REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ŠIBENIKU

Stalna služba u Kninu

Dr. Franje Tuđmana 6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku, Stalna služba u Drnišu, po sutkinji Marini Belak, a na temelju prijedloga više sudske savjetnice Zrinke Aužina, uz sudjelovanje zapisničarke Anđele Buzov, u prekršajnom predmetu protiv prvookrivljenog MN i drugookrivljenog FN, zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ broj: 41/1977., 55/1989., 5/1990., 30/1990., 47/1990., 29/1994., 114/2022., 47/2023.), u povodu optužnog prijedloga Policijske uprave šibensko-kninske, Policijske postaje Drniš, Klasa: 211-07/25-5/15030, Urbroj: 511-13-09-25-1 od 15. srpnja 2025., 25. srpnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018., 114/2022.)

prvookrivljeni MN, OIB: [osobni identifikacijski broj], sina M, rođen **.**.1958. u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, s prebivalištem u [adresa], i

drugookrivljeni FN, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin MN, rođen **.**.1951. u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, s prebivalištem u [adresa],

oslobađaju se optužbe

da bi 10.06.2025.g. u 13,50 sati okrivljeni FN i MN u mjestu Ključ, Ključ 11 u zajedničkom dvorištu koje nije podijeljeno, a koje je kao takvo fiktivno javno mjesto narušavali javni red i mir na način da zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, drugookrivljeni FN je krenuo zidati zid betonskim blokovima u dvorištu, do kojeg je došao prvookrivljeni MN i srušio nekoliko betonskih blokova koji su se nalazili na hrpi, nakon čega ga je prvookrivljeni počeo verbalno vrijeđati "Budalo jedna, sve bi htio ukrast" te je krenuo prema drugookrivljenom FN, koji odmičući se prema svojoj kući počinje verbalno vrijeđati prvookrivljenog riječima "Luđače jedan, ovo je moje, nećeš ti meni govoriti šta ću ja graditi", nakon čega prvookrivljeni ulazi u svoju kuću, a drugookrivljeni u svoju kuću čime je prestalo narušavanje javnog reda i mira,

čime da bi počinili prekršaj opisan i kažnjiv po članku 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

II. Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točaka 2. do 5. i točke 7. tog Zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda.

Obrazloženje

1. Policijska uprava šibensko-kninske, Policijska postaja Drniš je 15. srpnja 2025. podnijela protiv okrivljenika optužni prijedlog, gornjeg broja, zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog kao u izreci ove presude.

2. Ispitujući optužni prijedlog, sud je utvrdio da djelo koje se okrivljenicima stavlja na teret, na način kako je ono činjenično opisano u podnesenom optužnom prijedlogu, nije prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

3. Člankom 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira propisano je da će se onaj tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir, kaznit za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 300,00 do 2000,00 eura ili kaznom zatvora do 30 dana.

4. Javnost mjesta je obilježje prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Prema zakonu, prekršaj se čini na javnom mjestu ako se na tom mjestu događa tučnjava, svađa, vikanje ili neko drugo ponašanje koje remeti javni red i mir. Javnost mjesta se prosuđuje po tome je li radnja počinjenja dostupna javnosti, odnosno je li se čula ili vidjela sa javnog mjesta.

5. Prema recentnoj sudskoj praksi, dvorište obiteljske kuće spada u tzv. fiktivna javna mjesta koja po svojoj namjeni nisu javna mjesta, ali pod određenim uvjetima to mogu biti. Javnost takvog mjesta prosuđuje se po nastupljenoj posljedici na javnom mjestu. Stoga i djelo izvršeno na takvom mjestu može imati obilježja prekršaja, pod uvjetom da se radnja izvršenja reflektira na javnom mjestu. Dakle, iako dvorište privatne kuće nije javno mjesto, okolnosti koje su postojale u vrijeme izvršenja prekršaja, a koje su činile dostupnim radnju javnosti, bilo da su izložene pogledu javnosti, bilo da je posljedica nastupila na javnom mjestu, mogle su dvorište privatne kuće u takvim okolnostima učiniti javnim mjestom (tako Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u presudi poslovnog broja: Ppž-12225/2022-2 od 8. kolovoza 2023.).

6. U vezi navedenog, na sjednici Odjela za prekršaje iz područja javnog reda i mira i javne sigurnosti Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske održanoj 12. listopada 2022. zaključeno je: „Ukoliko je prekršaj počinjen na tzv. fiktivnom javnom mjestu, u činjeničnom opisu mora biti navedeno (opisano) da se ponašanje okrivljenika reflektiralo, znači da je bilo vidljivo ili čujno, na neograničenom javnom mjestu. Bez te okolnosti u činjeničnom opisu, djelo ne bi bilo prekršaj. Pritom, naravno, ta okolnost može biti na bilo koji način opisana (…) a može biti i samo navedeno da se radnja reflektirala na neograničenom javnom mjestu.“

7. Okrivljenicima se optužnim prijedlogom stavlja na teret da su 10. lipnja 2025. u 13:50 sati u zajedničkom dvorištu koje nije podijeljeno, a koje je kao takvo fiktivno javno mjesto narušavali javni red i mir na način da (…), međutim u činjeničnom opisu nije naznačeno da se ponašanje okrivljenika reflektiralo (vidljivo ili čujno) na neograničenom javnom mjestu (npr. cesti, putu i sl.), a imajući u vidu da se radi o tzv. fiktivnom javnom mjestu, slijedom čega u činjeničnom opisu ovog prekršaja nedostaje jedan od konstitutivnih obilježja prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

8. Ujedno, u odnosu na radnju počinjenja prekršaja okrivljenicima se stavlja na teret da su se "verbalno vrijeđali" na način kako je to opisano u činjeničnom opisu. U tom smislu ističe se da kada je riječ o verbalnom napadu, isti se može u smislu članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira počiniti samo svađom ili vikanjem (pri čemu, naravno, dolaze u obzir i sinonimi ovih riječi npr. buka, galama, graja…), jer je životno i logično da se javnost ne može uznemiriti verbalnim napadom a da se pritom ne radi o vikanju ili svađi (uključujući i sinonime). Slijedom navedenog proizlazi da je, za ispunjenje bića prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, u situacijama kada je modus operandi verbalna komunikacija, odlučna činjenica da se radi o vikanju ili svađi (uključujući i sinonime) i ta činjenica, kao jedan od konstitutivnih elemenata, mora biti navedena u činjeničnom opisu. Za ostvarenje obilježja ovog prekršaja nije dovoljno utvrđenje da je su se okrivljenici "verbalno vrijeđali“ ako pritom nije bilo vike ili svađe od strane okrivljenika (uključujući i sinonime) jer takva komunikacija odnosno takvo ponašanje ne ispunjava zakonsko biće predmetnog prekršaja (tako i Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u presudi poslovnog broja Ppž-10045/2022 od 3. studenog 2022.).

9. Iz toga proizlazi da u ovako napisanom činjeničnom opisu optužbe nedostaju sva obilježja prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, dakle, i u odnosu na javnost mjesta i samu radnju izvršenja prekršaja.

10. S obzirom na to da je zakonski opis prekršaja, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja, ustvari podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to znači da sve odlučne činjenice moraju biti jasno i izrijekom navedene u činjeničnom opisu prekršaja. U protivnom, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.

11. Slijedom navedenog, kako iz činjeničnog opisa djela prekršaja, a za koji je sud vezan, ne proizlaze zakonska obilježja prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, to je sud okrivljenike na temelju članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona oslobodio optužbe.

12. Kako je postupak okončan oslobađajućom presudom, to je odlučeno da troškovi ovog prekršajnog postupka na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda.

13. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

Drniš, 25. srpnja 2025.

Sutkinja:

Marina Belak

Odluku izradila viša sudska savjetnica:

Zrinka Aužina

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za prvostupanjski i drugostupanjski sud, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

Presudu dostaviti:

1. Tužitelju

2. Prvookrivljeniku MN

3. Drugookrivljeniku FN

4. U spis