Republika Hrvatska

Općinski sud u Pazinu

Stalna služba u Poreču-Parenzo

Turistička 2, Poreč-Parenzo

Posl. br. R1-218/2024-14

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo, po sucu toga suda Sanji Oroz kao sucu pojedincu, u izvanparničnoj stvari predlagatelja BĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćnicima Iri Pavić i dr., odvjetnicima u Rijeci, protiv protustranke LĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Vedranu Petriću, odvjetniku u Poreču, radi uređenja međe, 25. srpnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I Međa između k. č. br. zgr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] u vlasništvu predlagatelja i k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] u vlasništvu protustranke, uređuje se linijom označenom sa G- H-I-J, time da se točke G, I i J označavaju crvenom bojom na tlu, te na pročelju objekta sagrađenog na k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], a u točku H se zabija željezni klin označen crvenom bojom.

II Sastavni dio ovog rješenja je Skica izmjere od 23. srpnja 2025. sačinjena po vještaku Eduardu Klimanu dipl. ing. geod., na kojoj je prikazana uređena međa sukladno točki I izreke ovog rješenja, a točke razgraničenja su geodetski izmjerene u Državnom koordinatnom sustavu.

III Odbija se zahtjev protustranke da joj predlagatelj naknadi trošak ovog postupka.

Obrazloženje

1. Predlagatelj je podnio prijedlog radi uređenja međa u kojem navodi da je predlagatelj suvlasnik i suposjednik nekretnine oznake k. č. br. zgr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], a protustranka da je vlasnica susjedne nekretnine oznake k. č. br. zgr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], sada oznake k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. Bez obzira na stanje međe koja je pogrešno ucrtana u katastru, međa između navedenih nekretnina među strankama da nije sporna na terenu, obzirom da je posjed nesporan već dugi niz godina. U pokušaju da stvarno stanje posjeda usklade sa stanjem u katastru, predlagatelj da je angažirao GEO CENTAR BK d.o.o. u rujnu 2022. kojom prigodom da je geodet izašao na teren, međa da je označena sprejem i klinom sukladno dogovoru stranaka, stvarnom stanu posjeda i sporazumu, pa da je izrađena skica izmjere koju je svojim potpisom bila potvrdila i protustranka. Nakon toga protustranka da se obratila predlagatelju da je "prevarena". Sud da nije vezan podacima iz katastarskog plana, jer da će sud postupati na temelju tih podataka samo ako stranke na to pristanu. Ako se između stranaka ne postigne sporazum, sud da će pokušati utvrditi među na temelju sporazuma, podredno posljednjeg mirnog posjeda, a ako u tome ne uspije na temelju pravične ocjene. Slijedom navedenog predlagatelj predlaže uređenje međe prema posljednjem mirnom posjedu.

2. U svom odgovoru na prijedlog protustranka tvrdi, prije svega, da međa između nekretnina koje su predmetom postupka nije sporna, jer da je isto sporazumno utvrđena i definirana prilikom provedbe prijavnog lista broj 24/2019. Na osnovi tog prijavnog lista međa da je upisana i provedena u katastru. S obzirom na to da nisu ostvarene pretpostavke za uređenje međe u smislu odredbe čl. 103. ZV-a. Taj geodetski elaborat broj 24/2019 da je izradio GEO CENTAR BK d.o.o., pa kako su vlasnici nekretnina taj elaborat potpisali i uredili među, predmetna međa da nije sporna. Navodi predlagatelja da je protustranka bila suglasna sa skicom izrađenom po GEO CENTAR BK d.o.o. iz rujna 2022., te da je isto potvrdila svojim potpisom, da su paušalni jer da je protustranka tada bila dovedena u zabludu jer joj nije bio predočen cijeli elaborat u kojem je bila skica novog stanja, a protustranka da tada nije bila prisutna na terenu kada su se označavale granice. AĐ, dipl. ing. geod., da je sačinio elaborat iz 2023./2024., a radi ucrtavanja objekta i novih brojeva, pa da u dijelu tog elaborata koji potpisuju susjedi izričito stoji da predlagatelj nije potpisao među jer da je međa utvrđena elaboratom broj 24/2019, a što da predstavlja valjan dokaz da predmetna međa nije sporna. Sporazum kojim je utvrđena međašna linija u ranijem postupku uređenja međe da ne može imati privremeni karakter, budući da je isti sadržan u katastru, slijedom čega da ne postoje pravne pretpostavke za uređenje međa u sudskom postupku. Kako međa nije sporna i jasno je vidljiva u katastarskom operatu, da nema osnove niti protustranci naložiti snošenje troškova postupka, jer ona taj trošak nije ničim prouzročila, a također da nema niti bilo kakvih posjedovnih pretenzija na nekretnini predlagatelja. Slijedom toga, a sukladno odredbi čl. 156. ZPP- a predlaže obvezati predlagatelja na naknadu svih izvanparničnih troškova postupka, uz donošenje rješenja kojim se odbacuje prijedlog za uređenje međa, odnosno podredno kojim se odbija taj prijedlog kao neosnovan.

3. U dokaznom postupku pročitano je: izvadci iz zemljišne knjige (str. 4-6, 17, 92), izvod iz katastarskog operata (str. 7), skica izmjere (str. 8-9), geodetski elaborat (str. 18-51), geodetski elaborat (str. 52-87), podaci o provedenim promjenama DGU od 27. veljače 2024. (str. 93-94), geodetski elaborat (str. 95-101); izvršen je uviđaj lica mjesta uz prisutnost mjerničnog vještaka, te su saslušani svjedoci DĐ i ČĐ, a proveden je i dokaz saslušanjem stranaka.

4. Čitanjem izvadaka iz zemljišne knjige (str. 4-6, 17, 92) utvrđeno je da je predlagatelj suvlasnik nekretnine k. č. br. zgr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], u naravi dvorište, pomoćna zgrada i kuća na adresi [adresa] i to 4. suvlasničkog dijela: 58/100 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-2) s kojim je neodvojivo povezano pravo vlasništva sa posebnim dijelom – stan, označen kao posebni dio "S2", na prvom katu zgrade, površine 52,74 m[2] , koji se sastoji od hodnika, kuhinje i blagovaonice, tri sobe i kupaonice, s pripadajućim balkonom, površine 3,55 m[2] i vanjskim stepenicama površine 8,52 m[2] na prvom katu, s pripadajućim parkirnim mjestom oznake "P2" površine 18,44 m[2] i spremišta oznake "S2a", površine 11,71 m u pomoćnoj zgradi. Također je utvrđeno da je protustranka vlasnica nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], u naravi gospodarska zgrada i dvorište u [adresa], ranije oznake k. č. br. zgr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], ranije dvorište.

5. Nesporno je da su ove nekretnine susjedne, a utvrđeno je i uviđajem na licu mjesta na kojem je također utvrđeno mjerničnim vještačenjem po vještaku Eduardu Klimanu, dipl. ing. geod., a čiji nalaz sud cijeni potpunim, razumljivim i u svemu sukladnim pravilima struke pa ga stoga prihvaća u cijelosti – da je k. č. br. zgr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] u naravi obiteljska kuća u nizu i to krajnje zapadna, gospodarska zgrada, betonirano dvorište, uređena parkirna mjesta i dio neuređenog dvorišta, tlocrtne površine prema službenom katastarskom stanju 263 m[2] , a k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], da je u naravi obiteljska kuća u adaptaciji i pripadajuće dvorište unutar kojeg je uređeno betonirano parkirno mjesto, tlocrtne površine prema službenom katastarskom stanju 71 m[2] . Također je mjerničnim vještačenjem utvrđeno da je u katastarskom operatu međa ucrtana na temelju Geodetskog elaborata broj 2019-036 od 12. ožujka 2019., izrađenom po GEO CENTAR BK d.o.o. i to po pročelju zapadne strane gospodarske zgrade na k. č. br. zgr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], da bi nakon toga bio 2023. izrađen elaborat broj 2023-179 izrađen po Geotim d.o.o., koji je uredio među danas k.č. br. označene s 3822, a kojim su preuzete međe iz ranije navedenog elaborata. Ta međa da je fizički definirana u južnom dijelu zapadnim pročeljem gospodarske zgrade na k. č. br. zgr. [katastarska čestica] i betoniranim dijelom parkirnog mjesta, a ispod površine zemlje sa zapadne strane objekta (gospodarske zgrade – op.a.) podzemna niša visine otvora 140 cm i dubine otvora 143 cm da je od istočnog pročelja zgrade sagrađene na k. č. br. [katastarska čestica] udaljena cca 40 cm, iz čega valja zaključiti da ta podzemna niša ne prati među kako je između predmetnih nekretnina ucrtana u katastarskom operatu.

6. Prema odredbi čl. 103. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014, dalje: ZV), ako je međa između dvije nekretnine sporna, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku uredi među.

7. Na ročištu održanom na licu mjesta predlagatelj je na licu mjesta pokazao liniju koja po njemu predstavlja međašnu liniju između predmetnih nekretnina. Ta je linija označena sa A-B, a proteže se pročeljem obiteljske kuće sagrađene na k. č. br. [katastarska čestica], u vlasništvu protustranke, sve do pročelja susjedne zgrade sagrađene na k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina].

8. Protustranka je, pak, pokazala liniju koja po njoj predstavlja međašnu liniju između predmetnih nekretnina. Ta je linija označena sa C-D, a prati liniju kako je ista određena u katastarskom operatu rubom betoniranog parkirnog mjesta, te rubom betonskog krova pomoćne gospodarske zgrade sagrađene na k. č. br. zgr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] Iznad razine zemlje – op.a.). Obje su linije položajno prikazane na ortofoto snimci na str. 122 spisa.

9. Iz navedenog je vidljivo da je međa između predmetnih nekretnina sporna, pa je ispunjena pretpostavka za traženje da sud u izvanparničnom postupku uredi među.

10. Na ročištu na licu mjesta, je, dakle, utvrđeno da sporna površina (površina između linija A-B i C-D) u naravi čini neuređeni dio zemljišta između betoniranog parkirnog mjesta, betoniranog krova pomoćne gospodarske zgrade na k. č. br. zgr. [katastarska čestica] i sada obiteljske kuće na k. č. br. [katastarska čestica], na kojem neuređenom dijelu zemljišta se nalazi u jednom dijelu i to južnom dijelu, hrpa otpada, a i taj neuređeni dio zemljišta je betoniran, međutim taj se betonirani dio razlikuje od betoniranog dijela parkirnog mjesta.

11. Među strankama je nesporno da je hrpa otpada unutar sporne površine vlasništvo predlagatelja, odnosno da je isto predlagatelj tu odložio. Isto tako je nesporeno da je betoniranje neuređenog dijela zemljišta i parkirnog mjesta izvršeno od strane predlagatelja, odnosno njegovog pravnog prednika. Nedvojbeno je da je obiteljska kuća sada na k. č. br. [katastarska čestica] nedavno adaptirana, o čemu još i nastavno.

12. Prema čl. 103. st. 2. ZV-a sud uređuje među prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako na to stranke pristaju.

13. Prema čl. 103. st. 3. ZV-a ako nije u stanju postupiti prema st. 2. ovog članka, sud uređuje među prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi – prema pravičnoj ocjeni.

14. Budući da predlagatelj nije pristao na uređenje međe između predmetnih nekretnina prema katastarskom nacrtu, jer upravo tu među prema katastarskom nacrtu predlagatelj čini spornom, te da nije bilo sporazuma stranaka oko uređenja te međe, valjalo je, sukladno čl. 103. st. 3. ZV-a, tu među urediti prema posljednjem mirnom posjedu.

15. Prema iskazima svjedoka DĐ i ŽĐ, proizlazi da je u posjedu spornog dijela oduvijek bio predlagatelj, odnosno njegovi pravni prednici i to njegov otac, a prije njega njegov djed. Kuću sagrađenu na k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], odnosno ranije k. č. br. zgr. [katastarska čestica], da je protustranka kupila od ĐĐ, međutim pravni prednik protustranke da u toj kući nije stanovao, nego je ta zgrada pravnom predniku protustranke bila spremište, pa da je protustranka tu kuću preuredila u obiteljsku kuću adaptiravši predmetnu ranije postojeću zgradu sada u obiteljsku kuću. Kako je sporna površina oduvijek bila u posjedu pravnih prednika predlagatelja, odnosno vlasnika nekretnine k. č. br. zgr. [katastarska čestica], da je učinjena i ova podzemna niša na udaljenosti 40 cm od pročelja zgrade na susjednoj k. č. br. [katastarska čestica], a na spornom dijelu nekada davno da je bila staza kojom se prolazilo do vrta u susjedstvu.

16. Ove iskaze svjedoka potvrđuje i predlagatelj u svom iskazu, koji tvrdi da je sporni dio betoniran 1990-ih godina od strane njegovog oca i sporni dio da nikada nije bio u posjedu pravnog prednika protustranke, a ni protustranke.

17. Iskaze saslušanih svjedoka osporava protustranka, te tvrdi da u posjedu spornog dijela nije samo predlagatelj, nego da su ona i predlagatelj u suposjedu spornog dijela jer da ona čisti i održava sporni dio i da joj je ĐĐ prodao i taj sporni dio. Sporni dio da je koristila i prilikom adaptacije svoje kuće, za vrijeme zidanja da je tu bila skela, a također vijenac njezinog krova sada da prolazi preko spornog dijela. Nekretninu oznake k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] da je kupila 2021.

18. U izvanparničnom postupku se činjenice utvrđuju sa stupnjem izvjesnosti, u smislu da uvjerenje suda o njima mora biti takvo da isključuje svaku razumnu sumnju u njegovu pravilnost i istinitost.

19. Sud prihvaća i iskaze svjedoka i iskaz predlagatelja kao istinit i vjerodostojan, međutim kada se isti sagledaju u kontekstu iskaza protustranke valja primijetiti da isti nisu proturječni ni iskazu protustranke ako se ima u vidu da protustranka iskazuje o vremenu nakon 2021., a njezin je iskaz sukladan i neposrednim opažanjima suda na licu mjesta, jer se doista vijenac njezinog krova sada proteže iznad spornog dijela, a životno je uvjerljivo da je sporni dio koristila i za adaptaciju svoje nekretnine, pa kada se ima u vidu da ne osporava tvrdnje predlagatelja da je on, odnosno njegovi pravni prednici, betonirao sporni dio, i da ne tvrdi da predlagatelj nije u posjedu spornog dijela, već tvrdi da su stranke suposjednici, stajalište je suda da, čak i kada se imaju u vidu i ostali predloženi dokazi iz kojih zapravo nisu utvrđene odlučne činjenice - provedeni dokazi ne pružaju osnovu za utvrđenje posljednjeg posjeda sporne površine isključivo jedne od stranaka ovog postupka.

20. Naime, i svjedoci i stranke su o izloženom iskazivali neposredno uvjerljivo. Sud njihove iskaze ocjenjuje životnim i smislenim, pa kako kraj iznijetog sud nije mogao sa stupnjem izvjesnosti, o čemu je naprijed bilo riječi, utvrditi tko je u posjedu cijele sporne površine (predlagatelj ili protustranka) već je stajališta da su u posjedu sporne površine oboje, sud je među uredio prema pravičnoj ocjeni. Za takvo arbitarno odlučivanje ne postoje posebna pravila, što znači da će sud iz okolnosti slučaja izvesti zaključke treba li spornu međašnu površinu podijeliti na jednake dijelove ili postoje neki opravdani razlozi za drukčiju odluku.

20.1. U ovom postupku (s obzirom na to što je sporna površina u naravi) sud je stajališta da ne postoje opravdani razlozi da bi se sporna površina podijelila na jednake dijelove, tj. da se sporna međa uredi sredinom sporne površine, već je stajališta da je pravično međa uređena na način da prati liniju G-H-I-J na skici izmjere vještaka Eduarda Klimana, dipl. ing. geod. od 23. srpnja 2025., jer će na taj način podzemna niša i dio na kojem se nalazi otpad predlagatelja pripasti nekretnini u vlasništvu predlagatelja (k. č. br. zgr. [katastarska čestica]), dok će dio uz obiteljsku kuću protustranke na k. č. br. [katastarska čestica] pripasti protustranci, te će na taj način obje stranke moći adekvatno skrbiti o svojim nekretninama ne ometajući jedan drugoga. Osim toga, stajalište je suda da je pravično međa uređena na taj način i iz razloga što je svakoj od stranaka pripao približno jednak dio sporne površine.

21. Zbog rečenog, spornu među je valjalo urediti po pravičnoj ocjeni na način kako je opisano, odnosno, linijom označenom s G-H-I-J. Tokom postupka, sud je na licu mjesta ovu liniju već označio međašnim znacima, na način da točke G, I i J označene crvenom bojom na tlu, te na pročelju objekta sagrađenog na susjednoj k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], dok je u točku H zabijen željezni klin označen crvenom bojom.

22. Slijedom svega izloženog, u skladu s čl. 103. st. 3. i 4. ZV-a, odlučeno je kao u točkama I i II izreke rješenja.

23. Predlagatelj nije zatražio naknadu troškova postupka, dok je protustranka zatražila.

23.1. Prema odredbi čl. 32. st. 2. Zakona o izvanparničnom postupku (NN 59/2023) propisano je da u postupcima u kojima su sudjelovale stranke sa suprotnim interesima sud će o naknadi troškova odlučiti uz odgovarajuću primjenu odredaba zakona kojim se uređuje parnični postupak, osim ako drukčije ne bi nalagali razlozi pravičnosti. Obzirom na ovu odredbu zakona, a imajući u vidu odredbu čl. 154. st. 4. Zakona o parničnom postupku (Sl. list SFRJ 4/1977, 36/1977, 36/1980, 6/1980, 69/1982, 43/1982, 58/1984, 74/1987, 57/1989, 20/1990, 27/1990, 35/1991, NN 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023), stajalište je suda, s obzirom na sve navedeno, da ni jedna od stranaka ovog postupka nije uspjela sa svojim zahtjevom, te da su s obzirom na odluku o uređenju međa prema pravičnoj ocjeni zapravo obje stranke uspjele u približno jednakim dijelovima, slijedom čega je pravično i da svaka strana snosi svoj trošak, pa kako je trošak zatražila samo protustranka taj je njezin zahtjev odbijen i odlučeno je kao u točki III izreke rješenja.

U Poreču, 25. srpnja 2025.

S u d a c:

Sanja Oroz

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u roku 15 dana od dana primitka rješenja.

DNA:

- predlagatelj p.p., uz skicu izmjere od 23.07.2025. (str. 127),

- protustranka p.p., uz skicu izmjere od 23.07.2025. (str. 127).