REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-1436/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A I R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Ingrid Šegon, u pravnoj stvari I-tužitelja ĐĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kao nasljednika pok. ĐĐL, kojeg zastupa punomoćnica Maja Bosnić Tabain, odvjetnica u [adresa] i II-tužiteljice KĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kao nasljednice pok. ĐĐL, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d., OIB: 26187994862 Zagreb, Vatroslava Jagića 33, kojeg zastupa punomoćnik Alen Čičak, odvjetnik u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 10. lipnja 2025. u prisutnosti zamjenika punomoćnice I-tužitelja VĐ, odvjetnika u [adresa], odsutnosti uredno pozvane II-tužiteljice te u prisutnosti zamjenice punomoćnika tuženika Zrinke Žužul, odvjetnice u Zagrebu, na ročištu za objavu presude 25. srpnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d. da I-tužitelju ĐĐ kao nasljedniku pok. tužiteljice ĐĐL naknadi neimovinsku štetu u iznosu 7.792,94 eura sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 22. veljače 2020. do isplate i to do 31. prosinca 2022. po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvoga kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena te od 1. siječnja 2024. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za svako polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi za dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d. da I-tužitelju ĐĐ kao nasljedniku pok. tužiteljice ĐĐL naknadi imovinsku štetu u iznosu 436,24 eura sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 21. veljače 2020. do isplate i to do 31. prosinca 2022. po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvoga kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena te od 1. siječnja 2024. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za svako polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi za dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d. da I-tužitelju ĐĐ kao nasljedniku pok. tužiteljice ĐĐL naknadi parnične troškove u iznosu od 1.675,12 eura sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 25. srpnja 2025. do isplate prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, sve u roku 15 dana, dok se u preostalom dijelu zahtjev I-tužitelja za naknadu troškova postupka odbija kao neosnovan.

IV. Odbija se zahtjev I-tužitelja ĐĐ za naknadu imovinske štete u iznosu 66,36 eura sa pripadajućim zateznim kamatama kao neosnovan.

V. Odbija se zahtjev I-tužitelja ĐĐ za naknadu neimovinske štete u iznosu 2.676,63 eura sa pripadajućim zateznim kamatama kao neosnovan.

VI. Odbija se zahtjev I-tužitelja ĐĐ za isplatu zatezne kamate na dosuđeni iznos neimovinske štete u iznosu od 7.792,94 eura za razdoblje od 21. veljače 2020. do 22. veljače 2020. kao neosnovan.

VII. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova postupka u odnosu na I- tužitelja kao neosnovan.

r i j e š i o j e:

I. Tužba se u odnosu na II-tužiteljicu KĐ kao nasljednicu pok. ĐĐL smatra povučenom.

II. Nalaže se II-tužiteljici KĐ naknaditi tuženiku Croatia osiguranje d.d. troškove postupka u iznosu od 250,00 eura sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 25. srpnja 2025. do isplate prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, sve u roku 15 dana, dok se u preostalom dijelu zahtjev tuženika za naknadu troškova postupka odbija kao neosnovan.

III. Dopušta se preinaka tužbe koju je I-tužitelj ĐĐ učinio na ročištu od 10.06.2025.

Obrazloženje

1. Prednica I-tužitelja i II-tužiteljice u ovom postupku pok. KĐL u tužbi od 08. travnja 2020. navodi da je 23.08.2019. stradala kao putnica u vozilu reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao CĐ kada je na njih naletio osobni automobil reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao MĐ, a koji je prouzročio prometnu nesreću uslijed pretjecanja. Vozilo reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao CĐ, a u kojem je prednica tužitelja bila putnica bilo je osigurano kod tuženika zbog čega smatra da je tuženik pasivno legitimiran. U opisanoj nesreći da je tužiteljica pretrpjela teške tjelesne ozljede zbog čega je upućena u Opću bolnicu Dubrovnik te je daljnje liječenje nastavila u specijalističkim ordinacijama pa se prisiljena liječiti. Tužiteljica se prije podnošenja tužbe obratila tuženiku pisanim putem radi mirnog rješenja spora, ali do istog nije došlo. Stoga tužiteljica potražuje s naslova neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje (pri čemu fizički bolovi, strah, smanjenje životnih aktivnosti i naruženost predstavljaju kvalifikatorne okolnosti) iznos od 172.000,00 kuna sa pripadajućom zateznom kamatom tekućom od 14.02.2020. do isplate i iznos od 10.000,00 kn s naslova tuđe pomoći i njege sa zakonskom zateznom kamatom od 14.02.2020. do isplate s time da je tuženik tužiteljici u mirnom postupku u mjesecu ožujku 2020. isplatio nesporni iznos od 50.000,00 kuna

2. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje nastanak štetnog događaja od 23.08.2019. u mjestu Stobreč na kolniku D-414 prilikom koje je tužiteljica zadobila tjelesne ozljede kao putnica u vozilu za specijalne namjene (vozilo hitne pomoći) reg. oznake [registarska oznaka] koje je u vrijeme štetnog događaja bilo osigurano kod tuženika. Tuženik je predložio da se o istoj parnici radi postizanja intervencijskog efekta obavijesti MĐ koji je upravljao vozilom reg. oznake [registarska oznaka] koje je bilo osigurano kod Uniqa osiguranja. Tuženik potvrđuje da je tužiteljici u mirnom postupku isplatio iznos od 50.000,00 kuna čime smatra da je u cijelosti namirio nanesenu štetu. Tuženik osporava visinu štete koju potražuje tužiteljica, tijek zakonskih zateznih kamata i ne protivi se provođenju dokaza medicinskim vještačenjem radi utvrđenja visine štete i izvođenju dokaza saslušanjem tužiteljice. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice uz naknadu troškova postupka.

3. Sud je obavijesti poslovni broj Pn-825/2020-5 od 15.05.2020. na temelju članka 211. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) obavijestio o otpočetoj parnici Uniqa osiguranje d.d. obzirom da je vozilo reg oznake PG-FM-212 koje je sudjelovalo u prometnoj nesreći od 23.08.2019. bilo osigurano kod Uniqa osiguranja d.d. radi eventualnog miješanja na strani tuženika. Navedena obavijest uredno je dostavljena Uniqa osiguranju d.d. koje do donošenja odluke u ovom postupku nije dalo izjavu o miješanju u parnicu.

4. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u Potvrdu Policijske uprave Dubrovačko-neretvanske od 04.02.2020. o prometnoj nesreći (stranica 5-7 spisa),

zapisnik o očevidu PU Dubrovačko-neretvanske od 26.08.2019. (stranica 8-10 spisa), Foto-elaborat broj PU Dubrovačko-neretvanske 511-03/08/02-KU-53-19 (stranica 11- 27 spisa), medicinsku dokumentaciju za tužiteljicu KĐL (stranica 28-79, 299-301 spisa), rješenje Općinskog suda u Dubrovniku broj Kov- 46/2007 od 31.08.2020. o potvrđivanju optuženice protiv MĐ (stranica 98- 100 spisa), presliku zdravstvenog kartona za tužiteljicu KĐL (stranica 102-240 spisa), proveo je medicinsko vještačenje po vještaku prof. dr.sc. Borisu Božiću, specijalisti neurokirurugu i prim. Gordanu Makariću, specijalistu psihijatrije (stranica 270-273 spisa), uvid u račun poliklinike Glavić (stranica 302 spisa), saslušao svjedokinju KĐ te izveo dokaz saslušanjem vještaka Borisa Božića i Gordana Makarića (stranica 305-307 spisa) te izveo dokaz uvidom u cjelokupnu dokumentaciju priloženu spisu.

5. Tijekom postupka preminula je prednica tužitelja KĐL te je sud rješenjem od 7.11.2023. utvrdio prekid postupka zbog smrti tužiteljice ĐĐL te da će se postupak nastaviti kad nasljednik ili staratelj ostavštine preuzme postupak ili kad ih sud na prijedlog protivne strane ili po službenoj dužnosti pozove da to učine.

6. Podneskom od 17.08.2024. I-tužitelj ĐĐ se očitovao navodeći da predlaže nastavak prekinutog postupka.

7. Sud je rješenjem od 21.08.2024. pozvao ĐĐ i KĐ da kao nasljednici pokojne tužiteljice preuzmu postupak u ovoj pravnoj stvari te je nastavio postupak u odnosu na ĐĐ kao I-tužitelja i KĐ kao II-tužiteljicu.

8. Na ročištu održanom 10.06.2025. na koje je sud pozvao I-tužitelja ĐĐ kao nasljednika ĐĐL po punomoćnici te KĐ ĐĐL kao nasljednicu ĐĐL, a na koje ista iako uredno pozvana nije pristupila, punomoćnica tuženika predložila je da sud donese rješenje kojim se tužba u odnosu na KĐ smatra povučenom obzirom na to da ista kao nasljednica ĐĐL koja je preminula nije preuzela postupak, niti je pristupila na ročište na koje je uredno pozvana.

U odnosu na II-tužiteljicu KĐ

9. Obzirom na to da II-tužiteljica KĐ kao nasljednica pok. tužiteljice ĐĐL nije preuzela postupak, niti je pristupila na ročište iako je uredno pozvana, to se tužba u odnosu na KĐ kao nasljednicu ĐĐL smatra povučenom zbog čega je odlučeno kao pod točkom I. izreke rješenja.

10. Odredbom čl. 158. st. 1. ZPP propisano je da tužitelj koji povuče tužbu ili se odrekne tužbenog zahtjeva dužan je tuženiku naknaditi troškove postupka. Imajući u vidu da se tužba u odnosu na tužiteljicu KĐ kao nasljednicu pok. ĐĐL smatra povučenom iz naprijed navedenih razloga, to je tuženiku sukladno zahtjevu valjao dosuditi troškove postupka za zastupanje po punomoćniku sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23; dalje: OT), vrijednosti predmeta spora i zatraženom troškovniku i to za pristup na ročište od 10.06.2025. prema Tbr. 9/1- 100 bodova uz vrijednost boda od 2,00 eura odnosno 200,00 eura pripadajući pdv od 25% od 50,00 eura, ukupno 250,00 eura, dok je u preostalom dijelu zahtjev tuženika odbijen s time da podneskom od 17.10.2024. tuženik dostavlja punomoć za zastupanje u ovom postupku što ne predstavlja radnju za koju bi sud dodijelio troškove zastupanja.

11. Na dosuđeni trošak tuženiku su dosuđene zakonske zatezne kamate sukladno članku 30. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20, 114/22 i 06/24; dalje: OZ) i članku 29. stavak 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21,114/22, 156/22 i 155/23 -dalje: ZOO) tekuće od donošenja odluke do isplate. Stoga je odlučeno kao pod točkom II. izreke rješenja

U odnosu na I-tužitelja ĐĐ kao nasljednika ĐĐL

12. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno kao i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka sukladno članku 8. ZPP, ovaj sud smatra da je tužbeni zahtjev osnovan do visine navedene u točci I. izreke presude.

13. Predmet spora je zahtjev I-tužitelja kao nasljednika pok. tužiteljice ĐĐL za naknadu štete na temelju članka 1045. ZOO u svezi članka 1100. ZOO-a (za naknadu neimovinske štete) i članka 1095. stavak 1. ZOO-a (za naknadu imovinske štete za tuđu pomoć i njegu i troškova liječenja), pri čemu nije sporan nastanak štetnog događaja, pasivna legitimacija i odgovornost, a sporni su osnova i visina štete jer tuženik tvrdi da je isplatom iznosa od 50.000,00 kuna u cijelosti naknadio štetu prednici tužitelja VĐL.

14. U odnosu na spornu osnovu i visinu tužbenog zahtjeva sud je izveo dokaz medicinskim vještačenjem u pravcu ocjene povrede prava osobnosti (pretrpljeni fizički bolovi, pretrpljeni strah, duševni bolovi zbog smanjenje životne i radne aktivnosti i duševni bolovi zbog naruženosti) te potrebe za tuđom pomoći i njegom, kada je završeno liječenje tužiteljice odnosno stabilizacije zdravstvenog stanja po vještacima dr. med. Borisu Božiću i dr. med. Gordanu Makariću. Vještaci su u svom nalazu i mišljenju naveli da je tužiteljica stradala kao putnica u vozilu saniteta u prometnoj nezgodi 23. kolovoza 2019., na način opisan u tužbi. Prema priloženoj medicinskoj dokumentaciji pri tome je zadobila akutni epiduralni hematom temporalno lijevo, akutne subduralne hematome fronotemporalno lijevo i interhemisferično frontalno, traumatsku subarahnodalnu hemoragiju – SAH traumaticus, prijelom baze drugog vratnog kralješka – dens axisa sa dorzalnim pomakom, subluksaciju vratne kralješnice u seg. CIV-CV Tužiteljica je na psihičkom planu razvila pogoršanje simptomatike Organskog poremećaja raspoloženja (F06.3), kao posljedicu moždane ozljede. Između štetnog događaja i ozljeda, kao i razvoja pogoršanja psihičkog poremećaja, postoji izravna uzročno-posljedična veza. Kod tužiteljice je došlo do povrede tjelesnog i duševnog zdravlja. Tužiteljica je zbog zadobivenih ozljeda i tijekom liječenja trpjela fizičke bolove jakog intenziteta tjedan dana, srednjeg intenziteta mjesec dana, manjeg intenziteta šest tjedana. Tužiteljica pri štetnom događaju nije trpjela primarni strah. Do smirivanja akutnih simptoma trauma i prilagodbe na novonastalo stanje trpjela je sekundarni strah umjerenog do jakog oscilirajućeg intenziteta sveukupno do 3 dana, te potom umjereni oscilirajući strah sveukupno do 4 tjedna. Po navedenom trpjela je slabiji oscilirajući strah sveukupno do 6 tjedana. Tuđa pomoć bila joj je potrebna 3 sata dnevno kroz pet tjedana, dok su trajali bolovi jakog i srednjeg intenziteta. Nakon toga pet tjedana po jedan sat dnevno. Ista je bila potrebita za održavanje osobne higijene, obavljanje kućnih poslova (kuhanje, peglanje, spremanje) nabavku i pripremu hrane, odvoženje i vraćanje na liječnike preglede i kontrole. U odnosu na naruženje postoji defekt kosti lijevo zaostao nakon osteklastične kraniotomije lijevo frontoparaietalno što dovodi do naruženja srednjeg stupnja. Liječenje tužiteljice završeno je 21.02.2020., dok je status psihičkih funkcija stabiliziran 18.12.2019. Duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti objednjeno i realno cijene 27% (s neurokirurškog motrišta 20%, s psihijatrijskog motrišta cijenimo 10%), te će tužiteljica u tom omjeru morati ulagati pojačane napore u svom životu.

15. Na ročištu održanom 05.09.2022. tužiteljica je ostala kod prijedloga da se sasluša svjedokinja KĐ na okolnost potrebe za tuđom pomoći i njegom i na okolnost povrede prava osobnosti, jer tužiteljica zbog svog zdravstvenog stanja nije u mogućnosti iskazivati o ovim okolnostima, predložila je saslušanje vještaka dr. Borisa Božića i dr. Gordana Makarića radi pojašnjenja nalaza i mišljenja, sve nakon saslušanja svjedokinje KĐ. Tuženik je naveo kao u odgovoru na tužbu, ostao kod svih iznesenih prigovora, usprotivio se saslušanju vještaka jer tužiteljica nije imala primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka kako je to navedeno u podnesku od 25. travnja 2022. i predložio da da trošak ročišta padne na teret tužiteljice bez obzira na uspjeh u sporu. Punomoćnk tužiteljice usprotivio se prijedlogu tuženika za snošenje troška ročišta jer su vještaci dužni po ZPP-u usmeno dati nalaz i mišljenje te je tužiteljica predložila i saslušanje svjedokinje za koje saslušanje je potrebno odrediti ročište.

16. Na ročištu održanom 16.01.2023. saslušana je svjedokinja KĐ koja je navela da je tužiteljica njezina majka te je ona prije prometne nesreće bila pokretna i sama je živjela u svojoj kući u [adresa]. Nakon nesreće njezino zdravstveno stanje je značajno pogoršano, a svakim danom ono je sve teže. Majka je nepokretna, smještena je u Domu u Konavlima, zglobovi na nogama su joj kontrahirali, stalno leži u krevetu u fetus položaju, a samo ponekad je podignu u invalidska kolica, ali sjedi sve teže. Njoj je potrebna briga 24 sata na dan. Na posebno pitanje punomoćnika tužiteljice navela je da je nakon nesreće tužiteljica bila u bolnici gdje je liječena, nakon toga je smještena u dom u Remetama, a nakon toga u dom u Konavlima. Nije nakon nesreće više bila kod svoje kuće. Majka je prije nesreće bila pokretna, samostalno je rješavala svoje potrebe, kuhala je, živjela je sama u kući, a samo povremeno su angažirali pomoć radi čišćenja cijele kuće. Tužiteljica nije orijentirana u vremenu i prostoru, ne zna gdje se nalazi, koji je dan, koje je vrijeme. Ne gleda televiziju, jer je to smeta, pokušala joj je pustiti muziku, ali i to joj smeta. Nije zainteresirana za okolinu, ne prepoznaje obitelj. Nju prepoznaje, ali mora ju se poticati na razgovor, zaboravlja riječi, nedostaje joj vokabular. Ne postoji niti jedan aspekt iz kojeg bi s moglo reći da se tužiteljica brine za sebe.

17. Na istom ročištu saslušani su vještaci dr. med. Boris Božić i dr. med. Gordan Makarić koji su iznijeli objedinjeno svoje mišljenje vezano za tužiteljicu pri čemu se vežu za iskaz svjedokinje - kćeri tužiteljice. Neosporno je da je tužiteljica pretrpjela tešku kraniocerebralnu ozljedu. Iza iste su zaostale posljedice u formi blažeg psihoorganskog sindroma, smetnje pokretljivosti. Tužiteljica se nalazi u umirovljeničkom domu gdje je 24 sata izložena pažnji drugih osoba. Pregled tužiteljice da je izvršio putem video veze s obzirom da je u to doba harala infekcija Covid-19. Pri tadašnjem pregledu tužiteljica je bila u verbalnom kontaktu, uredno, ali usporeno je odgovarala na jednostavna pitanja te mu je pokazala defekt koštanog dijela glave zaostalog od ranije učinjene dekompresijske kraniotomije zbog gore navedene kraniocerebralne ozljede. Vještaci su se referirali na potrebitu tuđu pomoć i skrb, u nalazu su napisali da je ista potrebita 3 sata dnevno kroz 5 tjedana, a nakon toga su napisali još 5 tjedana po 1 sat dnevno. Nakon saslušanja svjedokinje-kćeri tužiteljice koji su oba vještaka pomno pratili, vještaci su iskazali da potrebita tuđa pomoć i skrb se dijelom mijenja, te s obzirom da ista iskazuje da je majka teško pokretna, i dalje vremenski i prostorno dezorjentirana, ali uzevši u obzir i visoku životnu dob tužiteljice iskazali su da potrebita tuđa pomoć i skrb nakon 5 tjedana kroz 3 sata dnevno, zbog trajno poremećenog psihičkog statusa i dekompenziranog lokomotornog sustava iznosi 1 sat dnevno nestručno, te 3 sata tjedno stručno, što podrazumijeva tretman fizioterapeuta s obzirom da je po iskazu svjedokinje majka u kontrakturama. Intenzitet i trajanje bolova, trajno umanjenje životne sposobnosti, pretrpljeni strah, zaostalo naruženje sukladni su njihovom nalazu vještva. Na posebno pitanje punomoćnice tužiteljice da pojasne u čemu se sastoji dano smanjenje životne aktivnosti od 27% vještaci su naveli da je iscrpno pojašnjenje dano u nalazu i mišljenju pa se upućuje punomoćnika tužiteljice na isto. Potrebitu tuđu pomoć i njegu da su opisali na osnovi sveukupne medicinske dokumentacije, tijeka liječenja te kontrolnih pregleda više specijalista, neurokirurga, neurologa te kolege psihijatra. Na posebno pitanje sutkinje vještaci su pojasnili da je tužiteljici bila potrebna tuđa pomoć i njega kroz 5 tjedana po 3 sata dnevno te nakon toga trajno po 1 sat dnevno nestručne pomoći i 3 sata tjedno stručne pomoći pri čemu je u ovakvoj ocjeni uzeta u obzir i visoka životna dob tužiteljice.

18. Tužiteljica je prigovorila nalazu i mišljenju kao i usmenom očitovanju jer da vještaci nisu odgovorili na sva postavljena pitanja i predložila provođenje novog vještačenja te je odustala od prijedloga za saslušanjem tužiteljice.

19. Sud je odbio dokazni prijedlog tužiteljice za izvođenjem dokaza novim medicinskim vještačenjem kao neosnovan iz razloga jer su vještaci sačinili nalaz i mišljenje sukladno zadatku suda te u njihovom nalazu i mišljenju nema nelogičnosti i proturječnosti koje bi dovodile u sumnju pravilnost danog nalaza i mišljenja s time da su saslušani na ročištu na kojem su odgovorili na sva pitanja tužiteljice te uskladili svoj nalaz i mišljenje, nakon što su pažljivo saslušali iskaz svjedokinje KĐ, u pogledu potrebe tužiteljice za tuđom pomoći i njegom. Stoga je sud njihov nalaz prihvatio kao vjerodostojan sukladno članku 258. ZPP zbog čega je i odbijen dokazni prijedlog za provođenjem novog medicinskog vještačenja.

20. Tužiteljica je podneskom od 29.04.2022. nakon provedenog vještačenja postavila tužbeni zahtjev na način da potražuje s naslova imovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje iznos od 63.000,00 kuna te s naslova imovinske štete iznos od 3.500,00 kuna te naknadu troškova postupka, čemu se tuženik podneskom od 18.05.2022. usprotivio navodeći da je tužiteljica podneskom od 29.04.2022. smanjila tužbeni zahtjev na način da za neimovinsku štetu potražuje iznos od 63.000,00 kuna te za tuđu pomoć i njegu iznos od 3.500,00 kuna čemu se tuženik protivi te da povlačenje tužbenog zahtjeva predstavlja djelomično povlačenje tužbe te se nakon upuštanja tuženika u raspravljanje o glavnoj stvari može povući samo uz pristanak tuženika. Tužiteljica se na podnesak tuženika očitovala podneskom od 25.08.2022. navodeći da se ne radi o preinaci niti povlačenju tužbe već o usklađenju tužbenog zahtjeva sa izrađenim nalazom i mišljenja te se takvoj preinaci tuženik ne može protiviti. Nadalje, tužiteljica je podneskom od 04.10.2022. dostavila medicinsku dokumentaciju vezano za troškove liječenja u iznosu od 500,00 kn/ 66,36 eura navodeći da iste potražuje sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 06.09.2022. do isplate zbog čega je ponovno uredila tužbeni zahtjev navodeći da sa naslova imovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje potražuje iznos od 63.000,00 kuna/8.361,54 eura, s naslova imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege potražuje iznos od 3.500,00 kuna/464,53 eura te s naslova imovinske štete zbog troškova liječenja potražuje iznos od 500,00 kuna/66,36 eura sa pripadajućim zateznim kamatama i troškovima postupka.

21. Tuženik se podneskom od 11.10.2022. očitovao na podnesak tužiteljice navodeći da tužiteljica ne može opravdano tražiti naknadu za troškove liječenja za subspecijalistički pregled neurologa koji je proveden u privatnoj zdravstvenoj ustanovi obzirom na to da je tužiteljica imala pravo pregled obaviti na teret HZZO-a te s time u vezi tuženik osporava tijek zatraženih zateznih kamata i ističe prigovor zastare u odnosu na navedeno potraživanje.

22. Tužiteljica je podneskom od 30.01.2023. nakon saslušanja vještaka uredila tužbeni zahtjev na način da sa naslova imovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje traži isplatu iznosa od 8.361,54 eura/ 63.000,00 kuna, s naslova imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege isplatu iznosa od 348,40 eura/2.625,00 kuna te s naslova imovinske štete zbog troškova liječenja isplatu iznosa od 66,36 eura/500,00 kuna sa pripadajućim zateznim kamatama i troškovima postupka.

23. Na ročištu održanom 10.06.2025. I-tužitelj je specificirao tužbeni zahtjev na način da se nalaže tuženiku da I-tužitelju s osnove neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje isplati iznos od 10.469,57 EUR zajedno s pripadajućom zakonskom kamatom tekućom od dan 21.02.2020. do isplate, s osnove imovinske štete (tuđa pomoć i njega) iznos od 436,24 EUR zajedno s pripadajućom zakonskom kamatom tekućom od dana 21.02.2020. do isplate te s osnove imovinske štete (troškovi liječenja) iznos od 66,36 EUR zajedno s pripadajućom zakonskom kamatom tekućom od 06.09.2022. do isplate navodeći da je specifikacija izvršena sukladno načelu pravične naknade iz čl. 1100. ZOO-a, a temeljem protekla znatnog vremena od dana podnošenja tužbe i izraženih inflatornih kretanja u RH u razdoblju od 2020. -2025. godine. Izračun povećanja tužbenog zahtjeva temeljen je na prosječnoj godišnjoj stopi inflacije u EU za razdoblje od 02. 2020. do danas pri čemu je ukupni faktor inflacije kumulativno izračunat na temelju dostupnih podataka u godišnjoj stopi inflacije.

24. Punomoćnik tuženika se u odnosu na specificirani zahtjev protivio povećanju tužbenog zahtjeva i zatraženom tijeku zakonskim zateznih kamata. Istaknuo je da je tužitelj u više navrata mijenjao tužbeni zahtjev te naveo da ostaje kod svih dotadašnjih navoda. Također da je nesporno da je tuženik isplatio iznos od 50.000,00 kn, odnosno 6.636,15 EUR na ime neimovinske i imovinske štete s time da se na imovinsku šteu s osnova tuđe pomoći i njege odnosi iznos od 929,06 EUR, a ostatak od 5.707,06 EUR odnosi na neimovinsku štetu.

25. U odnosu na prigovor tuženika da je prednica I-tužitelja više puta usklađivala tužbeni zahtjev valja reći da je prednica I-tužitelja podneskom od 29.04.2022. nakon provedenog vještačenja smanjila tužbeni zahtjev tražeći isplatu naknade neimovinske štete u iznosu od 63.000,00 kuna u odnosu na prvotno utuženih 172.000,00 kuna te naknadu imovinske štete u iznosu od 3.500,00 kuna u odnosu na prvotno utuženih 10.000,00 kuna, s time da je podneskom od 04.10.2022. navela da pored iznosa s naslova neimovinske i imovinske štete kao u podnesku od 29.04.2022. potražuje i naknadu imovinske štete s naslova troškova liječenja u iznosu od 500,00 kn/66,36 eura, dok je na ročištu održanom 10.06.2025. I-tužitelj povećao tužbeni zahtjev tražeći s osnove neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje isplatu iznosa od 10.469,57 EUR zajedno s pripadajućom zakonskom kamatom tekućom od 21.02.2020. do isplate, s osnove imovinske štete (tuđa pomoć i njega) iznos od 436,24 EUR zajedno s pripadajućom zakonskom kamatom tekućom od 21.02.2020. do isplate te s osnove imovinske štete (troškovi liječenja) iznos od 66,36 EUR zajedno s pripadajućom zakonskom kamatom tekućom od 06.09.2022. do isplate. Tuženik ispravno ispravno ukazuje da se radi o preinaci tužbe u smislu članka 191. stavak 1. ZPP. Međutim, člankom 191. stavak 2. ZPP-a propisano je da ako tužitelj preinačuje tužbu tako da, zbog okolnosti koje su nastale nakon podnošenja tužbe, zahtijeva iz iste činjenične osnove drugu novčanu svotu, tuženik se takvoj preinaci ne može protiviti.

26. Sud smatra da je nakon podnošenja tužbe te zauzetog pravnog shvaćanja na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Su-IV- 47/2020-5 od 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020. prema kojem se mijenjaju Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete od 29. studenoga 2002. na način da se tada prihvaćeni iznosi naznačeni u novčanim jedinicama povećavaju za 50%, došlo i do porasta troškova života zbog povećanja stope inflacije uzrokovane djelomično i zbog uvođenja eura kao službene valute plaćanja u Republici Hrvatskoj zbog čega je dopustio preinaku tužbe povećanjem zahtjeva, a imajući u vidu i odredbu čl. 190. stavak 3. ZPP-a prema kojoj sud može dopustiti preinaku ako je to svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama te je sud, uzimajući u obzir sve navedeno, dopustio preinaku tužbe povećanjem postojećih zahtjeva zbog čega je odlučeno kao pod točkom III. izreke rješenja.

27. Temeljem navedenog medicinskog vještačenja utvrđeno je kako je povrijeđeno pravo osobnosti prednika I-tužitelja pok. ĐĐL na tjelesno i duševno zdravlje, čime joj je nastala neimovinska šteta u smislu članka 19. stavak 2. u vezi s člankom 1046. ZOO-a, a utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu na temeljem članka 1100. stavak 1. ZOO-a.

28. Slijedom navedenoga, I-tužitelju kao nasljedniku pok. ĐĐL pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete na temelju članka 1100. stavak 1. ZOO-a pri čemu je sud utvrđivao činjenice - kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu novčane naknade u smislu članka 1100. stavak 2. ZOO-a.

29. Iz nalaza i mišljenja vještaka ovaj sud nalazi utvrđenim da prednica I- tužitelja pok. KĐL pri štetnom događaju nije trpjela primarni strah. Do smirivanja akutnih simptoma trauma i prilagodbe na novonastalo stanje trpjela je sekundarni strah umjerenog do jakog oscilirajućeg intenziteta sveukupno do 3 dana, te potom umjereni oscilirajući strah sveukupno do 4 tjedna. Po navedenom trpjela je slabiji oscilirajući strah sveukupno do 6 tjedana (2.500,00 eura). Iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je prednica I-tužitelja pok. KĐL zbog zadobivenih ozljeda i tijekom liječenja trpjela fizičke bolove jakog intenziteta tjedan dana, srednjeg intenziteta mjesec dana i manjeg intenziteta šest tjedana (3.000,00 eura). Nadalje, kod prednice I-tužitelja je zaostalo naruženje u zbog defekta kosti lijevo nakon osteklastične kraniotomije lijevo frontoparaietalno što dovodi do naruženja srednjeg stupnja. Obzirom na to je riječ o naruženju na području glave s lijeve strane uz uleknuće mekog oglavka i kose na mjestu ranije osteoklastične kraniotomije koje zahvaća oko 2/3 mekog oglavka s lijeve strane sud ocjenjuje da je riječ o naruženju uočljivo trećima zbog čega smatra da tužitelju pripada naknada u iznosu od 3.000,00 eura. Kod prednice I-tužitelja je uslijed ozljeđivanja u prometnoj nezgodi došlo do smanjenja životnih aktivnosti u omjeru od ukupno 27% zbog čega prema ocjeni ovog suda tužitelju pripada pravo na naknadu u iznosu od 5.000,00 eura.

30. S obzirom na intenzitet i trajanje bolova i intenzitet pretrpljenog straha, stupanj smanjenja životnih aktivnosti, zaostalu naruženost te dob prednice I-tužitelja, ovaj sud smatra da I-tužitelju u smislu članka 1100. stavak 1. i 2. ZOO-a pripada pravična novčana naknada za povredu prava osobnosti na tjelesno zdravlje u iznosu od 13.500,00 eura. Imajući u vidu da je tuženik u mirnom postupku isplatio iznos od 5.707,06 eura s naslova neimovinske štete što među strankama nije sporno valjalo je I-tužitelju dosuditi daljnji iznos od 7.792,94 eura, dok je u preostalom dijelu zahtjev I-tužitelja s naslova neimovinske štete odbijen za iznos od 2.676,63 eura.

31. U odnosu na zahtjev za naknadu imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njegu valja navesti da sud ocjenjuje da s obzirom na usuglašeni nalaz vještaka na ročištu od 16.01.2023. a nakon saslušanja svjedoka KĐ, kćeri pok. CĐL, da je prednici I-tužitelja bila potrebna tuđa pomoć i njega u obimu od tri sata dnevno kroz pet tjedana što znači 105 sati (dok su trajali bolovi jakog i srednjeg intenziteta, za održavanje osobne higijene, obavljanje kućnih poslova (kuhanje, peglanje, spremanje) nabavku i pripremu hrane, odvoženje i vraćanje na liječnike preglede i kontrole) te zbog trajno poremećenog psihičkog statusa i dekompenziranog lokomotornog sustava nakon toga trajno po 1 sat dnevno nestručne pomoći i 3 sata tjedno stručne pomoći što podrazumijeva tretman fizioterapeuta s obzirom da je po iskazu svjedoka majka u kontrakturama te da je riječ o osobi visoke životne dobi. Imajući na umu da je prednici I-tužitelja pet tjedana od predmetne prometne nesreće koja se dogodila 23.08.2019., dakle, od dana 08.10.2019. pa sve do smrti 28.10.2023. bila potrebna trajno nestručna pomoć u trajanju od sat dnevno (stručnu pomoć je dobivala obzirom da je bila smještena u Domu za starije i nemoćne osobe), dakle, 1.480,00 sat (za razdoblje od 08.10.2019. do 28.10.2023. 1480 dana po jedan sat dnevno) te uzimajući ranijih 105 sati, sud zaključuje da je prednici I-tužitelja bila potrebna ukupna nestručna pomoć u trajanju od 1585 sati. Uzimajući pri tome da je riječ o nestručnoj pomoći pri čemu se naknada određuje prema neto zaradi osobe koja je u mjestu u kojem je tuđa njega i pomoć pružena bila sposobna pružiti takvu uslugu, a tek u slučaju ako takva osoba ne postoji, visina naknade štete dosuđuje se po slobodnoj ocjeni primjenom čl. 223. ZPP. Sud smatra da bi to u konkretnom slučaju bio iznos od 2,00 eura po jednom satu nestručne pomoći. Tuženik je što među strankama nije sporno prednici I- tužitelja s naslova tuđe pomoći i njege isplatio iznos od 929,06 eura. Stoga je sud prihvatio u cijelosti tužbeni zahtjev u dijelu koji se odnosi na imovinsku štetu s naslova tuđe pomoći i njege i dosudio zatraženi 436,24 eura sukladno članku 2. ZPP zbog čega je odlučeno kao pod točkom II. izreke presude.

32. U odnosu na zahtjev I-tužitelja za naknadu imovinske štete s naslova troškova liječenja u iznosu od 66,36 eura valja navesti da takav zahtjev sud smatra neosnovanim jer prednica I-tužitelja ni sam I-tužitelj nisu tijekom postupka dokazali da takve pretrage za koje izdan navedeni račun Poliklinike Glavić prednica I-tužitelja nije mogla obaviti na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, niti je predlagala izvođenje dokaza na navedenu okolnost u smislu odredbe čl. 7. i čl. 219. ZPP zbog čega je sud primjenom članka 221a. ZPP odbio zahtjev za naknadu imovinske štete i odlučio kao po točkom III. izreke presude.

33. Obveza pravične novčane naknade za neimovinsku štetu na temelju članka 1103. ZOO-a, dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, dok je odredbom čl. 12. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“ broj 151/05., 36/09., 76/13., 152/14. i 155/23; dalje: ZOOP), a koji je lex specialis u odnosu na ZOO, propisano je da oštećena osoba ima pravo na isplatu kamata u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete od dana podnošenja odštetnog zahtjeva (ovakvo pravno shvaćanje zauzeo je Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci Rev-1606/2015 od 15. listopada 2019.). Međutim, mišljenjem vještaka je utvrđeno da je liječenje tužiteljice završeno 21. veljače 2020., tj. liječenje tužiteljice je završeno nakon podnošenja odštetnog zahtjeva, a prije podnošenja tužbe.

34. U pogledu tijeka zateznih kamata važno je utvrditi kada je tuženik došao u zakašnjenje s ispunjenim svojih obveza isplate pravične novčane naknade, a sve sukladno članku 29 stavak 1. ZOO-a kojim je propisano da dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice, i zatezne kamate.

35. Prema stavu suda da bi kamate počele teći šteta mora biti nastala, što znači da moraju biti poznate sve posljedice štetne radnje. Neimovinska šteta u pravilu nastupa kada se završi liječenje oštećenika, odnosno kada se zdravstveno stanje stabiliziralo i kada je postalo definitivno, dakle kada uz adekvatne mjere liječenja nema mogućnosti daljnjeg poboljšanja zdravstvenog stanja. To je u konkretnom slučaju po mišljenju vještaka bilo 21. veljače 2020. Vrhovni sud Republike Hrvatske je u svojoj odluci br. Rev-3258/2015 od 12. rujna 2018. zauzeo pravno shvaćanje da pravična novčana naknada neimovinske štete dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga i da zatezna kamata počinje na neimovinsku štetu teći prvog sljedećeg dana nakon završetka liječenja.

36. Kako je liječenje tužiteljice završeno 21. veljače 2020., to znači da je tog dana dospjela cjelokupna neimovinska šteta, jer su tada bili poznati svi elementi štete, njezin opseg i osoba odgovorna za naknadu iste. Stoga zatezna kamata na neimovinsku štetu u iznosu 7.792,94 eura počinje teći od 22. veljače 2020. kao prvog sljedećeg dana nakon završetka liječenja te je stoga odbijen zahtjev I-tužitelja za isplatom zateznih kamate na dosuđeni iznos za razdoblje od 21. veljače 2020. do 22. veljače 2020. i odlučeno kao pod točkom VI. izreke presude. Visina stope zakonskih zateznih kamata određena je sukladno članku 29. stavak 2. ZOO-a.

37. U odnosu na naknadu imovinske štete za tuđu pomoć i njegu valja primijeniti članak 12. stavak 4. ZOOP-a kojom je propisano da u slučaju neizvršenja obveze isplate iz stavka 1. tog članka, tj. isplate naknade za imovinske štete u roku od 14 dana od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, ima pravo i na isplatu iznosa kamata i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva (isto pravno shvaćanje zauzeto je u brojnim odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske).

38. U ovom postupku nije sporno da se prednica I-tužitelja 13. veljače 2020. obratila tuženiku u mirnom postupku sa zahtjevom za naknadu imovinske štete (tuđe pomoći i njege), slijedom čega je na temelju članka 12. stavak 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu valjalo obvezati tuženika i na plaćanje zateznih kamata na dosuđeni iznos imovinske štete za tuđu pomoć i njegu od 436,24 eura kako je to zatraženo na ročištu održanom 10. lipnja 2025. od 21. veljače 2020. do isplate sukladno odredbi čl. 2. ZPP zbog čega je odlučeno kao pod točkom II. izreke presude.

39. Odluka o troškovima postupka temelji se na članku 154. stavak 2. ZPP- a kojim je propisano da se omjer uspjeha u parnici ocjenjuje prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva. Uspjeh prednice I-tužitelja pok. ĐĐL iznosi 90% u odnosu na osnovu i 75% u odnosu na visinu odnosno uspjeh u sporu sada I-tužitelja iznosi 82,5% (90+75=165:2=82,5%). Uspjeh u sporu tuženika iznosi 17,5% (100%-82,5% uspjeha I-tužitelja) što znači da je I- tužitelj u većoj mjeri uspio u parnici i od njegovog postotka oduzima se postotak uspjeha tuženika te se I-tužitelju odmjerava naknada troškova u omjeru od 65% (82,5% uspjeha I-tužitelja umanjeno za 17,5% uspjeha tuženika). Stoga su I- tužitelju priznati troškovi zastupanja po punomoćniku sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23) i to za sastav tužbe (Tbr. 7/1-100 bodova), sastav podneska od 02.06.2020. (Tbr. 8/1-100 bodova), zastupanja na ročištu 19.10.2020. (Tbr. 9/1-100 bodova), za sastav podneska od 14.01.2021. (Tbr. 8/3-25 bodova), sastav podneska 27.01.2021. (Tbr. 8/3-25 bodova), sastava podneska od 16.02.2022. (Tbr. 8/3-25 bodova), sastava podneska od 25.04.2022. (8/1-100 bodova), sastava podneska od 24.08.2022. (8/1-100 bodova), sastava podneska od 05.09.2022. (8/1-100 bodova), sastava podneska od 04.10.2022. (Tbr. /1-100 bodova), sastava podneska od 14.12.2022. (8/3-25 bodova), zastupanja na ročištu od 16.01.2023. (Tbr. 9/1-100 bodova), sastav podneska od 24.01.2023. (Tbr 8/1-100 bodova) te zastupanja na ročištu 10.06.2025.(Tbr. 9/1-100 bodova) ukupno 1.100,00 bodova uz vrijednost boda od 2 eura, ukupno 2.200,00 eura uz pdv od 25% 550,00 eura odnosno 2.750,00 eura uvećano za trošak vještačenja od 398,17 eura i plaćene sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 144,00 eura i sudske pristojbe na presudu u iznosu od 144,00 eura odnosno ukupno 3.436,17 eura. Stoga je I-tužitelju sukladno uspjehu u sporu dosuđen ukupan trošak od 1.675,12 eura, dok je u preostalom dijelu zahtjev I-tužitelja za naknadu troška odbijen kao neosnovan.

40. I-tužitelju nisu priznati troškovi sastava podneska od 06.05.2020. kojim dostavlja dokaz o uplati sudske pristojbe na tužbu jer sud istu uplatu vidi putem e komunikacije, sastava podneska od 06.11.2020. kojim dostavlja dokaz o uplati predujma jer sud istu uplatu vidi putem e komunikacije te nije riječ o troškovima porebnim radi vođenja postupka u smislu odredbe čl. 155. st. 1. ZPP.

41. Na dosuđeni trošak I-tužitelju su dosuđene zakonske zatezne kamate sukladno članku 30. OZ-a i članku 29. stavak 1. i 2. ZOO-a tekuće od presuđenja do isplate.

42. Zahtjev tuženika za naknadom parničnih troškova u odnosu na I-tužitelja odbijen je primjenom članka 154. stavak 1. ZPP-a.

U Zagrebu 25. srpnja 2025.

Sutkinja

Ingrid Šegon

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana objave presude. Žalba se podnosi ovome sudu pisanim putem u 4 primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

1. Tužitelju po punomoćniku uz rješenje o plaćanju pristojbe za presudu od 144,00 eura

2. Tuženiku po punomoćniku