REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZLATARU

Zlatar, Trg slobode 14A

Poslovni broj: K-139/2022-53

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zlataru po sucu toga suda Mladenu Profeti kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Ksenije Vidak kao zapisničarke, u kaznenom postupku protiv optužene JL, zbog kaznenog djela opisanog i kažnjivog po članku 228. stavak 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine", broj: 125/11; 144/12; 56/15; 61/15; 101/17. i 118/18. i 129/19; dalje: KZ/11.), u povodu optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Zlataru broj: K- DO-146/2019 od 13. studenog 2019. izmijenjene na raspravi 13. listopada 2021. nakon održane i zaključene javne rasprave od 24. srpnja 2025. u prisutnosti državnoodvjetničke savjetnice EL, optužene JL, braniteljice optužene Marine Šuti- Kudelić odvj. iz [adresa] i oštećenika BL, a dana 25. srpnja 2025. u odsutnosti stranaka

p r e s u d i o  j e

Na temelju članka 453. stavka 1. točke 2. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj: 152/08; 76/09; 80/11; 91/12; 143/12; 56/13; 145/13; 152/14; 70/17;126/19; 80/22; 36/24. i 72/25. - dalje: ZKP/08.),

okrivljena JL, OIB: [osobni identifikacijski broj], kćeri J i E, rođene **.**.1965. u [adresa], sa prebivalištem u [adresa], kuharice, umirovljenice, s mjesečnom mirovinom od oko 400,00 eura, udovice, majke dvoje djece, pismene sa završenom srednjom školom, vlasnice zemljišta i obiteljske kuće na adresi prebivališta, državljanke [adresa], neosuđivana, nalazi se na slobodi

O S L O B A Đ A  S E O P T U Ž B E

da bi

točno neutvrđenog dana tijekom mjeseca srpnja 2017., na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi šuma bagrema, a koja je u izvanknjižnom suvlasništvu BL iz [adresa], Oranice 116 , u nakani stjecanja tuđih stvari, nepoznatoj osobi dala porušiti 24 komada stabala bagrema, koje je potom izvezla iz šume i zadržala za sebe, ukupne vrijednosti drvne mase 1.851,07 kuna, a za koji iznos je oštetila BL i druge nepoznate suvlasnike.

d a k l e, tuđu pokretnu stvar oduzela drugome s ciljem da je protupravno prisvoji

čime da bi počinila kazneno djelo protiv imovine - krađom - opisano i kažnjivo po članku 228. stavku 1. Kaznenog zakona.

Na temelju članka 149. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj: 152/08; 76/09; 80/11; 91/12; 143/12; 56/13; 145/13; 152/14; 70/17;126/19; 80/22; 36/24. i 72/25. - dalje: ZKP/08.), troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1.-6. ZKP/08. te nužni izdaci optuženika i nužni izdaci i nagrada njegovog branitelja i oštećenika padaju na teret državnog proračuna.

Na temelju članka 7. stavak 1. Pravilnika o naknadi troškova u kaznenom postupku (NN 58/12,111/12) oštećenom BL na ime putnih troškova treba isplatiti 410,64 eur, dok se sa viškom zahtjeva do 676,08 eur odbija.

Na temelju članka 158. stavak 1. i 2. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj: 152/08; 76/09; 80/11; 91/12; 143/12; 56/13; 145/13; 152/14; 70/17;126/19; 80/22; 36/24. i 72/25. - dalje: ZKP/08.), oštećeni BL se upućuje ostvarivati imovinskopravni zahtjev u parnici.

O ostalim troškovima koji za sada nisu poznati će se odlučiti posebnim rješenjem po pravomoćnosti presude.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Zlataru podnijelo je ovom sudu optužnicu broj:

K-DO-146/2019 od 13. studenog 2019. izmijenjene na raspravi 13. listopada 2021., kojom se optužena JL, tereti za počinjenje kaznenog djela na način opisan u izreci ove presude.

2. Optužno vijeće je potvrdilo optužnicu.

3. Osuđujuću presudu ukinuo je drugostupanjski sud iz razloga nedostajućeg subjektivnog elementa optužene pri počinjenju kaznenog djela.

4. Optužena je tijekom ispitivanja tijekom istrage i na raspravi pred Sudom osporavala počinjenje kaznenog djela za koje se tereti.

5. Reproducirane su DVD snimke ispitivanja optužene pred Policijom i Državnim odvjetništvom.

6. U dokaznom postupku saslušani su oštećenik kao svjedoka BL (stranica 125-127), svjedokinja DL (stranica 127-128) sa rasprave od 29. rujna 2020., šumarski vještak Ivan Martinić (list 132-133), svjedok BL (list 134), svjedok GL (list 339-340), a zamolbenim putem svjedok PL (original zapisnika list 346-348 , a ovjereni prijevod na listu 328-336), te je proveden očevid na mjestu događaja uz sudjelovanje mjerničkog i šumarskog vještaka i stranaka.

7. Izvršen je uvid u spis i pročitano je podnesak BL (list 6),zapisnik o ispitivanju svjedoka-žrtve BL od 20. svibnja 2019. (list 8-12), zapisnik o ispitivanju svjedokinje KL (list 22-25), zapisnik o prvom ispitivanju okr. JL od 09. srpnja 2019. s pripadajućom DVD snimkom (list 30-33), Izvadak iz zemljišne knjige (list 35-39),posebno izvješće PU krapinsko-zagorske Policijske postaje Zlatar Bistrica broj 511-17-10/3-01-9/2019 od 19. kolovoza 2019. uz situacijski plan (list 44-47), izvršen je uvid u foto dokumentacija PU Krapinsko-zagorske, Službe kriminalističke policije, Odjela za obradu kriminaliteta, Odsjeka kriminalističke tehnike broj 511-17-14/2-581/149-1/2019 od 29. srpnja 2019. (list 48-61), nalaz šumarskog vještačenja od 29. listopada 2019 (list 74-77),izvod iz posjedovnog lista 492 k. o. [katastarska općina] (list 83),izvršen je uvid u posjedovne listove i to kpl. br. 492,. 382., 1462 i 383 k. o. [katastarska općina] za kčbr. [katastarska čestica] (list 112-119), izvadak iz zemljišne knjige k. o. [katastarska općina], - povijesni prikaz, stanje na dan 30. siječnja 2020. (list 120-121), pročitan je nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za šumarstvo i zaštitu prirode prof. dr. sc. Ivana Martinića od 19. ožujka 2021.(list 152-163), podnesak oštećenika zaprimljen 09. rujna 2022. (list 217-218). Na kraju je izvršen uvid u prekršajnu i kaznenu evidenciju za optuženu (list 324-325).

8. Optužena u svojoj obrani navodi: Nije mi jasno zašto me je BL uopće tužio i zašto sam sada na sudu. Parcela na kojoj je bio sud sa vještacima nije u vlasništvu BL već UL koju njegova obitelj koristi preko 250. godina. GL me zamolio, obzirom da ga je Općina teretila da očisti tu parcelu, koja je zapravo bila oranica, da je ja počistim. Na to sam pristala te sam se sva izgrebla dok sam krčila trnje i šikaru koji su zarasli tu parcelu, a posjekla sam i oko 22 stabla bagrema te se radi o stablima čije panjeve je sud zatekao na parceli na očevidu. Ističem da je vještak pogrešno utvrdio za barem 10 panjeva koji se nalaze na mojoj parceli. Ja sam parcelu čistila u 2017. U mjesecu srpnju te je dana BL prolazio, te mi tada rekao da bi i on trebao jednog takvog da mu očisti njegovu parcelu. Dakle, niti jednom riječju nije se protivio da ja očistim tu parcelu, niti tada, niti kasnije, te sam ostala iznenađena zašto me tuži za čišćenje te parcele, kada ona nije njegova te ja njemu nisam nanijela nikakvu štetu. Jedne zgode mi je i zaprijetio da znam ja tko je on, iako je to činio bez ikakvog razloga. Tvrdim, da oštećeniku nisam ništa ukrala, već sam samo na zamolbu GL tu parcelu očistila od trnja i tih stabala koja su na njoj tada bila, a što mi je GL odobrio. Na posebno postavljeno pitanje tužitelja optužena odgovara da su nju zvali GL i njegova supruga negdje u travnju 2017., jer su od Općine dobili opomenu da očiste tu parcelu od raslinja, a ista se vodi kao oranica. Na toj oranici na kojoj je zaraslo trnje bilo je i debljih stabala te su joj rekli, da ako će parcelu očistiti, da može posjeći i ta stabla, a što je ona i učinila. U cijelosti je očistila tu parcelu od raslinja. Na daljnje pitanje tužitelja optužena odgovara, da su njoj GL i supruga rekli da nitko drugi osim njih nije suvlasnik na toj parceli te da ju slobodno očisti. Na njoj nikada nije vidjela BL, jer da ga bi vidjela pozvala bi policiju, jer on nema što tražiti na tuđoj zemlji.

9. Oštećeni kao svjedok BL navodi: da je negdje u srpnju mjesecu 2017. primijetio optuženu JL kako je sa dva muškarca za koja se ja sad ne mogu sjetiti tko su, ali je moguće da se sjetim, te sam vidio da ruši drva na čestici koja nije njezina, a koje čestice sam ja suvlasnik, a tada sam mislio da je jedan od suvlasnika i GL, radi čega sam nazvao njega odnosno njegovu suprugu KL jer je on u to doba već doživio moždani udar te sam ju pitao da li je dala dozvolu imenovanoj da ruši drva na toj čestici, na što se ona razljutila i rekla da joj nije dala nikakvu dozvolu te da će zvati policiju. Naime, da pojasnim naše odnose, ja sam u to doba smatrajući da su jedni od suvlasnika i obitelj KL u vrijeme dok GL još nije doživio moždani udar, a to je bilo kakvih 15-tak godina prije moždanog udara, sa njime razgovarao želeći otkupiti dio njihove čestice, ali sam tražio da srede dokumentaciju jer nisu bili evidentirani kao vlasnici niti kao posjednici. GL je tada obećao da će oni to riješiti i spomenuo mi je ime odvjetnika koji će nam pomoći, kojeg sam ja kontaktirao, međutim od toga nije bilo ništa pa su onda tražili veliku svotu od 3.000 Eura tako da smo mi što se tiče formalne diobe odnosno otkupa, na tome ostali. Prije nego je GL doživio moždani udar, ja sam sa njime razgovarao i tražio ga da dođe da se dogovorimo da si ja dio te čestice ogradim radi uzgoja ovaca, sa čime se je on složio jer je on bio tamo, te sam si ja doista nakon toga jedan dio čestice ogradio, dok je i nadalje ta cjelokupna čestica ostala na istom stanju kao što je bila i do tada. Ja sam potom doznao da je KL doista zvala policiju te je policija došla na lice mjesta pa sam se ja sa njima sreo i na njihov upit im odgovorio da je KL u [adresa], uputio sam ih gdje je čestica gdje je optužena rušila stabla te zatražio da naprave očevid, na što su oni rekli da će oni svoj posao obaviti, a ja sam tada očekivao da ću biti pozvan na sud. Međutim nitko me nikuda nije zvao, već sam ja ponovno primijetio 2019. godine da imenovana JL opet ruši stabla u istoj šumi, s time da je 2017. po nalazu vještaka srušila oko 30 stabala, dok je 2019. srušila oko 35 stabala te sam ja tada ponovno zvao policiju, ali sam nakon toga i podnio prijavu ODO Zlatar i to za oba kaznena djela i 2017. i 2019. te se po prvoj prijavi vodi ovaj postupak, a po drugoj je postupak pred ODO još uvijek u tijeku. Ja sam tijekom svih tih događanja u međuvremenu saznao da GL zapravo uopće nije vlasnik niti posjednik niti jednog dijela te parcele jer se on na sudu poslije smrti svoje bake odrekao svojeg dijela, odnosno vidio je njegovu nasljedničku izjavu da se on svojeg dijela izriče. Te 2017. godine ja osobno sam vidio da je ona posječena stabla odvezla traktorom i naslagala ih na terasu svoje kuće, a prema mojoj procjeni bilo je to preko 10 kubika drva. Rušenje stabala trajalo je više dana i sa prekidima, a on je u različitim zgodama optuženu viđao kako je u šumi ili pilila drva ili ih je utovarivala, a vidio je na njezinom dvorištu koje se nalazi preko puta šume, kako je cijepala ta ista drva koja je odvezla iz šume. To rušenje stabala je trajalo tijekom 07. i 08. mjeseca 2017. tijekom više dana i u prekidima. Na dodatni upit branitelja da precizira kad je to optužena sjekla drva obzirom da je pred ODO- om govorio da to bilo u 07. mjesecu, svjedok ističe da je ona drva sjekla i odvozila tijekom 07. mjeseca, a tijekom 08. mjeseca ih je većinom cijepala u svojem dvorištu. Dodatno pojašnjava da su rušili drva kao što je već rekao u više dana u srpnju mjesecu te je nekada znao vidjeti optuženu kako pili drva sa motornom pilom te je znala biti sama, dok je ponekad vidio nju sa dvojicom muškaraca koji su isto pilili drva sa motorkom, ali ih sada nije u mogućnosti identificirati. Gledao je kako pile drva dok je stajao na cesti udaljen od njih 15-20 metara. Kad je on točno nazvao KL, sad se ne može sjetiti. Zvao je KL da pita da nije ona možda prodala optuženoj svoj dio odnosno da li su sredili dokumentaciju, jer je tada mislio da su oni suvlasnici. Odgovara da je optužena znala da je on suvlasnik na toj čestici, da je isto tako znala da je suvlasnica te čestice bila njezina pokojna susjeda NL, da je znala da on želi kupiti suvlasnički dio te čestice, što nije zemljišno knjižno sređeno tada pa sve do današnjih dana, a on što je činio, kontaktirao je osobe za koje je smatrao da bi eventualno mogli biti nasljednici onih pokojnika koji su upisani na toj čestici. Isto tako je htio od optužene otkupiti njezin dio zemljišta a koji se nalazi uz njegovu farmu. Vidio je kako optužena utovaruje tanje dijelove posječenih stabala u prikolicu, a nije potanko gledao niti sad može reći koliki je bio promjer, ali je jasno vidio da su oni ta stabla nakon rušenja pilili na duljinu između 25 do 30 cm tako da je to zato trajalo tako dugo. Ne zna čiji je to bio traktor niti može reći reg. oznaku ili pobliže opisati traktor. Jednom je vidio kako tak traktor sa prikolicom na kojoj su bila drva, prelazi iz šume i ide u dvorište optužene, a jednom je to vidio i druge zgode, samo sa veće daljine, optuženu nije vidio da upravlja traktorom, već netko drugi. On je javio KL koja je zvala policiju koji su izašli van, a on nikog drugog nije zvao. Kad je 2017. došla policija, on im je samo pokazao sa puta gdje su posječena stabla i vide se panjevi, dok sa njima nije bio u šumi, a policija je očevid za taj događaj iz 2017. radila tek u 2019. kada je bio sa njime u šumi. Tada im je pokazivao samo panjeve od stabala koje je optužena posjekla 2017. dok je za 2019. godinu bila druga ekipa policije. Tom prilikom nije nitko bio iz Šumarije niti šumarski vještak. On osobno je te 2019. kad je bio očevid pokazivao panjeve stabala koje je optužena posjekla 2017. i bilo je negdje oko 30 stabala, a iz tih panjeva su rasle mladice bagrema, a ne zna koje su bile visine. 2019. nije rađen očevid optužene jer su već prošle dvije godine od sjeća te tih drva više nije niti bilo. Njegovi odnosi sa optuženom sa kojom je do tada bio dobar, su se narušili onog trenutka kad ju je vidio da ruši drva na čestiti koje je on suvlasnik, koja nisu njezina. Sa svojem ocem TL je u lošim odnosima iz razloga što je dugogodišnji obiteljski nasilnik sa više postupaka koji su vođeni i okončani protiv njega, dok je sa KL i GL u dobrim odnosima, osim što su se naljutili na njega kad je rekao da to nije njihovo zemljište. Te 2017. kad je ona odvezla drva u svoje dvorište, po njegovoj procjeni tamo je bilo naslagano preko 10 kubika cjepanica (malih okruglih), dok je na dvorištu bila velika hrpa drva promjera oko 25-35 cm koja su cijepana.

10. Svjedokinja KL navodi da se sjeća da je netko zvao da se ruše stabla u njezinoj šumi 2017. na što je ona zvala policiju. Ona je inače JL dopustila da počisti tu šumu u smislu ako je koje suho drvo, da ga može pokupiti. Točno je da ih BL koji je ovdje prisutan kontaktirao da kupi njihov dio, međutim on je to htio badava tako nisu to željeli prodati. Ona nikada nije bila gore i gledala što je posječeno jer ju to niti ne zanima, odnosno ona je suglasna s time što je JL posjekla, da za to ne traži ništa. Kad ju je nazvao oštećeni rekao je da njezin voćnjak siječe JL. Ponavlja da je prijavila policiji da netko ruši šumu, ali nije prijavila JL. Ta šuma je u vlasništvu njezinog muža GL.

11. Svjedok BL navodi, da poznaje JL koja sjedi u sudnici, jer je to njegova susjeda. Vidio je kako je ona čistila grmlje i drugo samoniklo raslinje, sjekla ambroziju, međutim ne može se izjasniti koliko je to što je sjekla bilo debelo i na kojoj površini je ona to sjekla. Zna da je tu parcelu očistila jer su tu zalazile zmije, a ono što je bilo za ogrjev je odvezla. Nije vidio da bi ona bilo što odvozila sa te parcele, jera na tu parcelu nikada nije zalazio. Svjedok iskazuje da je svakako svjestan što je rekao te ističe da je sa sinom u lošim odnosima, jer ga neprekidno prijavljuje. Koliko je njemu poznato, parcela na kojoj je vidio susjedu JL da čisti je u vlasništvu jedne gospođe koju je vidio nakon što je bila ovdje na sudu i sa njome popio kavu te mu je ona to rekla, dok nije vlasnik njegov sin.

12. Vještak Ivan Martinić navodi, da ostaje u cijelosti kod svojeg nalaza i mišljenja od 28 listopada 2019 Na temelju vještačkog zadatka izračunao je vrijednost stabala čije panjeve je vidio na fotoelaboratu policije. Pri tome je nabrojio propise koje je pri tome koristio i objasnio na koji način se izračunava vrijednost drvene mase te zaključio da se radi o vrijednosti za 16,654 m 3 od 2.227,13 kuna. Dodaje da je volumen drvne mase koji je izračunao i iskazao u svojem nalazu i mišljenju bez kore. Na daljnji upit oštećenika vještak odgovara da on nije uzeo u obzir grane koje su rasle iz stabla. Radi pojašnjenja strankama i otklanjanja daljnjih ovakvih pitanja, vještak ističe da je metodologija procjene stabala kada na terenu imate samo panjeve unaprijed pravilima struke propisana. Dakle, kada on vidi panj, tada procjenu vrši sukladno šumsko odštetnom cjeniku odnosno članku 12. koji govori - citira: Ukupni drveni obujam protupravno posječenog stabla koji je odnesen s mjesta sječe izračunava se na temelju izmjerenog promjera panja posječenog stabla i prosjeka izmjerenih denrometrijskih elemenata od najmanje tri stabla u istoj ili sličnoj sastojini čiji promjeri panjeva odgovaraju promjeru panja posječenog stabla i stavkom 2. je propisano da učešće pojedinih drvnih sortimenata posječenog stabla utvrđuje se procjenom na odgovarajućem stojećem stablu u istoj ili sličnoj sastojini na temelju elemenata iz st. 1. ovog članka. Dakle, on je procjenu obavljao na temelju citiranog propisa i sukladno pravilima struke. Nema drugih propisanih metoda procjene posječenih stabala, jer bi u protivnom nekakvom drugom metodologijom došlo do toga da se radi o slobodnoj procjeni svakog vještaka te bi tada rezultati bili posve različiti te bi u svakom slučaju bili manje točni u odnosu na procjenu koja je navedena te on ne može obavljati drugačiju procjenu nego opisanu šumsko odštetnim cjenikom koji je donijet na temelju čl. 59. st. 2. Zakona o šumama od strane ministra poljoprivrede. Vještak nadalje pojašnjava da je on prilikom procjene postupao striktno prema svojem vještačkom zadatku koji je dobio od ODO u Zlataru, a taj je bio da se izjasni o vrijednosti otuđene drvne mase koja se utvrđuje upravo na takav načina kao što je on utvrdio. Da je imao nalog, odnosno da je utvrđivao vrijednost šumske štete, onda bi ova procjena koju je on naveo bila samo ulazna vrijednost te bi on tada procjenjivao i druge faktore koji čine šumsku štetu kao što je sukladno članku 4. Šumsko odštetnog cjenika gubitak kvalitativnog i kvantitativnog prirasta, izmjena omjera vrsta drveća u šumi i druge oblike umanjenja vrijednosti šuma i šumskog zemljišta, šumskih proizvoda i šumske infrastrukture, obeštećenje za umanjenje opće korisne funkcije šuma i obeštećenje za pogoršane uvjete uzgoja, zaštite i iskorištavanja i uređivanja šuma. Oštećeni tvrdi da je vještak uzeo pogrešnu metodu za izračun vrijednosti ogrjevnog drveta koje je porušeno u inkriminirano vrijeme. Da je uzeo metodu izračuna tržišne vrijednosti, tada bi volumen ogrjevnog drveta bio znatno veći jer bi u volumen ulazila i kora drveta koja gori kao i volumen grana koje mogu biti debele i oko 20 cm. Stoga bi vrijednost ukradene robe mogla biti i preko 30.000,00 kuna, što bi mijenjalo optužnicu. Vještak odgovara da bi metoda koju spominje oštećeni bila potpuno neprovjerljiva i nemoguća za procjenu posječenih stabala, jer je on mogao primijeniti isključivo metodu koja je provjerljiva kao što svaki vještak u bilo kojoj struci mora primjenjivati takve metode te je on kao što je već rekao, se držao citiranih propisa. Utvrđivanje tržišne vrijednosti kakvu spominje oštećeni bi bilo potpuno nemoguće, jer za to ne postoji unaprijed propisana metodologija. Ostaje nejasno na koji bi način o provjeravao cijenu i u kojim trgovačkim centrima, da li bi bila uključena marža, PDV i sl. Dakle, takva metoda koju spominje oštećeni je potpuno nemoguća te po njoj ne bi radio niti jedan vještak iz razloga koje je on naveo prethodno. U predmetnoj šumi nije bio te da se držao isključivo naloga koji je dobio za vještačenje, a u procjeni stabala imao je kao podlogu program za gospodarenje šumama šumoposjednika za gospodarsku jedinicu Komor-Mače za odsjek 1A. Prilikom svoje procjene nije imao fotografije stabala, već je imao samo fotografije panjeva. Vještak nema informacije da li su ta stabla izvučena iz šume ili su ostala porušena u šumi. Po fotografijama panjeva ne može zaključiti kad su ta stabla porušena. Oštećeni ističe da je ovdje trebalo izvršiti gospodarsko, a ne šumarsko vještačenje.

13. Sud je odbio takav dokazni prijedlog, jer je vještak uvjerljivo odgovorio na temelju čega je izvršio procjenu, a on je svakako kvalificiran kao vještak za šumarstvo i zaštitu prirode izvršiti procjenu, a ne gospodarski vještak radi čega je takav prijedlog odbijen. Odbijen je i dokazni prijedlog da se vještak očituje o dodatnih 6 stabala jer ista nisu zatečena kao i da se dodatno očituje o vrijednosti otpada jer je za ovaj postupak relevantna vrijednost posječenih stabala koja je utvrđena sukladno pravilima struke.

14. Očevidom na mjestu događaja identificirana je čestica sa mjerničkim vještakom, optužena je pokazala što je ona sjekla u toj šumi, oštećeni je pokazao panjeve koje je on zatekao 2017 godine posječene, nakon čega je uz vještački zadatak vještak Ivan Martinić sačinio sve obuhvatan dopunski nalaz i mišljenje u kojem navodi da je pregledom na terenu našao da je šuma u cijelosti iskrčena, izmjerio je zatečene panjeve bagrema i to njih 24.Propisanom metodologijom izračunao je vrijednost drvne mase od 1.851,07 kuna, šumsku štetu od 4.627,68 kuna i naknadu šumske štete za uništeni dio šume od 7.119,20 kuna.

15. Odbijen je i zahtjev obrane da se saslušavaju svjedoci na okolnost da oštećeni nikada nije bio u posjedu sporne nekretnine jer je imenovani upisan kao vlasnik, te svoja prava može štititi sa tog osnova, bez obzira na posjed.

16. U dopunskom postupku saslušan je GL i PL zamolbenim putem.

17. Svjedok GL u svojem iskazu navodi: Parcelu koju mi je sudac pokazao ja sa svojom obitelji sam obrađivao negdje u razdoblju od 1972. do 2010. a tu se nalazio voćnjak. Nakon toga, kako mi više to nismo mogli obrađivati, dao sam tu parcelu JL da je ona čisti, jer sam se bojao da bi me mogli kazniti ako je parcela zapuštena. Tada je na toj parceli rasla gacija. Na posebno postavljeno pitanje tužiteljice svjedok odgovara da je ML bila njegova teta odnosno mamina sestra, a da li je ona imala kakva prava na toj parceli ne zna. Na toj parceli je samo njegova obitelj radila, a nikoga drugoga nije bilo. Na daljnji upit odgovara da on oštećenika BL kao odraslu osobu nikada nije vidio, jedino ga se sjeća kao malog djeteta. Na posebno pitanje oštećenika svjedok odgovara da se ne sjeća da bi oštećenik došao po njega u Zagreb te da bi ga vozio u Peršaves. Ne sjeća se niti da bi nekome kupio čokolade. Na posebno postavljeno pitanje braniteljice optužene svjedok odgovara da je prije njega tu zemlju uživala njegova majka, a koja ju je naslijedila od njegovog djeda i bake, a koji su tu zemlju uživali dok je on bio mali. Na dodatno posebno postavljeno pitanje oštećenika svjedok odgovara da on smatra i danas da je to njegova čestica.

18. Svjedok PL u svojem iskazu navodi: Uvodno bih objasnio da je moja pokojna baka NL bila B, malo je živjela u [adresa], malo u Hrvatskoj, a nakon njezine smrti sam bio njezin jedini nasljednik. Dok je bila živa, vezano za zemljište je sve bilo u redu, a nakon njezine smrti na njezino gospodarstvo stvarno nisam išao negdje 7 do 8 godina. Kako sam saznao, nakon što sam se počeo vraćati na to gospodarstvo, tri ili četiri susjeda koji žive u okolici, počeli su prisvajati njezina zemljišta, srušili su kuću, iskoristili materijal od kuće za izgradnju nekih svojih objekata, posjekli su šumu koja je pripadala baki, a jedna od tih susjeda je JL. U vezi s tim sam već imao u Hrvatskoj puno postupaka i u vezi s tim povezanih troškova. Sve do svoje smrti baka je koristila i imala u svom posjedu šumu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] Ja sam pet godina nakon njezine smrti, 2019. godine, pokrenuo ostavinski postupak kod nadležnog tijela u Republici Hrvatskoj. Uzrok što sam to učinio tako kasno je u tome da sam prebolijevao njezinu smrt, također sam imao svojih osobnih teškoća, isto tako bilo je potrebno pokrenuti postupak u stranoj državi. Koliko mi je poznato, pokojna baka je imala s JL dogovor, da ako joj potonja bilo što pomogne, na primjer s kosidbom, da si može uzeti urod s voćaka ili nešto slično. Nekako sam pretpostavio da takav dogovor s JL važi i nakon smrti bake, ako pokosi travu da može u zamjenu uzeti urod. U tom razdoblju, kad mene nije bilo na gospodarstvu moje pokojne bake, je također jedna od rođakinja, i to D, uzela drva, koja su još ostala nakon bakine smrti. Ona, kao i ostali susjedi, imali su moju adresu te su me mogli kontaktirati, ali nisu svih tih godina. Kad je 2012. godine baka još uvijek bila živa, išli smo iz Slovenije na njezino gospodarstvo jer smo se dogovorili s ČL, susjedom, da ona otkupi njezine dvije njive, ali se nismo mogli dogovoriti oko vrijednosti nekretnina, stoga do prodaje nije došlo. Koliko se sjećam, JL je uvijek govorila da bi imala svu ti zemlju koja je bila u vlasništvu moje bake, ali nikad zapravo nismo počeli pregovarati o cijeni. Razgovarao sam sa suvlasnikom svih zemljišta, naime BL je suvlasnik, mislim na svim česticama, na kojim je suvlasnica bila i moja baka. S BL sam više puta razgovarao o cijeni, ali se nismo uspjeli usuglasiti oko cijene. Ako dobro razmišljam, mislim da je BL suvlasnik i na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Potonji je sam ogradio određeni dio zemljišta, pa tako i tu šumu, i zadržao je u svom posjedu, to je bilo u tom razdoblju kada nisam išao na bakino imanje. Kad sam se vratio nakon toliko godina na imanje moje bake i utvrdio da je BL zagradio dio kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a na drugom dijelu čestice je šuma bila posječena, u vezi s tim počeo sam pokretati odgovarajuće sudske postupke. Ukratko, koliko ja znam, JL nije imala posjed ove šume, niti sam s njom pregovarao oko prodaje ili korištenja te nekretnine. To je sve što imam za reći u ovome predmetu.

ZAKLJUČAK SUDA

19. Za sud i nadalje nije sporno da je optužena ostvarila svojim radnjama objektivna bitna obilježja kaznenog djela za koje se tereti, pri čemu za to iznosi istovjetne razloge kao u prethodnoj presudi, a koje ponavlja.

19.1. Optužena je u obrani od početka postupka negirala da bi sjekla stabla, već se branila da je čistila oranicu od trnja prema zahtjevu UL kao vlasnika čestice 778/3 Peršaves. Negirala je da se radi o šumi, već je to oranica sa kojom oštećeni nema ništa. Tek u obrani na završetku dokaznog postupka iznosi da je doista posjekla stabla čiji panjevi su nađeni prilikom očevida, ali ponavlja da je to bilo po nalogu vlasnika UL i KL.

19.2. Oštećeni je tvrdio da je on suvlasnik te čestice, dok zapravo ostali suvlasnici nisu poznati, a da suvlasnik nije GL, vidio je optuženu kako 2017. siječe šumu na ovoj čestici.

19.3. Svjedokinja KL je iskazala da ju je oštećeni zvao da optužena siječe šumu, te je ona pozvala policiju. Nije zainteresirana za česticu, te je optuženoj dopustila da počisti trnje i uzme suho stablo, a ako je doista posjekla stabla tada joj to ona otpušta.

19.4. Svjedok BL (otac oštećenika) vidio je pak da optužena čisti ovu česticu, ali ne i da siječe stabla ,tvrdi da njegov sin nije vlasnik čestice već KL.

19.5. U provedenom dokaznom postupku utvrđene su sigurno sve bitne činjenice i to tko je sjekao stabla, da li je za to imao odobrenje vlasnika ili posjednika, da li se radi o šumi u naravi, količina koja je posječena i njihova vrijednost, tko je vlasnik, suvlasnik ili posjednik čestice 778/3 K. O. [katastarska općina].

20. Uvidom u posjedovni list br 492 k. o. [katastarska općina] utvrđeno je, da su kao suvlasnici čestice 778/3 upisani KL G iz [adresa] površine 820 m2, NL iz [adresa] od 820 m2, te BL iz [adresa] koji je izvanknjižni vlasnik površine od 1478 m2. Iz izvatka iz zemljišne knjige od 30.01.2020., vidi se da su pak suvlasnici upisani u zemljišnu knjigu kao knjižni vlasnici ukupno 12 vlasnika koji su strankama nepoznati. Dakle iz ovih izvadaka vidi se da je zemljišno knjižno stanje nesređeno, da su knjižni vlasnici pokojnici ili nepoznati, kao što su nepoznate i suposjednici čestice, osim oštećenika BL koji je izvanknjižni suvlasnik te čestice u navedenom dijelu. Obzirom da suvlasništvo ostalih suvlasnika nije bitno za ovaj postupak sud se posebno nije bavio njihovim utvrđivanjem, jer je jedan suvlasnik-oštećeni sigurno utvrđen.

20.1. Dakle iz navedenog se ne vidi da bi samovlasnici, suvlasnici ili posjednici ove čestice bili GL i KL. Jedini sigurni suvlasnik je oštećeni BL koji je imao legitimno pravo tražiti zaštitu svojeg vlasništva. Stoga je i dio činjeničnog opisa u manjem i nebitnom dijelu mijenjan na način da je ispušten GL kao suvlasnik parcele, jer to ne proizlazi iz dokaza u spisu, a ostali suvlasnici radi nesređenog zemljišno-knjižnog stanja ostali su nepoznati, što je i nebitno za ovaj postupak.

20.2. Iako se u zemljišnim knjigama navodi da je ova čestica oranica radi se u naravi o šumi, što je utvrdio šumarski vještak prilikom očevida. Vještak je precizno na temelju nađenih panjeva utvrdio sječu šume na toj parceli, a kako je na očevidu bio i mjernik, tada je isključeno da bi šumarski vještak uzimao u obzir panjeve sa parcele optužene.

20.3. Dakle sigurno utvrđene činjenice u ovom postupku su da je optužena u opisanom razdoblju posjekla 24 stabla bagrema na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] vrijednosti posječenih stabala od 1.851,07 uz pomoć nepoznatih osoba, te ih zadržala za sebe ,(ako ih je posjekla u šumi i odvezla u svoje dvorište onda ih je neupitno zadržala za sebe) a vještak je i utvrdio da je time učinila i šumsku štetu od 4.627,68 kuna te štetu za pošumljavanje iskrčenog dijela šume od 7.119,20 kuna što nije predmet ovog postupka. Posjekla je stabla bagrema na parceli koja je u naravi šuma po nepoznatim osobama kao pomagačima, a viđena je i ona osobno u šumi od oštećenika (što je i sama priznala). Dakle u postupku je objektivni učin kaznenog djela dokazan.

20.4. U pogledu subjektivnog elementa kaznenog djela(postupanje sa namjerom ili iz nehaja) stajalište II stupanjskog suda je da je KL dala suglasnost optuženoj da sječe šumu, da je optužena bila u zabludi, da je obitelj KL vlasnik te šume, te da nedostaje subjektivni dio bitnih obilježja ovog kaznenog djela, odnosno namjera ili nehaj, te postoji neotklonjiva zabluda o biću djela iz članka 30. KZ/11. koja isključuje krivnju.

21. Iz obrane optužene, iskaza svjedokinje KL i oštećenog BL posve jasno proizlazi da su oni doista držali da je suvlasnik dijela te parcele GL, (u posjedovnom listu se navodi kao jedan od suvlasnika njegova majka što je u svojem iskazu potvrdio i GL). Svjedok BL je pak tvrdio da njegov sin, ovdje oštećeni nije vlasnik te parcele. Oštećeni je od GL htio kupiti dio parcele, a tek kasnije je otkrio da se on odrekao nasljedstva, i da nije suvlasnik na parceli. Svjedok PL koji je saslušan zamolbeno iako je izričito prema nalogu ovog suda pitan o čestici 778/3 k. o. [katastarska općina] govori o čestici 779/3 k. o. [katastarska općina], koji je bio u posjedu njegove bake NL, tako da njegov iskaz uopće nije relevantan jer tvrdi da za sječu šume na 779/3 okrivljena nije imala njegovu suglasnost za sječu, niti je pregovarao o prodaji te čestice na k. o. [katastarska općina]. Stoga je posve neupitna zabluda okrivljene da se radi o parceli obitelji GL jer je i sam oštećeni bio u zabludi, kao i svjedoci KL i GL, te svjedok BL koji je mislio da vlasnik nije njegov sin. Dakle kako je više osoba, pa i sam oštećeni bio u zabludi o vlasništvu nad tom parcelom obitelj GL, tada je uvjerljiva obrana okrivljene da je i ona bila u zabludi. Kako je stajalište II stupanjskog suda da je i naknadna suglasnost KL dovoljna da isključi subjektivni elemenat ovog kaznenog djela, sud je protiv okrivljene obustavio kazneni postupak obzirom da je bila u neotklonjivoj zabludi o biću djela, jer okrivljena nije bila u trenutku počinjenja kaznenog djela svjesna da je parcela u suvlasništvu oštećenika, već je mislila da je u vlasništvu obitelji KL koji su joj dali suglasnost da čisti parcelu, a naknadno i da posiječe ta stabla, stoga je radi okolnosti koje isključuju krivnju oslobođena od optužbe.

22. Na temelju članka 149. stavka 1. ZKP/08. troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. -6. ZKP/08. te nužni izdaci optuženika i nužni izdaci i nagrada njegovog branitelja, nužni izdaci oštećenika padaju na teret državnog proračuna.

23. Kako je optužena oslobođena optužbe tada sudionici u postupku imaju pravo na naknadu troškova na teret proračuna.

24. Oštećeni je podnio troškovnik na raspravi 24. srpnja 2025. u kojem potražuje na ime troškova kaznenog postupka i to za pristupe na rasprave: 29. rujna 2020., 13. studenog 2020., 8. siječnja 2021., 13. listopada 2021. 5. prosinca 2022., 25. travnja 2023. 10. travnja 2024. i 24. srpnja 2025. iznose po 84, 51 eur, a što ukupno iznosi 676,08 eur, te postavlja imovinsko pravni zahtjev na iznos od 3.205,71 eur, sveukupno potražuje 3.881,79 eura.

25. Oštećeni potražuje za pristup sudu putne troškove vlastitim automobilom na koje ima pravo najkraćim putem prema karti HAK-a, jer nema javnog prijevoza na toj relaciji, te se priznaje udaljenost koju navodi u troškovniku od 51,33 ili ukupno za pristup jednoj raspravi u oba smjera 102,66 kilometra. Prema članku 8. stavku 1.. i 2 Pravilnika o naknadi troškova u kaznenom postupku (NN br. 58/12,111/12)oštećenom pripada naknada putnog troška kao za suca. Na temelju članka 2. točke 8. istog Pravilnika oštećeni ima pravo na naknadu nužnih troškova, što su svakako i putni troškovi. Aktualni putni trošak za suca za prijevoz vlastitim automobilom u službene svrhe iznosi 0,50 eur po km. Dakle oštećenom za putne troškove korištenja vlastitog automobila za dolazak na sud na što ima pravo, jer nema linijskog javnog prijevoza na relaciji Zagreb-Zlatar pripada ukupno 410,64 eur. Oštećeni je zatražio i dodatnu isplatu za pristupanje na svaku raspravu od 33,18 eur po raspravi. Kako nije specificirao i dokazao o kakvim se troškovima radi s viškom zahtjeva do 676,08 eur je odbijen kao neosnovan.

26. Na temelju članka 158. stavka 1. i 2. ZKP/08. oštećeni je upućen imovinskopravni zahtjev ostvarivati u parnici, jer je kazneni postupak protiv optužene obustavljen.

27. O ostalim troškovima koji za sada nisu poznati će se odlučiti posebnim rješenjem po pravomoćnosti presude.

28. Stoga je odlučeno kao u izreci.

U Zlataru 25. srpnja 2025.

SUDAC

MLADEN PROFETA

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude državni odvjetnik i okrivljenik, a oštećeni samo radi odluke o imovinskopravnom zahtjevu i svojim troškovima mogu podnijeli žalbu u roku od 15 dana od dana primitka njenog otpravka. Žalba se podnosi ovom sudu u tri istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje Županijski sud u Velikoj Gorici.

DNA:

1. ODO Zlatar, na broj: K-DO-146/2019

2. Optužena JL, [adresa]

3. Braniteljica opt. Marina Šuti-Kudelić, odvj. iz Zlatara

4. Oštećeni BL, [adresa]