Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Međimurska 26D

Poslovni broj: Gž Ovr-292/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu po sutkinji Sanji Bađun kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja NOVI LIST d.d., OIB: 44110106406, Rijeka, Zvonimirova 20a, zastupanog po punomoćnici dr.sc. Ani Holjar, odvjetnici u Rijeci, protiv ovršenika FS, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi ovrhe na nekretnini ovršenika, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Ovr-552/2025-7 od 2. lipnja 2025., dana 24. srpnja 2025.

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se žalba ovrhovoditelja i ukida rješenje Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Ovr-552/2025-7 od 2. lipnja 2025. te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

II. O zahtjevu ovrhovoditelja za naknadu troškova sastava žalbe odlučit će prvostupanjski sud konačnom odlukom.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem prvostupanjskog suda odbijen je prijedlog za ovrhu na nekretnini ovršenika kao neosnovan.

2. Pravovremeno izjavljenom žalbom ovrhovoditelj pobija navedeno rješenje iz svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., u daljnjem tekstu: ZPP) u vezi čl. 381. ZPP, predlažući drugostupanjskom sudu preinačiti rješenje u smislu žalbenih navoda, ili isto ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

3. Žalba ovrhovoditelja je osnovana.

4. Obrazlažući pobijano rješenje prvostupanjski sud navodi da je ovrhovoditelj podnio prijedlog za ovrhu na nekretnini ovršenika temeljem presude i rješenja Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Pn-293/18-37 od 8. studenog 2019., djelomično preinačenih presudom Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-163/2020-3 od 12. rujna 2024., radi naplate glavničnog iznosa od 4.645,30 EUR sa zateznom kamatom od 10. srpnja 2018. do isplate, troškova parničnog postupka u iznosu od 1.262,36 EUR sa zateznom kamatom od 8. studenog 2019. do isplate i troškova žalbenog postupka u iznosu od 405,58 EUR sa zateznom kamatom od 12. rujna 2024. do isplate, pa kako iz prijedloga za ovrhu proizlazi da glavnica tražbine iznosi 4.645,30 EUR, odnosno da ne prelazi iznos od 5.300,00 EUR, dok troškovi parničnog postupka i zatezne kamate predstavljaju sporedne tražbine, a prijedlog za ovrhu nije podnesen radi prisilnog ostvarenja tražbine radi zakonskog uzdržavanja ili tražbine naknade štete uzrokovane kaznenim dijelom, to je prvostupanjski sud odbio prijedlog za ovrhu, navodeći u obrazloženju cit.: „Slijedom toga je sukladno odredbi čl. 80.b stavak 1. OZ-a odnosno Zakona o izmjenama Ovršnog zakona NN 114/23)“ (rečenica nije dovršena – opaska ovoga suda) i nastavno cit.: „Temeljem čl. 95 Zakona o zemljišnim knjigama u vezi čl. 290 OZ i čl. 21. st. 1. OZ (…) „odlučio kao u točki 2. izreke“ (izreka rješenja nema toč. 2. – opaska ovoga suda).

5. Pobijajući navedeno rješenje zbog bitne povrede odredaba ovršnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP u vezi čl. 21. st. 1. OZ ovrhovoditelj navodi da je navedeno rješenje nerazumljivo, da je izreka rješenja proturječna sadržaju isprava koje prileže spisu, odnosno da je u suprotnosti sa sadržajem ovršnih isprava na temelju kojih je podnesen prijedlog za ovrhu. Nadalje ističe da je navedenim ovršnim ispravama naloženo ovršeniku isplatiti ovrhovoditelju iznos od 4.645,30 EUR s osnova naknade neimovinske štete, naknaditi mu trošak parničnog postupka u iznosu od 1.262,36 EUR i trošak žalbenog postupka u iznosu od 405,58 EUR, pa da je stoga prvostupanjski sud pogrešno zaključio da se trošak parničnog postupka iz ovršne isprave ima smatrati sporednom tražbinom, s obzirom da parnični trošak u trenutku kada je pravomoćno dosuđen jednoj od stranaka u postupku predstavlja glavno i samostalno potraživanje, pozivajući se pritom na stajalište VSRH izraženo u rješenju broj Rev-3380/2015-2 od 15. ožujka 2016.

6. Ispitujući pobijano rješenje u okviru istaknutih žalbenih razloga i po službenoj dužnosti primjenom čl. 365. st. 2. ZPP u vezi čl. 21. st. 1. OZ ovaj sud je utvrdio da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP jer je izreka rješenja proturječna obrazloženju istog.

6.1. Naime, izreka pobijanog rješenja ne sadrži „toč. 1. i 2.“ kako to proizlazi iz obrazloženja rješenja, a također u obrazloženju rješenja nije navedeno da je odbijen prijedlog za ovrhu, već je predzadnji odlomak ostao u obliku nedovršene rečenice, cit.: „Slijedom toga je sukladno odredbi čl. 80.b stavak 1. OZ-a odnosno Zakona o izmjenama Ovršnog zakona NN 114/23).“

6.2. Nadalje, u izreci rješenja nedostaje naredba zemljišnoknjižnom sudu uknjižiti zabilježbu odbijenog prijedloga za ovrhu na nekretnini ovršenika, za koju sud navodi u obrazloženju da se određuje „pod toč. 2. izreke“ iako izreka rješenja nije označena točkama.

6.3. S tim u vezi se ukazuje prvostupanjskom sudu da čl. 59. st. 2. Sudskog poslovnika („Narodne novine“ br. 37/14., 49/14., 8/15., 35/15., 123/15., 45/16., 29/17., 33/17., 34/17., 57/17., 101/18., 119/18., 81/19., 128/19., 39/20., 47/20., 138/20., 147/20., 70/21., 99/21., 145/21., 23/22., 12/23., 122/23., 55/24. i 136/24.) propisuje da ako izreka sudske odluke ima više dijelova da se ti dijelovi označavaju rimskim brojevima (I, II, III, ...), dok st. 3. citirane zakonske odredbe propisuje da se odlomci u obrazloženju sudske odluke numeriraju rednim arapskim brojevima (1., 2., 3., …), na što ovaj sud ukazuje iz razloga što je u obrazloženju izostalo označavanje odlomaka sukladno citiranoj zakonskoj odredbi.

7. Osnovani su žalbeni navodi kojima ovrhovoditelj ističe da je prvostupanjski sud pogrešno utvrdio visinu glavnične tražbine navedenu u ovršnoj ispravi na temelju koje je podnesen prijedlog za ovrhu i da je posljedično navedenom pogrešno primijenio materijalno pravo kada je odbio prijedlog na temelju tako pogrešno utvrđene glavnične tražbine.

8. Ovrhovoditelj je uz prijedlog za ovrhu dostavio presudu i rješenje Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Pn-293/18-37 od 8. studenog 2019. i presudu Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-163/2020-3 od 12. rujna 2024. kojom je djelomično preinačena prvostupanjska presuda i rješenje. Iz navedenih odluka proizlazi da je ovršeniku naloženo isplatiti ovrhovoditelju iznos od 4.654,30 EUR s osnova naknade neimovinske štete sa zateznom kamatom od 10. srpnja 2018. do isplate i naknaditi tužiteljima (ovrhovoditelju i tužiteljici ES) trošak parničnog postupka u iznosu od 1.262,36 EUR sa zateznom kamatom od 8. studenog 2019. do isplate i trošak žalbenog postupka u iznosu od 405,58 EUR.

9. Protivno shvaćanju prvostupanjskog suda dosuđeni trošak iz ovršne isprave na kojoj ovrhovoditelj temelji prijedlog za ovrhu, pored iznosa koji je naložen ovršeniku platiti ovrhovoditelju s osnova naknade neimovinske štete, predstavlja glavničnu tražbinu u postupku prisilnog ostvarenja tražbine. Kako je ovršeniku ovršnom ispravom naloženo naknaditi ovrhovoditelju i tužiteljici ES trošak parničnog i žalbenog postupka, to ovrhovoditelju pripada ½ dijela tako dosuđenog troška (čl. 41. st. 1. i 3. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23., 155/23.)) pa ukupni iznos s osnove naknade troškova postupka za koji ovrhovoditelj ima pravo namirenja iznosi 833,97 EUR. Prema tome glavnična tražbina (bez zatezne kamate) u konkretnom slučaju iznosi 5.488,27 EUR.

10. Prema odredbi čl. 80.b OZ sud će prijedlog za ovrhu na nekretnini odbiti ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži ne prelazi iznos od 5.300,00 EUR, osim ako je prijedlog podnesen radi prisilnog ostvarenja tražbine radi zakonskoga uzdržavanja ili tražbine radi naknade štete uzrokovane kaznenim djelom, pa kako glavnica tražbine za koju se predlaže odrediti ovrhu na nekretnini ovršenika u konkretnom slučaju prelazi iznos od 5.300,00 EUR to je osnovan žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava.

11. Stoga je zbog počinjene bitne povrede odredaba ovršnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP u vezi čl. 21. st. 1. OZ, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene čl. 80.b OZ valjalo prihvatiti žalbu ovrhovoditelja i primjenom čl. 380. toč. 3. ZPP u vezi čl. 21. st. 1. OZ ukinuti rješenje i predmet vratiti istom sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje o osnovanosti prijedloga za ovrhu.

12. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će prije svega, na temelju izjašnjenja i dokaza obiju stranaka, ocijeniti jesu li ispunjeni posebni uvjeti za određivanje ovrhe na nekretnini sukladno čl. 80.b st. 2. i 3. OZ (isto pravno stajalište zauzeto je u rješenju VSRH broj Rev-3062/2019-3 od 8. ožujka 2022.), te će u tom smislu u novoj odluci kojom će odlučiti o osnovanosti prijedloga za ovrhu i zahtjevu za naknadu troškova ovršnog i žalbenog postupka iznijeti razloge o svim odlučnim činjenicama za ocjenu osnovanosti prijedloga za ovrhu.

U Varaždinu 24. srpnja 2025.

Sutkinja

Sanja Bađun