P-158/2018
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U ŠIBENIKU
M 8
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Šibeniku, OIB: 29399232217, po sutkinji ovog suda Martini Miočević Šušnjić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja: CROATIA OSIGURANJE d. d., OIB 26187994862, Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, koje zastupa Mate Kačan, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika: MM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa Suzana Mandić, odvjetnica u Šibeniku, radi isplate, nakon javno održane glavne rasprave dana 3.lipnja 2025. godine u prisutnosti punomoćnika stranaka, a objavljene dana 25.srpnja 2025.
p r e s u d i o j e
I Prihvaća se osnovanim tužbeni zahtjev koji glasi:
1. Utvrđuje se da je obveza tužiteljice CROATIA OSIGURANJE d. d., OIB 26187994862, Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33 da tuženoj MM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], ubuduće isplaćuje mjesečnu rentu, a na ime izgubljene zarade, u mjesečnim iznosima od po 3.391,64 kuna, a koja obveza je utvrđena presudom Općinskog suda u Osijeku, poslovni broj P-386/00 od 22.listopada 2002.godine prestala te da tužiteljica više nije o obvezi počev od 1.travnja 2017.godine pa ubuduće isplaćivati mjesečnu rentu.
2. Nalaže se tuženici MM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa],da tužiteljici CROATIA OSIGURANJE d. d., OIB 26187994862, Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33 isplati ukupan iznos od 2.700,89 eura (20.349,84 kn) na ime naknade više isplaćene rente, a na ime izgubljene zarade za zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope za stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena na dan ispunjenja i to na:
- Iznos od 450,15 eura (3.391,64 kn) od 6.travnja 2017.godine pa do isplate
- Iznos od 450,15 eura (3.391,64 kn) od 4.svibnja 2017.godine pa do isplate
- Iznos od 450,15 eura (3.391,64 kn) od 5.lipnja 2017.godine pa do isplate
- Iznos od 450,15 eura (3.391,64 kn) od 6.srpnja 2017.godine pa do isplate
- Iznos od 450,15 eura (3.391,64 kn) od 3.kolovoza 2017.godine pa do isplate
- Iznos od 450,15 eura (3.391,64 kn) od 1.rujna 2017.godine pa do isplate
II. Dužna je tuženica MM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa],naknaditi tužiteljici CROATIA OSIGURANJE d. d., OIB 26187994862, Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33 parnični trošak ovog postupka u iznosu od 15.398,16 eura, uvećan za zakonsku zateznu kamatu po stopi određenoj čl. 29. st 2 ZOO-a a koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, tekuću od dana presuđenja pa do isplate, sve u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1.Tužiteljica Croatia osiguranje d.d. Zagreb (dalje: tužiteljica) je dana 23.siječnja 2018.godine podnijela tužbu protiv tuženice MM (dalje Tuženice) radi utvrđenja prestanka obveze isplaćivanje mjesečne rente na ime izgubljene zarade utvrđene presudom Općinskog suda u Osijeku poslovni broj P- 386/00 od dana 22.listopada 2002.godine uz obvezu tuženice na povrat iznosa više isplaćene rente u razdoblju navedenom u tužbenom zahtjevu.
1.1. U tužbi se navodi kako je tužiteljica temeljem pravomoćne presude Općinskog suda u Osijeku poslovni broj P-386/00 od dana 22.listopada 2002.godine, u obvezi na ime naknade štete izgubljene zarade isplaćivati tuženoj iznose specificirane u spomenutoj presudi u iznosu utvrđenom provedenim vještačenjem u tom postupku.
1.2. Budući je tužiteljica saznanja da je tuženica korisnica veće obiteljske mirovine i prima iznos koji znatno veću mirovinu i to iznos koji premašuje visinu plaće, tužiteljica je ustala ovom tužbom radi ukidanja rente na ime izgubljene zarade, pozivajući se na odredbu čl. 1096.Zakona o obveznim odnosima.
1.3. Nadalje, tužiteljica ustraje na povratu više plaćene rente na ime izgubljene zarade.
2. Tuženica se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu. Potvrđuje navode da bi bila korisnica obiteljske mirovine u iznosu od 7.066,46 kn ali od 2.svibnja 2017.godine, a ne 6.travnja 2017.godine, jednako tako potvrđuje da je točno da tvrtka Ivanić graniti d.o.o.Osijek u kojoj je tuženica bila zaposlenica prestala s radom, no unaprijed tvrditi kolika bi plaća danas iznosila tuženici je preuranjeno jer je nužno uzeti u obzir prosječan rast plaća od vremena donošenja presudu P-386/00 od dana 22.listopada 2002.godine
3. Tužiteljica se protivi navodima tuženice i predlaže da se provede financijsko računovodstveno vještačenje za koje bise kao relevantni parametar koristila neto plaća SSS za 2017.godinu koji se predlaže pribaviti službenim putem od Državnog zavoda za statistiku.
4. Tuženica navodi kako je obavljala poslove voditelja računovodstva i kako se ukazivanjem na srednju stručnu spremu minorizira rad i vrijednost tuženice.
5. U tijeku postupka sud je radi utvrđenja odlučnih činjenica izvršio uvid u: Podatke o plaći i mirovini(list 4 do 64, 68 do 72 spisa) te izveo dokaz vještačenjem po Vještak Tkalec d.o.o.Za financijsku struku Zagreb (list 122 do 186 i 227 do 231).
7.Tužbeni zahtjev tužiteljice je osnovan.
8. Predmet ovog spora je zahtjev tužiteljice radi utvrđenja prestanka obveze isplaćivanje mjesečne rente na ime izgubljene zarade utvrđene presudom Općinskog suda u Osijeku poslovni broj P-386/00 od dana 22.listopada 2002.godine uz obvezu tuženice na povrat iznosa više isplaćene rente u razdoblju navedenom u tužbenom zahtjevu, pozivajući se na promijenjene okolnosti u odnosu na vrijeme donošenja pravomoćne presude posl.br. P-386/00 od dana 22.listopada 2002.godine.
9. Odredba čl. 1096. Zakona o obveznim odnosima ( Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15; dalje ZOO) propisuje kako sud može na zahtjev štetnika sniziti rentu ili ukinuti ako se znatnije promjene okolnosti koje je sud imao na umu pri donošenju prijašnje odluke.
10. Pregledom predmeta P-386/00 Općinskog suda u Osijeku razvidno je da je tuženica bila djelatnica Ivanić graniti d.o.o.Osijek da je ostvarivala plaću šefa računovodstva, a bila zaposlena na radnom mjestu knjigovođe (nesporno među parničnim strankama).
11. Ovaj sud je rješenjem od 5.veljače 2025. odredio provođenje financijskog vještačenja sa zadatkom vještaku usporediti neto plaću SSS radnika za 2017.godinu s iznosom mirovine koju tuženica prima, za razdoblje od 1.travnja 2017.godine do dana davanja nalaza i mišljenja.
11.1. Pregledom pisanog nalaza i mišljenja razvidno je kako je sudski vještak naveo kako se u spisu nalaze podaci o prosječnoj mjesečnoj neto plaći SSS radnika u RH (list 56 spisa) za 2017. godinu. Međutim, navedeni podaci da nisu konačni podaci, već usklađeni sa rastom prosječnih plaća u RH. Tužena je dostavila podatke Državnog zavoda za statistiku o plaći VSS i SSS radnika u pravnoj i računovodstvenoj djelatnosti (list 79 spisa), ali za siječanj 2018. godine, te podatke koji nisu konačni već usklađeni sa rastom prosječnih plaća. Konačni podaci o prosječnim mjesečnim plaćama po stručnoj spremi i djelatnostima dostupni su na internetskim stranicama Državnog zavoda za statistiku do 2022. godine, a za daljnje razdoblje će se utvrditi pomoću podataka o rastu prosječne mjesečne plaće u RH. Podaci koji se koriste u nalazu prilažu se u spis. U spisu se nalaze podaci o ostvarenoj mirovini tužene u 2017. godini (list 57 i 58 spisa), kao i Rješenje o mirovini od 21.04.2017. godine (list 68-69 spisa). Obzirom na visini ostvarene mirovine, vještak je od tužene zatražio podatke o ostvarenoj neto mirovini u spornom razdoblju, koji podaci se prilažu u spis. Iz svega naprijed navedenog, daje se prikaz razlika između prosječne mjesečne neto plaće radnika sa SSS, kao i radnika sa SSS u pravnim i računovodstvenim djelatnostima te ostvarene neto mirovine tužene za sporno razdoblje te se iznosi mišljenje kako je ostvarena neto mirovina tužene u cijelom spornom razdoblju veća od prosječne mjesečne neto plaće radnika SSS u RH, kao i radnika SSS u pravnim i računovodstvenim poslovima u RH.
12. Tužiteljica nema primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka i ostaje kod tužbe I postavljenog tužbenog zahtjeva.
12.1. Tuženica prigovara nalazu i mišljenju vještaka kao nepotpunom, paušalnom i pogrešnom ističući kako vještak u svom nalazu koristi podatke o plaći radnika u računovodstvenoj djelatnosti, SSS, odnosno knjigovođe.
12.2. Mišljenje je tuženice kako se za valjani nalaz i mišljenje, a da bi dobili valjan i relevantan podatak i odgovor, odnosno odlučnu činjenicu, a to je je li mirovina koju tužena prima danas veća od plaće koju bi primala da je i dalje u redovnom odnosu, i postoji li ta razlika, i ako postoji je li ista u njenu korist ili pak na korist tužitelja, a štetu tužene, odnosno je li tužitelj dužan i dalje plaćati tu razliku između mirovine i plaće koju bi primala da i dalje radi, bilo je potrebno ipak pribaviti podatke o plaći voditelja računovodstva jer tužena nije bila običan radnik u računovodstvenom servisu. I to nije sporna činjenica. Nedopustivo je da vještak minorizira radno mjesto tužene, poslove koje je obavljala te konačno vrijednost njenog rada. I sigurno je da su podaci o plaćama Državnog zavoda za statistiku za radno mjesto voditelja računovodstva bitno drugačiji nego ovi koje je koristio vještak u svom nalazu i mišljenju. Tužena nije radila knjigovodstvene poslove, nije samo „prepisivala“ dokumente, već je radila poslove voditelja računovodstva, koji poslovi sigurno stvaraju dohodak, imala ispod sebe 3 radnika koji su radili knjigovodstvene poslove, dakle poslove za koje je vještak pribavio podatke, i za čiji je posao upravo ona odgovarala svome poslodavcu, a konačno cijeli je računovodstveni servis kojim je tužena rukovodila, imao odgovornost za 30 radnika koji su u to vrijeme bili zaposleni u tvrtki.
12.2. Tužiteljica navedeni prigovor tuženice smatra neopravdanim i usmjerenim na odugovlačenje postupka te napominje kako je tužena nakon što je primila rješenje kojim je određeno vještačenje imala mogućnost očitovanja o zadatku vještaka, no to nije učinila. U odnosu na dokumentaciju koju je tužena dostavila u privitku podneska, tuženik smatra da takve isječke nedefiniranih članaka s interneta nije moguće koristiti kao relevantan podatak za financijsko vještačenje. Tužitelj opetovano ističe da je tvrtka u kojoj je tužiteljica radila u vrijeme štetnog događaja ugašena i brisana iz sudskog registra. Tužena je, a što nije sporno, osoba koja ima srednju stručnu spremu. Za voditelja računovodstva bilo koje tvrtke ili ustanove traži se visoka stručna sprema. Nakon gašenja tvrtke u kojoj je radila, tužena sa srednjom stručnom spremom ne bi mogla uopće konkurirati za radno mjesto „ voditelja računovodstva „. Kako je za takov radno mjesto propisana visoka stručna sprema, očito je da ni službene statistike ne mogu voditi evidenciju o plaćama navodnim voditeljima računovodstva, koji imaju srednju stručnu spremu.
12.3. Vještak u svom dopunskom nalazu i mišljenju tumači kako je naveo u svom nalazu i mišljenju da podaci Državnog zavoda za statistiku o potencijalnoj plaći koji se nalaze u spisu nisu konačni, već procijenjeni. Naime, u praksi u situaciji kada postoje konačni podaci o statističkim podacima, uzimaju se konačni podaci, a ne procijenjeni. Nadalje, Državni zavod za statistiku ne prati podatke o plaćama po zanimanjima već po stručnoj spremi i djelatnostima, stoga od Državnog zavoda za statistiku nije moguće pribaviti takve podatke.
13. Ovaj sud u cijelosti poklanja vjeru nalazu i mišljenju vještaka ocjenjujući ga izrađenim stručno i po pravilima struke. Neosnovani su navodi tuženice da je vještak trebao napraviti izračun za radno mjesto voditelja računovodstva obzirom da je tuženica osoba sa završenom srednjom stručnom spremom i kao takva može isključivo raditi na radnom mjestu knjigovođe. Da je tome tako u prilog govori i činjenica da je na radnom mjestu i Ivanić granitima d.o.o. bila raspoređena na mjesto knjigovođe ali je primala plaću voditelja računovodstva. Ukoliko je poslodavac bio spreman na isplatu u povećane plaće koju donosi to radno mjesto, onda bi zasigurno tuženica i bila rješenjem raspoređena na radno mjesto voditelja računovodstva da je ista ispunjavala stručne zakonom propisane uvjete za radno mjesto voditelja računovodstva. Jednako tako, obzirom da se društvo Ivanić graniti d.o,o. nesporno prestalo postojati i obrisano iz sudskog registra, tuženica se bez diplome visoke stručne spreme ne bi mogla ni javljati na natječe za voditelja računovodstva stoga je po ocjeni ovog suda vještak u cijelosti ispunio svoj zadatak i utvrdio što je istom i bio zadatak, da se usporedi mirovina tuženice s plaćom srednje stručne spreme u pravnim i računovodstvenim poslovima, sve kako je prikazano u tablici, budući je nesporno tuženica sa završenom srednjom stručnom spremom, pritom ne osporavajući njezina znanja i vještine koje su očito kod njezinog poslodavca zadovoljavale i potrebe mjesta voditelja računovodstva, međutim, to se u konkretnom slučaju ne može uzeti u obzir već isključivo nesporna činjenica da je tuženica završene srednje stručne spreme koja kao takva ne može bit službeno raspoređena na radno mjesto voditelja već isključivo knjigovođe.
14. Imajući u vidu navedeno, sud je prihvatio kao osnovan tužbeni zahtjev tužitelja i odlučio kao u izreci presude.
15. O troškovima postupka odlučeno je temeljem odredba čl. 154. st.1. i članka 155. ZPP i Tbr. 7.,8. i 9. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 91/04, 37/05 i 148/09 i 142/12).
15.1.Tužiteljici je priznat trošak zastupanja po punomoćniku iz redova odvjetnika i to za sastav podneska od 13.ožujka 2023., 21.travnja 2023.,23.studenog 2024., 12.travnja 2025., 20.svibnja 2025., te za pristupan na ročišta 21.ožujka 2024., 15.svibnja 2025 i 3.lipnj 2025., za svaku radnju po 500,00 eura, sve uvećano za PDV 25% i za troškove vejšatčenja u iznosu od 398,16 eura, što ukupno iznosi 5.398,16 eura.
15.2.Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.
Šibenik, 25.srpnja 2025.
Sutkinja
Martina Miočević Šušnjić
POUKA O PRAVNOM LIJEKU
Protiv ove presude nezadovoljna stranka može uložiti žalbu nadležnom drugostupanjskom sudu u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave iste, a ulaže se putem ovog suda u tri primjerka za sud i po jedan za svaku protivnu stranku.
