Republika Hrvatska

Općinski sud u Karlovcu

Trg hrvatskih branitelja 1

47000 Karlovac

Poslovni broj: P-354/2021-38

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Karlovcu po sucu Zrinki Ban, u parničnom postupku tužitelja- protutuženika IT iz [adresa], Mandre, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Karlu Novoselu, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika-protutužitelja BT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Ireni Blauhorn, odvjetnici iz Karlovca, radi uznemiravanja vlasništva, nakon glavne i javne rasprave zaključene 1. srpnja 2025., u nazočnosti tužitelja-protutuženika IT osobno uz punomoćnika tužitelja- protutuženika ŠT, odvjetnika u odvjetničkom uredu Karla Novosela iz Zagreba i tuženika-protutužitelja BT osobno uz punomoćnicu Irenu Blauhorn, odvjetnicu iz Karlovca, 25. srpnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja-protutuženika IT, koji glasi:

˝I. Nalaže se tuženiku, i to BT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ukloniti ogradu postavljenu na nekretnini u vlasništvu tužitelja IT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i to k. č. br. [katastarska čestica], u naravi pašnjak Gmajna, površine 611 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koja ograda je na skici mjerničkog vještaka, i to trgovačkog društva CADCOM d.o.o. sa sjedištem u [adresa], od dana 24.01.2023. godine, a koja skica je sastavni dio ove presude, označena točkama A-1-2-B-3-4-5-6-7-8-9-10-11-12-13-14- 15-16-17-18-D, te da s predmetne nekretnine u vlasništvu tužitelja, odnosno s dijela iste označene na skici mjerničkog vještaka točkama A-B-D-C-A ukloni sve posađene grmove te stabla smreke, vrbe i voćaka, kao i ukloniti dio septičke jame koji se nalazi na nekretnini u vlasništvu tužitelja, a označena je na skici mjerničkog vještaka točkama 21-22-23-24-21, te istu oduzetu površinu opisane nekretnine, na skici mjerničkog vještaka označenu točkama A-B-D-C-A predati u neposredan posjed tužitelju, i to slobodno od stvari i osoba, sve u roku od 15 (slovima: petnaest) dana pod prijetnjom ovrhe.

II. Nalaže se tuženiku, i to BT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], nadoknaditi tužitelju, i to IT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], trošak ovog postupka, a sve zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, koju kamatnu stopu objavljuje Hrvatska narodna banka, na svaki od dužnih iznosa, a koja kamata teče od dana dospijeća svakog pojedinog dužnog iznosa pa sve do isplate, i to sve u roku od 15 (slovima: petnaest) dana pod prijetnjom ovrhe. ˝

II. Utvrđuje se da je tuženik-protutužitelj BT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnik dijela kčbr. [katastarska čestica] PAŠNJAK GMAJNA od 611 m2, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to dijela koji je na skici očevida mjerničkog vještaka iz CADCOM d.o.o. Andreje Omić od 24. siječnja 2023. koja predstavlja sastavni dio ove presude, omeđen točkama A-1-2-B-3-4-5-6-7-8-9-10-11-12-13-14-15-16-17-18- 19-20-21-24-A površine 358 m2, što je tužitelj-protutuženik IT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dužan priznati i trpjeti posljedice upisa tuženika-protutužitelja u zemljišne knjige.

III. Nalaže se tužitelju-protutuženiku IT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da naknadi tuženiku-protutužitelju BT iz I, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], parnični trošak u iznosu od 2.118,72 EUR, zajedno sa zateznom kamatom tekućom od 25. srpnja 2025. pa do isplate na valutu EUR po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi kako je on jedini i isključivi vlasnik sljedeće nekretnine i to k. č. br. [katastarska čestica], u naravi pašnjak Gmajna, površine 611 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Navodi kako je došao do saznanja, i to neposrednim uvidom na nekretnini, da bi tuženik poduzeo radnje kojima je zadirao u vlasništvo tužitelja na predmetnoj nekretnini i to na način da je duž istočne međe navedene nekretnine, potpuno samovlasno i bez ikakvog pravnog temelja, a svakako bez dopuštenja tužitelja, izgradio ogradu, odnosno postavio željezne stupove povezane zelenom mrežom, a koja ograda je okvirne visine 1,2 m te tako razdvojio predmetnu nekretninu koja je u vlasništvu tužitelja od drugih nekretnina koje su također u njegovom vlasništvu i to kč. br. [katastarska čestica], u naravi stambena zgrada kbr. 38, pomoćna zgrada i dvorište, površine 1806 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica], u naravi pašnjak i oranica Gmajna, površine 827 m2 te kč. br. [katastarska čestica], u naravi pašnjak Gmajna, površine 860 m2, obje upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Također, osim navedenog kraka ograde koji se proteže duž istočne međe predmetne nekretnine u smjeru sjever-jug u duljini od otprilike 50 metara, tužitelj navodi kako je tuženik izgradio i krak ograde u smjeru istok-zapad u duljini od otprilike 8 metara, povukavši ju od južnog ruba kraka ograde sjever-jug do međe nekretnine kč. br. [katastarska čestica], u naravi pašnjak Gmajna, površine 1737 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koja nekretnina je u vlasništvu tuženika. Nadalje, na predmetnoj nekretnini u vlasništvu tužitelja, unutar ograđenog dijela, tuženik je, također samovlasno i bez ikakvog dopuštenja tužitelja, odnosno vlasnika iste, posadio stabla jelke i voćaka. Opisanim postupanjem tuženik je počinio bespravan akt oduzimanja i uznemiravanja vlasništva nekretnine tužitelja. Nastavno navedenome, tužitelj navodi kako je on tuženika dopisom od dana 13. travnja 2021., a koji je isti zaprimio dana 16. travnja 2021., pozvao da ukloni postavljenu ogradu i posađena stabla te izvrši povrat stanja stvari u prvobitno stanje u roku od 15 dana od dana primitka dopisa, no tuženik se na isto oglušio, odnosno nije postupio po zahtjevu tužitelja. Slijedom navedenog, predlaže da sud donese presudu kojom će usvojiti tužbeni zahtjev tužitelja te naložiti tuženiku da mu naknadi trošak ovog postupka.

2. U odgovoru na tužbu tuženik navodi kako su tužitelj, tuženik i ŽT braća, čiji otac je svoje cjelovito imanje podijelio trojici sinova i svaki od njih je nakon toga nastavio uživati svoje zemljište. Ograda koju u svojoj tužbi spominje tužitelj i navodi da ju je tuženik postavio bez znanja tužitelja je međa koja je dogovorena među strankama još prije više od 40 godina i koju među je, kao i način korištenja nekretnina, odredio otac stranaka i njihov pravni prednik. Tuženik navodi kako je ograda postavljena još prije 6 godina i tužitelj je, budući da tamo živi, s tim bio upoznat i nije se protivio jer je znao da je to način na koji se nekretnina uživa desetljećima. Prije ograde, tuženik navodi kako je tu imao posađene jele i to nekih 50 komada te je do današnje ograde kosio i održavao taj dio zemljišta, dok je tuženik održavao zemljište do današnje ograde sa svoje strane, a što je vidljivo na starim fotografijama koje je dostavio. Tuženik navodi kako nije jasno zbog čega se tužitelj sada odjednom „sjetio“ da se radi o njegovoj nekretnini, a desetljećima, dok su svaki uživali sa svoje strane međe koju predstavlja današnja ograda, nije mislio da mu to pripada i nije pokretao nikakve postupke. Obzirom da tuženik ne zna na koji način je tužitelj upisao cijelu kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na sebe, niti je imao saznanja da je ta čestica upisana na tužitelja, iako dobro zna da je dio te čestice do ograde vlasništvo tužitelja, tužitelj je podnio protutužbu u kojom traži da sud utvrdi da je tuženik vlasnik dijela kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 611 m2 jer je dio te čestice, i to po uzdužnoj osi ograde uz zemljište, njegovo vlasništvo.

3. U odgovoru na izjavljenu protutužbu, tužitelj-protutuženik u cijelosti je osporio navode tuženika-protutužitelja. Nesporno je da su tužitelj-protutuženik, tuženik- protutužitelj te ŽT braća čiji je otac svoje cijelo imanje (čiji je bio vanknjižni vlasnik) podijelio trojici sinova te je svaki od njih nakon toga nastavio uživati svoje zemljište, a kako to navodi tuženik-protutužitelj. Međutim, sporno je i netočno da bi predmetna ograda čije uklanjanje svojim tužbenim zahtjevom traži tužitelj-protutuženik bila postavljena «...na međi koja je dogovorena među strankama još prije više od 40 godina i koju među je, kao i način korištenja nekretnina, odredio otac stranaka i njihov pravni prednik...», a kako to potpuno paušalno i neutemeljeno navodi tuženik- protutužitelj. Naime, tužitelj-protutuženik navodi kako je otac stranaka parcele na kojima su stranke naknadno sagradile svoje kuće kupio od OT iz [adresa], međutim iste parcele nisu nikada bile uknjižene na oca stranaka, odnosno isto vlasništvo nije nikada knjižno provedeno te samim time nije niti točno da bi otac stranaka, bilo pismeno, bilo usmeno, odredio međe između parcela koje je podijelio svojim sinovima, niti bi isti to i mogao valjano učiniti, odnosno provesti, a to s obzirom da nije niti bio upisani vlasnik predmetnih nekretnina. Nadalje navodi kako je on dana 25.02.1986. godine sklopio kupoprodajni ugovor s gore navedenom knjižnom vlasnicom OT iz [adresa], a na temelju kojeg ugovora je dana 28.02.1986. godine pod posl. br. Z-116/86 provedena uknjižba prava vlasništva za korist ovdje tužitelja-protutuženika, a što je razvidno iz povijesnog izvatka za predmetnu nekretninu. Dakle, iz sve relevantne zemljišnoknjižne i katastarske dokumentacije je razvidno da je predmetna nekretnina vlasništvo upravo tužitelja-protutuženika i to u površini te obliku naznačenom u katastarskom operatu. Nastavno, tužitelj-protutuženik izričito osporava tvrdnju tuženika-protutužitelja da bi postojao bilo kakav dogovor između stranaka još od prije više od 40 godina glede sporne međe, odnosno da bi istu među i način korištenja nekretnina odredio otac stranaka kao njihov pravni prednik, a to s obzirom da isto predstavlja potpuno neutemeljenu i paušalnu tvrdnju, koja je u suprotnosti sa stanjem u katastru i zemljišnim knjigama, a koje je jedino pravno relevantno. Dakle, tužitelj-protutuženik napominje kako su sve radnje koje je tuženik- protutužitelj izvršavao na predmetnoj nekretnini koja je u isključivom vlasništvu tužitelja-protutuženika, izvršavane jednostrano, bez bilo kakve suglasnosti, odnosno pristanka tužitelja-protutuženika ili dogovora između stranaka te, stoga, samovlasno i protupravno. Dapače, tužitelj-protutuženik je uporno i opetovano upozoravao tuženika- protutužitelja da ne čini radnje kojima uznemirava i vrijeđa njegovo pravo vlasništva, međutim tuženik-protutužitelj nikada nije htio priznati među koja proizlazi iz katastarskog stanja, odnosno koja je ucrtana u katastarskom operatu, već je uporno inzistirao na nekoj zamišljenoj međi za koju je on osobno smatrao da bi bila ispravna. Nadalje, tužitelj-protutuženik navodi kako je netočan navod tuženika-protutužitelja da bi sporna ograda na nekretnini u vlasništvu tužitelja-protutuženika bila postavljena «...još prije 6 godina i tužitelj je, budući da tamo živi, s tim bio upoznat i nije se protivio jer je znao da je to način na koji se nekretnina uživa desetljećima...». Prije svega, netočno je da bi sporna ograda bila postavljena prije 6 godina, već je ista postavljena tijekom ljeta 2017. godine, a to baš u vrijeme kada je tužitelj-protutuženik boravio duže vrijeme na otoku Pagu. Prigodom postavljanja ograde od strane tuženika- protutužitelja, snaha tužitelja-protutuženika, DT, je o tome telefonski obavijestila tužitelja-protutuženika, a koji je odmah, također telefonski, kontaktirao tuženika-protutužitelja te mu izričito zabranio postavljanje ograde na nekretnini u njegovom vlasništvu. Unatoč zabrani tužitelja-protutuženika, tuženik-protutužitelj je spornu ogradu ipak postavio, a potom tužitelja-protutuženika konstantno ignorirao i izbjegavao s njim bilo kakav kontakt i komunikaciju u svezi s mirnim rješavanjem predmetne situacije. Nadalje, a u odnosu na navod tuženika-protutužitelja: «...Prije ograde, tuženik je tu imao posađene jele i to nekih 50 komada te je do današnje ograde kosio i održavao taj dio zemljišta, dok je tuženik održavao zemljište do današnje ograde sa svoje strane, a što je vidljivo na starim fotografijama koje se dostavljaju...», tužitelj- protutuženik prvenstveno ističe kako činjenica da je tuženik-protutužitelj na dijelu nekretnine u vlasništvu tužitelja-protutuženika imao posađene jele te da je isti kosio i održavao taj dio zemljišta, ni na koji način ne negira da je istim radnjama uznemireno, odnosno povrijeđeno pravo vlasništva tužitelja-protutuženika, a to napose s obzirom da tužitelj-protutuženik tužbom upravo upire na te radnje kao radnje uznemiravanja vlasništva. U odnosu na fotografije na koje se tuženik-protutužitelj poziva te koje kao dokazni materijal predlaže uz odgovor na tužbu, tužitelj-protutuženik ističe kako se iste uopće ne bi odnosile na nekretninu koja je predmet ovog postupka, već jedna od njih prikazuje kuću tuženika-protutužitelja koja se nalazi na drugoj, susjednoj čestici, a za ostale fotografije tužitelju-protutuženiku ne bi bilo niti jasno što predstavljaju, odnosno iste su u potpunosti irelevantne za predmet spora. Dodatno napominje, a kako je već i ranije navedeno, kako je sve navedene radnje – košnja trave, sadnja jela, prskanje trave, postavljanje ograde i dr., tuženik-protutužitelj izvršavao unatoč izričitim zabranama tužitelja-protutuženika, na koje se redovito oglušivao, a također i to da su iste radnje obavljane kada tužitelj-protutuženik nije fizički bio prisutan na spornoj lokaciji. Zaključno, u odnosu na navod tuženika-protutužitelja kako isti «...ne zna na koji način je tužitelj upisao cijelu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na sebe, niti je imao saznanja da je ta čestica upisana na tužitelja...» , tužitelj-protutuženik ističe kako je navedena tvrdnja u potpunosti nelogična, neživotna i paušalna, a to s obzirom da je tuženik-protutužitelj stanje predmetne nekretnine mogao u svako vrijeme provjeriti jednostavnim uvidom u zemljišnoknjižno i katastarsko stanje, a na koje uporno i opetovano ukazuje tužitelj-protutuženik, a to napose s obzirom na neoborivu presumpciju da je zemljišnoknjižno stanje svima poznato i da se nitko ne može pozivati da nije mogao znati za ono što je u zemljišne knjige upisano. Na kraju krajeva, ako već ne ranije, to je barem od trenutka zaprimanja odvjetničke opomene od dana 13.04.2021. godine tuženik-protutužitelj imao znati kakvo je zemljišnoknjižno stanje te u skladu s istim adekvatno postupiti i prestati s uznemiravanjem vlasništva tužitelja- protutuženika. Slijedom navedenog, tužitelj-protutuženik predlaže sudu usvojiti tužbeni zahtjev tužitelja-protutuženika i odbiti protutužbeni zahtjev tuženika-protutužitelja kao neosnovan.

4. Radi pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja, sud je izvršio uvid u izvadak iz zemljišnih knjiga (list 5 i 10 spisa), prijepis posjedovnog lista (list 6 – 7 i 11 – 12 spisa), izvod iz katastarskog plana (list 8 – 9 spisa), dopis tužitelja upućen tuženiku od 13. travnja 2021. sa povratnicom (list 13 – 15 spisa), fotografije (list 16 – 22, 33, 61 – 62 spisa), ugovor o kupoprodaji (list 42 – 45 spisa), izvadak iz zemljišnih knjiga (list 46 – 49 spisa), geodetski snimak izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade (list 54 – 57 spisa). Tijekom postupka, sud je proveo očevid i mjerničko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Andreji Omić te je izvršen uvid u skicu lica mjesta (list 99 spisa), proveden je dokaz saslušanjem svjedoka TT (list 89 spisa), RT (list 89 – 90 spisa), ZT (list 90 – 91 spisa), JT (list 91 – 92 spisa), DT (list 92 spisa), AT (list 92 – 93 spisa), ĆT (list 93 spisa), PT (list 93 spisa), KT (list 93 – 94 spisa), ITČ (list 94 spisa), VT (list 94 spisa), HT (list 95 spisa), ST (list 95 spisa), MT (list 96 spisa), ĐT (list 96 spisa), NT (list 96 – 97 spisa), ET (list 139 spisa) i ČT (list 165 – 166 spisa), kao i dokaz saslušanjem tužitelja-protutuženika IT (list 166 – 167 spisa) i tuženika-protutužitelja BT (list 167 – 168 spisa).

5. Tužbeni zahtjev nije osnovan, dok je protutužbeni zahtjev osnovan.

6. Među strankama nije sporno kako su stranke braća čiji je otac svoje imanje podijelio trojici sinova i to tužitelju-protutuženiku, tuženiku-protutužitelju i ŽT te je svaki od njih nakon toga nastavio uživati svoje zemljište.

7. Među strankama je sporno koji dio je takvom podjelom pripao kojem sinu, odnosno gdje se točno nalazi međa te je li tuženik-protutužitelj na dijelu nekretnine koji dio je u vlasništvu tužitelja-protutuženika vršio kakve radove te ga pritom uznemiravao u izvršavanju njegovih vlasničkih ovlasti.

8. Uvidom u dopis tužitelja-protutuženika upućen tuženiku-protutužitelju od 13. travnja 2021. sa povratnicom (list 13 – 15 spisa), sud je utvrdio kako se tužitelj- protutuženik prije podnošenja tužbe putem svog punomoćnika obratio tuženiku- protutužitelju te pozvao istog da prestane s radnjama kojima uznemirava i onemogućuje tužitelja-protutuženika u korištenju i izvršavanju njegovih prava, a radi se upravo o radnjama zbog kojih je pokrenut ovaj postupak.

9. Uvidom u izvadak iz zemljišnih knjiga (list 5 i 10 spisa), prijepis posjedovnog lista (list 6 – 7 i 11 – 12 spisa) i izvod iz katastarskog plana (list 8 – 9 spisa), sud je utvrdio kako je IT, ovdje tužitelj-protutuženik upisan u zemljišnim knjigama kao vlasnik nekretnina, a u posjedovnom listu kao posjednik nekretnina i to kč. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], dok je iz katastarskog plana vidljiv i položaj navedenih nekretnina.

9.1. Na dostavljenim fotografijama (list 16-22, 33 i 61-62 spisa) vidljiva je ograda, odnosno željezni stupovi povezani zelenom mrežom uz koju su posađene i rastu mlade smreke, dok je na fotografijama koje je dostavio tuženik-protutužitelj vidljiva kuća u izgradnji te smreke za koje se iz same fotografije ne može zaključiti gdje se točno nalaze.

10. Uvidom u ugovor o kupoprodaji (list 42 – 45 spisa) sud je utvrdio kako je IT, ovdje tužitelj-protutuženik dana 25. veljače 1986. sklopio sa OT ugovor kojim je kupio nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica] u površini od 457 čhv – pašnjak Gmajna te je iz povijesnog izvatka iz zemljišnih knjiga (list 46 – 49 spisa) vidljivo kako se radi o predmetnoj kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

11. Iz geodetskog snimka izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade (list 54 – 57 spisa) od 1. srpnja 2015., a koji je izrađen po nalogu tuženika-protutužitelja prilikom legalizacije objekata, proizlazi kako je isti već tada napravljen temeljem lomnih točaka i ograde posjeda tuženika-protutužitelja kako uživa na terenu te je već tada vidljiva ograda i istočna međa koja je u skladu sa ogradom kako traži tuženik-protutužitelj svojim protutužbenim zahtjevom.

12. Tijekom postupka, sud je proveo očevid i mjerničko vještačenje te je izvršen uvid u nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Andreje Omić (list 88 spisa) i skicu lica mjesta (list 99 spisa) iz kojeg proizlazi kako po prijeporu (koji je označen slovima A-B-C-D prema kazivanju tužitelja) raste više mladih voćki. U blizini ograde je posađen cijelom dužinom red stabala smreke starosti cca 10 godina, zatim raste drvo vrbe i grm te se po tvrdnji tuženika na prijeporu nalazi i njegova septička jama. Na dan očevida prijepor je bio pokošen te je sud neposrednim zapažanjem uočio da se prijepor kosi i održava na jednak način kao i preostali dio ograđene okućnice tuženika. Vještak je na licu mjesta snimio prijepor po kazivanju tužitelja te je konstatirano kako se radi zapravo o dijelu kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Dio čestice koja je prijepor je omeđena ogradom i označena je na skici točkama C i D dok se točke A i B nalaze unutar dvorišta. Na prijeporu se nalaze stabla smreke, mlade voćke, vrbe i grmovi te septička jama. Od septičke jame prema ogradi vidljiva je veća visinska razlika koja je prikazana na skici te je cijeli dio prijepora u laganom nagibu.

12.1. Sud je nalaz i mišljenje vještaka prihvatio u cijelosti, obzirom je isti ocijenio objektivnim, jasnim, stručnim i obrazloženim.

12.2. Na očevidu održanom 14. lipnja 2022. na zapisniku je konstatirano kako je sudska komisija sa strankama i punomoćnicima obišla pravac u kojem su posađena stabla smreke te je tuženik-protutužitelj pokazao jedan panj smreke koji je strulio, a sudac neposrednim opažanjem utvrdio da se taj panj nalazi u istom pravcu u kojem su posađena mlada stabla smreke.

13. Nakon provedenog očevida i mjerničkog vještačenja tužitelj-protutuženik je podneskom od 10. rujna 2024. specificirao svoj tužbeni zahtjev sukladno skici lica mjesta, dok je tuženik-protutužitelj podneskom od 8. veljače 2023. specificirao svoj protutužbeni zahtjev.

14. Radi pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja sud je proveo dokaz saslušanjem svjedoka TT (list 89 spisa), RT (list 89 – 90 spisa), ZT (list 90 – 91 spisa), JT (list 91 – 92 spisa), DT (list 92 spisa), AT (list 92 – 93 spisa), ĆT (list 93 spisa), PT (list 93 spisa), KT (list 93 – 94 spisa), ITČ (list 94 spisa), VT (list 94 spisa), HT (list 95 spisa), ST (list 95 spisa), MT (list 96 spisa), ĐT (list 96 spisa), NT (list 96 – 97 spisa), ET (list 139 spisa) i ČT (list 165 – 166 spisa), kao i dokaz saslušanjem tužitelja-protutuženika IT (list 166 – 167 spisa) i tuženika-protutužitelja BT (list 167 – 168 spisa).

15. Svjedok TT (nećak tužitelja-protutuženika i tuženika-protutužitelja) u svom iskazu navodi kako je još njegov pokojni djed ŽT, koji je bio otac tužitelja i tuženika, između njih podijelio zemlju i međa je uvijek bila ovako kako je i na očevidu bila postavljena ograda. Navodi kako on tamo kontinuirano živi od 1976. godine pa mu je svaki metar zemljišta poznat. Na spornom zemljištu su rasle smreke koje su posječene i iskorištene za građu kuće tuženikovog sina RT. Te smreke koje su korištene za građu po spornom zemljištu posadio je tuženik prije 40 godina, a on je imao oko 10 godina kada su se sadile te smreke. Sve smreke, mlade voćke i ostalo raslinje koje danas raste po prijeporu, svjedok je naveo kako je posadio tuženik BT. Ogradu je također postavio tuženik prije osam do deset godina. Svjedok navodi kako među strankama nije bilo nikakvog spora oko međe sve do prošle godine kada je on počeo graditi potporni zid uz put koji vodi do njegove radione. Tada je došao u svađu i spor sa tužiteljem pa se istovremeno oko ovog prijepora koji je predmet u ovoj parnici tužitelj počeo sporiti i sa tuženikom. Svjedok navodi kako tužitelj do prošle godine (2021.) nije osporavao među niti govorio da je prijepor njegov, jer da je mislio da je prijepor njegov onda bi prigovorio tuženiku kada je posjekao te velike smreke za građu ili bi mu prigovorio kada je posadio mlade smreke ili bi mu konačno prigovorio kada je sagradio ogradu, ali tužitelj tome nije prigovarao. Iz iskaza svjedoka proizlazi kako je on najstariji unuk i sa djedom je obišao svaki metar zemlje te mu je djed pokazao kako je među strankama podijelio zemlju. Osim toga, svjedok je naveo kako je na mjestu gdje završava živica iza kuće tuženika bio jedan betonski stup koji je označavao među između tužitelja i tuženika.

15.1. Cijeneći iskaz svjedoka sud je isti prihvatio u cijelosti obzirom je svjedok iskazivao jasno i detaljno te na temelju svojih neposrednih saznanja. U svom iskazu svjedok je naveo kako je njegov djed, odnosno otac stranaka još prije 40 godina podijelio zemlju između svojih sinova te je međa oduvijek bila na način kako je postavljena i ograda. Također, iz njegova iskaza proizlazi kako je smreke koje su rasle na prijeporu uz postavljenu ogradu, a za što je sudac na licu mjesta utvrdio da se sada na tim mjestima nalaze panjevi, posadio tuženik-protutužitelj i iste je tuženik- protutužitelj posjekao i iskoristio za gradnju kuće svoga sina te je tuženik-protutužitelj posadio i svo drugo drveće i raslinje na prijeporu te mu tužitelj-protutženik nikada nije prigovarao za navedeno.

16. Svjedok RT u svom iskazu navodi kako je u posjedu cijelog prijepora njegov otac BT, ovdje tuženik i to od 80-ih godina kada je tu sagradio kuću, a po prijeporu je posadio jele odnosno borove. Kada je on sebi išao graditi kuću 2008. godine, obavijestio je međaše pa se tada i tužitelj telefonskim putem suglasio da može graditi jer je bio na moru. Osim toga, svjedok navodi kako je on pitao oca može li sebi za građu posjeći borove koje je on posadio i on mu je to odobrio, a tužitelj tome nije prigovarao. Svjedok navodi kako je kuća sagrađena u neposrednoj blizini prijepora, a tu kuću je on kasnije prodao VT koji tu dvije godine živi. Navodi kako je ogradu sagradio njegov otac prije 8 godina i tada tužitelj nije pokrenuo nikakav sudski spor sve do tužbe u ovoje parnici. Navodi i kako je sve smreke i voćke, kao i drugo raslinje po prijeporu posadio njegov otac, ovdje tužitelj, a unutar ograde cijeli prijepor također kosi i održava njegov otac.

16.1. Cijeneći iskaz svjedoka sud je isti prihvatio u cijelosti. Iako je svjedok sin tuženika-protutužitelja, njegove navode potvrdili su i svjedoci čije je iskaze sud prihvatio u cijelosti te za koje je ovaj sud ocijenio da nisu zainteresirani za ishod ovog postupka.

17. Svjedokinja ZT u svom iskazu navodi kako ona unazad dvadeset dvije godine ima saznanja o prijeporu jer je već tada počela dolaziti kod sina tužitelja FT, a u braku je sa njime 14 godina. Sjeća se događaja iz 2017. kada je došla u kuću tužitelja ostaviti na čuvanje djecu kod šogorice te je tada vidjela tuženika BT da betonira i postavlja stupove na koje je kasnije postavio ogradu koja omeđuje sporno zemljište. Budući je otprije znala da to zemljište kose i održavaju njezin svekar IT i supruga JT, svjedokinja navodi kako je zvala tužitelja da mu kaže da na njegovom zemljištu tuženik postavlja te stupove za ogradu jer je on bio na moru. Zna da je tužitelj zvao tuženika vezano uz te radove. Zna da su na prijeporu rasle velike smreke, ne zna tko ih je posadio niti tko ih je posjekao, ali nema ih dosta godina. Mlade voćke, smreke i vrbu po prijeporu je posadio tuženik i to prije nego je podigao ogradu. Navodi kako je tužitelj stalno prigovarao tuženiku zbog sadnje tih smreka i voćki i pokušavao je spor oko toga sa tuženikom riješiti mirnim putem. Navodi i kako je ona vidjela da njezina svekrva kosi cijeli prijepor, sve do linije kako je tužitelj pokazao na očevidu.

17.1. Cijeneći iskaz svjedokinje sud je isti prihvatio u dijelu u kojem ona navodi kako je vidjela tuženika-protutužitelja 2017. godine da postavlja ogradu na dijelu gdje se ona nalazi i danas te kako je mlade voćke, smreke i vrbu po prijeporu posadio tuženik- protutužitelj. Kako se radi o svjedokinji koja je snaha tužitelja-protutuženika, ovaj sud smatra kako je ista zainteresirana za ishod ovog postupka te stoga nije prihvatio dio iskaza svjedokinje u kojemu ona navodi kako je tužitelj-protutuženik stalno prigovarao tuženiku-protutužitelju kada je on radio nešto po prijeporu obzirom da drugi svjedoci za koje je sud utvrdio da nisu zainteresirani za ishod ovog postupka nisu potvrdili te navode tužitelja-protutuženika. Ističe se kako je tužitelj-protutuženik tijekom postupka (list 38 spisa) izjavio kako je njega nazvala snaha DT kako bi ga izvijestila da tuženik-protutužitelj 2017. godine postavlja ogradu na prijeporu, a isto je izjavila i DT u svom iskazu te supruga tužitelja-protutuženika u svom iskazu, no ova svjedokinja je izjavila kako je ona nazvala tužitelja-protutuženika da ga o tome obavijesti stoga ovaj sud zaključuje kako je iskaz ove svjedokinje usmjeren samo na jačanje položaja tužitelja-protutuženika u ovoj parnici.

18. Svjedokinja JT u svom iskazu navodi kako se ona udala za tužitelja 1982. godine i 1983. godine su se tužitelj i ona doselili u kuću koja je sa druge strane, a tuženik se tu doselio 1987. godine. Navodi kako su velike smreke rasle višlje na terenu gdje je i prijepor i svakako su rasle na višljem terenu nego su mlade smreke koje tamo danas rastu. Ne može reći sa sigurnošću jesu li te stare smreke bile unutar granica prijepora ili još višlje od toga. Te stare smreke posadio je tuženik isto kao i mlade smreke. Stare smreke je posjekao tuženik i to godinu prije nego je posadio mlade smreke koje je posadio 2015. godine u jesen. Toga se sjeća da je to bilo u studenom 2015. godine jer je sa tužiteljem bila na putu u Međugorje kada ju je nazvala snaha DT da im javi da po njihovom zemljištu tuženik sadi smreke. Svjedokinja navodi kako je cijeli prijepor ona kosila sve dok tuženik nije postavio ogradu. Kosila je uvijek u 6. mjesecu prije nego su tužitelj i ona išli na more jer ju onda cijelu turističku sezonu nije bilo. Navodi kako je kosila sve do ispod septičke jame tuženika pri čemu ju je smetalo to što je tuženik ispust iz svoje septičke jame imao nizbrdo na njihovo zemljište pa je baš na tom mjestu rasla najveća trava koju je ona kosila. Navodi kako je razlog zbog kojeg je tuženik napravio gradu da nju onemogući da kosi njihovo zemljište do međe. Tuženik je ogradu podigao u ljeto 2017. godine kada su suprug i ona bili na moru u [adresa] na Pagu gdje imaju apartmane. Tada ih je opet zvala njihova snaha DT i rekla da sad po njihovom zemljištu tuženik postavlja ogradu. Njezin suprug ga je zvao, pitao što to radi i zašto na njihovom zemljištu postavlja ogradu, no tuženik mu je odgovorio da će se dogovoriti kad dođe kući. Od tada pa do danas tuženik stalno izbjegava susret sa tužiteljem pa nisu mogli mirnim putem riješiti spor oko prijepora. Svjedokinja navodi kako je sukob vezan uz prijepor bio i 2019. godine u travnju, a dogodilo se to da je tuženik otrovom za travu špricao uz ogradu koja je predmet spora ali i preko ograde po rub njihovog zemljišta. Budući da njezin suprug nije bio kod kuće, ona je otišla do tuženika i pitala ga što to radi pa joj je rekao da šprica travu i da je njegovo 0,5 m preko ograde sa njihove strane. Ona je uhvatila rukom za cijev od tuženikove šprice pa ju je on otrovom za travu pošpricao po licu. Navodi i kako stare smreke nisu rasle cijelom dužinom na prijeporu, nego su rasle samo do mjesta gdje je septička od tuženika, a ne do kraja parcele iza kuće tuženika.

18.1. Cijeneći iskaz svjedokinje sud isti nije prihvatio. U svom iskazu svjedokinja je navela kako su ranije velike smreke rasle višlje na terenu gdje je i prijepor i to svakako višlje nego što su mlade smreke koje tamo rastu danas te da je iste tuženik posjekao godinu dana prije nego je posadio mlade smreke, a koje je posadio 2015. godine u jesen. Ističe se kako je sudac neposrednim opažanjem na licu mjesta utvrdio kako se panj starih smreka nalazi u istom pravcu u kojem su posađena mlada stabla smreka, a i iz iskaza drugih saslušanih svjedoka proizlazi i kako su te smreke srušene puno ranije te je tuženik-protutužitelj te smreke iskoristio za građu sinove kuće. Stoga, ovaj sud ne prihvaća iskaz ove svjedokinje te smatra kako je isti dan samo da poboljša položaj tužitelja-protutuženika u ovoj parnici obzirom je i svjedokinja supruga tužitelja- protutuženika. Također, iskaz svjedokinje da je ona kosila cijeli prijepor sve dok tuženik-protutužitelj nije postavio ogradu nije potvrđen niti jednim iskazom nekog drugog svjedoka za kojeg je sud ocijenio da nije zainteresiran za ishod ovog postupka.

19. Svjedokinja DT u svom iskazu navodi kako ona ima saznanja vezano uz prijepor od 2004. godine od kada dolazi u kuću tužitelja, a udala se za sina tužitelja Alena Ribarića 2011. godine. Navodi kako se ona ne sjeća velikih smreka niti su njoj kada pokazivali gdje je međa, ali su joj stalno svekar i svekrva govorili da se tuženik gura na njihovo zemljište, da kosi njihovo zemljište, da po njemu sadi voćke. Ono što zna je da je njezina svekrva JT kosila do pola brda prema kući tuženika. Navodi kako ona nikad nije znala gdje je točna linija međe između njih. Navodi da je ograda koja danas postoji sagrađena u ljeto 2017. godine, a istu je sagradio tuženik zajedno sa sinom NT. Svjedokinja navodi kako je vidjela da to rade pa se javila svom svekru, ovdje tužitelju koji je tada bio na Pagu. Inače godinu dana prije nego je tuženik postavio ogradu po istom pravcu gdje je sada ograda bili su zabijeni drveni stupići povezani špagom, ali ne zna tko je to postavio, no njezin svekar sigurno nije. Protiv takvog postupanja tuženika reagirao je tužitelj koji ga je zvao sa mora i rekao mu da ne postavlja tu ogradu. Ove smreke i voćke koje danas rastu po prijeporu posadio je BT, ovdje tuženik, a to zna jer je ona vidjela da on sadi. Navodi kako je ona zvala svekra i svekrvu kada je tuženik sadio te mlade smreke jer su oni tada išli u Međugorje. Kasnije je svekar rekao da je zvao tuženika i rekao mu da to ne radi. Te smreke je tuženik posadio prije nego je napravio ogradu.

19.1. Cijeneći iskaz svjedokinje sud je isti prihvatio u dijelu u kojem je svjedokinja navela kako je vidjela tuženika-protutužitelja kako podiže ogradu 2017. godine na mjestu gdje se ona nalazi i danas te je o tome obavijestila tužitelja-protutuženika. Iskaz ove svjedokinje u preostalom dijelu sud nije cijenio kao vjerodostojan obzirom je na samom početku svjedokinja navela kako ona ima saznanja vezano uz prijepor od 2004. godine od kada dolazi u kuću tužitelja-protutuženika, no ista se ne sjeća velikih smreka koje su bile posađene ranije te što je bilo sa njima. Ovaj sud smatra kako je i ova svjedokinja zainteresirana za ishod ovog postupka obzirom je ista snaha tužitelja- protutuženika te je stoga i njezin iskaz dan na taj način.

20. Svjedok AT u svom iskazu navodi da dok su bili dobri odnosi između njih i tuženika, taj prijepor koji je danas pokazan sudu kosili su i oni i tuženik. Tuženik je po prijeporu 2015. godine posadio mlade smreke, zatim je 2016. godine zabio stupiće i napeo špagu, a 2017. je sagradio ogradu koja je i danas. Nakon gradnje ograde nisu imali mogućnosti kositi preko ograde. Svjedok navodi kako otprilike na prostoru prijepora su ranije rasle velike smreke koje su posječene, ali ne može točno ocijeniti njihov položaj u odnosu na današnju ogradu. Njih se sjeća iz djetinjstva. Navodi kako je stare smreke vjerojatno posadio tuženik, a vjerojatno ih je on i posjekao ali ne zna koje godine. Tuženik je po prijeporu posadio i voćke i drugo raslinje. Poznato mu je iz pričanja oca, ovdje tužitelja, da je zvao tuženika i protivio se gradnji ograde te su se trebali dogovoriti oko toga, ali do dogovora nikada nije došlo.

20.1. Cijeneći iskaz svjedoka sud je isti prihvatio, osim u dijelu u kojem navodi kako su prijepor kosili i oni, pritom misleći na obitelj tužitelja-protutuženika (svjedok je sin tužitelja-protutuženika) i tuženik-protutužitelj, obzirom u tom dijelu iskaz svjedoka nije potvrđen iskazima niti jednog drugog svjedoka za kojeg je sud ocijenio da nije zainteresiran za ishod ovog postupka.

21. Svjedokinja LT u svom iskazu navodi kako je njoj poznato da je zemljište koje je sud danas pokazao kao i prijepor, kupio njihov otac ŽT od OT. Kada je to otac kupio, tužitelj je počeo graditi kuću te je to zemljište tužitelju njihov otac darovao. U to vrijeme se nije prenosilo vlasništvo u gruntovnici pa tako ni njihov otac nije prenio vlasništvo na svoje ime. Prijenos vlasništva sa OT na sebe riješio je tek njezin brat CT nakon što mu je to zemljište njihov otac darovao. Prvo je to zemljište kosio njihov otac, a nakon toga je dao njoj da kosi zajedno sa suprugom i oni su kosili jednu godinu. U to vrijeme tuženik je počeo dovoziti građu gdje je njegova kuća. Koliko zna, njezin brat IT, ovdje tužitelj nikad nije kosio po prijeporu nego je tu BT, ovdje tuženik posadio smreke koje su narasle velike, a nakon što ih je posjekao ponovno je niže posadio smreke i voćke i tako se pomicao sve niže po tom zemljištu i isto zauzimao. Prije toga, a bilo je to nakon Domovinskog rata, tužitelj je pozvao mjernika koji je označio među. Te kolce koje je postavio mjernik počupali su tuženik i njegov sin jer su utvrdili da to nije međa. Ogradu je postavio tuženik, ne zna točno kada. Zna da su IT i BT razgovarali oko međe, da će se dogovoriti, ali se nisu nikada dogovorili. Kada je punomoćnica tuženika pitala svjedokinju od kuda ima saznanja o svemu što je izjavila, svjedokinja je izjavila da joj je to pričao brat IT, ovdje tužitelj.

21.1. Cijeneći iskaz svjedokinje sud isti nije prihvatio obzirom svjedokinja nema neposredna saznanja o onome o čemu je iskazivala, već je na kraju iskaza izjavila da sva njezina saznanja potječu od njezina brata IT koji je u ovom postupku tužitelj- protutuženik.

22. Svjedok PT u svom iskazu navodi da je njemu poznato da je po prijeporu velike jele posadio BT, ovdje tuženik, a isto tako i male, a tko je posjekao velike jele on ne zna. Navodi kako on živi 1 km dalje pa ne dolazi tu gledati tko što sadi i radi. Ne može točno reći tko je do kuda kosio i održavao i ne zna je li tužitelj nešto radio po prijeporu ili nije.

22.1. Cijeneći iskaz svjedoka sud je isti prihvatio u cijelosti obzirom je svjedok iskazivao jasno te na temelju svojih neposrednih saznanja, a isti nije zainteresiran niti za ishod ovog postupka

23. Svjedok KT u svom iskazu navodi kako zna da je tuženik posadio prve jele koje su izrasle 8-10 m, a onda je to tuženik i porušio i nakon toga se pomaknuo niže nizbrdo prema tužitelju. Zatim je niže od tih starih posadio ove koje sada rastu a nakon toga je još niže postavio i ogradu. Navodi kako je ograda postavljena prije 4-5 godina. Njemu je iz pričanja tužitelja poznato da je tužitelj zvao tuženika kada je gradio tu ogradu, da su se oko toga trebali dogovoriti, ali da se nisu do danas ništa dogovorili. Prije su prijepor kosili IT i njegova obitelj sve do tih jela koje su prije tu rasle. Ne sjeća se je li njegov otac među IT i BT odredio među na mjestu gdje je prijepor.

23.1. Cijeneći iskaz svjedoka sud je isti prihvatio osim u dijelu u kojem svjedok navodi kako je tuženik-protutužitelj niže od starih jela posadio ove koje sada rastu, a nakon toga je još niže postavio i ogradu obzirom da je očevidom na licu mjesta i neposrednim opažanjem suca utvrđeno kako su u istom pravcu gdje su bile posađene i stare jele odnosno smreke posađene i nove, a sve je to u liniji i sa postavljenom ogradom te njegov iskaz u kojem navodi kako su prijepor kosili tužitelj-protutuženik i njegova obitelj nije potvrđen iskazom niti jednog drugog svjedoka čiji je iskaz sud prihvatio.

24. Svjedokinja ITČ u svom iskazu navodi kako ona živi u kući koja je oko 200 m udaljena od prijepora. Poznato joj je da je otac stranaka među njima razdijelio zemlju da si sagrade kuće. Što se tiče prijepora, zna da je to zemljište kupio tužitelj i on je to zemljište i kosio i međa je upravo onako kako je i danas pokazao. Iza te linije tuženik je posadio, a kasnije i posjekao smreke, a kasnije se tuženik počeo pomicati preko međe sve niže te je konačno postavio ogradu gdje je i danas. Prije 5 ili 10 godina bio je tu i mjernik te je postavio međašne oznake isto kako je i danas pokazao tužitelj, ali su tuženik i njegov sin RT te kolčiće pobacali, tvrdeći da je međa niže dolje kako je on pokazao među.

24.1. Cijeneći iskaz svjedokinje sud je isti prihvatio u dijelu u kojem ona navodi kako je otac stranaka razdijelio zemlju među strankama dok u dijelu u kojem svjedokinja navodi kako je tuženik nakon što je srušio ranije smreke postavio ogradu na način da se pomaknuo niže po međi sud nije prihvatio, obzirom je očevidom na licu mjesta i neposrednim opažanjem suca utvrđeno kako su u istom pravcu gdje su bile posađene i ranije smreke posađene i nove, a sve je to u liniji i sa postavljenom ogradom.

25. Svjedok VT u svom iskazu navodi kako je on susjed stranaka, a kupio je kuću od tuženikovog sina GT prije 2 godine. Nema saznanja vezanih uz posjed i korištenje prijepora. Navodi da je pozvao mjernika da mu omeđi njegovu česticu kako bi točno znao među te je mjernik zabio kolčić i pokazao mu među na koju tužitelj nije prigovarao.

25.1. Cijeneći iskaz svjedoka sud je isti prihvatio u cijelosti obzirom je svjedok iskazivao jasno te na temelju svojih neposrednih saznanja, a isti nema saznanja o predmetu spora.

26. Svjedokinja HT u svom iskazu navodi kako je ona supruga tuženika i oni su 1981. godine počeli graditi tamo kuću, a doselili su se 1986. godine. Navodi kako su oni kosili i uživali zemljište onako kako je to podijelio između tužitelja i tuženika njihov otac, a to znači do linije kako danas ide ograda. Do te linije su oni kosili sa svoje strane, a tuženik sa svoje strane i tako je bilo do prije 2 godine kad je nastao problem. Po prijeporu su tuženik i ona posadili smreke nakon što su sagradili kuću i one su narasle toliko velike da su ih posjekli i iskoristili za građu za sinovu kuću. Nakon toga su u istoj liniji kako su bile stare smreke posadili ove koje danas rastu. Navodi kako je njezin suprug ogradu postavio prije ne zna koliko godina, ali to kako njihovi psi ne bi odlazili od kuće. Tužitelj nije nikad išao kositi preko linije kako je sada ograda. Svjedokinja navodi kako je otac stranaka kada je dijelio zemlju nije postavio oznake, već je stao kod stupa kod kuće i pokazao prema hrastu i prema tome su se oni držali međe i kosili. Radi se o stupu koji je maknuo UT kada je radio ogradu, a na to mjesto je stavio stup od svoje ograde.

26.1. Cijeneći iskaz svjedokinje sud je isti prihvatio u cijelosti obzirom je svjedokinja iskazivala jasno i detaljno te na temelju svojih neposrednih saznanja, a njezin iskaz potvrđen je iskazima drugih saslušanih svjedoka čije iskaze je ovaj sud u cijelosti prihvatio, a i samim očevidom na licu mjesta i neposrednim opažanjem suca potvrđen je iskaz svjedokinje u kojem ona navodi kako su ona i tuženik-protutužitelj u istoj liniji kako su bile stare smreke posadili nove koje danas rastu.

27. Svjedok ST u svom iskazu navodi kako poznaje tuženika već 40 godina i često kod njega dolazi. Navodi kako mu je radio i stolariju pa zna da je već 40 godina međa kao i sad po toj dragi ispod tuženikove kuće. Kad je prvi puta tu došao bili su posađeni borovi koje je tuženik posjekao i iskoristio za građu, a onda po istom mjestu posadio je ove koji sad rastu. Koliko zna, nikakve svađe oko te međe među strankama nije bilo do nedavno. Sadašnju ogradu je tuženik postavio prije 3 ili 4 godine, a ti borovi su rasli kako su i danas mladi borovi i do tuda je tuženik to kosio i uređivao. Zna da se oko međe BT i IT nikad nisu svađali, nego su tu među uživali tako 40 godina.

27.1. Cijeneći iskaz svjedoka sud je isti prihvatio u cijelosti obzirom je svjedok iskazivao jasno i detaljno te na temelju svojih neposrednih saznanja, a prema ocjeni ovoga suda isti nije zainteresiran za ishod ovog postupka.

28. Svjedok IK u svom iskazu navodi kako je on prijatelj tuženikovih sinova pa kod tuženika dolazi već 20 godina i to više puta mjesečno. U tom periodu je uvijek vidio samo BT, ovdje tuženika da kosi ovo sporno zemljište odnosno sve što je ograđeno. Nema saznanja kako su se stranke kao braća podijelili, nego zna samo kako su kosili jer je to vidio.

28.1. Cijeneći iskaz svjedoka sud je isti prihvatio u cijelosti obzirom je svjedok iskazivao jasno te na temelju svojih neposrednih saznanja.

29. Svjedok ĐT u svom iskazu navodi kako su oni (pritom misli na tuženika i obitelj) uvijek kosili do obrova u liniji koja je išla od betonskog stupa iza kuće pa na hrast. Uvijek je bila takva međa i do te međe su imali posađene jele koje su porušili za građu na bratovoj kući, a nakon toga su na istom mjestu posadili jele koje sada rastu. Ogradu su po toj liniji kako je međa postavili njegov otac, ovdje tuženik i brat NT prije 4 ili 5 godina, a možda su se za 20 cm pomaknuli u naše zemljište. Jele koje sada rastu su posađene između starih panjeva koje su porušili. Oko te međe nije bilo problema do unazad nekoliko godina.

29.1. Cijeneći iskaz svjedoka sud je isti prihvatio u cijelosti obzirom je svjedok iskazivao jasno i detaljno te na temelju svojih neposrednih saznanja.

30. Svjedok NT u svom iskazu navodi da od kad zna za sebe međa je između njih (pritom misli na tuženika i obitelj) i strica, ovdje tužitelja isto kao i danas što znači kako je stavljena ograda. Oni su po ovom zemljištu posadili jele koje su tu narasle za građu te su ih posjekli i na istom mjestu posadili ove koje rastu. Isto tako su posadili voćke i drugo raslinje. Problem između njih i strica je bio da taj što njihovi psi idu na njegovo zemljište, a njegovi na njihovo zemljište, pa su prije 8 godina otac i on postavili ovu ogradu. Tužitelj se naljutio zbog postavljanja ogade i oko toga je izbila svađa.

30.1. Cijeneći iskaz svjedoka sud je isti prihvatio u cijelosti obzirom je svjedok iskazivao jasno i detaljno te na temelju svojih neposrednih saznanja, a njegov iskaz potvrđen je iskazima drugih svjedoka čije iskaze je ovaj sud prihvatio.

31. Svjedok ET u svom iskazu navodi da je njegov otac ovdje tužitelju i tuženiku, a koji su njegova braća, razdijelio zemlju na način da je svatko dobio polovicu očeve zemlje. Kada se svjedoku pokazala skica lica mjesta izrađena po stalnom sudskom vještaku Andreji Omić (list 99 spisa), svjedok je odgovorio da ne zna točno gdje je bila međa, ali što se tiče spornog prijepora zna da je smreke koje su bile posađene na tom prijeporu posadio njegov brat BT, ovdje tuženik za koje se ne sjeća kada su posađene. Svjedok je naveo da su kasnije te smreke srušene, tuženik je postavio ogradu na mjesto gdje su porušene te prve smreke koje su bile posađene i to negdje 2009., 2010. godine, a iznad ograde posadio je druge smreke. Tužitelj mu nije nikada prigovarao za to što je on na tom prijeporu sadio smreke i postavljao ogradu. Navodi kako zna da su oni u miru uživali svaki svoj dio i da se nisu nikada svađali oko toga, već da su njihove svađe počele tek pokretanjem ovog postupka. Njegova saznanja o svemu potječu zbog toga što on živi u blizini samog prijepora te je u kontaktu i sa jednim i sa drugim bratom.

31.1. Cijeneći iskaz svjedoka sud je isti prihvatio u cijelosti obzirom je svjedok iskazivao jasno i detaljno te na temelju svojih neposrednih saznanja, a isti je potvrdio navode tuženika-protutužitelja. Ističe se kako je svjedok brat stranaka te isti nije u svađi sa njima.

32. Svjedok ČT u svom iskazu navodi kako je on na predmetnoj nekretnini još po nalogu oca stanaka vršio parcelaciju predmetne nekretnine. Ne sjeća se kada je to točno bilo, ali to je bilo davno, sigurno pred više od 50 godina. On je parcelaciju napravio na način, a koliko se sjeća, da je nekretninu "podijelio na četiri dijela", a kako su to stranke podijelile između sebe njemu nije poznato. U to vrijeme vlasnik čitave parcele bio je otac stranaka, a kakvi su bili kasnije njihovi dogovori njemu nije poznato, a niti ga je ikada itko zvao radi uvođenja u posjed predmetnih nekretnina i to prije ili za vrijeme gradnje kuće. Osim što je izašao zbog te inicijalne parcelacije predmetne nekretnine, svjedok je naveo da je on kasnije izlazio na lice mjesta radi legalizacije objekata na predmetnim nekretninama, a sjeća se da je jednom bio kako bi iskolčio katastarsku među između tužitelja i tuženika. Ta se međa jako razlikovala od samog posjeda. Ne može se sa sigurnošću sjetiti tko je bio prisutan iskolčenju, ali zna da su stranke bile prisutne. Sjeća se kako je BT, ovdje tuženik, prigovarao takvom iskolčenju međe na način da je rekao da oni imaju svoju među prema posjedu, a ne kako je on to njima iskolčao, s time da je svjedok napomenuo kako on prilikom tog iskolčenja nije uvađao stranke u posjed.

32.1. Cijeneći iskaz svjedoka sud je isti prihvatio u cijelosti obzirom je svjedok iskazivao jasno i detaljno te na temelju svojih neposrednih saznanja.

33. Tužitelj-protutuženik IT u svom iskazu navodi da dok je otac bio živ, on je nekretninu koja je bila u njegovu vlasništvu podijelio na tri dijela te je tom prilikom angažirao vještaka ČT da napravi parcelaciju nekretnine. Kada je on išao upisati nekretninu na svoje ime primijetio je da predmetna nekretnina i to kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] nije upisana kao vlasništvo njihova oca, već je ista bila upisana kao vlasništvo OT. Tada je on sa OT sklopio kupoprodajni ugovor radi kupnje predmetne nekretnine. Tužitelj navodi kako je otac njima razdijelio među, a mjernik ČT je istu označio prema kazivanju njihova oca. Oni su nekretninu na taj način uživali sve dok tuženik nije stavio ogradu. Vještak ČT je ponovno po njegovom pozivu izašao na lice mjesta negdje 2012., ne sjeća se točno kada te je označio među prema katastru, a ta međa je bila ista kako im je otac to i razdijelio. Tuženik je za vrijeme dok on nije bio prisutan i dok je bio na putu posadio smreke i postavio ogradu na dio nekretnine koja je u njegovom vlasništvu, a njega je o svemu tome izvijestila njegova snaha te je on nazvao tuženika te mu rekao neka ništa ne radi na njegovom dijelu međe, a on je rekao da će raditi obzirom da je na tom dijelu međa kako ju je odredio njihov otac. Tužitelj je naveo kako on nije bio na licu mjesta kada je otac točno određivao među, ali zna da je rekao da će pozvati vještaka te se on drži onoga što je vještak pokazao da je međa. Navodi i kako on ne može sa sigurnošću reći da li međa koju je otac naznačio koracima odgovara onoj koja je naznačena po katastru jer otac nije nikakvim međašnim oznakama naznačio tada među. Tužitelj je u svom iskazu naveo kako su na predmetnoj nekretnini i ranije bile posađene jele, ali one su bile posađene "malo višlje" te ih je bilo manje, ali ne zna koliko višlje jer on nije bio kod kuće nego je radio više na terenu. Te "ranije jele" bile su posađene već krajem 80-ih i bile su posađene uz liniju objekta koji je nazvan septička jama označen brojevima 21, 22, 23, 24 te su iste išle uz cijelu liniju C-A.

33.1. Iz iskaza tužitelja-protutuženika proizlazi kako je otac stranaka dok je bio živ podijelio nekretninu koja je bila u njegovom vlasništvu na tri dijela s time da je isti izjavio kako on nije bio prisutan na licu mjesta kada je otac točno određivao među, no isti je naveo kako je otac govorio da će među odrediti po mjerniku. U svom iskazu, tužitelj- protutuženik je naveo kako su na predmetnoj nekretnini i ranije bile posađene jele koje su bile posađene "malo višlje" te ih je bilo manje, ali ne zna koliko višlje jer on nije bio kod kuće nego je radio više na terenu. Ponovno se ističe kako je očevidom na licu mjesta i neposrednim opažanjem suca utvrđeno kako su u istom pravcu gdje su bile posađene i ranije smreke posađene i nove, a sve je to u liniji i sa postavljenom ogradom.

34. Tuženik BT u svom iskazu navodi kako sve do pokretanja ovog postupka on nije bio u svađi sa svojim bratom. Dok je otac bio živ on je između njih podijelio svoju nekretninu na tri dijela. Za ovu spornu nekretninu i to kč. br. [katastarska čestica], otac je rekao da tu jednog dana zajedno naprave put. Navodi kako je otac pokazao među i to na način da je međa između njega i brata sve do linije koja je na skici lica mjesta označena slovima D-B, odnosno taj pravac koji se proteže i dalje sve do ceste. Tako kako je naveo među oni su uživali svaki sa svoje strane sve do pokretanja ovog postupka, odnosno nije bilo nikakvih problema sve do pokretanja ovog postupka kada ga je tužitelj tužio. Prije jela koje su posađene i koje se vide na skici lica mjesta, na predmetnoj nekretnini bile su posađene smreke i to na način kako je naznačeno na skici lica mjesta te je na samom očevidu i sudac utvrdio da se tu nalazi panj u istom pravcu na kojem su posađena mlada stabla smreke. Tuženik navodi da kada je njegov sin gradio kuću 2008. godine, sin i on su te ranije posađene smreke posjekli za građu te je on onda do tih "posjeklih panjeva" u istoj liniji posadio nove smreke 2015. godine, a dvije godine kasnije i to 2017. godine postavljena je i ograda koja je konstatirana na očevidu. Napominje kako ga tužitelj, a niti nitko drugi nije smetao niti sprječavao u sađenju odnosno postavljanju ograde te nije bilo nikakvih problema sve do pokretanja ovog postupka. Tuženik je naveo kako je ranije oko tih posađenih jela kosio i taj dio održavao on, njegov sin i supruga. Njemu nije bilo poznato da katastarska međa između njegovih čestica i tužiteljevih čestica izgleda na način kako je to označeno na skici lica mjesta, već je on smatrao da je međa između stranaka sve do onog dijela na kojem je postavljena ograda te da je to se njegovo. Navodi kako je on saznao da je prema katastru njegova čestica samo do linije koja je na skici lica mjesta naznačena slovima C-A u trenutku kada ga je tužitelj tužio, odnosno za vrijeme trajanja ovog postupka. Tuženik je u svom iskazu naveo i kako njega dok je radio po svojoj međi tužitelj nije nikada upozoravao da nešto ne radi, osim kada ga je jednom prilikom tužitelj nazvao i pitao što to radi po međi odnosno kako istu kroji, jer on tada nije bio kod kuće te ga je nazvala snaha i rekla mu da on kroji među, na što mu je tuženik odgovorio da ne kroji među nego da samo kosi travu po svojoj međi.

34.1. Cijeneći iskaz tuženika-protutužitelja sud je isti prihvatio u cijelosti obzirom je isti iskazivao jasno i detaljno te na temelju svojih neposrednih saznanja, a njegov iskaz potvrđen je iskazima saslušanih svjedoka čije iskaze je sud prihvatio, kao i mjerničkim vještačenjem i neposrednim opažanjem suca na licu mjesta.

35. Odredbom članka 161. stavkom 1. Zakona o vlasništvu i drugih stvarnim pravima (˝Narodne novine˝, broj: 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 129/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/2012., 152/2014., 81/2015. i 94/2017. – dalje: ZV) propisano je da vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu ona preda svoj posjed te stvari.

35.1. Odredbom članka 162. stavkom 2. ZV-a propisano je da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom ostvario svoje pravo da od osobe koja posjeduje njegovu stvar zahtijeva da mu ona preda svoj posjed te stvari, vlasnik mora dokazati da je stvar koju zahtijeva njegovo vlasništvo i da se nalazi u tuženikovu posjedu.

36. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka ovaj sud zaključuje kako je otac stranaka, za vrijeme svog života, svoje imanje, odnosno svoju nekretninu, podijelio na tri dijela s time da su ovdje stranke dobile svaka jedan dio.

37. Iako je između stranaka bila sporna granica međe te je tužitelj-protutuženik tvrdio da je tuženik-protutužitelj postavljanjem ograde i sadnjom stabala ušao u njegov dio te ga zbog toga uznemiravao u izvršavanju njegovih vlasničkih ovlasti na predmetnom dijelu nekretnine, ovaj sud je zaključio kako nije u pravu tužitelj- protutuženik.

37.1. Naime, nakon provedenog dokaznog postupka, a posebice nakon provedenog očevida i mjerničkog vještačenja na licu mjesta, ovaj sud zaključuje kako je tuženik- protutužitelj na spornom prijeporu imao posađene smreke koje je on posadio prije više od 30 godina, obzirom je i sam tužitelj-protutuženik naveo kako su te ranije ˝jele˝ bile posađene još 80-ih godina, a svjedoci čije je iskaze ovaj sud prihvatio su izjavili kako je iste sadio tuženik-protutužitelj te je tuženik-protutužitelj te iste smreke srušio i iskoristio za svoje potrebe, odnosno za građu kada je njegov sin RT sebi gradio kuću te je očevidom na licu mjesta odnosno neposrednim opažanjem sudac utvrdio da se panj ranije srušene smreke nalazi u istom pravcu u kojem su posađene nova mlada stabla smreke koja je također sadio tuženik-protutužitelj te iz skice lica mjesta mjerničkog vještaka Andreje Omić od 24. siječnja 2023. (list 99 spisa) proizlazi i kako su ta nova mlada stabla smreke posađena uz ogradu koju je 2017. godine postavio tuženik-protutužitelj.

37.1.1. Slijedom toga, ovaj sud zaključuje kako je tuženik-protutužitelj bio u posjedu spornog prijepora te ga nitko u tome nije uznemiravao niti mu isto branio sve do pokretanja ovog postupka. Također, nitko nije osporavao među koja je određena na način kako je bilo utvrđeno na licu mjestu. Naime, iz iskaza svjedoka TT, RT, ST, MT, ĐT, NT, ET i HT proizlazi kako su stranke, svaka sa svoje strane međe uživala i održavala svoje nekretnine, kosila iste, te se nisu oko ničega svađale te je međa bila postavljena na način kako je to odredio otac stranaka. Iako nije sporno da je 2017. godine kada je tuženik-protutužitelj postavljao ogradu isti imao raspravu sa tužiteljem-protutuženikom, sud je utvrdio kako je tužitelj-protutuženik u to vrijeme bio na moru te ga je nazvala snaha kako bi mu rekla da tuženik-protutužitelj nešto radi po međi nakon čega je tužitelj-protutuženik nazvao tuženika-protutužitelja koji mu je onda rekao da on ne kroji ništa po međi, nego radi po svojoj međi te je tu stala rasprava i tužitelj-protutuženik nije nikada pokretao nikakve sporove kako bi spriječio tuženika- protutužitelja u tim radnjama, odnosno isti nije srušio tu ogradu ukoliko je isti stvarno smatrao da je ograda na dijelu nekretnine koji pripada njemu.

37.2. Ističe se i kako nije životno niti logično da bi tužitelj-protutuženik sve do podnošenja ove tužbe, a unatrag više od petnaest godina, obzirom je iz iskaza svjedoka čije je iskaze sud prihvatio utvrđeno da obitelj tuženika-protutužitelja kosi sporni prijepor, da su 2008. godine posjekli stabla smreke koja su bila na prijeporu i ista iskoristili za svoje potrebe i nakon toga 2015. posadili nove, kao i da je tuženik- protutužitelj postavio 2017. godine ogradu na prijepor, trpio da ga tuženik-protutužitelj uznemirava i smeta na njegovom, odnosno da nevlasnik kosi zemljište, sadi smreke i drugo drveće, stavlja ogradu, a da on ne bi ranije pokrenuo nikakav postupak ili se pisanim putem obratio tuženiku-protutužitelju da prestane sa svojim radnjama, već je to isti učinio tek slanjem opomene tuženiku-protutužitelju od 13. travnja 2021. godine, koju opomenu je tuženik-protutužitelj primio 16. travnja 2021.

37.3. Također, iz iskaza vještaka ČT proizlazi kako je jednom prilikom izašao na lice mjesta radi legalizacije objekata na predmetnim nekretninama te da je iskolčao među kako je to bilo ucrtano prema katastru, no tuženik-protutužitelj je i tada prigovarao takvom iskolčenju te rekao da oni imaju svoju među prema posjedu.

38. Slijedom navedenog, ovaj sud zaključuje kako je u pravu tuženik-protutužitelj kada kaže da je međa postavljena upravo onako kako je to između stranaka odredio njihov otac te da do pokretanja ovog postupka između stranaka nije bilo nikakvih problema te je stoga valjalo odbiti tužbeni zahtjev tužitelja-protutuženika i odlučiti kao u točki I. izreke presude.

38.1. Iako tužitelj-protutuženik ima sklopljen ugovor o kupoprodaji sa OT od 25. veljače 1986. kojim je kupio nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica] u površini od 457 čhv – pašnjak Gmajna, a iz povijesnog izvatka iz zemljišnih knjiga vidljivo je kako se radi o predmetnoj kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ovaj sud navodi kako isti nije od utjecaja u ovoj pravnoj stvari budući su i same stranke navele kako je njihov otac kupio cijelo imanje od OT te je u stvari njihov otac bio izvanknjižni vlasnik cijelog imanja, pa tako i predmetne nekretnine, koje je razdijelio između svojih sinova.

39. Kako je tijekom ovog postupka utvrđeno da je međa između stranaka upravo onakva kako je ista naznačena na skici lica mjesta mjerničkog vještaka Andreje Omić od 24. siječnja 2023., odnosno da je ograda koju je postavio tuženik-protutužitelj postavljena na međi te da je vlasništvo tuženika-protutužitelja, kako mu je otac predao nekretninu u posjed, do postavljene ograde, valjalo je usvojiti protutužbeni zahtjev tuženika-protutužitelja i odlučiti kao u točki II. izreke presude.

40. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi članka 154. stavka 1., u vezi sa člankom 155. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku (˝Narodne novine˝, broj:

53/1991., 91/1992., 112/1999., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011. – pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014., 70/2019, 80/2022., 114/2022. i 155/2023. – dalje: ZPP), a sve imajući u vidu da je tužbeni zahtjev tužitelja- protutuženika odbijen, a protutužbeni zahtjev usvojen.

40.1. Trošak tuženika-protutužitelja sastoji se od troškova zastupanja po punomoćniku odvjetniku i to za sastav odgovora na tužbu i podnesaka od 16. prosinca 2021. i 6. veljače 2023. u iznosu od 200,00 EUR za svako, sukladno Tbr. 8. t. 1. u vezi sa Tbr. 7. t. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (˝Narodne novine˝ broj: 138/2023. – dalje: Tarife/23), za zastupanje na ročištima od 4. travnja 2022., 14. lipnja 2022. (očevid), 6. ožujka 2025. i 1 . srpnja 2025.u iznosu od 200,00 EUR za svako, sukladno Tbr. 9. t. 1. Tarife/23 te za zastupanje na ročištu za objavu presude u iznosu od 100,00 EUR, sukladno Tbr. 9. t. 3. Tarife/23, a koji trošak valja uvećati za PDV po stopi od 25% u iznosu od 375,00 EUR. Tužitelju je nadalje priznat trošak pristojbe na protutužbu u iznosu od 26,54 EUR te trošak pristojbe na presudu u iznosu od 26,54 EUR te trošak plaćenog predujma za očevid i mjerničko vještačenje u iznosu od 190,64 EUR (potvrda o uplati – list 64 spisa), pa ukupni trošak ovog parničnog postupka iznosi 2.118,72 EUR, a na koji trošak je tuženiku-protutužitelju dosuđena pripadajuća zatezna kamata koja teče od dana donošenja prvostupanjske presude i to od 25. srpnja 2025. pa do isplate, slijedom čega je na temelju odredbe članka 154. stavka 1. ZPP-a odlučeno kao u točki III. izreke.

41. Slijedom svega iznesenog odlučeno je kao u izreci presude.

U Karlovcu 25. srpnja 2025.

Sudac: Zrinka Ban

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana. Žalba se putem ovog suda podnosi županijskom sudu, pisanim putem u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranu.

Dostavljeno:

1. Karlo Novosel, odvjetnik iz Zagreba

2. Irena Blauhorn, odvjetnica iz Karlovca