Poslovni broj: UsI-1824/2024-12

Republika Hrvatska

Upravni sud u Splitu

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Upravni sud u Splitu, po sutkinji Ani Jurišić, te Neni Čulić, zapisničarki, u upravnom sporu tužitelja UP iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po opunomoćeniku Dinu Pivcu, odvjetniku u Splitu, protiv tuženika Državnog inspektorata, Građevinske inspekcije, Područni ured u Splitu, radi uklanjanja, nakon održane glavne rasprave zaključene dana 24. lipnja 2025. godine u prisutnosti opunomoćenika tužitelja i opunomoćenika tuženika višeg građevinskog inspektora Daria Kuzmića, dana 24. srpnja 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika Klasa: UP/I-362-02/24-02/138 Urbroj: 443-02-03-12-24-07 od 29. svibnja 2024.

R i j e š i o j e

I. Odbija se prijedlog tužitelja za određivanjem odgodnog učinka tužbe u ovom sporu

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troška ovog spora.

Obrazloženje

1.Osporenim rješenjem tuženika Klasa: UP/I-362-02/24-02/138 urbroj: 443- 02-03-12-24-07 od 29. svibnja 2024. naloženo je tužitelju kao investitoru da u roku od 90 ukloni ukloni: - dograđenu pomoćnu građevinu, funkcionalno spojenu sa ozakonjenom stambenom građevinom na razini međupodesta vanjskog stepeništa između I. i II. kata građevine, mostnom betonskom pločom dužine od 2,50 m i širine 0,90 m, koja vodi na prohodnu krovnu ploču građevine, maksimalnih tlocrtnih dimenzija 10,70 x 8,30 m i visine do vrha poda ravnog dijela prohodne terase od 2,60 m, te dvostrešnog krova na dijelu terase, maksimalnih tlocrtnih dimenzija 4,80 x 4,30 m i visine od poda terase do sljemena krovišta od 1,40 m; - dograđenu manju pomoćnu građevinu u produžetku postojeće građevine - garaže maksimalnih tlocrtnih dimenzija 3,40 x 2,10 m i visine do vrha betonske ploče od 2,30 m, koje je izgradio bez prethodno ishođene pravomoćne odnosno izvršne građevinske dozvole.

2. Tužitelj u pravodobnoj tužbi, te tijekom trajanja postupka ističe kako za sporne dogradnje ozakonjene postojeće stambene zgrade i dogradnje postojeće garaže na k. č. [katastarska čestica] (sud. č.z. 1244/11) k. o. [katastarska općina], na lokaciji Škrape, anagrafske oznake [adresa] i [adresa], ne treba ishoditi pravomoćnu odnosno izvršnu građevinsku dozvole, budući se radi o jednostavnim i drugim građevinama za koje vrijedi Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (NN 112/2017, 34/2018, 36/2019, 98/2019, 31/2020, 74/2022, 155/2023 i to odredbe čl. 2. i čl. 4. i 5. Pravilnika. Navedeni Pravilnik je jasno definirao što se može graditi bez građevinske dozvole, i to na sljedeći način: Pojmovi: Članak 2. (1) Bez građevinske dozvole i glavnog projekta može se graditi: 1. Pomoćna građevina koja se gradi na građevnoj čestici postojeće zgrade, odnosno na građevnoj čestici zgrade za koju postoji akt kojim se odobrava građenje, za potrebe te zgrade i to: a) cisterna za vodu i vodonepropusna septička, odnosno sabirna jama zapremine do 27 m³ b) vrtna sjenica c) slobodnostojeća ili sa zgradom konstruktivno povezana nadstrešnica, tlocrtne površine do 20 m², izvan tlocrtnih gabarita postojeće zgrade d) terasa uz postojeću zgradu u razini terena tlocrtne površine do 20 m² e) spremnik za smještaj tipskih kontejnera za komunalni otpad; Članak 4. Bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom može se graditi: 1. Pomoćna građevina koja se gradi na građevnoj čestici postojeće zgrade, odnosno na građevnoj čestici zgrade za koju postoji akt kojim se odobrava građenje, za potrebe te zgrade i to: a) pomoćna zgrada koja ima jednu etažu do 50 m² tlocrtne površine b) podzemni i nadzemni spremnik goriva zapremine do 10 m³ c) bazen tlocrtne površine do 100 m² ukopan u tlo. Članak 5. Bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom mogu se izvoditi radovi: na postojećoj zgradi kojima se: a) spajaju posebni dijelovi zgrade u jedan posebni dio b) izvode krovne kućice. Očigledno je su sporne dogradnje uz ozakonjeni STAMBENI OBJEKT (ljetnu kuhinju) čija površina je manja od 50 m² i uz ozakonjenu garažu samo dogradnje ozakonjenih objekata te za iste nije potrebno ishoditi građevinsku dozvolu temeljem Zakona o gradnji, jer se ne radi o gradnji kako je navedeno u rješenju inspekcije, nego se ista mogla izvesti sukladno navedenim odredbama Pravilnika u jednostavnim građevinama i radovima. Nije potrebno ukloniti nadstrešnicu koja nije konstruktivno vezana sa tlom dim. 3,40 x 1,00 (1,70) m jer se ista može izvesti temeljem Pravilnika o jednostavni građevinama i radovima (gore navedeni članak 5. Pravilnika). Da se radi o ozakonjenim objektima tuženik i ne spori u rješenju čak i sam navodi u rješenju temeljem kojih pravnih akata su objekti ozakonjeni. Iz teksta proizlazi da se treba ukloniti cijela građevina, a potrebno je ukloniti samo dograđeni dio dim. 1,70 x 3,30 m, koji je prikazan grafički u zapisniku. Ozakonjena građevina je bez ikakvih dokaza prozvana pomoćna građevina, a što ne odgovara opisu iz Uvjerenja od 17.06.2013. (po zakonu ima snagu uporabne dozvole) koja se naziva građevina a ne pomoćna građevina, a kultura u katastarskom operatu opisuje građevinu kao kuća. Da je ona postojeća, odnosno da je izgrađena i evidentirana prije 15.02.1968. godine, navodi se upravo u rješenju, što potvrđuje UVJERENJE Klasa: 935- 08/13-02/2201, Urbroj: 541-26-01-7-13-2 od 17.06.2013. godine, sa kopijom katastarskog plan i prijepisom posjedovnog lista. građevinski inspektor tijekom obavljanja nadzora nije utvrdio sve okolnosti koje su od značaja za ovaj inspekcijski nadzor postupajući na taj način suprotno načelu utvrđivanja materijalne istine. Uvidom u važeću prostorno plansku dokumentaciju GUP Splita, utvrđeno je da se predmetna građevinska čestica nalazi u zoni mješovite namjene M1 za koju vrijede urbana pravila oznake 2.4., kojima su određeni minimalna veličina građevinske čestice 500 m², maksimalni koeficijenti KIG = 0.35, KIS = 1.8 i KISN = 1.2. Građevinsku česticu ukupne površine 560 m² čine dvije čestice, odnosno sud. čest. zem. [katastarska čestica] (dvor) površine 444 m² i sud. čest. zem. [katastarska čestica] (zgrada) površine 116 m², sve K. O. [katastarska općina] (podaci iz zemljišnika). Pravilnikom je dozvoljeno i više pomoćnih građevina na čestici sukladno odredbama GUP Splita Odredbom čl. 56. Zakona o gradnji propisano je kako građevinska dozvola nije potrebna za gradnju pomoćne građevine uz zgradu koja ima građevinsku dozvolu. Iz sadržaja uvjerenja Klasa: 935-08/13-02/2201, Urbroj: 541-26-01-7-13-2 od 17.06.2013. godine jasno je da je riječ o građevini koja ima građevinsku dozvolu, jer je riječ o građevini sagrađenoj prije 1968. Očigledno je iz svega naprijed iznesenog potpuno jasno da su sporne dogradnje samo dogradnje ozakonjenih objekata te za iste nije potrebno ishoditi građevinsku dozvolu temeljem Zakona o gradnji, nego se sporna dogradnja mogla izvesti sukladno odredbama Pravilnika u jednostavnim građevinama i radovima, upravo kako je i tužitelj u konkretnoj situaciji i radio. Tužitelj ističe i to da on nije pasivno legitimiran u ovom inspekcijskom postupku obzirom na činjenicu da nije ni investitor ni vlasnik. Predlaže poništiti osporeno rješenje, te odrediti odgodni učinak tužbe u ovom predmetu.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu ustraje u obrazloženju osporenog rješenja te predlaže da se tužba tužitelja odbije kao neosnovana. Posebno ističe kako je tužitelj mostnom betonskom pločom spojio dograđenu pomoćnu građevinu te je na takav način dogradio postojeću ozakonjenu stambenu zgradu novim aneksom, odnosno pomoćnoj građevini promijenio namjenu u stambeni prostor te je dogradio, a za kakvu gradnju , obzirom na činjenicu da se radi o dogradnji ozakonjene stambene građevine je potrebno ishoditi građevinsku dozvolu., te u takvom slučaju nije moguće graditi sukladno odredbama Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima. Jednako tako, dogradnja garaže ne može se vršiti temeljem odredbi Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, već je i za taj zahvat bilo potrebno ishoditi građevinsku dozvolu, obzirom da se mijenjaju parametri izgradnje na ovoj građevinskoj čestici previđeni GUP-om Grada Splita. U odnosu na navode tužitelja o tome da se u osporenom rješenju ozakonjena građevina bez ikakvog dokaza naziva pomoćnom građevinom, a što da ne odgovara opisu iz uvjerenja od 17. lipnja 2013. godine u kojem stoji naziv građevina, a ne pomoćna građevina, tuženik navodi kako se u katastarskom operatu kao kultura navodi kuća i za poljske kućice izvan građevinskog zemljišta, koje po naravi predstavljaju gospodarske građevine u svrhu poljoprivredne obrade zemljišta. Nadalje, uvjerenje nema snagu uporabne dozvole, već u pojedinim slučajevima građevinske dozvole, obzirom na činjenicu da za građevine koje su izgrađene do 1968. godine je potrebno ishoditi uporabnu dozvolu. Osim toga građevine su sve zgrade, pa tako i pomoćni objekti, infrastrukturni objekti i sl. te se kao građevina tretira sve što je izgrađeno na nekom zemljištu i, a što ne definira samu namjenu građevine. U odnosu na navede tužitelja o tome da je odredbom čl. 56. Zakona o gradnji propisano da građevinska dozvola nije potrebna za građenje pomoćne građevine uz zgradu koja ima građevinsku dozvolu, a da iz sadržaja uvjerenje od 17. lipnja 2013. proizlazi da je riječ o građevini koja ima građevinsku dozvolu jer je riječ o građevini sagrađenoj prije 1968. godine, te da se stoga sporna dogradnja mogla obaviti sukladno odredbama Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, tuženik navodi kako je isto netočno obzirom na to da se u konkretnom slučaju radi o dogradnji postojeće stambene građevine kojom se mijenjaju lokacijski uvjeti u skladu s kojim je izgrađena, te je za takvu gradnju potrebno ishoditi građevinsku dozvolu. Predlaže odbiti tužbu kao neosnovanu.

4. Dostavom svih navedenih podnesaka i održavanjem javne rasprave 54. veljače 2025. i 24. lipnja 2025. strankama je omogućeno izjašnjavanje o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovoga spora. Tuženik, premda uredno pozvan nije pristupio na navedeno ročišta, pa je isto održano u njegovoj odsutnosti temeljem odredbe čl. 91. st.3. ZUS-a. Tužitelj je ustrajao u svojim dotadašnjim navodima te je popisao trošak spora.

5. U dokaznom postupku u ovome sporu, kojega je predmet ocjena zakonitosti osporenog rješenja, čitana je sva dokumentacija spisa ovoga spora i spisa predmetnog upravnog postupka kojeg je tuženik dostavio uz odgovor na tužbu. Također, sud je izveo dokaz saslušanjem višeg građevinskog inspektora Daria Kuzmića. Sud je odbio izvođenje dokaza provođenjem očevida na licu mjesta, držeći da se zakonita odluka u ovom predmetu može donijeti i bez izvođenja predloženih dokaza.

6. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

7. Predmet ovog spora je ocjena zakonitosti rješenja kojim se tužitelju nalaže ukloniti građevine na način i u rokovima kako je to pobliže opisano u izreci osporenog rješenja.

8. Osporeno rješenje doneseno je u primjeni odredbe članka 108. Zakona o Državnom inspektoratu (Narodne novine, br. 115/18, u daljnjem tekstu: ZDI) prema kojoj u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor ima pravo i obvezu u skladu s ovim Zakonom strankama narediti poduzimanje sljedećih inspekcijskih mjera: 1. otklanjanje nepravilnosti tijekom građenja, 2. zabranu ugradnje građevnog proizvoda, 3. otklanjanje oštećenja na postojećoj građevini, 3. usklađivanje građenja, 4. uklanjanje građevine, 5. zabranu uklanjanja građevine, 6. obustavu građenja.

8.1. Odredbom članka 106. stavci 1., 3. i 4. Zakona o državnom inspektoratu („Narodne novine“, broj 115/18, 117/21 i 67/23) propisano je kako se inspekcijske i druge mjere propisane ovim Zakonom naređuju rješenjem investitoru, vlasniku građevine odnosno drugoj stranki određenoj ovim Zakonom; da rješenje na temelju tog odjeljka donosi građevinski inspektor; da ako građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, može donijeti rješenje i bez saslušanja stranke.

8.2. Odredbom članka 114. Zakona o državnom inspektoratu propisano je kako se rješenje kojim se naređuje u k l a n j a n j e građevine, odnosno njezina dijela izvršava putem treće osobe, kako rok u kojem je izvršenik obvezan postupiti po rješenju iz stavka 1. ovoga članka ne može biti kraći od devedeset dana, niti duži od sto dvadeset dana, te da se prije pristupanja izvršenju rješenja iz stavka 1. ovoga članka putem treće osobe izvršenika na izvršenje prisiljava izricanjem tri novčane kazne.

9. Iz spisa predmeta proizlazi da je dana 1. veljače 2024. godine na k. č. [katastarska čestica] (sudska oznaka 1244/3 k. o. [katastarska općina]) k. o. [katastarska općina], anagrafske oznake [adresa], izvršen inspekcijski pregled kojim je utvrđeno da je ovdje tužitelj dogradio postojeću pomoćnu građevinu dimenzija 8,30x10,70m i visini do vrha ravne ploče 2,60m na način da je sjeverni dio dogradio u dimenzijama 1,70x3,30 te dogradio krovnu ploču maksimalnih dimenzija 3,40x1,70m. Nadalje, na zapisniku je utvrđeno kako je očevidu bio prisutan i sam UP koji je tom prigodom građevinskom inspektoru predočio uvjerenje Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Split, Klasa: 935-08/13-02/2201 Urbroj: 541-26-01-7-13-2 od 17. lipnja 2013 kojim se potvrđuje da je na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] evidentirana građevina prije 1968. godine u površini od 58,00m². Nadalje, na zapisniku je konstatirano da je TP prezentirao rješenje o izvedenom stanju za osnovnu stambenu zgradu Klasa: UP/I-361-03/13-04/07417 Urbroj: 2181/01-03-01/15-15-0009 od 16. rujna 2015.

10. Spisu predmeta prilži i zapisnik o saslušanju od 12. veljače 2024. Na saslušanje, je po pozivu službene osobe pristupila ČP kćerka TP te je, kako to proizlazi iz zapisnika, dostavila preslik glavnog projekta garažnog boksa na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] Građevinski inspektor je ČP uručio i zapisnik sastavljen povodom inspekcijskog pregleda od 1. veljače 2024. na koji ova nije imala primjedbi te je navela kako je upoznata sa daljnjim postupanjem inspekcije u ovom predmetu te da će se i što kraćem roku uskladiti sa zakonskim odredbama.

11. Spisu predmeta prileži i zapisnik o inspekcijskom pregledu od 29. svibnja 2024. kojim je utvrđeno da je na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (sudska oznaka 1244/3 k. o. [katastarska općina]) ovdje tužitelj dogradio postojeću pomoćnu građevinu bez ishođene pravomoćne građevinske dozvole maksimalnih dimenzija 8,30x10,70, odnosno da je dogradio sjeverni dio jednog dijela u dimenzijama 1,70x3,30, te dogradio strehu, krovnu ploču maksimalnih dimenzija 3,40x1,70m, te tako dograđenu pomoćnu građevinu spojio sa ozakonjenom stambenom zgradom na razini međupodesta vanjskog stepeništa između I i II kata, mosnom betonskom pločom dužine 2,50 i širine 0,90m na način da pomoćna građevina sada predstavlja funkcionalnu cjelinu stambene zgrade.

12. Nakon tako provedenog postupka, tuženik je donio ovdje osporeno rješenje od 29. svibnja 2024. kojim je tužitelju kao investitoru naložio uklanjanje dograđene pomoćne građevine, funkcionalno spojene sa ozakonjenom stambenom građevinom na razini međupodesta vanjskog stepeništa između I. i II. kata građevine, mostnom betonskom pločom dužine od 2,50 m i širine 0,90 m, koja vodi na prohodnu krovnu ploču građevine, maksimalnih tlocrtnih dimenzija 10,70 x 8,30 m i visine do vrha poda ravnog dijela prohodne terase od 2,60 m, te dvostrešnog krova na dijelu terase, maksimalnih tlocrtnih dimenzija 4,80 x 4,30 m i visine od poda terase do sljemena krovišta od 1,40 m te dograđenu manju pomoćnu građevinu u produžetku postojeće građevine - garaže maksimalnih tlocrtnih dimenzija 3,40 x 2,10 m. 13. Među strankama ovog spora nije bilo sporno da se na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalaze tri zgrade od kojih je ona stambena ozakonjena rješenjem o izvedenom stanju Klasa: UP/I-361-03/13-04/07417 Urbroj: 2181/01-03-01/15-15-0009 od 16. rujna 2015.; pomoćna zgrada za koju je tužitelj u spis dostavio uvjerenje Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Split, Klasa: 935-08/13-02/2201 Urbroj: 541-26-01-7-13-2 od 17. lipnja 2013 kojim se potvrđuje da je na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] evidentirana građevina prije 1968. godine u površini od 58,00m², te garaža za koju je u spis predmeta dostavljena građevinska dozvola od 17. studenog 1981. Među strankama ovog spora nije bilo sporno ni to da su na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], izvedene u rješenju od 29. svibnja 2024. opisane dogradnje, ali je bilo sporno da li su se navedeni i u rješenju opisani zahvati mogli obavljati bez prethodno ishođene građevinske dozvole. Također sporno je bilo da li je rješenjem tuženika pravilno, upravo tužitelj označen kao investitor, te da li je, u odnosu na dogradnju pomoćne građevine koja je dogradnjom spojena sa stambenom zgradama na istoj čestici bilo nužno naložiti uklanjanje cijele pomoćne zgrade, a ne samo dograđenog dijela.

14. U odnosu na tužbene navode o tome da nije bilo mjesta tužitelju naložiti uklanjanje predmetnih građevina jer da on nije ni investitor ni vlasnik predmetnih građevina, valja reći kako je tužitelj osobno bio prisutan prilikom prvog inspekcijskog pregleda, te da je na zapisniku koji je sastavljen povodom tog pregleda, isti označen investitorom, a koju činjenicu nije osporavao, već je zapisnik potpisao bez ikakvih primjedbi. Štoviše, nakon što je navedeni zapisnik uručen njegovoj kćeri, koja je po pozivu za saslušanje pristupila umjesto tužitelja (a što je utvrđeno na zapisniku od 12. veljače 2024.) ista također nije osporavala tužiteljevo svojstvo investitora, te je i ona izjavila kako nema primjedbi na zapisnik od 1. veljače 2024. Obzirom na navedeno, ovaj sud drži da je tuženik pravilno, upravo tužitelju kao investitoru naložio uklanjanje predmetnih građevina, te se ovaj prigovor tužitelja otklanja kao neosnovan.

15. Nadalje, u odnosu na prigovor tužitelja o tome da je sporne dogradnje bilo moguće izvršiti temeljem odredbi Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (Narodne novine 112/2017, 34/2018, 36/2019, 31/2020, 74/2022, 155/2023) valja reći kako sporne dogradnje ne predstavljaju niti jedan od zahvata opisanih u tom Pravilniku a koje je moguće raditi bez prethodno ishođenog akta o gradnji, te je sud u cijelosti suglasan sa stajalištem tuženika da je za navedeni zahvat trebalo ishoditi građevinsku dozvolu, što u konkretnom slučaju tužitelj nije učinio.

16. U odnosu na među strankama sporno pitanje o tome da li je tuženik zakonito naložio uklanjanje cijele pomoćne zgrade, a ne samo dograđenog dijela, ovaj sud drži kako je tuženik, suprotno navodima tužitelja, pravilno naložio uklanjanje cijele pomoćne građevine obzirom na nespornu činjenicu da je izvedenom dogradnjom navedena pomoćna zgrada funkcionalno i konstruktivno pripojena ozakonjenoj stambenoj zgradi, čime je izgubila svojstvo samostojeće zgrade, te predstavlja dograđeni dio stambene zgrade, izgrađen bez akta o gradnji. Dodatno, a u odnosu na pozivanje tužitelja na uvjerenje Državne geodetske uprave Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Split, Klasa: 935-08/13-02/2201 Urbroj: 541-26-01-7-13-2 od 17. lipnja 2013., valja reći kako iz istoga proizlazi da je prije 1968. godine evidentirana zgrada površine 58 m, a zgrada koja je dograđena i spojena sa stambenom zgradom, kako to proizlazi iz skice lica mjesta koja je sastavni dio zapisnika o inspekcijskom pregledu je, veće površine od zgrade ( i bez sporne dogradnje) iz navedenog uvjerenja.

17. Slijedom navedenog, je ovog Suda da je tuženik na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje, pravilno primijenio materijalno pravo, te donio na zakonu osnovano rješenje, slijedom čega je na temelju odredbe članka 117. stavka 1. ZUS-a, trebalo odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

18. Isto tako, po mišljenju ovog Suda nisu ostvareni niti razlozi ništavosti osporenog rješenja iz članka 128. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj: 47/09, 110/21), na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, slijedom čega je odlučeno kao u izreci ove presude.

19.

Obzirom na sve navedeno, tužiteljev prijedlog za određivanjem odgodnog učinka tužbe, ovaj sud ne nalazi osnovanim. Prema odredbi čl. 42. stavka 2. ZUS-a propisano da sud može odlučiti da tužba ima odgodni učinak ako bi se izvršenjem pojedinačne odluke ili upravnog ugovora tužitelju nanijela šteta koja bi se teško mogla popraviti, ako zakonom nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje pojedinačne odluke, a odgoda nije protivna javnom interesu. Obzirom da u konkretnoj upravnoj stvari tužitelj nije dokazao, niti učinio vjerojatnim da bi mu izvršenjem osporenog rješenja nastupila teško popravljiva šteta, a uzimajući u obzir da je je u konkretnom slučaju riječ o nezakonitoj gradnji kojom se devastira prostor, odgoda bi iz tog razloga bila i protivna javnom interesu, pa ovaj sud drži da nisu ispunjene pretpostavke za određivanjem odgodnog učinka tužbe pa je takav zahtjev trebalo odbiti kao neosnovan, te je stoga odlučeno kao pod točkom I. u izreci rješenja.

20. Obzirom da tužitelj nije uspio u ovom sporu, to je i njegov zahtjev za naknadom troška spora valjalo odbiti kao neosnovan i odlučiti kao pod točkom II. rješenja.

U Splitu 24. srpnja 2025.

SUTKINJA

Ana Jurišić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave. O žalbi odlučuje Visoki upravni sud Republike Hrvatske.

DNA: - opun. tužitelja

- tuženiku