Poslovni broj: Povrv-330/2017-84

REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Dubrovniku

Dubrovnik

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Dubrovniku, po sutkinji Mirni Franić Rapajić, u pravnoj stvari tužitelja CAPITALIS d.o.o., iz Zvekovice, Odvojak IV/4, OIB: 89609642697, kojeg zastupa punomoćnica Ivana Lončar, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika OM, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Cvijetko Rihter, odvjetnik u Dubrovniku, radi isplate, nakon održane i zaključene javne glavne rasprave dana 10. lipnja 2025. u prisutnosti zakonskog zastupnika tužitelja punomoćnice tužitelja, tuženika osobno i punomoćnika tuženika, dana 25. srpnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Održava se na snazi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javne bilježnice Luce Bronzan iz Dubrovnika, Dr. Ante Starčevića 24, od 14. veljače 2017. poslovni broj: Ovrv-100/17 u dijelu kojim se nalaže tuženiku, u roku od osam dana:

- platiti tužitelju ukupan iznos od 8.497,71 EUR uvećan za zatezne kamate na taj iznos teku od 18. listopada 2016. do isplate, po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine

- zatezne kamate koje su tekle na iznos od 1.707,90 EUR od 18. listopada 2016. do 23. veljače 2017., po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja.

II. Ukida se u platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javne bilježnice Luce Bronzan iz Dubrovnika, Dr. Ante Starčevića 24, od 14. veljače 2017. poslovni broj: Ovrv-100/17 u dijelu u kojem je naloženo tuženiku naknaditi tužitelju u roku od osam dana iznos od 1.707,90 EUR te se utvrđuje da je tužbeni zahtjev u tom dijelu povučen.

III. Utvrđuje se da tražbina tuženika u iznosu od 8.497,71 EUR, istaknuta u ovom postupku radi prebijanja, ne postoji.

IV. Nalaže se tuženiku, u roku od 15 dana, naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 3.793,19 EUR.

V. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka u preostalom dijelu u iznosu od 2.242,49 EUR, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Ovrhovoditelj, sada tužitelj, podnio je 14. veljače 2017. prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave protiv ovršenika, sada tuženika, radi isplate dospjele tražbine u iznosu od 76.894,16 kuna s pripadajućim zateznim kamatama i radi isplate troškova ovršnog postupka u iznosu od 3.661,04 kuna.

2. Javna bilježnica Luce Bronzan iz Dubrovnika, Dr. Ante Starčevića 24, donijela je 14. veljače 2017. rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave poslovni broj: Ovrv-100/17 kojim je tuženiku naloženo isplatiti iznos od 76.894,16 kuna s pripadajućim zateznim kamatama i troškove ovršnog postupka u iznosu od 3.661,04 kuna.

3. Tuženik je protiv rješenja o ovrsi pravodobno podnio prigovor i stoga je sud, na temelju odredbi članka 282. stavka 3. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 93/14, 55/16, dalje: OZ) i članka 287. stavka 1. OZ-a u vezi s člankom 57. i 58. OZ-a, rješenjem poslovni broj Povrv-330/2017-8 od 16. listopada 2017. stavio izvan snage rješenje o ovrsi, nakon čije je pravomoćnosti zakazano ročište za glavnu raspravu po pravilima parničnog postupka kao u povodu prigovora protiv platnog naloga.

4. Tuženik u svom prigovoru navodi da su parnične stranke bile u ugovornom odnosu investitora i izvođača jer je tuženik (kao investitor) naručio od tužitelja (kao izvođača) radove potpunog uređenja njegovog stana sa svom opremom, te da je tužitelj na temelju njihovog ugovora od 4. ožujka 2016. bio dužan predati potpuno dovršenu nekretninu po projektu STUDIO PRESJEK j.d.o.o. i to najkasnije do 10. lipnja 2016. sa garancijama unutar garantnih rokova od pet godina, a na materijal i opremu u rokovima proizvođača, uz obvezu izvođača na predaju atesta i jamstvenih listova naručitelju. Tvrdi da tužitelj nije ni kvalitetno ni potpuno dovršio nekretninu, da nije predao stan niti sastavio primopredajni zapisnik, niti je predao građevinsku knjigu s dokaznicama mjera, ateste ugradbene opreme i uređaja, već je zbog kašnjenja napustio gradilište te su radove dovršili drugi izvođači koje je tuženik morao platiti. Zbog ovakvog postupanja da je tuženik pozvao sudskog vještaka FM koji je sačinio nalaz u kojem su evidentirani pojedini nedostaci u izvedenim radovima te je snimljeno stanje nedovršenosti nekretnine u vrijeme pregleda tog vještaka. Navodi da je tužitelj potpuno napustio gradilište 8. kolovoza 2016., a da su radove radi potpunog dovršetka nekretnine izveli KONT d.o.o., AKVAMONT d.o.o., [obrt], [obrt], NOVA SPONA d.o.o. i [obrt], te da je tuženik radove otklanjanja loše izvedbe i dovršetka radova platio ukupno 24.615,00 kuna, radi čega ističe prigovor prijeboja dijela potraživanja za navedeni iznos, a za koji iznos navodi da predstavlja radove koji su bili potrebni za otklanjanje grešaka u izvedbi tužitelja i radove preostalog dovršetka ugovorenog posla po strankama. Dalje ističe da je uslijed nekvalitetno izvedenih radova po tužitelju došlo do prodora vode u stan ispod etaže predmetnog stana u vlasništvu BM koji zahtjeva da mu tuženik otkloni štetu. Smatra da je šteta nastala upravo nekvalitetno obavljenim radom tužitelja, a da otklanjanje te štete zahtjeva potpunu sanaciju kupaonice tuženika zbog čega je tuženik dao procijeniti vrijednost tih radova, te su isti od strane DarAnt Dubrovnik d.o.o. 22. veljače 2017. procijenjeni na 30.411,00 kuna. Ističe prigovor prijeboja i za visinu tog iznosa od 30.411,00 kuna. Navodi da je tuženik preuzeo obvezu radove izvršiti najkasnije do 10. lipnja 2016., da je napustio gradilište 8. kolovoza 2016., a da radovi nisu u potpunosti dovršeni, te da su radovi koje su dovršili drugi izvođači trajali još otprilike mjesec dana a da se tuženik u rujnu 2016. uselio u stan. Tvrdi da za taj period trpi štetu jer predmetni stan predstavlja jedinu imovinu tuženika te je isti plaćao za podstanarstvo 3 mjeseca najma po 3.000,00 kuna (od 11. lipnja 2016. do 15. rujna 2016.). Ističe prigovor prijeboja i za navedeni iznos. Dakle, ističe prigovor prijeboja za ukupan iznos od 64.026,00 kuna na koji iznos potražuje i zakonsku kamatu koja teče od 22. veljače 2017. do isplate. Navodi kako je nakon zaprimanja rješenja o ovrsi tuženik isplatio tužitelju iznos od 12.868,16 kuna koja uplata da predstavlja vrijednost izvedenih radova do napuštanja gradilišta, odnosno razliku utuženog potraživanja i iznosa koji se prebija u ovom postupku.

5. Tužitelj tijekom postupka navodi kako su tužitelj i tuženik zaključili Ugovor br. 07/2016 o izvođenju radova na adaptaciji stambenog prostora na adresi [adresa], prema troškovniku – ponudi broj: 57/2015 od 28. listopada 2015. čime da su ugovorili specificirane radove s ponuđenim jediničnim cijenama. Ističe da je tuženik dostavio tužitelju glavni projekt za izvođenje građevinskih radova u stanu, međutim da je tuženik tijekom izvođenja radova projekt mijenjao i prilagođavao svojim potrebama. Dalje navodi kako je tuženik kasnio s plaćanjima po ugovoru te time produljivao rokove izvođenja radova. Osim toga da je tuženik kao nadzornog inženjera imenovao EM, koji u to vrijeme nije ispunjavao uvjete da bude nadzorni inženjer te je bio u mirovini, da bi tuženik naknadno zanijekao da bi isti bio nadzorni inženjer te ga proglasio savjetnikom, zbog čega tuženik nije imao nadzornog inženjera te većinu građevinskog dnevnika nije imao tko ovjeriti, dok je preostali dio ovjeren po neovlaštenoj osobi. Tvrdi da su njegovi radnici redovito obavljali ugovorene radove, a da je tuženik 9. kolovoza 2016. istjerao radnike tužitelja s mjesta izvođenja radova onemogućivši im daljnje izvođenje radova. Dalje navodi kako je tuženik, nakon što je s mjesta izvođenja radova istjerao radnike tužitelja, bez znanja tužitelja i bez njegova pristanka nasilno uveo druge izvođače u navedeni prostor, radi izvođenja radova, i to KONT d.o.o., AKVAMONT d.o.o., [obrt] i dr. Navodi kako je tužitelj tuženiku, sukladno ugovoru, 31. svibnja 2016. izdao račun broj: 35-01-01 (po II. privremenoj situaciji) koji je naknadno u cijelosti stornirao stornom od 30. lipnja 2016, nakon čega je tužitelj tuženiku 30. lipnja 2016., jer se čekalo da se ovjeri situacija, izdao račun broj: 60-01-01 na temelju privremene situacije od 7. lipnja 2016. Tuženik je na navedeni račun imao prigovora zbog čega je angažirao građevinskog vještaka FM koji je izradio nalaz i mišljenje u pogledu visine vrijednosti radova izrađenih po tužitelju, vodeći se uviđajem i radovima označenih od strane tuženika kao priznatima u II. privremenoj situaciji. Kako je navedeni vještak iznose po troškovniku umanjio za određene iznose, za koje je smatrao da odgovaraju stvarnom stanju količina i utvrdio da je tužitelj za tuženika izveo radove u vrijednosti 173.026,45 kuna uvećan za pripadajući PDV, tužitelj je, na temelju takvog vještačenja, izdao tuženiku odobrenje za umanjenje računa za iznos od 542,51 kunu uvećano za pripadajući PDV. Tvrdi da je tužitelj obavljene radove izveo kvalitetno i u skladu sa strukom, a smatra da, ako su tuženiku naknadno nastali neki nedostatci, da odgovornost za to ne leži na tužitelju, već na tuženiku i izvođačima koje je on naknadno doveo da obave posao. Ističe da je nakon izvedenih radova koje je izveo tužitelj, tuženik bio dužan napraviti tlačnu probu od 24 sata i tek nakon toga pustiti cijevi pod tlak, što da je tužitelj i napravio prije nastalih preinaka, pa ako su daljnji izvođači svojim radom utjecali na funkcionalnost cijevi da za to ne može odgovarati tužitelj. Ističe kako je do kašnjenja u radovima došlo isključivo zbog postupanja tuženika koji je odugovlačio kako s plaćanjima, tako i s davanjem suglasnosti te potpisom privremenih situacija. Osporava prigovor prijeboja istaknut u prigovoru kao neosnovan i nedokazan. Tako tražbinu, za koju tuženik navodi da se odnosi na troškove otklanjanja nedostataka, osporava navodeći da je tužitelj sve radove izveo kvalitetno, a za one koje nije stigao izvesti jer je otjeran s mjesta izvođenja radova, ni ne traži plaćanje, a ako je bilo minornih nedostataka za koje tvrdi da bi ih otklonio da je stigao dovršiti radove, da je za vrijednost takvih nedostataka već umanjio iznos svog potraživanja (nakon vještačenja vještaka FM). Za tražbine po računima KONT d.o.o., STRUJA DUBROVNIK d.o.o. i " [obrt]" obrta za ostale završne građevinske radove navodi da su predmetni nedostaci obrađeni u vještačenju vještaka FM sukladno kojemu je umanjena okončana situacija, pa da tuženik nema osnove za te iznose izjavljivati prijeboj. Tako za tražbine po računu NOVA SPONA d.o.o. ističe kako je isključivo točka 203 (uštimavanje vanjskih otvora) stavka koja se odnosi na radove ranije izvršene od strane tužitelja, a koji su nedostaci obrađeni u vještačenju vještaka FM sukladno kojemu je umanjena okončana situacija, dok ostali radovi navedeni u tom računu nisu bili predmetom ugovora između tužitelja i tuženika, pa da tuženik nema osnove za te iznose izjavljivati prijeboj. Što se tiče radova koje je obavilo " [obrt]" obrt za ostale građevinske radove, ističe kako se predmetni račun odnosi na posljedice radova koji su se dogodili nakon 9. kolovoza 2016. i vještačenja vještaka FM, pa da tužitelj nije dužan otkloniti bilo kakve nedostatke po tim radovima ili snositi troškove tih radova. Za ponudu DARANT DUBROVNIK d.o.o. ističe kako je predmetna ponuda izdana nakon 9. kolovoza 2016. i odrađenog sudskog vještačenja, a da sve preinake na vodovodnoj instalaciji podliježu garanciji novog izvođača radova na istoj pa smatra kako predmetna ponuda ne može biti temelj za prijeboj prema tužitelju. Što se tiče tražbina po računu STRUJA DUBROVNIK d.o.o., osim radova pod točkama 1. i 2. koje se odnose na radove ranije izvršene od strane tužitelja, a koji su nedostaci obrađeni u vještačenju vještaka FM sukladno kojemu je umanjena okončana situacija, ostali radovi navedeni u tom računu nisu bili ugovoreni između tužitelja i tuženika i nisu bile predmetom okončane situacije, pa nisu niti obračunati, pa da tuženik nema osnove za te iznose izjavljivati prijeboj. Tužitelj osporava navode tuženika da bi za vrijeme izvođenja radova živio u podstanarstvu tvrdeći da je živio u stanu svoje tazbine (punice i punca) na adresi u [adresa], i to ne samo za vrijeme radova nego i dugi niz godina ranije. Također smatra neistinitima navode tuženika da je živio u najmu i plaćao najam stana jer isti u spis nije dostavio nikakav pisani dokaz o tome (ugovor o najmu ili dokaz o plaćenoj najamnini).

5.1. Tužitelj je u podnesku od 17. studenoga 2017. povukao tužbu za iznos od 12.686,15 kuna, za kojeg je naveo da ga je supruga tuženika platila 23. veljače 2017., nakon ishođenja rješenja o ovrsi. Predlaže stoga da sud donese presudu kojom će održati djelomično na snazi platni nalog od 14. veljače 2017. sadržan u rješenju o ovrsi javne bilježnice Luce Bronzan poslovni broj: Ovrv-100/17 te naloži tuženiku da isplati tužitelju iznos od 64.026,00 kuna uvećan za zatezne kamate koje na iznos od 76.894,16 kuna teku od 18. listopada 2016. do 23. veljače 2017., a na iznos od 64.026,00 kuna od 24. veljače 2017. do isplate, te da naloži tuženiku naknaditi tužitelju trošak ovršnog postupka u iznosu od 2.686,18 kuna sa pripadajućim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 15. veljače 2017. do isplate, sve u roku od 8 dana, kao i da se tuženiku naloži naknaditi tužitelju troškove ovog parničnog postupka.

6. Tuženik je na ročištu za glavnu raspravu održanom 31. ožujka 2023. pristao na povlačenje tužbenog zahtjeva za iznos od 12.686,15 kuna.

7. Na pripremnom ročištu održanom 12. travnja 2021. je tuženik na upit suda, a radi razjašnjenja koju vrstu prigovora prijeboja ističe, naveo kako je u ovom postupku istakao prigovor radi prijeboja (prebijanja). Kako je tuženik obrazložio da traži da se, ako se u ovom postupku utvrdi osnovanost tužiteljevog potraživanja prema tuženiku i osnovanost tuženikovog potraživanja prema tužitelju, izvrši prijeboj njihovih tražbina, tako je otklonjena nedoumica u vrstu prigovora kojeg tuženik u ovom postupku ističe, odnosno utvrđeno je da isti ističe procesnopravni prigovor radi prebijanja, a ne materijalnopravi prigovor prijeboja. Sukladno navedenom, osim o osnovanosti tužbenog zahtjeva, valjalo je odlučiti i o osnovanosti tuženikovog prigovora istaknutog radi prebijanja.

8. U dokaznom je postupku sud pročitao Odobrenje po računu broj: 71-01-01 od 30. lipnja 2016. po obavljenom Vještvu, Osiguranje dokaza, izvanparnični predmet rujan 2016.g. za stan [adresa] vl. OM, izvršitelj, stalni sudski vještak, dipl. ing. građ. FM, od 17. listopada 2016. (list 5 i 335 spisa, dalje: Odobrenje po računu broj: 60-01-01), Ugovor br.07/2016 sklopljen 4. ožujka 2016. (list 13-15, 75- 77, 366-368 spisa), račun broj: 11/0101/01 od 2. studenoga 2016. izdan od [obrt] obrta za ostale građevinske radove (list 16 spisa), račun br: 1448/v1/1 od 27. listopada 2016. izdan od KONT d.o.o. s troškovnikom (list 17-18 spisa), račun br. 202/P1/1 od 23. prosinca 2016. izdan od Akvamont d.o.o. (list 19 spisa), račun br. 112/POSL1/1 od 7. studenoga 2016. izdan od Struja Dubrovnik (list 20 spisa), račun br. 1/P1/1 od 18. siječnja 2017. izdan od [obrt] obrta za ostale građevinske radove (list 21 spisa), predračun br. Od 10. studenog 2016. izdan od NOVA SPONA d.o.o. (list 22 spisa), ponuda broj: 040-17 od 22. veljače 2017. s troškovnikom izdana od DarAnt Dubrovnik d.o.o. (list 23-24 spisa), nalaz i mišljenje vještaka FM iz rujna 2016. (list 25-57, 243-275 spisa), potvrda o provedenom nalogu za plaćanje iznosa od 12.868,16 kuna po ovrsi 100/17 od 23. veljače 2017. (list 58, 340, 500 spisa), Troškovnik – ponuda br 57/2015 od 28. listopada 2015. izdana od CAPITALIS d.o.o. (list 78-92, 349- 363 spisa), građevinski dnevnik za adaptaciju stambenog prostora OM (list 93- 196 spisa), ponuda vantroškovničkih radova od 18. travnja 2016. izdana od CAPITALIS d.o.o. (list 197-198, 374-375 spisa), konto kartice CAPITALIS d.o.o. od 25. veljače 2017. (list 199-200 spisa), zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 11. travnja 2016. klasa: 116-02/16-11/29 (list 201-203 spisa), e-mail prepiska između tuženika i punomoćnice tužitelja (list 204-205, 436-450 spisa), račun broj: 35-01-01 po II privremenoj situaciji od 31. svibnja 2016. (list 206 spisa), storno računa po II privremenoj situaciji broj: 59-01-01 od 30. lipnja (list 207 spisa), izjava/potvrda o primitku II privremene situacije od 6. lipnja 2016. (list 208, 481 spisa), račun broj: 60- 01-01 po II privremenoj situaciji od 30. lipnja 2025. (list 209, 482 spisa), neovjerena II privremena situacija s obračunom i prilozima od 12. srpnja 2016. s opaskama (list 210- 225, 483-498 spisa), e-mail prepiska stranaka (list 276-283, 348-416, 512-515 spisa), zapisnik o ispitivanju instalacije kanalizacije od 6. lipnja 2026. (list 284 spisa), zapisnik o izvršenoj tlačnoj probi vodovodne instalacije od 6. lipnja 2016. (list 285 spisa), atestna dokumentacija (list 286-316 spisa), izjava/potvrda o primitku I privremene situacije od 24. svibnja 2016. s računom broj: 34-01-01 od 25. svibnja 2016., obračunom plaćanja i prilozima (list 319-334 spisa), bankovni izvadak br. 34 od 15. ožujka 2016. za tužitelja (list 336 spisa), bankovni izvadak br. 72 od 30. svibnja 2016. za tužitelja (list 337 spisa), bankovni izvadak br. 96 od 20. srpnja 2016. za tužitelja (list 338 spisa), izlist s weba Google Earth (list 339 spisa), račun br. 07-01-01 od 7. ožujka 2016. (list 370-371 spisa), dopis tužitelja od 18. travnja 2016. s ponudom vantroškovničkih radova od 18. travnja 2016. upućeni tuženiku e-mailom (list 374-376 spisa), odgovor tuženika od 19. travnja 2016. upućen e-mailom (list 377-378 spisa), ponuda tužitelja za izmiještanje instalacija broj: 13-2016 od 9. lipnja 2016. upućena e- mailom (list 393 spisa), II. privremena situacija od 12. srpnja 2016., račun broj: 60-01- 01 od 30. lipnja 2016. po II. privremenoj situaciji, obračun plaćanja od 6. lipnja 2016., storno računa broj: 59-01-01 od 30. lipnja 2016. po II. privremenoj situaciji, sve upućeno e-mailom (list 400-403 spisa), e-mail prepiska između stranaka i FM (list 417-435 spisa), neovjerena I. privremena situacija s obračunom i prilozima od 4. svibnja 2016. s opaskama (list 451-465 spisa), I privremena situacija s obračunom i prilozima od 25. svibnja 2016. odobrena od strane tuženika (list 466-480 spisa), pregled provedenih plaćanja od strane OME na račun tužitelja (list 499 spisa), glavni projekt adaptacije stambenog prostora investitora OM izrađen u listopadu 2015. od STUDIO PRESJEK j.d.o.o. s troškovnikom (list 573-592 spisa), kupoprodajni ugovor zaključen između OME kao prodavatelja i ŠM kao kupca u travnju 2016. (list 501-504 spisa), službena zabilješka policijskih službenika Policijske postaje Dubrovnik od 9. kolovoza 2016. broj: 511-03- 07-941/1-16 (list 614 spisa), građevinska knjiga (list 660-768 spisa), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka građevinske struke Lada Pletikosića 31. listopada 2024. (list 801-853 spisa), podnesak stalnog sudskog vještaka Lada Pletikosića od 28. siječnja 2025. (list 878-881 spisa), saslušane su stranke, i to tužitelj putem zakonskog zastupnika IM (iskaz na listu 549-552 spisa) i tuženik (iskaz na listu 552-558 spisa), usmeno je saslušan vještak GM (iskaz na listu 886-889 spisa), te su saslušani svjedoci FM (iskaz na listu 605-609 spisa), OME (list 908-911 spisa) te DM (list 912-913 spisa) te je proveden je očevid na licu mjesta uz sudjelovanje građevinskog vještaka.

9. Tužbeni zahtjev je osnovan, dok tuženikov prigovor radi prebijanja nije osnovan.

10. Predmet spora je zahtjev tužitelja kojim tereti tuženika na isplatu iznosa od 76.894,16 kuna s pripadajućim zateznim kamatama prema: Odobrenje po računu broj: 71-01-01 izdanom na temelju računa broj: 60-01-01 po II privremenoj situaciji od 30. lipnja 2025. umanjenog za iznos od iznos od 542,51 kune nakon danog nalaza i mišljenja od strane vještaka FM, a za izvedene i neplaćene radove na objektu (stanu) tuženika na adresi [adresa] u [adresa] u kojem je za tuženika kao naručitelja, tužitelj kao izvođač na temelju Ugovor br.07/2016 zaključenog između parničnih stranaka izvodio tužitelj.

11. Među strankama nije sporno, a što ujedno proizlazi i iz izvedenih dokaza:

- da su parnične stranke u ožujku 2016. zaključile Ugovor br. 07/2016 kojim se tužitelj obvezao prema glavnom projektu adaptacije stambenog prostora u vlasništvu tuženika na adresi [adresa] u [adresa] izrađenom od STUDIO PRESJEK j.d.o.o. koji je sastavni dio tog ugovora, izvršiti izvođenje građevinsko-obrtničkih radova na predmetnom objektu, s tim da ugovorena vrijednost tih radova iznosi 271.842,00 kuna (bez PDV-a), da su se obvezali da će radovi započeti 8. ožujka 2016., a završiti najkasnije 10. lipnja 2016. koji rok se smatra bitnim sastojkom ugovora, s time da se predmetni rok može produljiti kad izvođač bez svoje krivnje bude spriječen u izvođenju radova, u slučaju više sile odnosno u slučaju kad se promijeni projekt,

- da se rok za dovršetak radova mijenjao te da je u konačnici tužitelj na objektu tuženika prestao s izvođenjem radova 9. kolovoza 2016. kada mu je od strane tuženika zabranjen svaki daljnji rad,

- da je tuženik u kolovozu 2016. angažirao vještaka FM u svrhu utvrđenja zatečenog stanja i utvrđenja vrijednosti radova koje je na objektu tuženika izveo tužitelj, da se tužitelj složio s imenovanjem navedenog vještaka te da je vještak FM dao svoj nalaz i mišljenje u kojem je utvrdio zatečeno stanje i vrijednost radova koje je na objektu izveo tužitelj,

- da je tuženik na osnovu ovog posla tužitelju isplatio ukupan iznos od 152.257,07 kuna, i to 15. ožujka 2016. 56.250,00 kuna, 30. svibnja 2016. 40.306,38 kuna, 20. srpnja 2016. 42.832,53 kuna (što je ukupno 139.388,91 kuna) i 23. veljače 2017. još 12.868,16 kuna, i to potonji iznos nakon primitka predmetnog prijedloga za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave kojim tuženik priznaje vrijednost radova koje tužitelj u ovom postupku potražuje isključivo u tom iznosu.

12. Među strankama je sporno:

- je li se prema Ugovoru br. 07/2016 tužitelj obvezao izvesti radove po sistemu "ključ u ruke",

- je li do kašnjenja radova došlo krivnjom tužitelja (zbog spore dinamike izvođenja radova i njegovih propusta u radovima) ili krivnjom tuženika (zbog kašnjenja u plaćanju avansa i po privremenim situacijama, zbog naknadnih izmjena u projektu, zbog toga što nije imenovan nadzorni inženjer), a ovo stoga što tuženik tvrdi da je tri mjeseca (za koja su se radovi produljili, odnosno koliko je bilo potrebno da drugi izvođači dovrše radove), morao plaćati najam za sebe i svoju obitelj zbog čega mu je zbog kašnjenja radova nastala šteta u iznosu od 9.000,00 kuna,

- jesu li radovi za koje tužitelj u ovom postupku traži plaćanje izvedeni po pravilima struke, odnosno je li u tim radovima bilo manjkavosti koje su utjecale na vrijednost radova koju u ovom postupku utužuje tužitelj

- je li tuženiku nastala šteta zbog postupanja tužitelja prilikom izvođenja radova u njegovom objektu odnosno jesu li radovi obavljeni od strane KONT d.o.o., AKVAMONT d.o.o., [obrt], [obrt], NOVA SPONA d.o.o. i [obrt], a prikazani u dostavljenim računima tih izvođača, izvedeni radi popravka loše izvedbe tužitelja ili radi dovršetka radova u predmetnom objektu, te predstavljaju li stavke navedene u tim računima radove izvedene radi dovršetka radova na stanu tuženika ili radove koji su bili nužni radi otklanjanja nedostataka u radovima izvedenima od strane tužitelja,

- je li tuženiku nastala šteta zbog procurivanja u objekt BM, odnosno je li do procurivanja došlo zbog radova koje je izveo tužitelj odnosno je li instalaciju sifona i kade izveo tužitelj.

13.1. Odredbom članka 360. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23, dalje: ZOO) propisano je da, u dvostranoobveznim ugovorima, kad jedna strana ne ispuni svoju obvezu, druga strana može, ako nije što drugo određeno, zahtijevati ispunjenje obveze ili, raskinuti ugovor jednostavnom izjavom, ako raskid ugovora ne nastupa po samom zakonu, a u svakom slučaju ima pravo na naknadu štete. Člankom 368. ZOO-a je propisano da su raskidom ugovora obje strane oslobođene svojih obveza, osim obveze na naknadu štete (stavak 1.). Ako je jedna strana ispunila ugovor potpuno ili djelomično, ima pravo na povrat onoga što je dala (stavak 2.). Ako obje strane imaju pravo zahtijevati vraćanje danog, uzajamna vraćanja obavljaju se po pravilima za ispunjenje dvostranoobveznih ugovora (stavak 3.).

13.2. Odredbom članka 320. ZOO-a je propisano da se Ugovorom o građenju izvođač obvezuje prema određenom projektu izgraditi u ugovorenom roku određenu građevinu na određenom zemljištu, ili na takvom zemljištu, odnosno na postojećoj građevini izvesti kakve druge građevinske radove, a naručitelj se obvezuje isplatiti mu za to određenu cijenu. Odredbom članka 630. ZOO-a propisano da ako ugovor o građenju sadrži odredbu »ključ u ruke« ili neku drugu sličnu odredbu, izvođač se samostalno obvezuje izvesti sve radove potrebne za izgradnju i uporabu građevine (stavak 1.). Ugovorom iz stavka 1. ovoga članka mogu biti obuhvaćeni i poslovi projektiranja (stavak 2.). Ugovorena cijena obuhvaća i vrijednost svih nepredviđenih radova i viškova radova, a isključuje utjecaj manjkova radova na ugovorenu cijenu, pod pretpostavkom da nije došlo do izmjene opsega ugovorenih radova na temelju sporazuma ugovornih strana ili iz razloga za koje odgovara naručitelj (stavak 3.).

14. Pregledom spisa je utvrđeno kako su stranke ugovorile da će tužitelj u objektu tuženika izvesti građevinsko-obrtničke radove prema glavnom projektu adaptacije stambenog prostora u vlasništvu tuženika na adresi [adresa] u [adresa] izrađenom od STUDIO PRESJEK j.d.o.o. koji je sastavni dio tog ugovora za vrijednost od 271.842,00 kuna (bez PDV-a) prema Troškovniku – ponudi br 57/2015 od 28. listopada 2015. ranije izdanim od strane tužitelja (list 78-92, 349-363 spisa). Iz navedenih isprava ne proizlazi da radovi obuhvaćaju sve radove koji bi bili potrebni kako bi se nekretnina dovela do uporabe (primjerice ne sadrži obvezu izvršenja svih električarskih radova ili obvezu izvršenja žbukanja fasadnih zidova termoizolacijskom žbukom debljine 3 cm, a sadrži napomene da se pojedine stavke koje nisu predviđene troškovnikom naplaćuju posebno). Stranke su izričito ugovorile da je ukupna vrijednost ugovorenih radova određena na bazi jediničnih cijena i količina iz troškovnika (članak 5. ugovora). Nadalje, iz izvedenih je dokaza razvidno da je za vrijeme izvođenja radova došlo do izmjene određenih tehnika gradnje te odstupanja od projekta, pa je tako umjesto izvedbe betonskog nadvoja koja je bila predviđena projektom dogovoreno da će se postaviti UMP profili i čelična greda. Nadalje, troškovnikom su bili predviđeni parketarski radovi, međutim naknadno je došlo do dogovora da će parketara angažirati izravno tuženik, što je on i napravio. Tako je tužitelj, osim dijela radova koje je izveo po troškovniku, izveo i niz radova koji nisu bili predviđeni troškovnikom (tzv. vantroškovnički radovi) koji su se posebno naplaćivali po izdanim ponudama. Stalni sudski vještak GM je u svom nalazu i mišljenju naveo da je usporedbom projektantskog troškovnika, ponudbenog troškovnika, troškovnika danog uz II privremenu situaciju, te prijedloga okončanog obračuna danog u sklopu nalaza i mišljenja FM vidljivo je da je već i prije ugovaranja, te tijekom izvođenja radova došlo do određenih izmjena vrste i opsega radova u odnosu na troškovnik iz glavnog projekta (dodane su grupe radova 10. Električarski radovi i 11. Vodoinstalaterski radovi, te su izvršene izmjene i dopune u pojedinim stavkama) i ponudbeni troškovnik (dodane su grupe radove 12. Klimatizacijski radovi i 13. Vantroškovnički radovi). Slijedom navedenog se zaključuje da tužitelj ugovorom nije preuzeo obvezu da će samostalno izvesti sve radove potrebne za izgradnju i uporabu građevine (ugovor po sistemu "ključ u ruke"), već izvedbu građevinsko-obrtničkih radova po priloženom glavnom projektu osiguranog od strane tuženika, za koje radove je ugovorena cijena formirana na bazi jediničnih cijena i količina iz troškovnika, dok su stranke posebno ugovorile da će se nepredvidivi i naknadni radovi posebno obračunavati. Zbog toga u ovom postupku valja utvrditi odgovara li potraživanje tužitelja količini i kvaliteti stvarno izvedenih radova.

15. Tuženik u ovom postupku tvrdi i kako je pretrpio štetu zbog kašnjenja radova, koja šteta se ogleda u tome da je za razdoblje od tri mjeseca (od 11. lipnja do 15. rujna 2016.), kada je već istekao prvotno ugovoreni rok dovršetka radova, te nakon što je njegova supruga prodala stan u kojem su do tada živjeli, morao plaćati najamninu, s obzirom da je bio u nemogućnosti koristiti svoj stan u kojem radovi nisu dovršeni. Navodi da je iznos te stvarne štete koja mu je nastala 9.000,00 kuna te da mu je šteta nastala od strane tuženika jer da je isti isključivo odgovoran za kašnjenje radova jer je na mjestu izvedbe radova svakodnevno bio manjak radnika te jer je konstantno dolazilo do manjkavosti u izvedbi radova te grešaka u izvedbi koje je trebalo otklanjati.

15.1. Pregledom spisa je utvrđeno kako tužitelj nije dovršio radove do 10. lipnja 2016., kako je to bilo ugovoreno, već je doista došlo do produljenja rokova za dovršetak posla, i to do 24. srpnja 2016., a potom i za daljnje vrijeme. Ovo među strankama nije niti sporno, međutim sporno je tko je odgovoran za kašnjenje, ovo s obzirom na oprečne navode tužitelja koji tvrdi da je do kašnjenja došlo zbog postupanja tuženika koji je kasnio s plaćanjem avansa i privremenih situacija, te općenito s ovjerom privremenih situacija, kao i zbog zatraženih radova koji nisu bili prethodno ugovoreni te zbog odstupanja u projektu. Utvrđeno je da je tuženik tužitelju više puta prigovarao na dinamiku obavljanja radova, što proizlazi iz upisa u građevinski dnevnik te iz e-mail prepiske, dok s druge strane proizlazi da je tužitelj pozivao tuženika na ovjeru privremenih situacija, da potvrdi ako prihvaća ponuđene vantroškovničke radove po prijedlogu tuženika, dok je tuženik navodio kako iste ne može ovjeriti bez da mu bude dostupna građevinska knjiga. Nadalje, tužitelj je više puta u postupku navodio kako je tuženik kasnio s plaćanjem, pa da se zbog toga (po pravilu istodobnog ispunjenja) nije moglo očekivati da će on raditi bez da mu je dio posla plaćen, s obzirom da je obveza plaćanja po privremenim situacijama preuzeta ugovorom. Kako je, prije nego se uopće pristupi ocjeni postojanja uzročno-posljedične veze te protupravnosti postupanja štetnika ili doprinosa oštećenika za nastanak štete, nužno ispitati je li na strani tuženika uopće nastala predmetna šteta, analizirani su dokazi izvedeni radi utvrđenja te činjenice.

15.2. Tuženik u svom iskazu navodi kako je stan u kojem su on i njegova obitelj ranije živjeli prodan te su oni izašli iz navedenog stana 11. lipnja 2016., pa da su za naredno razdoblje (od 11. lipnja 2016. do 15. rujna 2016.) bili u podstanarskom odnosu sa svojtom ĆM na adresi [adresa], kojemu su mjesečno za ta tri mjeseca platili otprilike po 5.000,00 kuna mjesečno (nije se mogao sjetiti točnog iznosa). Navodi da nisu imali potpisan ugovor o najmu niti ima potvrde o plaćanju najamnine, a plaćao je "na ruke". Upitan o tome zašto su odselili 11. lipnja 2016., ako je prema ugovoru o kupoprodaji stan trebalo predati do 1. srpnja 2016., odgovara kako je smatrao da je to bilo u redu prema kupcima. Tuženikova supruga OME iskazuje kako je njihova obitelj nakon prodaje stana odselila u kuću njezinog dunda ŽM u [adresa] (koji je preminuo prije otprilike 5 godina) kojemu su za najam platili tri puta po 3.000,00 kuna i to ona osobno "na ruke", o čemu nisu potpisali ugovor o najmu niti isto prijavili poreznoj upravi. Navodi da koliko se sjeća nitko drugi nije bio prisutan prilikom plaćanja. U nedostatku bilo kakvih materijalnih dokaza o tome da su tužitelj ili njegova supruga imali stvaran trošak najma u ukupnom iznosu od 9.000,00 kuna za koji ističe prigovor radi prebijanja, a posebice što oboje iskazuju kako nije zaključen ugovor o najmu, a tužitelj navodi da nema potvrde o plaćanju, a cijeneći i činjenicu da tuženik, iako je za vrijeme prethodnog postupka to mogao, nije predložio da se kao dokaz sasluša ŽM " [adresa]" Ljubibratić na navedene okolnosti, isti nije dokazao da je pretrpio štetu u vidu plaćene najamnice. Nužno je napomenuti da sudu nije logično da bi obitelj tuženika svjesno preselila prije roka koji je naveden u kupoprodajnom ugovoru u nekretninu za koju su preuzeli obvezu plaćati najam. Također, nije logično da nisu tražili potpisivanje priznanice o plaćanju najma ili makar da plaćanju budu prisutni neki svjedoci koji bi se mogli ispitati u postupku. Bilo bi logično, da ako priznanice nisu tražili prilikom prvih plaćanja ili ako tada nisu plaćanje obavljali pred svjedocima, da će to učiniti makar za razdoblje koje je uslijedilo nakon što je ugovor s tužiteljem raskinut, posebice uzimajući u obzir da sam tuženik tijekom postupka navodi da bi on prvi tužio tužitelja za štetu, da nije tužitelj pokrenuo ovaj postupak. Slijedom navedenoga, tuženik nije uspio na temelju izvedenih dokaza koji su predloženi na okolnost plaćanja najma dokazati da je imao trošak najma stana za vrijeme od 15. lipnja 2016. do 15. rujna 2016. Nadalje, iz iskaza tuženika proizlazi da je predmetni stan imao služiti da u njemu živi s obitelji, a na temelju očevida je utvrđeno da isti navedeni stan tako koristi i danas. Sukladno navedenom, tuženik ni na koji način ne dokazuje niti iznosi činjenice koje bi ukazivale na to da bi isti koristio radi stjecanja dobiti, pa da bi zbog nemogućnosti korištenja istoga imao izmaklu dobit, osim što paušalno navodi da ima pravo na naknadu štete i zbog izmakle dobiti.

15.3. Stoga, sporne činjenice kašnjenja radova, u okviru iznesenog zahtjeva tuženika u ovom postupku, ne mogu utjecati na osnovanost ovog njegovog zahtjeva, s obzirom da je nužna pretpostavka prava na naknadu štete da je tuženiku šteta uopće. Samo kašnjenje kao uzročno-posljedična veza bi se imalo propitivati tek kada bi tuženik dokazao da je pretrpio ovu štetu (plaćena najamnina), što on nije napravio.

16. Što se tiče prigovora kojeg tuženik ističe radi prebijanja tražbine u iznosu od 30.411,00 kuna koju kako navodi ima prema tužitelju radi štete kojoj su uzrok nekvalitetno izvedeni radovi od strane tužitelja, a koja šteta je nastala u stanu susjeda tuženika BM koji od njega traži da mu tu štetu otkloni ističe se sljedeće.

16.1. Na upit suda o tome je li izvršena bilo kakva radnja ili plaćanje BM od strane tuženika u svrhu otklanjanja te štete, tuženik je naveo da nije, odnosno da je isključivo izvršena sanacija zidova nakon što je došlo do prodora vode prilikom useljenja tuženika u svoj stan (račun [obrt]). S obzirom na navedeno, očito je da tuženik nije postupio po ponudi DarAnt Dubrovnik, pa tako nije ni došlo do sanacije opisane u toj ponudi u iznosu od 30.411,00 kuna zbog čega ta tražbina nije niti mogla nastati. Upitno je, također, bi li svi od ponuđenih radova uopće bili potrebni za sanaciju navodne štete, međutim, da bi tuženik mogao tražiti da se izvrši prijeboj predmetne tražbine u ovom postupku, ta tražbina je morala nastati, a kako tuženik još nije sanirao štetu na koju se poziva (a radi se o odnosu tuženika kao štetnika i BM kao oštećenika), tako je utvrđeno kako ne postoji konkretna tražbina u iznosu od 30.411,00 kuna za tuženik ističe prigovor radi prebijanja. Tek da je predmetna šteta BM sanirana od strane tuženika, te da je tuženik dokazao da je radi saniranja iste došlo do umanjenja njegove imovine, moglo bi se pristupiti utvrđivanju postojanja daljnjih pretpostavki za odgovornost tužitelja za ovo potraživanje.

16.2. Međutim, stvarna šteta koja je tuženiku možebitno nastala zbog procurivanja u stan BM, je ona koju tuženik potražuje prema računu [obrt], pa je, radi utvrđivanja postojanja pretpostavki za naknadnu iste, izveden dokaz očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka građevinske struke te njegovim vještačenjem.

16.3. Prilikom očevida održanog 17. lipnja 2024. godine pristupilo se stanu u vlasništvu BM (SJO) koji se nalazi tlocrtno ispod stana tuženika (SMM). Tuženik se očitovao da se šteta dogodila kraj svjetla na stropu kupaonice, te na zidu prema ulaznom hodniku u SJO. Pregledom kupaonice vještak nije utvrdio tragove procurivanja/vlaženja kraj svjetla na stropu (fotografija 24 nalaza i mišljenja), strop je u tom dijelu bio suh, te nisu uočljive fleke ni ljuštenje boje do čega bi došlo kao posljedica vlaženja. Pregledom zida prema ulaznom hodniku (fotografija 18 nalaza i mišljenja) također nisu uočeni tragovi procurivanja/vlaženja. I preostali dio zidova i stropova u kupaonici i ulaznom hodniku je prilikom očevida bio suh, te nisu uočeni tragovi procurivanja i vlaženja. Međutim, tuženik u ovom postupku tvrdi da je 2016. izvršio sanaciju zidova u SJO, te kako se u sklopu daljnjeg zahtjeva u kojem predlaže da se utvrdi njegova tražbina u iznosu 24.615,00 kuna na ime troškova koje je imao jer je morao angažirati druge izvođače radi otklanjanja loše izvedbe tužitelja te radi dovršetka radova, nalazi i tražbina prema računu [obrt], valjalo je utvrditi je li došlo do procurivanja u SJO, jesu li i koji radovi navedeni u računu obrta [obrt] oni koji su bili potrebni kako bi se sanirale posljedice tog procurivanja, koji je uzrok procurivanja i je li uzrok, kako to navodi tuženik, u nekvalitetnoj izvedbi tužitelja u kupaonici tuženika koja bi predstavljala i protupravno postupanje tužitelja.

16.4. Kada se očituje o tome je li šteta za koju tuženik tvrdi da je nastala u SJO i koju tuženik tvrdi da ju je sanirao u uzročnoj vezi s radovima koje je tužitelj vršio na stanu tuženika, vještak navodi sljedeće. Kako prilikom očevida održanog 17. lipnja 2024. godine nije utvrđena šteta za koju tuženik tvrdi da je nastala u SJO (koji se nalazi tlocrtno ispod SMM), u cilju utvrđivanja je li bi šteta za koju tuženik tvrdi da je nastala u SJO i da je istu sanirao mogla biti u uzročnoj vezi s radovima koje je tužitelj vršio u SMM pristupilo se pregledu dokumentacije iz faze gradnje koja je priložena u sudski spis. Pregledom građevinskog dnevnika vještak je utvrdio je da u istom nema nikakvih upisa vezano za eventualno procurivanje otpadnih voda iz SMM u SJO, kao ni upisa koji bi upućivali na nedostatke u izvedenim vodoinstalaterskim i izolaterskim radovima. Prema zapisnicima o izvršenim ispitivanjima instalacija od 6. lipnja 2016., vodovodne instalacije i instalacije odvodnje otpadnih voda izvedene do tog datuma su bile ispravne i nepropusne. Međutim, iz Zapisnika o ispitivanju kanalizacije nije razvidno koji dio instalacija fekalne odvodnje je pritom ispitan. Prema upisima u građevinski dnevnik po izvršenim ispitivanjima instalacija, u periodu od 16. lipnja do 21. lipnja 2016. u kupaonici su vršene preinake dijela izvedenih vodovodnih instalacija po nalogu tuženika. Iz dostupne dokumentacije nije moguće utvrditi je li pritom bilo i nekih preinaka na instalacijama fekalne odvodnje. U spisu nisu dostupni zapisnici o izvršenim ponovnim ispitivanjima instalacija na nepropusnost po izvedbi ovih radova. Dodatno je prema građevinskom dnevniku dana 5. srpnja 2016. po nalogu tuženika izvršeno i premještanje sifona od kade. U građevinskom dnevniku međutim nema upisa da je Izvođač (tužitelj) izvršio ugradnju kade, a što uključuje i montažu sifona, po izvedbi kojih radova je bilo nužno provesti ispitivanje ovog priključka na nepropusnost. Pored prethodno navedenog, dana 8. kolovoza 2016. su započeti, ali se prema upisima u građevinski dnevnik može zaključiti da nisu i dovršeni, radovi na prepravku dijela vodovodnih instalacija radi ugradnje podžbukne baterije umivaonika. Međutim, iz podataka dostupnih u spisu može se sa sigurnošću zaključiti da u proteklom periodu nije došlo do curenja vode iz vodovodnih instalacija, obzirom da bi isto imalo za posljedicu stalno vlaženje u SJO koji se nalazi tlocrtno ispod. Dalje vještak navodi kako je, dana 9. kolovoza 2016. te ponovo u rujnu 2016. godine, pregled nekretnine za potrebe izrada nalaza i mišljenja u cilju osiguranja dokaza izvršio stalni sudski vještak FM, u čijem elaboratu (NIM-ZB) se navodi sljedeće: „uz sudjelovanje Investitora pregledane su sve pozicije izvedenih radova sa posebnim osvrtom na mjesta nedostatne kvalitete izvedenih radova, ukazane po naručitelju, a odnose se (…) na pozicije izvedenih sanitarija, na dodirne plohe brtvenih silikonskih spojeva u sanitarnom bloku (…)“. „kasnije je Investitor radova ukazao na procurivanje u susjedni stan ispod (…) a koje procurivanje se povezuje s izolaterskim radovima u sanitarnom bloku u smislu nedostatne kvalitete izvedbe“. U odnosu na navedeno vještak GM navodi kako iz NIM-ZB nije jasno je li predmetno procurivanje utvrđeno prilikom očevida, ili je riječ o događaju o kojem ga je kasnije obavijestio Investitor (tuženik); iz NIM-ZB nije jasno jesu li u Nalazu po očevidu samo taksativno navedeni nedostaci na koje je ukazao Investitor, ili nedostaci koje je vještak nedvojbeno utvrdio prilikom očevida. U nastavku NIM-ZB se potom navodi sljedeće: „Daljnjim pregledom objekta nije se uočilo samostalno izolirano procurivanje, vlaženje u unutrašnjost objekta, te je pregledom svih ostalih pozicija izvedbe uočeno da je intenzitet radova vezan za kraj posla“. Iz ovog navoda, vještak GM navodi kako se može zaključiti da ni prilikom ovog očevida nije utvrđeno procurivanje ni vlaženje u unutrašnjost objekta. Dodatno se upućuje na okolnost da je glavnina radova pri kraju, međutim nije jasnije specificirano koji su to bili preostali nedovršeni radovi u kupaonici, a isto nije vidljivo ni iz fotografija danih u sklopu elaborata. U mišljenju se pritom navodi da nema primjedbi koje se odnose na ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu te se zaključno navodi da je investitor priznao puni iznos za izvedene vodoinstalaterske radova, te da u smislu okončanog obračuna nije bilo primjedbi investitora vezano za hidroizolaterske radova (što je razvidno i iz listova građevinske knjige za grupe radova 4. i 11.), a što sve vještak GM smatra da potvrđuje kako FM nije utvrdio nikakve nedostatke po pitanju eventualnog curenja fekalne kanalizacije, te izvedenih vodoinstalaterskih i izolaterskih radova u kupaonici. Osim toga vještak FM u svom mišljenju zaključno upućuje na važnost izrade „zapisnika o ispravnosti i puštanju u rad dostavljene opreme i uređaja, poglavito za instalaterske radove“. Obzirom da je u NIM- ZB evidentirano da je tuženik na dovršetku posla angažirao druge izvođače, odnosno da tužitelj od 9. kolovoza 2016. više nije bio angažiran na ovom projektu, vještak GM iznosi mišljenje da su obvezu provedbe potrebnih ispitivanja ispravnosti instalacija (po preuzimanju gradilišta), te izrade navedenih zapisnika o puštanju u rad (po izvršenim preinakama instalacija vodovoda i odvodnje, te montaži sanitarne opreme) imali izvođači koji su izveli preostale radove odnosno dovršili radove. Pregledom II. Privremene situacije i prijedloga okončanog obračuna iz NIM-ZB razvidno je da u istima nije obračunata stavka 11.3 Montaža sanitarija u kupaonici, što je u skladu s upisima u građevinski dnevnik, te potvrđuje da tužitelj nije izvršio montažu sanitarija u kupaonici. Obzirom da je neispravna montaža sifona u kadi, odnosno same kade najvjerojatniji razlog eventualnom curenju koje se dogodilo, odgovornost za isto je na izvođaču koji je izvršio predmetne radove. Vještak zaključuje da curenje otpadnih voda iz stana O u SJO i eventualno nastala šteta nisu utvrđeni u NIM-ZB za potrebe izrade kojeg je vještak izvršio očevid na licu mjesta u kolovozu 2016., dan nakon što je tužitelj izveo zadnje radove na ovom gradilištu, te mjesec dana nakon toga. I prema nalazu s očevida održanog u ovom predmetnu u lipnju 2024. nije evidentirano vlaženje stropa u kupaonici u SJO i šteta s tim u vezi. Vještak zaključuje da je uzrok curenja koje se možebitno dogodilo 2016. godine očito bio otklonjen, obzirom da je na očevidu utvrđeno da se isto nije više ponovilo u proteklom periodu od 8 godina. Uzevši u obzir prethodno navedeno vještak GM je mišljenja da bi neispravna montaža sifona u kadi, odnosno same tuš kade, mogla biti najvjerojatniji uzrok procurivanju otpadnih voda iz SMM na strop kupaonice u SJO, odnosno vlaženju stropa koje se navodno dogodilo 2016. godine. Uzrok problema eventualnog procurivanja vode iz tuš kade bi mogla biti neadekvatna ugradnja tuš kade i donjeg dijela sifona uslijed kojeg je isti ostao ubetoniran u podlogu ispod kade te se stoga ne može ostvariti potrebno brtvljenje. Riječ je o eventualnom nedostatku koji je sve do ugradnje tuš kade bio vidljiv i mogao se jednostavno otkloniti, te stoga smatra da je odgovornost za ovaj nedostatak na izvođaču koje je ugrađivao tuš kadu i sifon. Dodatan uzrok problema može biti i nesukladnost odabrane tuš kade i sifona (npr. veća visina uspora vode u tuš kadi od maksimalno dopuštene za predmetni sifon ili pak izbor kade koja se mora ugraditi u betonsku podlogu i sifona čiji donji dio ne smije biti fiksiran). Isto se moglo izbjeći detaljnijim projektnim rješenjem i troškovnikom u kojem bi se specificirali točni modeli sanitarne opreme i izvedbeni detalji, provjerom tehničkih listova ove sanitarne opreme, odnosno angažmanom projektanta, stručnog nadzora i/ili voditelja projekta koji bi za investitora razradio i uskladio sve ove detalje. U spisu nisu dostupni tehnički listovi ugrađene tuš kade i sifona koje je prema podacima iz spisa nabavio Investitor, te stoga nije moguće ni utvrditi kompatibilnost ugrađene sanitarne opreme. Obzirom da je prema podacima iz spisa tuženik vršio dobavu sanitarne opreme, smatra da je isti bio u obvezi izvođačima ovih radova dostaviti i svu prateću tehničku dokumentaciju, odnosno upute za montažu, te izvršiti prethodnu provjeru (u koordinaciji sa stručnim nadzorom ili projektantom) usklađenosti odabranog sifona i tuš kade, odnosno provjeru prikladnosti odabranog sifona i kade uvjetima ugradnje (ugradbena dubina, dostupan pad, udaljenost vertikale). U slučaju da je izvođaču koji je izvršio ugradnju sifona i kade bila dostavljena sva potrebna tehnička dokumentacija, a isti je radove izveo suprotno uputama za montažu proizvođača ove sanitarne opreme, te nije proveo ispitivanje ispravnosti instalacija prije puštanja u funkciju-odgovornost za eventualne nedostatke bi bila na izvođaču.

16.5. Sud prihvaća ovako dano mišljenje vještaka, a kada se isto dovede u vezu s ostalim izvedenim dokazima, utvrđuje se oprečnost u iskazima tuženika te saslušanih svjedoka OME te DM koji navode da je kada bila ugrađena prije radova naknadnog izvođača AKVAMONT d.o.o. te dokumentacije o gradnji koja se nalazi u spisu (na temelju koje je vještak GM izradio svoj nalaz i mišljenje) iz koje se ne može izvesti zaključak da bi upravo tužitelj izveo montažu kade. OME je kao supruga tuženika izravno zainteresirana za njegov uspjeh u ovom postupku, dok je DM zakonski zastupnik izvođača AKVAMONT d.o.o. koji je nakon tužitelja vršio radove u kupaonici tuženika, zbog čega se povlači pitanje odgovornosti i tog izvođača za predmetnu štetu. Osobito kada se uzme u obzir da je isti iskazivao kako nakon radova AKVAMONT d.o.o. nije izvršena ponovna tlačna proba, iako su njegovi radovi obuhvaćali zamjenu dijelova instalacija. Osim toga taj svjedok se isprva ne može sjetiti koji bi bio uzrok procurivanja u SJO, da bi potom rekao da je problem bio u sifonu koji je bio ubetoniran i ukrivo postavljen te da nije mogao dobro brtviti. Ne sjeća se da bi se predmetni nedostatak sanirao, a navodi da je s ovim nedostatkom upoznao tuženika. U konkretnoj situaciji u kojoj parnične stranke očito naprasno raskidaju ugovor te u kojoj je tužitelju od strane tuženika zabranjeno vršiti bilo kakve daljnje radove u njegovom stanu, nije napravljen primopredajni zapisnik, prihvaća se mišljenje vještaka da je odgovornost za ispitivanje instalacija, s obzirom da tužitelj još u trenutku odlaska nije završio s izmiještanjem dijela instalacija, bila na tuženiku odnosno izvođečima koji su preuzeli gradilište. Ne može se sa sigurnošću zaključiti da bi odgovornost za procurivanje bila upravo te isključivo na tužitelju, osobito stoga što se ne može ni zaključiti da je kada bila postavljena od strane tužitelja, kada je isto suprotno materijalnim dokazima u spisu. Sam način ugradnje sifona ne znači nužno da je bio pogrešan, dok se isti ne dovede u vezu s tipom kade koju je trebalo spojiti na taj sifon te izvršiti spajanje kade na sifon, s tim da iz spisa ne proizlazi niti koji dio sifona je ugrađen od strane tužitelja. S obzirom na sve navedeno se ne može izvesti zaključak o odgovornosti tužitelja za procurivanje u stan BM, pa samim time niti zaključak da je isti dužan tuženiku naknaditi štetu u vidu popravaka gletanja i bojanja u kupaonici BM prema računu obrta [obrt]. Kako nema dokaza da bi tuženik tužitelju koji je izvršio ugradnju (premještanje) sifona, a za kojeg se ne može utvrditi je li izvršio i ugradnju kade, bila dostavljena sva potrebna tehnička dokumentacija, te je li on, ako je ugrađivao kadu, radove izveo suprotno uputama za montažu proizvođača ove sanitarne opreme, te kako tuženik (odnosno drugi izvođač kojeg je tuženik naknadno angažirao) nije proveo ispitivanje ispravnosti instalacija prije puštanja u funkciju, ne može se utvrditi odgovornost tužitelja za eventualne nedostatke.

16.6. Uzgredno, vještaku GM je dan zadatak da se očituje koji bi radovi prema računu [obrt] bili potrebni za saniranje štete u stanu BM (i koja je cijena tih radova). U računu su specificirani radovi: 1. sanacija zidova i plafona oštećenih prodorom vode u dvije banje i hodniku (guljenje zida, impregniranje, gletanje, bojanje): 35m2, 2. bojanje poludisperzivnom bojom u dva sloja: 90m2, 3. mjestimično gletanje u dva sloja, brušenje i priprema za bojanje: 52m2. Vještak ističe da uz račun nije priložena građevinska knjiga, odnosno dokaznica mjera (dokaz obračunatih količina), te da stoga nije moguće provjeriti na koji način su dobivene obračunate količine pojedinih stavki radova. Uz račun nije priložena fotodokumentacija iz koje bi bilo razvidno stanje prije i nakon radova, odnosno kojima bi se nedvojbeno utvrdio objekt u kojem su predmetni radovi izvedeni. Uz račun nije priložena nikakva druga dokumentacija ni tehnički listovi-dokazi uporabljivosti korištenih materijala i kvalitete izvedenih radova. Dodatno, iz računa je razvidno i da su u pojedinim stavkama dva puta obračunati isti radovi, pa tako stavka 1. uključuje bojanja i gletanje koje je ponovno obračunato u stavkama 2. i 3. Vještak ističe da, uz pretpostavku da je bilo došlo do curenja otpadnih voda iz kupaonice SMM u kupaonicu stana koji se nalazi tlocrtno ispod (SJO), opseg radova sanacije bi ovisio o trajanju ovog curenja, količini otpadnih voda koje su se procijedile na stropove i zidove stana koji se nalazi tlocrtno ispod, te broju slučajeva curenja koji su se dogodili. Kako je prema očitovanju vlasnika SJO riječ o jednom događaju iz 2016. godine prilikom kojega nije došlo do curenja vode već samo ovlaživanja dijela zidova i stropova, radovi na sanaciji oštećenja su se mogli sastojati samo od bojanja poludisprezivnom bojom prethodno odvlaženog dijela stropova i zidova na kojem bi po sušenje ostale fleke. Veće curenje, istjecanje više zagađenih otpadnih voda ili pak veći broj slučajeva curenja bi imao za posljedicu ljuštenje i otpadanje dijelova stropne i zidne boje, a moguće i žbuke, te bi radovi sanacije uključivali i dodatne radove u rasponu od uklanjanje svih slojeva boje, impregnacije, gletanja i bojanja, do uklanjanja svih slojeva žbuke, čišćenja podloge, impregniranja, žbukanja/gletanja i bojanja (a koji radovi su navedeni u predmetnom računu). Površina na kojoj bi bilo potrebno izvesti ove radove ovisi, osim o prethodno navedenom, i o stanju preostalih stropova i zidova, te bi u slučaju da je boja na istima bila dotrajala radi uklopa sa saniranim dijelom iz estetskih razloga bilo poželjno obojati sve zidove i stropove u kupaonici i zahodu. Međutim, pregledom količina radova obračunatih u sklopu ovog računa vještak navodi da je zamjetno da iste uvelike prelaze ukupnu površinu dijela zidova i stropova u kupaonici i zahodu F koji nisu obloženi keramikom. Naime, predmetni zidovi su u SJO do visine od 1,4 metra obloženi keramikom, te je stoga ukupna površina zidova u kupaonici i zahodu koji su završno obrađeni bojanjem oko 20 m2, dok su u predmetnom računu po ove tri stavke obračunate količine od 35 do 90 m2. S obzirom na navedeno, sve i da je utvrđena odgovornost tužitelja za curenje u SJO, u nedostatku daljnjih materijalnih dokaza iz kojih bi se mogao utvrditi intenzitet curenja, vremenski period curenja te u nedostatku postojanja građevinske knjige i dokaznice mjera, tuženik ne bi dokazao niti visinu ovog dijela zahtjeva.

17. Što se tiče prigovora radi prebijanja koji se odnosi na iznos od 24.615,00 kuna, tuženik visinu tog svog zahtjeva definira zbrojem iznosa koje je kako navodi platio drugim izvođačima koje je angažirao nakon tužitelja, a u svrhu da otklone loše izvedene radove te dovrše nedovršene radove kako bi se stan tuženika doveo u stanje dovršenosti. Kako bi se utvrdilo je li postupanje tužitelja pri obavljanju pojedinih radova bilo manjkavo te je li izvršeno protivno pravilima struke, ali i kako bi se utvrdila visina tužiteljevog potraživanja prema tužitelju, izvršen je uviđaj na licu mjesta uz sudjelovanje građevinskog vještaka koji je o navedenome dao nalaz i mišljenje te koji je usmeno saslušan, ujedno je pregledan nalaz i mišljenje vještaka FM, koji je bio angažiran od strane tuženika, te uz suglasnost tužitelja, u svrhu utvrđenja stanja dovršenosti nekretnine u vrijeme odlaska tužitelja te količina i kvalitete izvedenih radova.

17.1. Prema mišljenju stalnog sudskog vještaka GM, a na temelju dokumentacije iz sudskog spisa, odnosno pregledom dokumentacije iz faze gradnje, bi se moglo zaključiti da se na predmetnom gradilištu radovi nisu izvodili u svemu sukladno pravilima struke, a za što je dijelom odgovoran izvođač, a dijelom naručitelj. Tako je tuženik odgovoran zbog manjkavosti projektne dokumentacije koja ne sadrži brojne bitne dijelove propisane Pravilnikom o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina (NN 64/14) koji je bio na snazi u vrijeme izvođenja radova, u istom nisu određeni zahtjevi i uvjeti koji moraju biti ispunjeni prilikom izvođenja radova, način na koji radovi moraju biti izvođeni, kao ni zahtjevi koje moraju ispuniti ugrađeni građevni proizvodi i oprema, projekt ne sadrži ni program kontrole i osiguranja kvalitete u kojem su trebale biti dane odredbe o potrebnim ispitivanjima i drugim dokazima kvalitete izvedenih radova. Tuženik je odgovoran i stoga što građevinski dnevnik nije vođen nakon datuma kad je radove prestao izvoditi tužitelj, te s obzirom na to da nije imenovao stručni nadzor te da posljedično stručni nadzor nije ovjerio upise u građevinski dnevnik i vršio druge svoje zakonske obveze. Tužitelj je odgovoran jer djelomično nedostaju upisi o prispijeću i porijeklu građevnih proizvoda i opreme koje se ugrađuje s dokazima o njihovoj uporabljivosti.

17.2. Kada se očituje o kvaliteti izvedenih radova, vještak naglašava da iz zatečenog stanja građevine na datum provedbe očevida, 8 godina nakon prekida/dovršetka izvedbe radova, nije moguće utvrditi (ne)kvalitetu radova izvedenih od tužitelja na predmetnom objektu. Jedini vidljivi nedostatak u izvedbi radova koji je utvrđen prilikom očevida se odnosi na slabije brtvljenje jednih balkonskih vrata, a uslijed kojeg ne dolazi do ulaska oborinskih voda u stan. Uzrok ovome prema mišljenju vještaka GM može biti dotrajalost brtvenih guma, ili potreba za podešavanjem okova vrata, a što bi obzirom na protekli period spadalo pod radove redovnog održavanja ili pak periodičko održavanje koje je u ovom slučaju potrebno izvršiti po isteku jamstvenog roka. Prilikom očevida nije ukazano na druge vidljive nedostatke, a što obzirom na činjenicu da je prije 3 godine istekao ugovoreni jamstveni rok za radove, a prije 3-6 godina i jamstveni rokovi na ugrađene materijale i opremu (za koje proizvođači u pravilu daju garanciju od 2 do 5 godina), te činjenicu da se stan u proteklom periodu koristio, navodi na zaključak da su radovi izvedeni kvalitetno.

17.3. Temeljem dokumentacije iz sudskog spisa, odnosno pregledom dokumentacije iz faze gradnje te nalaza i mišljenja FM, vještak GM navodi da se može zaključiti da je tijekom izvedbe radova bilo nekih nedostataka, dio kojih je otklonjen od strane tužitelja. Prema upisu u građevinskom dnevniku, na datum prestanka izvođenja radova od strane tužitelja, tuženik je za izvođenje dijela ugovorenih radova, odnosno demontažu dijela izvedenih radova (pregradni zid između kuhinje i dnevnog boravka) angažirao drugog izvođača. Prema dokumentaciji dostupnoj u spisu može se zaključiti i da je u trenutku obustave radova od strane tužitelja bio preostao dio radova koji nisu bili dovršeni ili je tijekom izvođenja radova obvezu izvedbe istih ili dobave potrebne opreme na sebe preuzeo tuženik.

17.4. Kada se vještak GM očituje o tome je li bilo nedostataka u izvođenju radova od strane tužitelja nakon I. privremene situacije, a ovisno o tome jesu li i koji radovi prema računima dostavljenim od strane tuženika bili nužni u svrhu otklanjanja nedostataka u izvedbi od strane tužitelja, a koji radovi prema tim računima su izvedeni u svrhu potpunog dovršetka radova u predmetnom stanu isti vrši usporedbu konačno izdane I. privremene situacije i prijedloga okončanog obračuna odnosno troškovnika koji je dan u sklopu nalaza i mišljenja FM navodi kako je utvrdio da su nakon I. privremene situacije dodatno izvedene ili izvedene u dodatnim količinama, odnosno situirane pojedine stavke iz sljedećih grupa radova: 1. Radovi rušenja i demontaže, 3. Zidarski radovi, 4. Izolacijski radovi, 5. Kamenoklesarski radovi, 6. Keramičarski radovi, 8. Stolarski i bravarski radovi, 9. Soboslikarsko-ličilački radovi, 10. Električarski radovi, 12. Klimatizacijski radovi i 13. Vantroškovnički radovi. Vještak ponavlja da je jedini vidljivi nedostatak u trenutku uviđaja na licu mjesta slabije brtvljenje jednih balkonskih vrata koji nedostatak ne može sa sigurnošću povezati s izvedbom tužitelja s obzirom da se zbog proteka vremena može raditi o dotrajalosti brtvenih guma, ili potrebi za podešavanjem okova vrata, a što bi obzirom na protekli period spadalo pod radove redovnog održavanja ili pak periodičko održavanje koje je u ovom slučaju potrebno izvršiti po isteku jamstvenog roka.

17.5.1. Što se tiče računa izdanog od obrta za ostale završne radove [obrt] iz [adresa], ranije je u točki 16. iznesen zaključak o tome da se ne može utvrditi da bi za štetu koja je eventualno nastala u stanu BM bio odgovoran tužitelj. Sukladno navedenom, tuženik nije dokazao osnovanost ovog potraživanja.

17.5.2. Što se tiče računa izdanog od tvrtke KONT d.o.o. iz [adresa] dana 27. listopada 2016. kao vrsta usluge navedena je izvedba gipsarskih radova-prepravaka, uz račun nije priložena fotodokumentacija iz koje bi bilo razvidno stanje prije i nakon izvođenja ovih radova, odnosno fotografije kojima bi se nedvojbeno utvrdio objekt u kojem su predmetni radovi izvedeni i pozicije izvedbe radova, uz račun nisu priloženi listovi građevinskog dnevnika potpisani od izvođača radova i stručnog nadzora a iz kojih bi bili vidljivi: naziv građevine, dijela građevine i radova, period izvedbe radova, opis izvedenih radova, stručna i tehnička osposobljenost izvođača radova, te ostali podaci važni za izvedbu radova, uz račun nisu priloženi dokazi uporabljivosti korištenih materijala i opreme, ni dokazi kvalitete izvedenih radova. Ovim računom obuhvaćeni su sljedeći radovi: 1. demontaža postojećeg pregradnog zida od gips ploča: obračunato u paušalnom iznosu od 500 kn (bez PDV-a), 2. izrada pregradnog zida debljine 12,5cm sistem Knauf W112 (jednostruka potkonstrukcija, 2-slojna obloga) s ugradnjom 2 sistema za klizna vrata tip Knauf Pocket kit: obračunato 7m2 zida po cijeni od 240 kn/m2 (ukupno 1.680 kn bez PDV-a) i 2.300 kn po komadu sistema za klizna vrata (ukupno 4.600 kn bez PDV-a), 3. otvaranje-demontaža spuštenog stropa te ponovno krpljenje s ugradnjom nove potkonstrukcije ukupne duljine cca 4,5. Stavka uključuje i: otvaranje i ponovno krpljenje zida u kuhinji zbog prepravka elektroinstalacija, zatvaranje GK zida oko ugradbene pipe u kupaonici, te otvaranje i zatvaranje GK zida zbog ojačanja bojlera: obračunato u paušalnom iznosu od 1.000 kn (bez PDV-a). Uz račun nije priložena građevinska knjiga, odnosno dokaznice mjera (dokaz obračunatih količina), te stoga vještak navodi kako nije moguće provjeriti na koji način je dobivena obračunata količina u stavci 2., ni na kojoj poziciji i iz kojeg razloga je izvršena demontaža spuštenog stropa i ugrađena nova potkonstrukcija ukupne duljine 4,5m prema navedenom u stavci 3. Osim toga ova stavka, koja je obračunata u paušalnom iznosu, prema opisu obuhvaća izvedbu radova na 4 različite pozicije, tako da osim prethodno navedene nepoznate pozicije izvedbe radova na spuštenom stropu, uključuje i radove u kuhinji, kupaonici i zahodu. Temeljem provedenog očevida vještak nije mogao utvrditi jesu li radovi prema predmetnom računu bili nužni u svrhu otklanjanja nedostataka u izvedbi od strane tužitelja ili pak u svrhu potpunog dovršetka radova u predmetnom stanu, niti koji točno od radova obuhvaćenih ovim računom i u kojim količinama su eventualno izvedeni iz nekog od ova dva razloga. Temeljem dokumentacije iz sudskog spisa, odnosno pregledom predmetnog računa, dokumentacije iz faze gradnje i nalaza i mišljenja FM, vještak navodi da bi se moglo se zaključiti da su ovim računom obuhvaćeni neki radovi koji su izvedeni u svrhu potpunog dovršetka radova u stanu tuženika i/ili otklanjanja nedostataka u izvedbi od strane tužitelja, međutim isto nije moguće nedvojbeno utvrditi obzirom na opisane nejasnoće i nedostatke po pitanju ovog računa. Vještak ističe u odnosu na stavku broj 1., da se ista prema opisu može povezati s demontažom pregradnog zida na koji se odnosi stavka 2., odnosno demontažom zida između kuhinje i dnevnog boravka, a u odnosu na stavku broj 2. da se ista prema opisu i obračunatoj količini može povezati s pregradnim zidom između kuhinje i dnevnog boravka u koji su ugrađena klizna vrata. U računu naznačeno vrijeme isporuke usluge ne odgovara onome što je vidljivo iz građevinskog dnevnika kojeg je vodio tužitelj, a koji se nalazi u spisu, obzirom da je u istom navedeno da su radovi obustavljeni 9. kolovoza 2016. kada su na gradilištu zatečeni radnici druge tvrtke (KONT d.o.o.) koji su demontirali gips oblogu kazete za klizna vrata u kuhinji, a iz kojeg razloga je na gradilište bila pozvana i policija. Prema fotografijama danim u nalazu i mišljenju FM ovaj zid nije bio dovršen ili su na istom već vršene prepravke u jednom od dva termina kad je vještak izvršio očevid na licu mjesta za potrebe izrade ovog nalaza i mišljenja (kolovoz ili rujan 2016.). Vezano za izvedbu pregradnog zida na ovoj poziciji utvrđena je neusklađenost projektnog rješenja, projektantskog i ponudbenog troškovnika, te troškovnika koji je dan u računu tvrtke Kont d.o.o. Naime projektantskim i ponudbenim troškovnikom na ovoj poziciji predviđena je izvedba zida ukupne debljine 9 cm, na metalnoj podkonstrukciji d=7,5 cm, s jednostrukim slojem gipskartonskih ploča, na tlocrtu je naznačeno da se na ovoj poziciji izvodi zid Z4 ukupne debljine 10 cm, od jednostrukog sloja gipskartonskih ploča na metalnoj potkonstrukciji, u računu tvrtke KONT d.o.o. je naznačeno da je izveden zid ukupne debljine 12,5 cm, s potkonstrukcijom od profila širine 75 mm, te obostranom dvostrukom oblogom gips pločama. Za istu poziciju izvedbe vezana je i troškovnička stavka 8.10 koja se odnosi na izradu i ugradnju ostakljenih dvokrilnih unutrašnjih kliznih vrata sa metalnom šinom i mehanizmom za klizanje. Pregledom ponudbenog troškovnika utvrđeno je da je tužitelj ovu stavku nudio, ali je iz privremenih situacija i prijedloga okončanog obračuna danog u nalazu i mišljenju FM razvidno da ova stavka nije izvedena od tužitelja, odnosno da je obvezu dobave i ugradnje ovih vrata tijekom realizacije ugovora na sebe preuzeo tuženik. Temeljem provedenog očevida kao i iz dokumentacije iz faze gradnje koja je dostupna u spisu nije moguće utvrditi da je do potrebe prepravka zida između kuhinje i dnevnog boravka došlo zbog greške u izvedbi od strane tužitelja. Naime, problem je vezan za ugradnju kazete za klizna vrata kod kojih radova je potrebno razraditi izvedbeni detalj, te uskladiti odabranu kazetu i vrata koja se planiraju ugraditi. Po pitanju ove pozicije radova razvidno je da je izvođač (tužitelj) izradio pregradni zid, te istog obračunao u građevinskoj knjizi (st.3.5), i da mu obračunata količina nije umanjena/osporena ni u građevinskoj knjizi ni u nalazu i mišljenju FM, a da je obvezu dobave i ugradnje vrata preuzeo tuženik. Dodatno, iz računa tvrtke KONT d.o.o. proizlazi da je kod prepravka zida ugrađena nova kazeta za klizna vrata, iz čega se može zaključiti da problem nije bio uzrokovan (samo) eventualno nepravilno izvedenim zidom/ugrađenom kazetom, već time što ugrađena kazeta nije bila kompatibilna s vratima koje je dobavio investitor. Troškovnikom i projektom nije specificirana debljina krila ovih vrata, niti je dana shema ovih vrata. Troškovnikom i ugovorom izvođaču nije dana obveza izrade i dostave radioničkog i sklopnog nacrta ovih vrata, niti bi isto bilo primjenjivo obzirom da je Investitor preuzeo obvezu dobave i ugradnje istih. Vezano za izvedbu predmetnog pregradnog zida i ugradnju sustava za klizna vrata, te eventualno potrebne preinake može se stoga zaključiti da ukoliko je do potrebe za ponovnom izvedbom ovog zida došlo zbog greške u izvedbi-isto nije ničim dokazano. U građevinskom dnevniku kojeg je vodio tužitelj nije utvrđena neka nesukladnost izvedenog zida s projektnim rješenjem, niti je u spisu dostupno izvješće o ispitivanju ravnosti zida iz kojeg bi bila razvidno odstupanje izvedenog stanja od projektnih parametara. U građevinskom dnevniku kojeg je vodio tužitelj nema ni jednog upisa nadzornog inženjera i tuženika koji bi upućivali na nedostatke u radovima izgradnje ovog pregradnog zida koji su izvršeni nakon što je ispostavljena I. privremena situacija, a koji bi imali za posljedicu potrebu izvedbe radova iz predmetnog računa u svrhu otklanjanja nedostataka u izvedbi od strane tužitelja ili u svrhu potpunog dovršetka radova u stanu tuženika. Istovremeno, u nalazu i mišljenju FM stoji da je investitor ukazao na nedostatak u smislu ravnosti plohe lijeve i desne strane ovog zida, te da je za otklanjanje kojeg nužno potrebno demontirati i ponovno izvesti pregradni zid između kuhinje i dnevnog boravka na način da isti nakon ugradbe ima „ispravan pravolinijski slijed“. S tim u vezi u prijedlogu okončanog obračuna koji je dan u nalazu i mišljenju FM taj vještak nije umanjio po osnovu bilo kakvog nedostatka ni stavku izrade zida (st.3.5) ni stavku dobave i ugradnje kazete za klizna vrata (VTR 12), međutim, izvršeno je paušalno umanjenje ukupno obračunatog iznosa za 2.750,00 kn (bez PDV-a) po osnovu „premještanja gipsane pregrade“ bez da je obrazloženo kako je ovaj iznos dobiven. Može se zaključiti da je po pitanju kliznih vrata između kuhinje i dnevnog boravka u nalazu i mišljenju FM evidentiran nedostatak u pogledu greške u izvedi predmetnog pregradnog zida. Međutim, uklanjanje ovog nedostatka nije trebalo imati za posljedicu potrebu dobave i ugradnje nove kazete za klizna vrata, odnosno novog kliznog sustava koji je obračunat u računu tvrtke Kont d.o.o. Okolnost da je prema navedenom u Računu R2 izvršena i zamjena sistema za klizna vrata upućuje na to da je do potrebe za prepravljanjem ovog zida i zamjenom kazete za klizna vrata došlo i iz razloga što je ugrađena kazeta za krilo širine 40mm, dok je investitor nabavio krilo širine 42mm, a moguće i iz razloga što samo krilo nije bilo ispravno izvedeno (upitna ravnost). U ovom slučaju bi se tužitelju trebala priznati količina radova obračunatih u sklopu VTR-a br.12 (kako je to i učinjeno u prijedlogu okončanog obračuna danom u sklopu nalaza i mišljenja FM), a ova stavka bi se eventualno mogla umanjiti samo za dio nabavnih troškova ugrađenih kazeta pod uvjetom da je investitor (tuženik) po demontaži iste vratio izvođaču (tužitelju), te ukoliko je tužitelj s time bio suglasan (što nije razvidno iz spisa). Ukoliko je pak do potrebe za ponovnom izvedbom ovog zida došlo zbog neusklađenosti kazete koju je ugradio izvođač (tužitelj), i vrata koja je dobavio investitor (tuženik)-riječ je o detalju greške u izvedbi kojeg se moglo izbjeći: A. razradom izvedbenog detalja ovog zida (otvora) i vrata od strane projektanta, te prilaganjem istog kao sastavnog dijela projekta/ugovor (što nije učinjeno u ovom slučaju) te B. koordinacijom ovog izvedbenog detalja između izvođača i investitora, odnosno razradom ovog izvedbenog detalja tijekom izvedbe radova (uz sudjelovanje projektanta ili stručnog nadzora), i to: 1. narudžbom vrata u skladu s tehničkom dokumentacijom ugrađene kazete i 2. dobavom i ugradnjom kazete u skladu s radioničkim/sklopnim nacrtima vrata koje je tuženik planirao nabaviti (a koji nisu dostupni u spisu). Pregledom ugovornog troškovnika može se zaključiti da ugradnja kazete za klizna vrata nije obuhvaćena stavkom izrada pregradnog zida (st. 3.5), već stavkom dobave i ugradnje kliznih vrata (st. 8.10), koju nije izvršio tužitelj već tuženik. Dodatno, među vantroškovničkim stavkama radova se kao VTR br. 12 nalazi stavka koja obuhvaća i dobavu i ugradnju dvije kazete za klizna vrata u dvokrilni otvor kuhinje. Prema tu danom pojašnjenju ugovorom je predviđena bila ugradnja druge vrste i tipa vrata, dok je za odabranu vrstu kliznih vrata potrebna druga vrsta kazeta za koju je u opisu stavke navedeno da je i ugrađena. List građevinske knjige na kojem je obračunata ugradnja 2 kazete za klizna vrata između dnevnog boravka i kuhinje nije potpisan od strane tuženika, koji je od tužitelja tražio da vrata dovede u funkciju, potom i da se dostavi atestna dokumentacija proizvođača, a po dostavi iste i da se uz ateste priloži račun. Iz građevinske knjige i VTR-a br.12 je razvidno da je tužitelj ugradio kazetu koja je trebala biti pogodna za „odabranu vrstu kliznih vrata“. Međutim, tu nije specificirano za koju debljinu vratnog krila je naručena i ugrađena kazeta, odnosno je li tužitelj bio upoznat sa širinom vratnog krila koje je naručio investitor. Premjerom ugrađenog vratnog krila prilikom očevida utvrđeno je da je isto debelo 42mm. U spisu (l.s. 290-293) se nalazi „Izvješće o laboratorijskom ispitivanju dovratnika s uložnicom za klizna vrata“ iz kojeg je vidljivo da je ispitni uzorak imao debljinu vratnog krila od 39mm (prema tekstualnom dijelu izvješća) odnosno 40 mm (prema priloženom presjeku ispitnog uzorka), međutim isto ne znači da je ovo i maksimalna prikladna debljina vratnog krila pogodna za ugradnju u ovu kazetu, ali je ovo mogla biti smjernica tuženiku prilikom nabave vrata. U spisu nije dostupan tehnički list kazete koju je ugradio tuženik, iz kojeg bi bila razvidna debljina krila vrata pogodnih za ugradnju u ovu kazetu. Međutim, u sklopu građevinske knjige je priložena Izjava o sukladnosti za samonosive metalne okvire za klizna vrata proizvođača A Kvick d.o.o. iz Slovenije. Prema navedenom u ovom dokumentu ugrađena kazeta je primjerena za ugradnju vrata „debljine krila 40 i 50mm“. Iz dostupne dokumentacije može se zaključiti da je riječ o sustavu kod kojeg je debljina krila vrata koja se mogu ugraditi fiksna, te se kazeta za ugradnju vrata debljine krile do 40mm ugrađuje u zid kod kojeg je potkonstrukcija izrađena od profila širina 75mm (kako je to u ovom slučaju predviđeno projektom i troškovnikom), dok kazeta za ugradnju vrata debljine krila do 50mm (odnosno vrata debljine krila od 40 do 50 mm) traži širi pregradni zid. Slijedom svega navedenog vještak je mišljenja da iz dokumentacije dostupne u spisu nije moguće nedvojbeno utvrditi je li do potrebe za ponovnom izvedbom ovog pregradnog zida i zamjenom ugrađenih kazeta za klizna vrata vodilicama iz sustava Knauf (sistemom za klizna vrata tip Knauf Pocket kit) došlo iz razloga za koje je odgovoran tužitelj ili tuženik (odnosno drugi izvođač izravno angažiran od strane tuženika). Međutim, imajući u vidu navedeno u nalazu i mišljenju FM i paušalno umanjenje koje je izvršeno u prijedlogu okončanog obračuna, može se zaključiti da je tužitelj odgovoran za nedostatke u izvedbi zida, ali ne i za potrebu zamjene kazeta za klizna vrata. Što se tiče stavke 3. ovog računa u dijelu koji se odnosi na izvedbu radova na spuštenom stropu (otvaranje-demontaža spuštenog stropa te ponovno krpljenje s ugradnjom nove potkonstrukcije u duljini cca 4,5m) vještak GM navodi da nije specificirana pozicija izvedbe radova, nije dana dokaznica obračunate količine, niti je uz račun priložena fotodokumentacija iz koje bi bilo razvidno stanje prije i nakon izvođenja ovih radova, odnosno fotografije kojima bi se nedvojbeno utvrdila pozicija izvedbe ovih radova, u građevinskom dnevniku kojeg je vodio tužitelj nema ni jednog upisa nadzornog inženjera i naručitelja koji bi upućivali na nedostatke u izvedenim radovima na spuštenom stropu, a koji bi imali za posljedicu potrebu izvedbe radova opisanih predmetnom stavkom u svrhu otklanjanja nedostataka u izvedbi od strane tužitelja ili u svrhu potpunog dovršetka radova u stanu tuženika. Na fotografijama danim u sklopu nalaza i mišljenja PM nije vidljivo da je postojao dio stropa na kojem radovi nisu dovršeni, niti je u ovom nalazu i mišljenju utvrđen neki nedostatak po pitanju izvedbe predmetnih radova; izrada spuštenih stropova obuhvaćena je troškovničkom stavkom 3.6, a profilacija istih za potrebe ugradnje indirektne rasvjete je naknadno dogovorena i obuhvaćena VTR-om br.2 (predmetni radovi nisu predviđeni glavnim projektom ni projektantskim troškovnikom). Za obje ove stavke je naručitelj potpisao listove građevinske knjige, bez ikakvih primjedbi/napomena. Iz građevinske knjige je vidljivo da je glavnina radova izvedena i obračunata u sklopu I. privremene situacije, a da su nakon što je ista ispostavljena izvedeni i obračunati samo još radovi na spuštenom stropu u dnevnom boravku. Slijedom prethodno navedenog vještak navodi da nije moguće utvrditi je li do potrebe za izvedbom ovih radova došlo zbog nedovršenosti radova od strane tužitelja, odnosno nedostataka u izvedbi, ili pak zbog izmjene projektnog rješenja po želji investitora, odnosno iz nekog drugog razloga. Što se tiče stavke 3. ovog računa koja se odnosi na otvaranje i ponovno krpljenje zida u kuhinji zbog prepravka elektroinstalacija vještak navodi da nije specificirano na kojoj točno poziciji u kuhinji su izvedeni ovi radovi, te iz kojeg razloga su izvršeni ovi radovi, nit je specificirano jesu li ovi radovi izvedeni u kuhinjskom zidu prema dječjoj sobi-tip Z3B ili zidu prema hodniku-tip Z3C, u građevinskom dnevniku kojeg je vodio tužitelj nema ni jednog upisa nadzornog inženjera i naručitelja koji bi upućivali na nedostatke u izvedenim radovima elektroinstalacija, a koji bi imali za posljedicu potrebu izvedbe radova opisanih predmetnom stavkom u svrhu otklanjanja nedostataka u izvedbi od strane tužitelja ili u svrhu potpunog dovršetka radova u stanu tuženika; zid Z3B je od strane tužitelja obračunat u troškovničkoj stavci 3.3, u ukupno izvedenoj količini obračunatoj u građevinskoj knjizi list koje je potpisan od strane investitora, te po pitanju izvedbe istog nije bilo nikakvih primjedbi od strane investitora, Zid Z3C obračunat je je u troškovničkoj stavci 3.4, u ukupno izvedenoj količini obračunatoj u građevinskoj knjizi list koje je potpisan od strane investitora, te ni po pitanju izvedbe ovog zida nije bilo nikakvih primjedbi od strane investitora; u sklopu nalaza i mišljenja FM također nije utvrđen nedostatak po pitanju izvedbe predmetnih radova. Slijedom prethodno navedenog vještak navodi kako nije moguće utvrditi je li do potrebe za izvedbom ovih radova došlo zbog nedovršenosti radova od strane tužitelja, odnosno nedostataka u izvedbi, ili pak zbog naknadne izmjene projektnog rješenja po želji investitora, odnosno iz nekog drugog razloga. Što se tiče dijela stavke 3. ovog računa koji se odnosi na zatvaranje GK zida oko ugradbene pipe u kupaonici vještak navodi vezano za izvedbu ovih radova da je u građevinski dnevnik kojeg je vodio tužitelj na datum 1. kolovoza 2016. upisano da je izvršen iskrcaj sanitarija i da je započeta priprema za njihovu ugradnju. Istom prilikom je međutim došlo do prekida radova obzirom da je isporučena podžbukna baterija umivaonika, za koju nije izvršena priprema. U dnevnik je upisano i da tuženik tvrdi da je tužitelj bio upoznat s ugradnjom podžbukne baterije, a da tužitelj tvrdi da nije. Na datume 2., 3., 4. i 6. kolovoza 2016. u građevinski dnevnik je upisan zastoj radova iz razloga što se čeka odluka tuženika oko ugradnje podžbukne baterije. Na datum 8. kolovoza 2016. je upisan nastavak radova, na način da se pristupa prepravljanju zida u kupaonici (demontaži keramike na dijelu zida) kako bi se mogla ugraditi podžbukna baterija umivaonika. Na isti datum je u građevinski dnevnik upisano i da je cijena izvedbe ovih dodatnih radova 4.000 kn u paušalnom iznosu, a da isto uključuje: pažljivu demontažu pločica, rezanje gips tabli za oslobođenje prostora za rad vodoinstalatera, demontažu dijela vodovodnih instalacija, te ugradnju podžbukne baterije; na datume koji prethode gore navedenim događajima na gradilištu u građevinskom dnevniku nema nikakvih upisa vezano za vrstu baterije na umivaoniku u kupaonici; radovi na prepravljanju zida i instalacija za potrebe ugradnje podžbukne baterije obračunati su od strane tužitelja u sklopu VTR-a br.21 u prijedlogu okončanog obračuna danog u sklopu nalaza i mišljenja FM, gdje je ova stavka obračunata kao dovršena do 45% pune gotovosti (premda je dana napomena da se obračunava 50%). U odnosu na upis u građevinskom dnevniku u sklopu ove stavke dodano je da je izvršena pažljiva demontaža pločica na način da su sve sačuvane i da je s njih skinuto ljepilo zbog nove montaže istih, te da stavka uključuje preinake vodovodnih instalacija i zatvaranje otvora u ovom gips- kartonskom pregradnom zidu. U napomeni koja je u nalazu i mišljenju FM dana u sklopu opisa predmetne stavke je navedeno da je izvedena demontaža pločica i rezanje gips tabli za oslobođenje prostora za rad vodoinstalatera, te da su vodoinstalateri demontirali postojeće instalacije i izvršili pripremu za montažu nove baterije, nakon čega je uslijedio prekid radova; list građevinske knjige na kojem je obračunata ova stavka nije potpisan od strane tuženika; u projektu i troškovniku nije dano rješenje prema kojem bi se trebala izvesti baterija umivaonika. Projektantski troškovnik pritom uopće ne sadrži grupu Vodoinstalaterskih radova, dok su u ugovornom troškovniku radovi dobave i montaže vodovodnih instalacija u sanitarnim prostorijama obračunati u stavci 11.1. po komadu izvoda (bez detaljnije razrade opisa stavke), a radovi montaže sanitarija u kupaonici obračunati paušalno u stavci 11.3 bez specifikacije koju sve opremu isto uključuje, uz napomenu da sanitarije nabavlja investitor. U sklopu nalaza i mišljenja FM nije utvrđeno da je bilo nedostataka po pitanju izvedbe ovih naknadnih radova preinake zida i instalacija za ugradnju podžbukne baterije, niti da je potreba za izvedbom istih posljedica propust tužitelja. Slijedom prethodno navedenog vještak navodi da se može utvrditi da je do potrebe za izvedbom ovih radova došlo zbog nedovršenosti naknadnih radova koje je započeo izvoditi tužitelj, međutim, nije moguće utvrditi je li potreba za ovim naknadnim radovima-odnosno preinakama u cilju ugradnje podžbukne baterije posljedica greške u izvedbi radova od strane tužitelja (što bi bilo primjenjivo u slučaju da je izvođač bio upoznat s tipom-modelom baterije koju je investitor nabavio, ili je planira nabaviti), ili pak posljedica naknadne odluke tuženika da ugradi drugi tip slavine na umivaoniku (o čemu izvođač nije bio prethodno upoznat), pa samim time ni tko bi trebao snositi ove troškove. Što se tiče 3. stavke ovog računa koja se odnosi na otvaranje i zatvaranje GK zida bog ojačanja bojlera vezano za izvedbu ovih radova u građevinski dnevnik kojeg je vodio tužitelj je 16. travnja 2016. upisan zahtjev investitora za izmještanjem bojlera iznad vrata WC, uz napomenu da ovo iziskuje preinake GK zidova, demontažu vodovodnih instalacija, i ponovnu ugradnju ojačanja za bojler, te novi razvod cjevovoda do bojlera, obzirom da rješenje koje predlaže investitor nije izvedivo zbog kazete od kliznih vrata. Na datume 19. i 20. travnja 2016. u građevinski dnevnik je upisano da se vrši izmještanje razvoda vode od bojlera na poziciju iznad kliznih vrata, te demontaža ugrađene gips ploče u wc-u radi nove montaže nosača za bojler (po želji investitora); na datume koji slijede gore navedenim u građevinskom dnevniku nema upisa koji bi ukazivali na nedostatke u izvedbi predmetnih radova; ovi radovi su obračunati u sklopu VTR-a br.10., list građevinske knjige na kojem je obračunata ova stavka je potpisan od strane tuženika (bez primjedbi i napomena), te su isti uključeni i u prijedlog okončanog obračuna danog u sklopu nalaza i mišljenja FM u kojem nisu evidentirani nikakvi nedostaci po pitanju izvedbe ovih radova. Slijedom prethodno navedenog vještak navodi da se može zaključiti da do potrebe za izvedbom ovih radova nije došlo zbog nedovršenosti radova od strane tužitelja, odnosno nedostataka u izvedbi.

17.5.3. Što se tiče računa izdanog od tvrtke Akvamont d.o.o. iz Dubrovnika 23. prosinca 2016., uz račun koji nije priložena fotodokumentacija iz koje bi bilo razvidno stanje prije i nakon izvođenja ovih radova, odnosno fotografije kojima bi se nedvojbeno utvrdio objekt u kojem su predmetni radovi izvedeni i pozicije izvedbe radova, uz koji nisu priloženi listovi građevinskog dnevnika potpisani od izvođača radova i stručnog nadzora, a iz kojih bi bili vidljivi: naziv građevine, dijela građevine i radova, period izvedbe radova, opis izvedenih radova, stručna i tehnička osposobljenost izvođača radova, te ostali podaci važni za izvedbu radova, uz koji nisu priloženi dokazi uporabljivosti korištenih materijala i opreme, ni dokazi kvalitete izvedenih radova. Ovim računom obuhvaćeni su sljedeći radovi: 1. demontaža postojeće instalacije i prepravka vodovodnih cijevi tople i hladne vode na dovodu do podžbukne baterije iznad umivaonika: obračunato u paušalnom iznosu od 700 kn (bez PDV-a), 2. snimanje instalacija kamerom zbog utvrđivanja propuštanja (puknuća) cijevi: obračunato u paušalnom iznosu od 600 kn (bez PDV-a), te 3. skidanje cijevi vodovodne instalacije hladne vode zbog začepljenja, ugradnja dijela nove cijevi u dužini 40cm, te montaža baterije u kadi: obračunato u paušalnom iznosu od 620 kn (bez PDV-a) Uz račun nije priložena građevinska knjiga, te su sve tri stavke radova obračunate u paušalnom iznosu. Vještak navodi da temeljem provedenog očevida ne može utvrditi jesu li radovi prema predmetnom računu (l.s. 19) bili nužni u svrhu otklanjanja nedostataka u izvedbi od strane tužitelja ili pak u svrhu potpunog dovršetka radova u predmetnom stanu, niti koji točno od radova obuhvaćenih ovim računom i u kojim količinama su eventualno izvedeni. Navodi da temeljem dokumentacije iz sudskog spisa, odnosno pregledom predmetnog računa, dokumentacije iz faze gradnje i nalaza i mišljenja FM bi se moglo zaključiti da su ovim računom obuhvaćeni neki radovi koji su izvedeni u svrhu potpunog dovršetka radova u stanu tuženika i/ili otklanjanja nedostataka u izvedbi od strane tužitelja, međutim isto nije moguće nedvojbeno utvrditi obzirom na opisane nejasnoće i nedostatke po pitanju ovog računa. Vještak u pogledu stavke broj 1. ističe kako se ista prema opisu može povezati s stavkom 3.C iz Računa Kont d.o.o. te da je i tu u cijelosti primjenjivo obrazloženje koje je dano vezano za ovu stavku. U prijedlogu okončanog obračuna-troškovnika koji je dan u nalazu i mišljenju FM ovi radovi su obračunati u stavci VTR br. 21 gdje je navedeno da je do trenutka prekida radova izvedena demontaža pločica i rezanje gips tabli za oslobođenje prostora za rad vodoinstalatera, te da su vodoinstalateri demontirali postojeće instalacije te izvršili pripremu za montažu nove baterije. Za izvedenost radova na prepravku instalacija u spisu nisu priloženi nikakvi dokazi (fotodokumentacija, zapisnik o dovršenosti i sl.), niti je to razvidno iz upisa u građevinski dnevnik kojeg je vodio tužitelj. Međutim, u nalazu i mišljenju FM je procijenjena dovršenost ove stavke radova od 45%, te vještak nije imao primjedbi na opis dovršenosti radova koji je dan u sklopu predmetne stavke prema kojem su „vodoinstalateri demontirali postojeće instalacije te izvršili pripremu za montažu nove baterije“. Slijedom prethodno navedenog može se utvrditi da je do potrebe za izvedbom ovih radova došlo zbog nedovršenosti naknadnih radova koje je započeo izvoditi tužitelj. Vještak navodi da iz dostupne dokumentacije nije moguće utvrditi je li potreba za ovim naknadnim radovima-odnosno preinakama u cilju ugradnje podžbukne baterije posljedica greške u izvedbi radova (što bi bilo primjenjivo u slučaju da je izvođač bio upoznat s tipom-modelom baterije koju je investitor nabavio, ili je planira nabaviti), ili pak posljedica naknadne odluke investitora da ugradi drugi tip slavine na umivaoniku (o čemu izvođač nije bio prethodno upoznat), pa samim time ni tko bi trebao snositi ove troškove. Kada se očituje u odnosu na stavku broj 2. ovog računa vještak navodi da iz opisa stavke br. 2. i dostupne dokumentacije nije moguće utvrditi na kojoj poziciji i iz kojih razloga je izvršeno predmetno snimanje odvodnih instalacija zbog, kako je navedeno u računu, utvrđivanja propuštanja (puknuća) cijevi. Pored svih nejasnoća i nedostataka u vezi predmetnog računa koji su uvodno navedeni, uz račun nije priložen ni zapisnik o izvršenom snimanju instalacija kamerom, te stoga nije moguće utvrditi je li ovo snimanje uistinu izvršeno, na koji datum, niti što je istim ustanovljeno. U građevinskom dnevniku kojeg je vodio izvođač (tužitelj) nema nikakvih upisa investitora/stručnog nadzora koje bi upućivalo na propuštanje instalacija ili puknuće cijevi. Takav nedostatak nije utvrđen ni u nalazu i mišljenju FM koji je izvršio očevid na licu mjesta u kolovozu i rujnu 2016. Slijedom prethodno navedenog vještak je naveo da nije moguće utvrditi je li do potrebe za izvedbom ovih radova došlo zbog nedovršenosti radova od strane tužitelja, odnosno nedostataka u izvedbi. Kada se očituje u odnosu na stavku broj 3. ovog računa, vještak navodi da ista obuhvaća skidanje cijevi vodovodne instalacije hladne vode zbog začepljenja, ugradnju dijela nove cijevi u dužini 40cm, te montažu baterije u kadi. U građevinskom dnevniku kojeg je tužitelj vodio za vrijeme izvedbe radova nema upisa investitora/stručnog nadzora koji bi ukazivali na nedostatke u izvedbi predmetnih radova. Nedostatak u izvedenim radovima u pogledu začepljenja instalacija hladna vode na mjestu baterije u kadi nije utvrđen ni u nalazu i mišljenju FM koji je izvršio očevide na licu mjesta u kolovozu i rujnu 2016. godine. Razvod vodovodnih instalacija u kupaonici obuhvaćen je ugovornim troškovnikom, te su radovi dobave i montaže vodovodnih instalacija u sanitarnim prostorijama obračunati u stavci 11.1. po komadu izvoda (bez detaljnije razrade opisa stavke), a radovi montaže sanitarija u kupaonici su obračunati paušalno u stavci 11.3 bez specifikacije koju sve opremu isto uključuje, uz napomenu da sanitarije nabavlja investitor. Iz privremene situacije br.2, građevinske knjige te prijedloga okončanog obračuna danog u nalazu i mišljenju FM, razvidno je da su radovi dobave i montaže vodovodnih instalacija u stavci 11.1 obračunati u količini iz ponudbenog troškovnika (9 kom). Za ove je radove naručitelj ovjerio list građevinske knjige, te po pitanju kvalitete izvedbe istih nije imao nikakve primjedbe. Prilikom očevida je tuženik pokazao demontirani komad cijevnog razvoda za kojeg navodi da je riječ o dijelu instalacija koje su izmijenjene od strane Akvamonta, a na kojem se vidi začepljenje do kojeg je došlo prilikom varenja cijevi, međutim u spisu nema dokumentacije temeljem koje bi se moglo utvrditi da je riječ o dijelu razvoda koji je izveo tužitelj. Obračunata količina radova u stavci 11.3 je nula (0), iz čega se može zaključiti da izvođač (tužitelj) nije izvršio montažu sanitarija u kupaonici. Slijedom prethodno navedenog vještak navodi da se može zaključiti da do potrebe za izvedbom ovih radova nije došlo zbog nedovršenosti radova od strane tužitelja. Eventualni nedostatak u izvedbi ovih radova nije bilo moguće utvrditi prilikom očevida, niti je isti utvrđen u dokumentaciji iz faze gradnje, ni u nalazu i mišljenju FM.

17.5.4. Što se tiče računa izdanog od [obrt] iz [adresa] **.**.2016., uz koji nije priložena fotodokumentacija iz koje bi bilo razvidno stanje prije i nakon izvođenja ovih radova, odnosno fotografije kojima bi se nedvojbeno utvrdio objekt u kojem su predmetni radovi izvedeni i pozicije izvedbe radova. Uz račun nisu priloženi listovi građevinskog dnevnika potpisani od izvođača radova i stručnog nadzora za elektroinstalaterske radove, a iz kojih bi bili vidljivi: naziv građevine, dijela građevine i radova, period izvedbe radova, opis izvedenih radova, stručna i tehnička osposobljenost izvođača radova, te ostali podaci važni za izvedbu radova, uz račun nisu priloženi dokazi uporabljivosti korištenih materijala i opreme, ni dokazi kvalitete izvedenih radova; ovim računom obuhvaćeni su radovi u ukupnom iznosu od 3.800 kn (bez PDV-a): 1. ispitivanje instalacije te otklanjanje kvarova na objektu (paušal), 2. rad na razvodnom ormaru (paušal), 3. izrada izvoda u kuhinji (3kom), 4. zamjena kabela od RO stan do RO kuhinja (2kom), 5. montaža i spajanje informatičkih utičnica (paušal), 6. gipsanje kutija i ugradnja kabela na plafonu (paušal), 7. štemanje i ugradnja utičnica na balkonu (paušal), 8. štemanje i ugradnja utičnica u sobi (paušal). U spisu nije dostupan zapisnik o ispitivanju instalacija, iz kojeg bi bilo razvidno da li su utvrđeni kvarovi i na kojim sve pozicijama; u spisu nije dostupan građevinski dnevnik za radove elektrotehničke struke, u građevinskom dnevniku kojeg je vodio tužitelj nema nikakvih upisa investitora/stručnog nadzora koji bi upućivali na nedostatke u izvedenim elektroinstalacijama; u spisu nije dostupan glavni projekt elektrotehničkih radova, na tlocrtu sa shematskim prikazom izvoda koji je dan u spisu su rukom vršene neke izmjene, iz predmetnog računa nije razvidno sukladno kojem projektu su izvedeni ovi radovi, odnosno je li riječ o radovima koji su izvedeni u cilju usklađenja izvedenog stanja s projektiranim ili prema nekim naknadnim izmjenama projektnog rješenja. U nalazu i mišljenju FM je evidentirana primjedba naručitelja po pitanju izvedbe elektroinstalaterskih radova, a koje se odnose na ispravnost ovih instalacija. Dodatno je navedeno kako je investitor od ukupno situiranog iznosa za ove radove odbio 10% na ime neispravnih instalacija, bez specifikacije nedostataka. Vještak iznosi mišljenje da se može zadržati 5% do predaje kompletne dokumentacije u smislu atesta, obzirom da investitor nije osporio u građevinskoj knjizi niti jednu pojedinačnu stavku iz ove grupe radova. Vještak navodi da elektrotehnički radovi, odnosno grupa radova 10. iz ugovornog troškovnika, te pojedine stavke iz grupe radova 13. Vantroškovnički radovi nisu predmet ovog vještačenja, obzirom da isto spada u domenu rada stalnog sudskog vještaka elektrotehničke struke.

17.5.5. Što se tiče računa izdanog je od [obrt] izdanog 18. siječnja 2017., uz koji nije priložena fotodokumentacija iz koje bi bilo razvidno stanje prije i nakon izvođenja ovih radova, odnosno fotografije kojima bi se nedvojbeno utvrdio objekt u kojem su predmetni radovi izvedeni i pozicije izvedbe radova. Uz račun nisu priloženi listovi građevinskog dnevnika potpisani od izvođača radova i stručnog nadzora, a iz kojih bi bili vidljivi: naziv građevine, dijela građevine i radova, period izvedbe radova, opis izvedenih radova, stručna i tehnička osposobljenost izvođača radova, te ostali podaci važni za izvedbu radova, uz račun nisu priloženi dokazi uporabljivosti korištenih materijala, ni dokazi kvalitete izvedenih radova. Ovim računom obuhvaćeni su radovi u ukupnom iznosu od 1.200kn (oslobođeno PDV-a): 1. popravak keramike u kupaonici (paušal, 700kn), 2. popravak keramike u kuhinji (paušal, 300kn), 3. ugradnja 2m cokle (paušal, 50kn), 4. djelomično silikoniranje i fugiranje (paušal, 150kn), iz opisa stavki nije jasno na kojim pozicijama, iz kojeg razloga i u kojem obimu je izvršen popravak keramike u kupaonici i kuhinji, te djelomično silikoniranje i fugiranje, odnosno na kojoj poziciji i iz kojeg razloga je izvršena ugradnja cokle. Vještak navodi da se temeljem provedenog očevida ne može utvrditi jesu li radovi prema predmetnom računu (l.s. 21) bili nužni u svrhu otklanjanja nedostataka u izvedbi od strane tužitelja ili pak u svrhu potpunog dovršetka radova u predmetnom stanu, niti koji točno od radova obuhvaćenih ovim računom i u kojim količinama su eventualno izvedeni. Navodi da temeljem dokumentacije iz sudskog spisa, odnosno pregledom predmetnog neovjerenog računa, dokumentacije iz faze gradnje i nalaza i mišljenja FM, moglo bi se zaključiti da su ovim računom obuhvaćeni neki radovi koji su izvedeni u svrhu potpunog dovršetka radova u stanu tuženika, ali ne i iz razloga eventualnih nedostataka u izvedenim radovima obzirom na opisane nejasnoće i nedostatke po pitanju ovog računa. Osim toga navodi da u građevinskom dnevniku kojeg je vodio izvođač (tužitelj) nema nikakvih upisa investitora/stručnog nadzora koji bi upućivali na nedostatke u izvedenim keramičarskim radovima te u nalazu i mišljenju FM nisu evidentirani nedostaci po pitanju izvedbe keramičarskih radova. Primjedbu naručitelja po pitanju fugiranja na poziciji sanitarnog bloka vještak smatra nedovršenim radom uslijed tehnološkog slijeda izvedbe radova, a ne nedostatkom u izvedbi. Pregledom ugovornog troškovnika i građevinske knjige vještak je utvrdio da su keramičarski radovi obračunati u stavkama 6.1, 6.2, te 6.Dop-1 6. Dop-2. Listovi građevinske knjige potpisani su od investitora za stavke 6.1 i 6.Dop-1 bez primjedbi. Vezano za stavku 6.2 koja se odnosi na postavljanje zidne keramike sporna je količina od 6,25 m2 koja je obračunata kao „dodatak za otežani rad na izradi polica“, na osnovu utrošenog vremena i satnice radnika. U prijedlogu okončanog obračuna danom u sklopu nalaza i mišljenja FM vještak uključuje i ovu količinu, odnosno na ovaj način obračunatu dodatnu količinu smatra opravdanom. Pregledom projektnog rješenja temeljem kojeg su ugovoreni radovi, razvidno je da istim nije bila predviđena izvedba ovih polica i oblaganje istih keramičkim pločicama, te da ovi radovi nisu opisani ni u predmetnoj troškovničkoj stavci. Dodatnu naknadu za ove radove vještak GM smatra prihvatljivom, ali uz uvjet da se prilože dokaznice dodatno utrošenog vremena (10h), koje nisu dostupne u spisu, i da se analizom cijene ugovorene stavke rada dokaže obračunata satnica (75kn/h). Vještak navodi da je pregledom građevinskog dnevnika utvrđeno da u istom nije evidentiran dodatni utrošak vremena zbog otežane izvedbe - obračunati dodatni sati rada stoga nisu dokazani građevinskim dnevnikom. Navodi kako navedena satnica odgovara iznosima koje su se u vrijeme izvođenja radova uobičajeno obračunavale, međutim obzirom da ista nije navedena u ponudbenom troškovniku i ugovoru, bilo bi je potrebno dokazati analizom ugovorene jedinične cijene keramičarskih radova. Iz lista građevinske knjige razvidno je da je neto površina ovih polica koja je obložena keramikom: 3,7 m2, a da je po osnovu otežane izvedbe radova obračunato još dodatnih 6,25 m2. Isto bi značilo da je trošak izvedbe ovih radova (kumulativno umanjeni učinak prilikom izvođenja i uvećani utrošak materijala) bio 2,7 puta veći od troška izvedbe radova oblaganja ostatka zidova u kupaonici, a što bi se trebalo dokazati primjenom odgovarajućih građevinskih normi. Vezano za stavku 6.Dop-2 koja se odnosi na postavljanje sokla u sklopu nalaza i mišljenja FM navedeno je da investitor osporava jediničnu cijenu montaže sokla (na način da je tražio da se ovi radovi obračunaju po cijeni od 14kn/m2), ali vještak isto ne smatra opravdanim jer je obračunata cijena (20 kn/m2) manja od uobičajene. Pregledom ugovornog troškovnika vještak GM je utvrdio da cijena po kojoj su obračunati ovi radovi u 2. Privremenoj situaciji i prijedlogu okončanog obračuna odgovara cijeni koja je bila navedena već u sklopu ponude, odnosno u ugovornom troškovniku radova. Osim toga, i iz Računa R5. razvidno je da je drugi izvođač kojeg je angažirao naručitelj istih radova obračunao po cijeni od 25kn/m2. Naručitelj nije osporio izvedenu količinu, iz čega se može zaključiti da je tuženik obračunao stvarno izvedene količine.

17.5.6. Što se tiče predračuna izdanog od tvrtke NOVA SPONA d.o.o. iz Stona od 10. studenoga 2016., rok valjanosti ponude je 15.studenoga 2016. Vještak navodi da je u predračunu navedeno da je naručitelj radova tuženik; da je u predračunu naznačeno da se ponuda odnosi na radove ja adresi: [adresa], međutim nije specificirano u kojem stanu na ovoj adresi su isti vršeni, odnosno nije navedeno da je riječ o radovima koji su izvedeni u stanu tuženika; u spisu nije dostupan račun izdan temeljem ove ponude, kao potvrda da su izvršeni radovi po ovoj ponudi, s naznačenim datumom isporuke usluge, odnosno periodom u kojem su radovi izvedeni; uz predračun nije priložena fotodokumentacija iz koje bi bilo razvidno stanje prije i nakon izvođenja ovih radova, odnosno fotografije kojima bi se nedvojbeno utvrdio objekt u kojem su predmetni radovi izvedeni i pozicije izvedbe radova; uz predračun nisu priloženi listovi građevinskog dnevnika potpisani od izvođača radova i stručnog nadzora, a iz kojih bi bili vidljivi: naziv građevine, dijela građevine i radova, period izvedbe radova, opis izvedenih radova, stručna i tehnička osposobljenost izvođača radova, te ostali podaci važni za izvedbu radova Ovim predračunom obuhvaćeni su radovi u ukupnom iznosu od 1.700kn (bez PDV-a): 1. popravak kliznih vrata: 1 kom, 800kn, 2. popravak i krpljenje parketa: 1kom, 500kn, uštimavanje vanjskih otvora: 1 kom, 400kn. Vještak navodi da temeljem provedenog očevida ne može utvrditi jesu li radovi prema predmetnom predračunu (l.s. 22) bili nužni u svrhu otklanjanja nedostataka u izvedbi od strane tužitelja ili pak u svrhu potpunog dovršetka radova u predmetnom stanu, niti koji točno od radova obuhvaćenih ovim računom i u kojim količinama su eventualno izvedeni. Istovremeno, prema nalazu s očevida se može zaključiti da ili (A) nije bilo potrebe za ovim radovima, ili (B) ukoliko je i bilo potrebe za izvedbom ovih popravaka, krpljenja i uštimavanja, je isto učinjeno prije provedbe očevida obzirom da investitor (tuženik) nije ukazao na niti jedan preostali nedostatak (osim na potrebu ponovnog podešavanja balkonskih vrata u dnevnom boravku). Temeljem dokumentacije iz sudskog spisa, odnosno pregledom predmetne ponude, dokumentacije iz faze gradnje i nalaza i mišljenja FM, može se zaključiti da su samo stavkom 3. iz ove ponude obuhvaćeni radovi koji su izvedeni u svrhu potpunog dovršetka radova u predmetnom stanu. Obzirom na gore opisane nejasnoće i nedostatke po pitanju ovog predračuna, te razloge koji se navode u nastavku ne može se utvrditi jesu li preostale stavke izvedene u cilju otklanjanja nedostataka za koje je odgovoran tužitelj, popravaka potreba za kojima se pojavila tijekom korištenja objekta ili iz razloga za koji su odgovorni drugi izvođači koje je angažirao naručitelj. Što se tiče stavke broj 1., vještak navodi kako iz opisa iste nije jasno popravak kojih kliznih vrata je obuhvaćen ovom ponudom, iz kojeg razloga se vrši popravak, odnosno koje točno radove podrazumijeva navedeni popravak kliznih vrata. Predmetna stavka bi mogla povezati s demontažom i ponovnom izradom pregradnog zida (ugradnjom sustava za klizna vrata) između kuhinje i dnevnog boravka, a na što se odnose stavke 1. i 2. iz Računa Kont d.o.o., izvedba kojih radova je detaljno prethodno analizirana. Izvedba kliznih vrata je u ugovornom troškovniku između tužitelja i tuženika obuhvaćena stavkom 8.9 koja se odnosi na vrata WC-a i stavkom 8.10 koja se odnosi na vrata između kuhinje i dnevnog boravka. Iz privremene situacije 2, prijedloga okončanog obračuna danog u sklopu nalaza i mišljenja FM i građevinskog dnevnika razvidno je da tužitelj nije izveo ove radove, odnosno da je tuženik angažirao drugog izvođača za dobavu i ugradnju ovih vrata. U građevinskom dnevniku kojeg je vodio izvođač (tužitelj) nema upisa investitora/stručnog nadzora koji bi upućivali na nedostatke u izvedenim kliznim vratima. Dodatno, u nalazu i mišljenju FM je po osnovu nedostatka u izvedenom zidu između kuhinje i dnevnog boravka odbijen iznos od 2.750 kn (bez PDV-a). Kako je to obrazloženo vezano za stavku 2. iz Računa Kont d.o.o. utvrđeni nedostatak nije trebao imati za posljedicu ni zamjenu sustava za klizna vrata koja je obračunata u Računu Kont d.o.o. Nejasno je stoga iz kojeg razloga bi pored ponovne izvedbe zida, pa i zamjene sustava za klizna vrata, bio potreban i prepravak kliznih vrata. Međutim, obzirom da klizna vrata nije dobavio ni ugradio tužitelj, vještak je mišljenja da u svakom slučaju tužitelj nije odgovoran za eventualno naknadno izvršene preinake tih vrata. Slijedom prethodno navedenog navodi kako se može zaključiti da do potrebe za izvedbom ovih radova nije došlo zbog nedovršenosti radova, odnosno nedostataka u izvedbi radova od strane tužitelja. Što se tiče stavke broj 2. ovog računa, iz opisa iste nije jasno na kojoj poziciji, iz kojeg razloga i u kojem obimu je izvršen popravak i krpljenje parketa, odnosno koje točno radove podrazumijeva navedeni popravak. Predmetna stavka bi se mogla povezati s ugovorenom troškovničkom stavkom 7.1 koja se odnosi na dobavu i postavljanje parketa. Međutim, iz privremene situacije 2 i prijedloga okončanog obračuna danog u nalazu i mišljenju FM razvidno je da tužitelj nije izveo parketarske radove u stanu tuženika. U građevinskom dnevniku kojeg je vodio tužitelj nema upisa investitora/stručnog nadzora koji bi upućivali na potrebu popravka i krpanja parketa. Ni u nalazu i mišljenju FM se taj vještak ne referira na bilo kakve nedostatke vezano za ove radove. Slijedom navedenog vještak navodi kako se može zaključiti da do potrebe za izvedbom ovih radova nije došlo zbog nedovršenosti radova, odnosno nedostataka u izvedbi radova od strane tužitelja. Što se tiče stavke broj 3. ovog računa vještak navodi da iz opisa iste nije jasno na kojoj poziciji se izvodi, koji vanjski otvori su predviđeni bili za uštimavanje, iz kojeg razloga i na koji način se isto planira izvesti, odnosno koje točno radove podrazumijeva navedeni popravak. Predmetna stavka bi se mogla povezati s ugovorenom troškovničkom stavkom 8.2 koja se odnosi na dobavu i montažu balkonskih vrata u dnevnom boravku, te stavkom 8.3 koja se odnosi na dobavu i montažu balkonskih vrata u spavaćoj sobi. Pregledom dokumentacije iz faze gradnje utvrđeno je da je u odnosu na ugovorni troškovnik tijekom izvedbe radova došlo do izmjene obje ove pozicije, na način da je izmijenjen opseg isporuke (opis stavke), te su jedinične cijene umanjene za cca. 58%. Pregledom privremene situacije 1 i 2 te prijedloga okončanog obračuna danog u nalazu i mišljenju FM utvrđeno je da su ove stavke radova obračunate prema novim jediničnim cijenama, kroz stavke 8.2 i 8.3 iz ugovornog troškovnika (bez da je izmijenjen opis). U sklopu građevinske knjige je priložena revidirana ponuda za ove radove u sklopu koje su dani izmijenjeni opisi i sheme predmetnih vrata. U privremenoj situaciji 1 su predmetne stavke već obračunate u punom iznosu, uz umanjenje od 200 kn do montaže vrata. Sukladno danom zadatku, eventualni nedostatak se stoga odnosi samo na montažu vrata obzirom da je samo to izvedeno/situirano nakon privremene situacije 1. U građevinskom dnevniku kojeg je vodio izvođač (tužitelj) nema upisa investitora/stručnog nadzora koji bi upućivali na potrebu popravka ugrađenih balkonskih vrata. U nalazu i mišljenju FM je evidentirano da je naručitelj ukazao na nedostatnu kvalitetu izvedbe balkonskih vrata, na način da isti nemaju pravilnu funkciju zatvaranja i otvaranja pa ih je potrebno naštelovati. Po ovoj osnovi, premda je riječ o nedostatku koji se odnosi samo na stavke 8.2 i 8.3, vještak u prijedlogu okončanog obračuna vrši umanjenje ukupno situiranog iznosa ove grupe radova za 4% (745 kn) na račun trajne štete. Ovako odbijeni iznos veći je od troška otklanjanja predmetnog nedostatka navedenog u ovom predračunu (400 kn), a što odgovara i iznosu za koji su po osnovu montaže umanjene ove stavke i u privremenoj situaciji 1. Prema nalazu s očevida balkonska vrata u dnevnom boravku ne brtve dobro. Međutim, temeljem dostupne dokumentacije, pogotovo imajući u vidu vrijeme proteklo od ugradnje, vještak navodi da se ne može utvrditi je li isto posljedica trajnog nedostatka vrata koje je dobavio i ugradio tužitelj, radova koje je prema ovoj ponudi eventualno izveo drugi izvođač ili pak izostanka redovnog održavanja, odnosno potrebe za redovnim servisom ili štete koja je nastala tijekom korištenja ovog stambenog prostora. Slijedom navedenog vještak navodi kako se može zaključiti da je do potrebe za izvedbom ovih radova došlo zbog nedovršenosti radova (vrata po montaži nisu bili u potpunosti podešena), ali i da je u prijedlogu okončanog obračuna odbijen iznos koji je veći od troška otklanjanja ovog nedostatka po predmetnom predračunu.

17.6. Uzimajući u obzir sve navedeno, a odlučujući o prigovoru tuženika koji je istakao radi prebijanja vezan za prethodno analizirane stavke, nalaz i mišljenje vještaka, pri kojem je u potpunosti ostao prilikom usmenog iznošenja istog, se u potpunosti prihvaća kao objektivan, stručan, detaljan i precizan. Vještak je u okviru danog mu zadatka te uzimajući u obzir relevantnu dokumentaciju o gradnji, zaključio da tuženik ne posjeduje građevinsku dokumentaciju koju bi bilo nužno pregledati u svrhu nedvojbenog izvođenja zaključka o tome da je tuženik pretrpio štetu u vidu vrijednosti radova koje je morao platiti drugim izvođačima u svrhu otklanjanja nedostataka za koje bi odgovornost bila na tužitelju. Naime, tuženik za naknadne radove ne vodi građevinski dnevnik ni građevinsku knjigu pregledom kojih bi se moglo utvrditi jesu li ovi radovi izvedeni u nekretnini tuženika, kada su pojedini radovi izvedeni, te iz kojih bi se mogao izvesti zaključak o količini izvedenih radova, poziciji izvedenih radova te izvesti nedvojben zaključak o tome koje je radove bilo potrebno izvesti radi dovršetka radova u stanu, a koje radi eventualnog uklanjanja nedostataka odgovornost za koje bi ležala na tužitelju. Valja reći da tuženik predlaže da se u ovom postupku saslušaju kao svjedoci zastupnici izvođača za koje tvrdi da ih je angažirao nakon tužitelja, međutim osim što bi se iz njihovog iskaza moglo nedvojbeno utvrditi jesu li bili angažirani od strane tuženika, kada i za koje radove, isto u nedostatku daljnjih i potrebnih materijalnih dokaza iz kojih bi se mogle utvrditi u najmanju ruku količine izvedenih radova, nisu adekvatno dokazno sredstvo na temelju kojeg bi sud mogao utvrditi točnu visinu tuženikovog eventualnog potraživanja. Stoga je izveden zaključak da tuženik nije dokazao niti postojanje tražbine prema tužitelju u visini 24.615,00 kuna.

18. Ipak, bitno je uzeti u obzir da tuženik, iako nije upisivao sve prigovore u građevinsku knjigu, iste je iznosio tužitelju e-mailom, pa se ne može reći da tužitelj nije bio upoznat s njegovim primjedbama. Međutim, on je sve svoje primjedbe koje se odnose na pregradni gipsani zid između kuhinje i dnevnog boravka, na vanjske otvore s južne balkonske strane, na pozicije izvedenih sanitarija, na dodirne plohe brtvenih silikonskih spojeva u sanitarnom bloku te na elektroinstalaterske i klimatizacijske radove osim tužitelju (putem e-maila) iznio i FM prilikom obavljanja očevida 9. kolovoza 2016. te je taj vještak, koji je dokumentirao stanje kakvo je bilo na licu mjesta toga dana, izvršio procjenu količine i kvalitete navedenih radova, zbog čega je potraživanje tužitelja po okončanoj situaciji umanjio, te je tužitelj pristao na navedena umanjenja, a u skladu s navedenim odobrio umanjenje računa tuženika. Stoga su, prilikom odlučivanja o visini tužbenog zahtjeva, koja je u ovom postupku sporna, uzeta u obzir utvrđenja vještaka GM te su ista dovedena u vezu s nalazom i mišljenjem FM, kako slijedi.

18.1. Vještak FM je, s obzirom da je izvršio umanjenje pojedinih stavki konačnog obračuna, očito utvrdio da je na određenim pozicijama bilo manjkavosti u radu tužitelja, odnosno da količine nisu dobro obračunate ili na njih nije primijenjena opravdana cijena. Isti se odnose na:

- radove rušenja i montaže,

- za stolarske i bravarske radove za koje je izvršio odbitak od 4% smatrajući kako se radi o odbitku na ime trajne štete, a radi se o radovima štelovanja i brtvljenja letvica

- za soboslikarske je radove za koje je odbijeno 8% vrijednosti zatraženog iznosa na ime trajne štete

- za električarske radove za koje je odbijen iznos od 5%, ali samo do predaje kompletne dokumentacije u smislu atesta

- za klimatizacijske radove za koje je odbijen iznos od 500,00 kuna za puštanje u pogon dvije unutarnje klimatizacijske jedinice

- korigirana je stavka VTR 4 nabava i ugradnja čeličnog profila UNP 100 u nadvoj kuhinje na 3.200,00 kuna, a podstavka prijevoza materijala na 700,00 kuna

- korigirana je stavka VTR 7 žbukanje unutarnjih i vanjskih zidova termoizolacijskom žbukom

- korigirana je stavka VTR 9 obrada špaleta i nadvoja (u smislu jedinične cijene)

- izvršena je i korekcija VTR 14, 15, 16, 18, 19, 20, 21, 22, 23, 29 i 30.

18.2. Vještak GM u svom nalazu i mišljenju u pogledu VTR 21 koji se odnosi na radove opisane kao pažljiva demontaža pločica, rezanje gips tabli za oslobođenje prostora za rad vodoinstalatera, demontaža dijela vodovodnih instalacija, te ugradnja podžbukne baterije, u smislu utvrđenja dovršenosti ovih radova ističe je kako iz upisa u građevinskom dnevniku u sklopu ove stavke razvidno da je izvršena pažljiva demontaža pločica na način da su sve sačuvane i da je s njih skinuto ljepilo zbog nove montaže istih, a stavka uključuje preinake vodovodnih instalacija i zatvaranje otvora u ovom gips-kartonskom pregradnom zidu. U napomeni koja je u nalazu i mišljenju FM dana u sklopu opisa predmetne stavke je navedeno da je izvedena demontaža pločica i rezanje gips tabli za oslobođenje prostora za rad vodoinstalatera, te da su vodoinstalateri demontirali postojeće instalacije i izvršili pripremu za montažu nove baterije, nakon čega je uslijedio prekid radova. Postavlja se pitanje je li stanje dovršenosti bilo kako to ocjenjuje vještak FM 45% ili 25% za koje navodi vještak GM da bi se trebalo obračunati ako od strane tužitelja nije došlo do preinake vodovodnih cijevi. S obzirom da je vještak FM bio na licu mjesta odmah po odlasku tužitelja s gradilišta, te da je u svom nalazu odnosno troškovnikom opisno naveo do koje faze su radovi izvedeni, kao relevantno se nalazi ono što je taj vještak utvrdio neposrednim opažanjem. Što se tiče pregradnog zida između kuhinje i dnevnog boravka, u odnosu na koji je tuženik iznosio tužitelju prigovore koji se tiču nepravilne izvedbe, uzima se u obzir da je vještak FM u svom nalazu ukupan iznos po njemu obračunatih troškova odbio iznos od 2.750,00 kuna za premještanje gipsane pregrade. S obzirom da nije utvrđeno da bi tuženik vratio tužitelju ugrađene kazete (koje je zamijenio), niti da bi tužitelj na isto pristao, sukladno mišljenju nalaza GM, tužitelju je valjalo priznati količinu radova obračunatih u sklopu VTR12 (dobava i ugradnja kasete). Što se tiče prigovora tuženika u pogledu električarskih i klimatizacijskih radova, vještak FM je izvršio umanjenja za predmetne stavke, dok je vještak GM iznio detaljni zaključak koji se tiče vanjskih otvora s južne balkonske strane, pozicija izvedenih sanitarija i dodirnih ploha brtvenih silikonskih spojeva u sanitarnom bloku koji u potpunosti prihvaća ovaj sud.

19. Slijedom navedenog, s obzirom da su nakon odlaska tužitelja, u objekt tuženika uvedeni drugi izvođači koji su izvodili daljnje radove (što proizlazi iz iskaza tuženika, svjedokinje OME i DM, ali i iz iskaza tužitelja koji navodi da su istoga dana i prije njegovog posljednjeg dolaska u objekt radnici KONT d.o.o. pristupili demontaži pregradnog zida između kuhinje i dnevnog boravka), ne može se više na temelju dostupne dokumentacije naknadnim vještačenjem sa sigurnošću izvesti zaključak o tome da količina i kvaliteta radova izvedenih od strane tužitelja prema mišljenju vještaka FM nije pravilna. Stoga se ista uzima kao relevantna u o ovom postupku jer je isti i pri saslušanju navodio kao i u nalazi i mišljenju te nije odstupio od onoga što je u tom dokumentu utvrdio. Pregledom odobrenja broj: 71-01- 01 od 17. listopada 2016., računa broj: 60-01-01 od 30. lipnja 2016., potvrda o plaćanju te dostavljenih bankovnih izvadaka je utvrđeno da je tuženik podmirio tražbinu tužitelja po I. privremenoj situaciji u iznosu od 96.556,38 kuna, da je po II. privremenoj situaciji potraživanje tužitelja 120.269,20 kuna (dakle da tužitelj u svojoj evidenciji ima evidentiranu ukupnu vrijednost izvedenih radova u iznosu od 216.826,58 kuna), da je tuženik 20. srpnja 2016. platio dio računa broj: 60-01-01 u iznosu od 42.832,53 kune, te da je vještak FM utvrdio da je ukupna vrijednost radova koje je tužitelj izveo na objektu tuženika 216.283,07 kuna, što je tužitelj prihvatio te smanjio svoj račun na način da od tuženika potražuje ukupno 76.894,16 kuna (kako je i navedeno u prijedlogu za ovrhu). Tuženik je nakon primitka rješenja o ovrsi izvršio isplatu u iznosu od 12.868,16 kuna, pa je tužitelj povukao svoj tužbeni zahtjev za taj potonji iznos, na koje povlačenje je tuženik pristao. Tako je, na temelju izvedenih dokaza utvrđeno da tužitelj osnovano potražuje naplatu vrijednosti neplaćenih radova koje je do 9. kolovoza 2016. izveo na objektu tuženika i to upravo u visini od 64.026,00 kuna.

20. U ovom postupku nisu izvedeni drugi dokazi i to stoga jer je sud zaključio da je činjenično stanje u dovoljnoj mjeri utvrđeno, a da se saslušanjem svjedoka, u nedostatku daljnjih materijalnih dokaza i građevinske dokumentacije, ne bi sa sigurnošću mogli izvesti drukčiji zaključci o odgovornosti tužitelja za štetu koju tuženik navodi da mu je nastala. Nije prihvaćen ni prijedlog tužitelja da se od nadležne Porezne uprave pribavi podatak je li ŽM kao najmodavac prijavio i naplaćivao najam na adresi [adresa] u razdoblju od 11. lipnja 2016. do 15. rujna 2016., s obzirom da sam tuženik iskazuje kako predmetni pisani ugovor nikada nije zaključen. Nije prihvaćen ni prijedlog tuženika da se pribavi podatak od Porezne uprave za prosječnu vrijednost najamnine u spornom razdoblju jer navedeni podatak ne bi dovelo do drukčije odluke, a to stoga što iz činjeničnih navoda i drugih izvedenih dokaza ne proizlazi da bi tuženiku moglo pripadati pravo na naknadu štete zbog izgubljene koristi kada isti stan nije niti planirao u predmetnom razdoblju koristiti radi stjecanja dobiti, a isti nije dokazao ovom postupku da je pretrpio stvarnu štetu. Tuženik tijekom ovog postupka obavještava sud da je naknadno, i to nakon uviđaja na licu mjesta došlo do ponovnog prodora vode u stan BM. Međutim, s obzirom na protek vremena i činjenicu da se kupaonica tuženika u vrijeme od useljenja do novog prodora vode koristila, kao i činjenice da je utvrđeno kako šteta koju tuženik potražuje u ovom postupku od tuženika u svrhu sanacije kupaonice BM nije sanirana, tako nisu posebno cijenjeni nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka građevinske struke Lada Pletikosića u predmetu R1-73/2024 (list 777-796 spisa) te zapisnik od 3. listopada 2024. u predmetu ovog suda poslovni broj: R1-73/2024 (list 797-798 spisa).

21. Raskidom ugovora obje strane su oslobođene svojih obveza, izuzev obveze na naknadu eventualne štete. Tuženik prema tome nije u obvezi platiti temeljem predmetnog ugovora o građenju dio cijene koja se odnosi na radove koji nisu izvedeni od strane tužitelja (čl. 5. Ugovora o građenju), niti je tužitelj u obvezi temeljem tog ugovora, nakon njegovog raskida, izvoditi radove na koje se obvezao ugovorom. Ali ako je jedna strana izvršila ugovor potpuno ili djelomično, ima pravo na povrat onoga što je dala (čl. 368. st. 2. ZOO). U tom smislu, s obzirom na to da je tužitelj prije raskida ugovora uložio rad i materijal u objekt koji je bio predmet raskinutog ugovora, a tuženik mu to nije platio, tužitelj ima pravo temeljem čl. 368. st. 2. ZOO-a zahtijevati da mu se nadoknadi vrijednost radova koje je izveo. Osim toga dužnost izvršavanja i odgovornost za ispunjenje obveza sudionika u obveznom odnosu propisana je i odredbom čl. 9. ZOO-a. S obzirom na to da je sud iz provedenih dokaza utvrdio osnovu i visinu tužbenog zahtjeva, tuženiku je na temelju odredbe članka 9. i 368. stavak 2. ZOO-a naloženo platiti vrijednost neplaćenih radova koje je do 9. kolovoza 2016. izveo na objektu tuženika i to upravo u visini od 8.497,71 EUR koji iznos predstavlja utuženu glavnicu (nakon djelomičnog povlačenja) preračunatu u EUR po fiksnom tečaju konverzije kune u EUR (7,53450 kuna = 1 EUR).

22. Kako tuženik svoju novčanu obvezu nije ispunio po dospijeću, na temelju članka 29. st. 1. ZOO-a duguje tužitelju pored glavnice i zatezne kamate. Stoga je ovaj sud našao osnovanim zahtjev tužitelja za isplatu zateznih kamata koje teku na iznos od 8.497,71 EUR od 18. listopada 2016. do isplate.

22.1. S obzirom da je tuženik 23. veljače 2017. izvršio uplatu dijela glavnice u iznosu od 1.707,90 EUR (12.686,15 kuna), tužitelj je u tom dijelu povukao tužbeni zahtjev, no i dalje je ustrajao u zahtjevu da mu se plati zatezna kamata koja je na prvotno utuženi iznos tekla od 18. listopada 2016. do 23. veljače 2017. S obzirom na navedeno, iako tužitelj navedeno potraživanje nije odredio u apsolutnom iznosu (uglavničio), ono je i dalje odredivo te je isto bilo zatraženo tijekom postupka, pa mu je isto kao dokazano, valjalo dosuditi.

23. Nadalje, što se tiče prigovora radi prebijanja iznesenog od strane tuženika, uzimajući u obzir da je potraživanje tužitelja utvrđeno osnovanim, a kako je utvrđeno da je prigovor radi prebijanja istaknut od tuženika u cijelosti neosnovan, valjalo je donijeti odluku kojom se utvrđuje da ne postoji tražbina tuženika prema tužitelju u ukupnom iznosu od 8.497,71 EUR.

24. Odluka o parničnim troškovima se temelji na odredbama članaka 154. stavka 1. i 155. stavka 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023), s obzirom na to da je tuženik u cijelosti izgubio ovu parnicu, pa je dužan tužitelju naknaditi troškove ovog postupka.

24.1. S obzirom na to da se sukladno zaključku Vrhovnog suda Republike Hrvatske sa sastanka Vrhovnog suda Republike Hrvatske s predsjednicima građanskih odjela županijskih sudova održanog 2. lipnja 2017. u Zagrebu (točka 2., broj: Su-IV-204/17) presudom kojom se odlučuje o osnovanosti platnog naloga, platni nalog iz rješenja o ovrsi ne održava se na snazi u odnosu na trošak postupka koji se odnosi na donošenje rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, već se o tom trošku odlučuje presudom kojom se odlučuje o osnovanosti prigovora protiv platnog naloga zajedno s ostalim troškovima nastalim u tom dijelu parničnog postupka, a zatezna kamata na dosuđeni trošak teče od donošenja prvostupanjske presude, tako o zatraženom ovršnom trošku valja odlučiti zajedno s ostalim troškovima nastalim u parničnom postupku.

24.2. Tužitelj je tijekom postupka zatražio naknadu troškova ovog postupka, i to trošak javnobilježničke nagrade u ukupnom iznosu od 1.118,94 HRK i trošak dostave u iznosu od 37,50 HRK, trošak sastava ovršnog prijedloga po punomoćniku odvjetniku u iznosu od 1.250,00 EUR, kao trošak nastao u ovršnom postupku vođenom pred javnim bilježnikom, zatim troškove ovog parničnog postupa i to za sastav podnesaka od 10. studenoga 2017., 19. travnja 2018., 11. svibnja 2023., 25. listopada 2024., 21. siječnja 2025. (prema Tbr. 8.1), svakoga u iznosu od 200,00 EUR, za sastav podneska od 13. prosinca 2020. u iznosu od 50,00 EUR (prema Tbr 8.3), za zastupanje na ročištu od 20. veljače 2020. u iznosu od 50,00 EUR (Tbr. 9.5) za zastupanje na ročištima od 12. travnja 2021., 8. srpnja 2022., 31. ožujka 2023., 19. svibnja 2023., 26. siječnja 2024., 17. lipnja 2024., 21. ožujka 2025. i 10. lipnja 2025. (Tbr. 9), sve uvećano za PDV u ukupnom iznosu od 675,00 EUR. Tužitelj nadalje traži naknadu troškova avionskih karata ZG-DU-ZG za ročište od 8. srpnja 2022. u iznosu od 191,38 EUR, za ročište od 31. ožujka 2023. u iznosu od 252,69 EUR, za ročište od 19. svibnja 2023. u iznosu od 206,46 EUR, za ročište od 26. siječnja 2024. u iznosu od 173,21 EUR, za ročište od 17. lipnja 2024. u iznosu od 195,10 EUR, za ročište od 20. ožujka 2025. u iznosu od 157,46 EUR, za ročište od 10. lipnja 2025. u iznosu od 130,34 EUR, trošak smještaja za dan 8. srpnja 2022. u iznosu od 98,21 EUR, za dan 19. svibnja 2023. u iznosu od 77,51 EUR, za dan 17. lipnja 2024. u iznosu 97,65 EUR, te za dan 20. ožujka 2025. u iznosu od 95,00 EUR. Traži i naknadu troška izvođenja dokaza od 24. svibnja 2024. u iznosu od 530,90 EUR, trošak vještačenja od 19. studenoga 2024 u iznosu od 66,23 EUR, te trošak vještačenja od dana 23. travnja 2025. u iznosu od 69,15 EUR.

24.3. Tužitelju je priznat trošak naknade javnog bilježnika s PDV-om u ukupnom iznosu od 148,51 EUR koji iznos predstavlja zatraženi trošak nagrade javnog bilježnika preračunat u EUR po fiksnom tečaju konverzije kune u EUR (7,53450 kuna = 1 EUR), a kojeg je u obvezi platiti na temelju odredbe članka 6. stavka 1. i članka 8. Pravilnika o nagradama i naknadi troškova javnih bilježnika u ovršnom postupku ("Narodne novine" broj 8/2011, 112/2012). Sud je tužitelju priznao i trošak sastava ovršnog prijedloga s PDV-om u iznosu u kojem je zatražen i to 165,90 EUR u skladu s Tbr. 11. t. 1. u vezi s Tbr. 7. i Tbr. 54. i u skladu s Tbr. 52. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/2023, dalje u tekstu: OT). Dalje su mu priznati troškovi za sastav podnesaka od 10. studenoga 2017., 19. travnja 2018., 21. siječnja 2025. svaki u iznosu od 200,00 EUR (Tbr 8. t. 1. u vezi s Tbr. 7. OT i Tbr 54 OT), trošak zastupanja na ročištu od 20. veljače 2020. u iznosu od 50,00 EUR (Tbr 9. t. 5. u vezi s Tbr. 7. OT i Tbr. 54 OT), troškovi zastupanja na ročištima od 12. travnja 2021., 8. srpnja 2022., 31. ožujka 2023., 19. svibnja 2023., 26. siječnja 2024., 17. lipnja 2024., 21. ožujka 2025. i 10. lipnja 2025., svako u iznosu od 200,00 EUR (Tbr 9. t. 1. u vezi s Tbr. 7. OT i Tbr. 54 OT), ukupno 2.250,00 EUR uvećano za PDV u iznosu od 562,50 EUR (Tbr. 46. OT). Tužitelju su priznati i troškovi u iznosima od 530,90 EUR, 66,23 EUR i 69,15 EUR uplaćeni na ime predujma za troškove vještačenja na poziv ovog suda.

24.4. Tužitelju nisu priznati preostali zatraženi ovršni i parnični trošak, i to trošak dostave u iznosu od 4,98 EUR kojega nije dokazao da ga je imao, kao ni troškovi sastava podnesaka od 11. svibnja 2023., 13. prosinca 2023. i 25. listopada 2024. u ukupnom iznosu od 562,50 EUR. U podnesku od 11. svibnja 2023. tužitelj pisanim putem iznosi prigovore na iskaz tuženika te daje svoju ocjenu tog iskaza, u podnesku od 13. prosinca 2023. tužitelj se protivi odgodi ročištu, da bi naknadno obavijestio sud da ipak pristaje na predloženu odgodu, dok je podnesak od 25. listopada 2024. odgovor na žurni podnesak tuženika koji je izdvojen iz ovog postupka te je na temelju istoga formiran drugi predmet ovog suda te se odnosi na taj predmet, pa predmetni podnesci s obzirom na to da prema ocjeni ovog suda nisu bili potrebni za vođenje ove parnice. Tužitelju nisu priznati ni zatraženi troškovi na ime avionskih karti ZG-DU-ZG kao ni troškovi smještaja, ukupnog iznosa od 1.675,01 EUR. Naime, iako po Tbr. 48. i 49. OT punomoćnik ima pravo na naknadu troškova za stvarne izdatke koji su bili potrebni za obavljanje povjerenih mu poslova te mu za obavljanje poslova izvan sjedišta odvjetničke pisarnice na ime putnih troškova pripada naknada za prijevoz te stvarni troškovi koje ima radi izbivanja iz pisarnice, naknada predmetnog troška se prema ocjeni ovog suda ne može osnovano tražiti od suprotne stranke kao naknada parničnog troška jer ovo nisu parnični troškovi koji su bili potrebni za vođenje parnice. Ovo stoga što suprotna strana ne može opravdano snositi troškove koji su nastali zbog odluke tužitelja da u ovom postupku angažira punomoćnika čije je sjedište na području drugoga suda ako je imala mogućnost odabrati punomoćnika iz redova odvjetnika sa sjedištem pisarnice u sjedištu ovog suda (tako i Županijski sud u Varaždinu u svojoj odluci poslovni broj: Gž-213/2021-2).

24.5. Slijedom navedenog, trebalo je tuženiku naložiti naknadu troškova ovog postupka u ukupnom iznosu od 3.793,19 EUR, te preostali dio zatraženog parničnog troška u iznosu od 2.242,49 EUR odbiti kao neosnovan.

25. Slijedom svega navedenog, trebalo je primjenom odredbe članka 451. stavka 3. ZPP-a održati na snazi platni nalog za iznos glavnice od 8.497,71 EUR sa pripadajućim zateznim kamatama te za dio zatezne kamate koje su tekle na podmireni iznos glavnice za koji je tužba povučena, od dana dospijeća računa do dana plaćanja tog dijela utužene glavnice (točka I. izreke), staviti van snage platni nalog u dijelu u kojem je tužbeni zahtjev povučen (točka II. izreke), zatim utvrditi da tražbina tuženika u iznosu od 8.497,71 EUR ne postoji (točka III. izreke), te o troškovima cjelokupnog postupka donijeti zasebnu odluku sadržanu u točkama IV. i V. izreke.

U Dubrovniku 25. srpnja 2025.

Sutkinja

Mirna Franić Rapajić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 (petnaest) dana računajući od dana održavanja ročišta za objavu presude ako je stranka bila uredno obaviještena o održavanju ročišta za objavu odnosno od primitka ovjerenog prijepisa presude ako stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda nadležnom županijskom sudu.

PRESUDA SE DOSTAVLJA:

1. punomoćnica tužitelja putem eOglasne ploče

2. punomoćnik tuženika putem eOglasne ploče