Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž Ovr- 556/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu, kao drugostupanjski sud, po sutkinji Andrei Boras- Ivanišević, na temelju nacrta odluke sudskog savjetnika Tomislava Vukmana, u pravnoj stvari I. ovrhovoditeljice PF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II. ovrhovoditelja NF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćnici Ani Gruber, odvjetnici u Zagrebu protiv ovršenika PFE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po majci ŠF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi ovrhe na nekretnini, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja o ovrsi Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovr-3979/2024-2 od 12. studenog 2024., 25. srpnja 2025.

r i j e š i o  j e:

Odbija se žalba ovršenika kao neosnovana, te se potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj: Ovr-3979/2024-2 od 12. studenog 2024.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem temeljem prijedloga za ovrhu od 8. studenog 2024., određena je ovrha na temelju pravomoćne i ovršne presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, posl. br. P-2201/2017-38 od 23. svibnja 2023., a radi naplate novčane tražbine ovrhovoditelja u ukupnom iznosu od 25.709,52 eur, sa zakonskom zateznom kamatom, te troškovima ovršnog postupka, na nekretnini u vlasništvu ovršenika upisanoj u zemljišne knjige Općinskog građanskog suda u Zagrebu, zemljišnoknjižni odjel Zagreb, k. o. [katastarska općina] (ranije k. o. [katastarska općina]), zk. ul. [broj ZK uloška] koja nekretnina predstavlja 1. suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E- 1) i to jedan stan koji se sastoji od tri sobe sa pripadajućim nusprostorijama u prizemlju koji dio je neodvojivo povezan sa odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine koji je jednako velik kao i ostali dijelovi, a koja se nalazi u stambenoj zgradi [adresa], sagrađenoj na k. č. br. [katastarska čestica], zabilježbom ovrhe u zemljišnoj knjizi, utvrđivanjem vrijednosti navedene nekretnine, njezinom prodajom i namirenjem ovrhovoditelja iz novčanog iznosa dobivenog prodajom.

2. Protiv navedenog rješenja o ovrsi žali se ovršenik, ne navodeći izričito žalbene razloge propisane odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/2022; dalje: ZPP), vezano uz odredbu čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 i 131/20, 114/22 i 6/24 dalje: OZ), predlažući ovom sudu da „poništi“ spomenuti prijedlog za ovrhu.

3. Ovrhovoditelji u odgovoru na žalbu osporava sve žalbene navode ovršenika, predlažući ovom sudu da se žalba odbije kao neosnovana.

4. Žalba ovršenika nije osnovana.

5. Iz spisa proizlazi da je pobijanim rješenjem prvostupanjski sud odredio ovrhu na temelju ovršne isprave – pravomoćne (dana 24. srpnja 2024.) i ovršne (24. rujna 2024.) presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, posl.br. P-2201/17-38 od 23. svibnja 2023., kojom je utvrđeno i to toč. I.) izreke da Ugovor o darovanju sklopljen dana 26. veljače 2015. između I-tužene ŠF, kao darovatelja i II- tuženika PFE (ovdje ovršenika), kao daroprimatelja, ovjeren kod Vesne Pučar, javnog bilježnika u Zagrebu pod brojem OV- 2815/15 dana 26.2.2015. gubi pravni učinak u odnosu na I-tužiteljicu PF i II- tužitelja NF (ovdje ovrhovoditelje) u dijelu i opsegu koliko je potrebno za namirenje tražbine ovdje ovrhovoditelja u iznosu od 20.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju HNB-a na dan isplate zajedno sa zakonskim zateznim kamatama, te za namirenje troškova parničnog postupka u iznosu od 3.367,84 eura sa zakonskim zateznim kamatama, dok je toč. II.) izreke navedeno da je II-tuženik (ovdje ovršenik) dužan dopustiti da ovdje ovrhovoditelji, dospjelu tražbinu u iznosu od 20.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju HNB-a na dan isplate zajedno sa zakonskim zateznim kamatama i dospjelu tražbinu u iznosu od 3.367,84 eura sa zakonskim zateznim kamatama, namire prodajom nekretnine i to suvlasničkog udjela redni broj 1 koji u naravi predstavlja jedan stan koji se sastoji od tri sobe s pripadajućim nusprostorijama u prizemlju koji dio je neodvojivo povezan s odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine koji je jednako velik kao i ostali dijelovi, a koji stan se nalazi u stambenoj zgradi [adresa] i dvorište ukupne površine 359m² sagrađenoj na k. č. br. [katastarska čestica] upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], sve u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe, te je toč III.) naloženo tuženima solidarno naknaditi troškove parničnog postupka u iznosu od 2.341,68 eura sa zakonskim zateznim kamatama.

6. Prema čl. 80. OZ-a ovrha na nekretnini provodi se zabilježbom ovrhe u zemljišnoj knjizi, utvrđenjem vrijednosti nekretnine, prodajom nekretnine i namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom, dok je odredbom članka 82. stavak 1. istog Zakona propisano da uz prijedlog za ovrhu na nekretnini ovrhovoditelj je dužan podnijeti izvadak iz zemljišne knjige kao dokaz o tome da je nekretnina upisana kao vlasništvo ovršenika.

7. Prvostupanjski sud je pravilno primjenjujući citirane i ostale mjerodavne zakonske odredbe odredio ovrhu na nekretnini koja je u vlasništvu ovršenika, a što proizlazi iz priloženog zemljišnoknjižnog izvatka za navedenu nekretninu, temeljem i sukladno ovršnoj ispravi, u kojoj su nedvojbeno naznačeni vjerovnik i dužnik, te predmet, vrsta, opseg i vrijeme ispunjenja obveze, odnosno iz koje proizlazi postojanje novčane tražbine, čije se prisilno ostvarenje traži.

8. Također, citirana presuda je ovršna isprava koja je podobna za ovrhu (čl. 23. toč. 1. i 29. st. 1. OZ-a), te sadržajno ima sve opće podatke potrebne za provedbu ovrhe, propisane čl. 41. st. 1. OZ-a, te sve posebne propisane čl. 80. OZ-a.

9. Žalbom ovršenik sadržajno navodi kako prvostupanjski sud prilikom donošenja pobijanog rješenja nije vodio računa o odredbama članka 80.b. OZ-a, kojom su propisani posebni uvjeti za određivanje ovrhe na nekretnini. Također ističe da postoji zabilježba ovrhe na navedenoj nekretnini „broj: 2718/2024“, pa da se nakon navedenog upisa ne može na spomenutoj nekretnini provesti poseban postupak za namirenje druge tražbine.

10. U konkretnom slučaju ovršna isprava donesena je u postupku radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji u kojem je navedeno da ugovor o darovanju gubi pravni učinak do vrijednosti novčanog potraživanja ovrhovoditelja kao tužitelja te da su tuženici, od kojih je II. tuženik ovdje ovršenik, dužni trpjeti da tužitelji, ovdje ovrhovoditelji svoje potraživanje namiri iz nekretnine u vlasništvu ovršenika, na kojoj je zatražena ovrha. Imajući u vidu navedeno, prema ocjeni ovog suda u konkretnom slučaju nema mjesta primjeni odredaba čl. 80.b OZ-a, obzirom da bi primjena istih derogirala institut ovršnosti spomenute presude prvostupanjskog suda posl.br. P- 2201/17-38 od 23. svibnja 2023., kojom je naloženo ovdje ovršeniku, trpjeti namirenje iz iznosa dobivenog prodajom ranije navedene nekretnine. U takvoj situaciji ovrhovoditelji ne mogu temeljem navedene ovršne isprave zatražiti ovrhu na nekom drugom predmetu ili sredstvu ovrhe. U protivnom, dovela bi se u pitanje i svrha vođenja parničnog postupka radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji jer se vjerovnik može namiriti samo iz predmeta koji je bio predmet pravnog posla (ugovora o darovanju) koji je izgubio učinak u djelu koji je potreban za namirenje vjerovnika.

11. S druge strane, kada se prijedlog za ovrhu na nekretnini ovršenika temelji na presudi kao ovršnoj ispravi tada ovrhovoditelj nije dužan uz prijedlog za provedbu ovrhe dostaviti suglasnost ovršenice za provedbu ovrhe na njenoj jedinoj nekretnini, niti je dužan dostaviti isprave kojima bi dokazao da ovršenik ima drugu nekretninu podobnu za stanovanje. U tom kontekstu ovaj sud se poziva i na zaključak donesen na sastanku predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske dana 31. ožujka 2021., koji glasi: "U slučaju kada se prijedlog za ovrhu na nekretnini temelji na presudi kao ovršnoj ispravi, ovrhovoditelj nije dužan uz prijedlog za provedbu ovrhe dostaviti suglasnost ovršenika za provedbu ovrhe na jedinoj nekretnini, niti dostavljati isprave kojima bi se dokazalo da ovršenik ima drugu nekretninu podobnu za stanovanje."

12. Konačno, neosnovani su i žalbeni ovršenika vezani uz raniji upis zabilježbe ovrhe na navedenoj nekretnini, kojima isti zapravo pogrešno tumači odredbu članka 85. OZ-a, koja ne sprječava ovrhovoditelje da podnesu prijedlog za ovrhu, te da se donese rješenje o ovrsi nakon spomenutog upisa. Pritom je za napomenuti da u konkretnom slučaju nije riječ o zabilježbi ovrhe, kako ovršenik pogrešno navodi, već o uknjižbi založnog prava rješenjem prvostupanjskog suda poslovni broj: Ovr-2718/2024 od 19. srpnja 2024. radi osiguranja druge novčane tražbine.

13. Kako žalbeni navodi ovršenika nisu doveli u sumnju valjanost i zakonitost pobijanog rješenja, niti ovaj sud nalazi da bi bile počinjene povrede na koje temeljem odredbe članka 365. st. 2. ZPP-a, u vezi s člankom 381. ZPP-a pazi po službenoj dužnosti, pozivom na odredbu iz čl. 380. toč. 2. ZPP, u vezi čl. 21. OZ-a, riješeno kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenja.

Split, 25. srpnja 2025.

SUTKINJA:

Andrea Boras-Ivanišević