtjev za zaštitu prava radnika od 15. studenog 2023. (str.22 do 24), izvršio uvid u povratnicu i potvrdu o primitku (str. 25 i 26),saslušao tužitelja kao parničnu stranku, saslušao zz tuženika MZ i saslušao svjedoka NZ sina Đ.

5.Tužitelj ĐZ sin M u svom iskazu navodi da je sa izvjesnim N, prije nego što sam došao u Hrvatsku kontaktirao i tada mu je rekao da ima dozvolu za boravak i rad u Republici Hrvatskoj koja vrijedi do 25.03.2023. godine pa mu je rečeno da će poslodavac ishoditi novu dozvolu za rad, a da je važeću dozvolu e-mail proslijedio na ured tuženika, i dostavio diplomu, potvrdu o nekažnjavanju i presliku putovnice kako bi poslodavac mogao ishodio dozvolu za rad u RH. Tužitelj navodi da sa tuženikom prilikom dolaska nije zaključio Ugovor o radu, a da je sa prethodnim poslodavcem imao zaključen Ugovor o radu. Tužitelj dalje navodi da mu nije poznato što je sve poslodavac trebao uputiti Zavodu za zapošljavanje kako bi ishodio dozvolu za rad ali da on počinje raditi kod tuženika 04. ili 05. svibnja 2023. godine a koji rad se obavljao na otoku Braču. Kako sa tuženikom nije zaključio Ugovor o radu sa istim se usmeno dogovorio da će mu tuženik za njegov rad mjesečno isplaćivati na račun 1.500,00 EUR-a, a da prilikom davanja iskaza kod inspekcijskog nadzora sve što je naveo je isključivo izjavio po uputama direktora zz tuženika MZ, da bi nakon inspekcijskog nadzora dobio rešenje kojim se protjeruje iz Evropske unije na razdoblje od godinu dana.

6.ZZ tuženika MZ pok. T u svom iskazu navodi da je sa tužiteljem zaključio pisani Ugovor o radu dana 26.07.2023. godine, ( ali mu nije poznato da li je potpisan od strane tužitelja) a razlog zaključenja je taj dan jer mu tužitelj na njegovo uporno inzistiranje nije dostavio svu potrebnu dokumentaciju i da je njegova služba dana 21.07.2023.godine uputila dopis konzulatu u Republici Srbiji da dostavi potvrdu o nekažnjavanju za tužitelja, a sve kako bi mogli za istoga ishoditi radnu dozvolu i tada je dogovorena plaća u iznosu od neto 1.500,00 EUR-a i da je njegova obveza da tužitelju isplati plaću za razdoblje od 18.06.2023.g. do 27.07.2023.g. a koju plaću je isplatio neposredno prije inspekcijskog nadzora i da tužitelj nije bio na njegovu gradilištu na otoku Braču.

4.

7.Svjedok NZ sin Đ u svom iskazu navodi da je bio zaposlenik tuženika kao inženjer građevine i to u razdoblju od devet mjeseci, a da mu je radni odnos prestao 24.05.2023.godine. Svjedok dalje navodi da je dana 28. travnja 2023.g. u prisutnosti MZ telefonskim putem razgovaram sa ĐZ o njegovu zapošljavanju kod tuženika, a da mu nije poznato da li je tada tužitelju rečeno koju dokumentaciju treba donijeti u vezi zapošljavanja i da taj dio posla je vodila njihova pravna služba i da je tužitelj započeo raditi kod tuženika dana 01.05.2023.g. i to na Braču i da mu je on osobno davao upute kako će obavljati poslove poslovođe gradilišta, jer je tada tužitelj imao fakultet građevine.

8.Odredbom članka 3. Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada („Narodne novine“ broj 151/22 – u daljnjem tekstu: ZSNR) propisano je da neprijavljeni rad se definira u užem i širem smislu:

-neprijavljeni rad u užem smislu je rad koji s obzirom na narav i vrstu rada i ovlasti poslodavca ima obilježje radnog odnosa, a nije zakonito ugovoren ili nema valjanu pravnu osnovu odnosno za koji nije uspostavljena odgovarajuća prijava na obvezna osiguranja u skladu s posebnim propisima te u smislu ovoga Zakona obuhvaća sljedeće pojavne oblike:

1. obavljanje rada bez prijave na obvezno mirovinsko osiguranje prije početka rada, s prvim danom početka rada odnosno na odgovarajuće radno vrijeme ili

2. obavljanje rada bez sklopljenog ugovora o radu u pisanom obliku ili bez pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu ili

3. obavljanje rada na temelju drugih sklopljenih obvezno pravnih ugovora između poslodavca i fizičke osobe kada takav rad s obzirom na svoju narav i vrstu te ovlasti poslodavca ima obilježja posla za koji se zasniva radni odnos ili

4. zapošljavanje državljanina treće zemlje protivno odredbama propisa kojim se uređuju uvjeti ulaska, kretanja, boravka i rada stranaca koji su državljani trećih zemalja.

-neprijavljeni rad u širem smislu obuhvaća rad koji prema svojim obilježjima predstavlja izbjegavanje obveza koje poslodavac ima vezano uz plaću radnika, a u smislu ovoga Zakona obuhvaća sljedeće pojavne oblike:

1. radni odnos u kojem se ne isplaćuje povećana plaća radniku i ne uplaćuju propisana javna davanja na povećanu plaću i iz povećane plaće ili

2. isplaćivanje plaće ili dijela plaće bez obračuna i uplate propisanih javnih davanja.

9.Neprijavljeni rad u užem i širem smislu je zabranjen.

10.Odredbom članka 6. ZSNR-a propisano je da kada nadležni inspektor u postupku inspekcijskog nadzora utvrdi postojanje neprijavljenoga rada iz članka 3. stavka 2. ovoga Zakona, smatrat će se da je radnik koji je obavljao takav rad neprekidno bio u radnom odnosu u punom radnom vremenu kod poslodavca u trajanju od šest mjeseci koji prethode danu u kojem je izvršen nadzor i utvrđena činjenica neprijavljenoga rada.

11.Odredbom članka 10. ZSNR-a je propisano da je poslodavac dužan za svaki mjesec pretpostavljenog razdoblja rada iz članka 6. ovoga Zakona isplatiti plaću za puno radno vrijeme u visini mjesečne bruto medijalne plaće u Republici Hrvatskoj te doprinos za obvezna osiguranja koji se isplaćuje na plaću (medijalna bruto plaća iznosila 1.327,00 EUR).

5.

12.Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno, kao i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, a sukladno odredbi čl. 8. Zakon o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22.,114/22.,155/23 dalje ZPP) ovaj sud smatra da je tužbeni zahtjev osnovan.

13.Iz rješenja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Dubrovačko Neretvanska, Policijska postaja Korčula od 24. kolovoza 2023. g. proizlazi da je tužitelj protjeran EGP, te da mu prestaje zakonit boravak u RH i određena mu je zabrana ulaska i boravka u EGP u trajanju od jedne godine računajući od dana uručenja rješenja. Iz provedenog inspekcijskog nadzora nesporno je utvrđeno da je tužitelj zatečen na nezakonitom radu dana 27.07.2023. i to u mjestu Vela Luka predio Prapatna na poslovima voditelja gradilišta na postavljanju glavnog vodnog strujnog kabela iz mjesta Vela Luka prema moru.

14.Nije osnovan navod zz tuženika da je tužitelj odgovoran zato što s njim nije zaključen Ugovor o radu. Naime, radnik mora dostaviti poslodavcu uvjerenje o nekažnjavanju ne starije od 6 mjeseci i presliku putovnice temeljem koje dokumentacije poslodavac traži dozvolu za boravak i rad od Zavoda za zapošljavanje. Kada MUP izda dozvolu za boravak i rad u kojoj dozvoli treba biti naveden početak i završetak rada i tek nakon toga se potpisuje Ugovor o radu i ide prijava na mirovinsko i zdravstveno osiguranje. To što je tužitelj zatečen u nezakonitom radu dana 27.07.2023. g. povlači njegovu odgovornost jer je isti protjeran iz Evropskog gospodarskog prostora, a poslodavac je imajući u vidu odredbe članka 3., članka 6. i članka 10. Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada u obvezi isplatiti zatraženi iznos, pa je slijedom iznijetog ovaj sud u cijelosti usvojio tužbeni zahtjev.

15.Ovaj sud je temeljem čl. 154. i 155. ZPP-a obvezao tuženika da nadoknadi tužitelju troškove parničnog postupka i to: za sastav tužbe 100 bodova temeljem tarifnog broja 7 točka 1 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (N.N.142/12., 103/14. i 107/15. u daljnjem tekstu Tarifa.), za sastav podnesaka od 31.10.2024., 27.03.2025. po 100 bodova temeljem tarifnog broja 8 točka 1 citirane Tarife, za pristup punomoćnika na ročišta dana 18.12.2024., 25.03.2025., 06.06. 2025. po 100 bodova temeljem tarifnog broja 9. točka 1 citirane Tarife, što zbrojeno iznosi 600 bodova i što pomnoženo sa 2,00 EUR-a daje iznos od 1.200,00 EUR-a i što pomnoženo sa PDV-om daje dosuđeni iznos od 1.500,00 EUR-a.

U Imotskom 25.srpnja 2025.

S u d a c:

Marija Ćosić

6.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 15 dana na Županijski sud a putem ovog suda.

DNA:

- Ivo Gabrić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Kasalo & Raić d.o.o., Poljička cesta 26 D, 21 000 Split,

- Tomislav Dumenčić, odvjetnik u Zagrebu, Slovenska ulica 13.