Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europska avenija 7

31000 Osijek

P-397/2025-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A  N A  T E M E LJ U  P R I Z N A NJ A

Općinski sud u Osijeku, po sucu Marku Šimuniću, u pravnoj stvari tužitelja IŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po Krešimiru Arambašiću, odvjetniku u Osijeku, protiv tužene ĐŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanoj po odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Mišević i Jarić d.o.o. u Osijeku, radi utvrđenja nepostojećih ugovora o darovanju nekretnina, te uspostava ranijeg zk. stanja, izvan ročišta, 24. srpnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuju se nepostojećim i bez pravnih učinaka ugovori o darovanju nekretnina u kojima je navedeno da su zaključeni između tužene ĐŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u svojstvu daroprimatelja s jedne strane i ČŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u svojstvu darovatelja s druge strane i to

- ugovor o darovanju nekretnina od 25.8.2020, ovjerenih potpisa po javnom bilježniku Mirjana Borić iz Osijeka, broj OV-9195/2020, za nekretninu u 1/2 dijela, kč. br. [katastarska čestica], kuća br. 23 i dvor. [adresa] od 311 m2, ukupno 311 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina],

- ugovor o darovanju nekretnina od 25.8.2020, ovjerenih potpisa po javnom bilježniku Mirjana Borić iz Osijeka, broj OV-9197/2020, za nekretninu u cijelosti (1/1), kč. br. [katastarska čestica] oranica Grabik od 3353 m2, ukupno 3353 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina],

- ugovor o darovanju nekretnina od 25.8.2020, ovjerenih potpisa po javnom bilježniku Mirjana Borić iz Osijeka, broj OV-9204/2020, za nekretninu u 1/2 dijela, kč. br. [katastarska čestica] kuća, dvor. oranica Grabik od 3461 m2, ukupno 3461 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina],

koje sve nekretnine se vode upisane kod Općinskog suda u Osijeku u Zemljišnoknjižnom odjelu Osijek.

II. Uspostavlja se u zemljišnoj knjizi zemljišnoknjižnog odjela Osijek kod Općinskog suda u Osijeku, prijašnje zemljišnoknjižno stanje kakvo je bilo prije provedbe uknjižbe prava vlasništva tuženice ĐŠ,

-temeljem ugovora o darovanju nekretnina od 25.8.2020, ovjerenih potpisa po javnom bilježniku Mirjana Borić iz Osijeka, broj OV-9195/2020, i to na nekretnini kč. br. [katastarska čestica], kuća br. 23 i dvor. [adresa] od 311 m2, ukupno 311 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], tako da se u cijelosti briše pravo vlasništva u 1/2 dijela sa imena tužene ĐŠ, uz istovremeni upis/uknjižbu prava vlasništva u 1/2 dijela na ime ČŠ,

- temeljem ugovora o darovanju nekretnina od 25.8.2020, ovjerenog potpisa po javnom bilježniku Mirjana Borić iz Osijeka, broj OV-9197/2020, i to na nekretnini kč. br. [katastarska čestica] oranica grabik od 3353 m2, ukupno 3353 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], tako da se u cijelosti briše pravo vlasništva (1/1) sa imena tužene ĐŠ, uz istovremeni upis/uknjižbu prava vlasništva u cijelosti (1/1) na ime ČŠ,

- temeljem ugovora o darovanju nekretnina od 25.8.2020, ovjerenog potpisa po javnom bilježniku Mirjana Borić iz Osijeka, broj OV-9204/2020, i to na nekretnini kč. br. [katastarska čestica] kuća, dvor. oranica grabik od 3461 m2, ukupno 3461 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], tako da se u cijelosti briše pravo vlasništva u 1/2 dijela sa imena tužene ĐŠ, uz istovremeni upis/uknjižbu prava vlasništva u 1/2 dijela na ime ČŠ,

a što je tužena ĐŠ dužna trpjeti, te se provedba nalaže Zemljišnoknjižnom odjelu Osijek kod Općinskog suda u Osijeku po pravomoćnosti ove presude, kao i što se tužitelja IŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ovlašćuje temeljem ove presude po njezinoj pravomoćnosti da ishodi opisani upis/uknjižbu brisanja prava vlasništva tuženice uz istovremeni upis/uknjižbu prava vlasništva na ime ČŠ, u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tuženoj ĐŠ da tužitelju IŠ naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 550,00 EUR-a (petstopedeseteura), zajedno sa zateznom kamatom tekućom od 24. srpnja 2025. pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena i od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranjem ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, a za 3 postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana, dok se za preostalu razliku zatraženog troška tužitelj odbija.

IV. Odbija se zahtjev tužene ĐŠ za naknadu troškova ovog postupka u iznosu od 625,00 EUR (šestodvadesetpeteura), kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj je ovom sudu podnio tužbu navodeći kako radi utvrđenja nepostojećih ugovora o darovanju nekretnina, te uspostava ranijeg zk. stanja navodeći kako je tuženica bila u braku s pok. ČŠ, u kojem braku je rođeno dvoje zajedničke djece i to tužitelj HŠ i OŠ. Pokojni suprug tuženice ČŠ je bio uknjiženi vlasnik/suvlasnik nekretnina i to u 1/2 dijela, kč. br. [katastarska čestica], kuća br. 23 i dvor. [adresa] od 311 m2, ukupno 311 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], zemljišnoknjižni odjel Osijek, Općinski sud u Osijeku, u cijelosti ( 1/1), kčbr. [katastarska čestica] oranica grabik od 3353 m2, ukupno 3353 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], zemljišnoknjižni odjel Osijek, Općinski sud Osijek, u 1/2 dijela, kč. br. [katastarska čestica] kuća, dvor. oranica grabik od 3461 m2, ukupno 3461 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], zemljišnoknjižni odjel Osijek, Općinski sud Osijek, Navedene suvlasničke dijelove i vlasnički dio opisanih nekretnina tuženičinog supruga i oca tužitelja pok. ČŠ je tuženica krivotvorenjem isprava, zlouporabom osobne isprave i ovjeravanjem neistinitog sadržaja neosnovano i nezakonito stekla na svoje ime i vlasništvo u koje i danas dolazi upisana/uknjižena u cijelosti. Naime, tuženica je osobno i uz pomoć svojeg drugog sina OŠ krivotvorila tri ugovora o darovanju nekretnina na način da je sebe navela u ugovore na mjesto obdarenika/daroprimatelja, a svojeg supruga ČŠ na mjesto darovatelja time da je umjesto stvarnog vlasnika/suvlasnika nekretnina ČŠ lažno se u njegovo ime pred javnim bilježnikom predstavio sin OŠ prethodno otuđivši osobnu iskaznicu ČŠ pa su tako lažno sklopili tri ugovora o darovanju nekretnina i to ugovor o darovanju nekretnina od 25.8.2020, ovjerenih potpisa po javnom bilježniku Mirjana Borić, broj OV-9195/2020, za nekretninu u 1/2 dijela, kč. br. [katastarska čestica], kuća br. 23 i dvor. [adresa] od 311 m2, ukupno 311 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], ugovor o darovanju nekretnina od 25.8.2020, ovjerenih potpisa po javnom bilježniku Mirjana Borić, broj OV-9197/2020, za nekretninu u cijelosti (1/1), kč. br. [katastarska čestica] oranica grabik od 3353 m2, ukupno 3353 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], ugovor o darovanju nekretnina od 25.8.2020, ovjerenih potpisa po javnom bilježniku Mirjana Borić iz Osijeka, broj OV- 9204/2020, za nekretninu u 1/2 dijela, kč. br. [katastarska čestica] kuća, dvor. oranica grabik od 3461 m2, ukupno 3461 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i koje ugovore je tuženica provela u ZK. uknjiživši se na svoje ime i vlasništvo. Radi opisanih nezakonitih radnji tuženice i njezinog sina OŠ je vođen kazneni postupak u kojem su oboje proglašeni krivima pravomoćnom presudom Općinskog suda u Osijeku broj K- 781/2020, od 8.1.2021. radi počinjenja kaznenih djela krivotvorenje isprave iz članka 278. stavka 1. KZ/11., zlouporabe osobne isprave iz članka 280. KZ/11., te ovjeravanjem neistinitog sadržaja iz članka 281. stavka 1. KZ/11., te su osuđeni na zatvorske kazne koje su uvjetovane. ČŠ je preminuo dana **.**.2025. te u času smrti ne dolazi upisan/uknjižen u vlasništvo ovih nekretnina zbog opisanog u točki I. tužbe, tako da se ostavinski postupak u ovom trenutku niti ne provodi sukladno članku 215. Zakona o nasljeđivanju, a ukoliko i bude pokrenut, raspravljat će se samo o zaostatku mirovine, predmetno opisane nekretnine u ovom trenutku ne mogu biti ostavinska masa s obzirom da iste dolaze upisane na tuženicu. Tužitelj je sin pok. ČŠ, pa tako i nasljednik prvog nasljednog reda, te upisom/uknjižbom odnosno uspostavom ranijeg zemljišnoknjižnog stanja tužitelj bi naslijedio udio u ostavini (nekretninama) iza svojeg oca, zbog čega isti ima pravni interes za podnošenje ove tužbe, a samim time i aktivnu legitimaciju. S obzirom da pok. ČŠ nikada nije potpisao predmetno opisane ugovore o darovanju svojih nekretnina jer je njegov potpis krivotvoren, zloupotrijebljena je njegova osobna iskaznica, te je ovjeren neistinito sadržaj tih ugovora jasno je da u tim ugovorima nije bilo suglasnosti volja glede valjanog predmeta i pravne osnove odnosno ne postoje bitni sastojci ugovora zbog čega su predmetni ugovori nepostojeći ugovori bez ikakvih pravnih učinaka odnosno ne proizvode pravne posljedice, sve sukladno članku 247. 282 i dr. ZOO. Tužitelj dodatno ističe da pok. ČŠ nikada nije osnažio/odobrio ove ugovore, kao i što nepostojeći ugovori ne mogu konvalidirati. Tužitelj predlaže da se predmetni ugovori o darovanju nekretnina utvrde nepostojećim ugovorima bez pravnih učinaka kao i što zahtjeva uspostavu prijašnjeg zk. stanja kakvo je bilo prije provedbe ovih ugovora o darovanju. Dodatno ističe da je pok. ČŠ unazad nekoliko godina prije smrti kao i u vrijeme krivotvorenja njegovog potpisa na ugovorima (2020.) bio teško bolesna osoba, tuženica ga je držala "zarobljenog" u dvorišnom stanu, svu njegovu poštu je ona preuzimala, te nije dozvoljavala da ima kontakt s bilo kime, a jedan od dokaza ovih navoda je i upravo krivotvorina potpisa na ugovorima, zbog čega je tuženica i kazneno presuđena.

2. Tuženica je u odgovoru na tužbu navela kako priznaje tužbeni zahtjev u cijelosti i predlaže da sud sukladno članku 157. ZPP naloži tužitelju da joj naknadi troškove ovog postupka. Budući da je tuženica priznala tužbeni zahtjev bez upuštanja u raspravljanje o glavnoj stvari, u nastavku se samo očituje na neke od navoda iz historijata tužbe, kako bi bilo jasno da nije dala povoda pokretanju ovog spora, da je tužba podignuta obijesno, samo s ciljem stvaranja troškova, te da je zbog navedenih okolnosti nužno naložiti tužitelju snošenje troškova ovog postupka. Nesporno je da je pok. ČŠ (tuženičin suprug) bio zajedno sa tuženom suvlasnik predmetnih nekretnina. Ove nekretnine predstavljaju njihovu bračnu stečevinu. Nesporno je da je tuženica pravomoćno osuđena za krivotvorenje potpisa svog pok. supruga, ali presudom donesenom na temelju kaznenog naloga. Naime, kad je tuženica primila predmetni kazneni nalog, nije znala da ima mogućnost isticanja prigovora i provođenja kaznenog postupka pa prigovor na isti nije ni uložila, te je slijedom toga presuda K-781/20 donesena temeljem kaznenog naloga postala pravomoćna. Činjenica je da je pok. ČŠ znao za predmetnu presudu, znao je da je tuženica još od 2020. uknjižena kao samovlasnik predmetnih nekretnina i sve do smrti (2025. godine, punih 5 godina) nije ni pokušao ni namjeravao podignuti brisovnu tužbu kako bi predmetne nekretnine ponovno bile uknjižene na njegovo ime. Između tuženice i njenog pok. supruga postojala je suglasnost da predmetne nekretnine ostanu uknjižene kao samovlasništvo tuženice. No, kako je gore već napomenuto, tuženica nema namjeru ni sada ni u ovom postupku osporavati da je pravomoćno osuđena za krivotvorenje potpisa budući da je to činjenica, jednako kao i okolnost da pok. ČŠ nikada za života (punih 5 godina otkako je dobio saznanja o njenom upisu u ZK) nije tražio da se taj upis briše, niti da se ti ugovori utvrde nepostojećima. Nesporno je da je pok. ČŠ preminuo **.**.2025. i da se u ovom trenutku ne provodi ostavinska rasprava iza njega, no samo iz razloga jer ju nitko nije pokrenuo. Tužitelj je (kao zakonski nasljednik) imao i priliku i ovlaštenje zatražiti pokretanje ostavinske rasprave, na njoj istaknuti da predmetne nekretnine čine izvanknjižno vlasništvo pok. ČŠ, što bi mu tuženica i u ostavinskom postupku priznala, jednako kako je priznala i u ovom. Stoga, čak ni u ostavinskom postupku ne bi došlo do situacije da se ikojeg nasljednika mora upućivati u parnicu i zasigurno ne bi nastajali nepotrebni troškovi koje tužitelj pokušava stvoriti pokretanjem ovog postupka. Nesporno je da bi tužitelj naslijedio dio predmetnih nekretnina iza svog pok. oca, kao što će jednog dana naslijediti i iza tuženice (svoje majke). Ukoliko je tužitelju stalo da dio koji bi mu pripao iza pok. oca naslijedi odmah, tuženica se tome ne protivi (unatoč sporazumu tuženice i njenog pok. supruga da će predmetne nekretnine ostati uknjižene na njoj, a da će njihova zajednička djeca nasljeđivati imovinu nakon što i suprug i ona umru). Pok. ČŠ jest potpisao predmetne ugovore i bio je suglasan s tim da predmetne nekretnine budu uknjižene na tuženicu kao samovlasnika, no tuženica je osuđena za krivotvorenje njegova potpisa (pod okolnostima koje su gore navedene), a sve temeljem kaznene prijave koju je napravio upravo tužitelj, nastojeći na bilo koji način napakostiti svojim roditeljima budući da ih je optuživao kako mu nisu za života dali dovoljno imovine (onoliko koliko je tražio). No, kako je i ranije napomenuto, tužena nema namjeru (niti sada može) osporavati utvrđenja iz pravomoćne kaznene presude, niti ima namjeru svom sinu (tužitelju) išta uskratiti, pa ni dio koji bi mu pripao iza pok. oca. Stoga se slaže da sud predmetne ugovore utvrdi nepostojećima i da uspostavi zemljišnoknjižno stanje kakvo je bilo prije njihove provedbe. Tuženica osporava da je pok. ČŠ unazad nekoliko godina bio teško bolesna osoba kojega bi tužena držala „zarobljenog“ u dvorišnom stanu, kao i da bi preuzimala njegovu poštu. Naposljetku, tužitelj o tome ne može ni imati saznanja, budući da je tužitelj vrijeme proveo u zatvoru, a prilikom izlaska na slobodu bi učestalo maltretirao roditelje optužujući ih da mu nisu dovoljno pomogli i inzistirajući da mu za života poklone svoju imovinu (što su tužena i njen pok. suprug i učinili, plaćajući tužiteljeve dugove i poklanjajući velik dio imovine tužiteljevoj izvanbračnoj supruzi EŠ, budući da je tužitelj cijelo vrijeme imao blokirane račune i velike dugove te bi vrlo brzo ostao bez imovine koju bi mu poklonili). Nesporno je da tužitelj ima pravo na dio ostavine iza svog pok. oca. Tuženica mu to ne osporava, niti bi mu osporavala u ostavinskom postupku koji tužitelj nije pokrenuo (a mogao je) i u kojemu je mogao bez nepotrebnih troškova dobiti svoj dio ostavine. Sve ovo unatoč dogovoru tuženice i njenog pok. supruga da će ih djeca nasljeđivati nakon što oboje umru i unatoč tome što je tužitelju već velik dio imovine darovan. Iz tog razloga tuženica priznaje tužbeni zahtjev i predlaže sudu da tužitelju naloži snošenje troškova u ovom postupku, budući da mu tuženica nije dala povoda za pokretanje ovog postupka i bez ovog postupka je bila voljna (kao što je i sada voljna) dati pristanak na promjenu zemljišnoknjižnog stanja, a svoju tražbinu je tužitelj mogao ostvariti i kroz ostavinski postupak koji će se svakako morati provesti – dakle, bez ijednog troška koji je nastao podizanjem ove tužbe.

3. Tuženica je do zaključenja glavne rasprave priznala tužbeni zahtjev, pa je sud bez daljnjeg raspravljanja donio presudu kojom je prihvatio takav zahtjev (članak 331. stavak 1. i članak 338. stavak 5. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. – dalje u tekstu: ZPP), te je stoga donijeta odluka kao u točci I. i II. izreke ove presude.

4. Člankom 157. ZPP-a je propisano ako tuženik nije dao povod za tužbu i ako je prije nego što se upustio u raspravljanje o glavnoj stvari priznao tužbeni zahtjev, tužitelj će nadoknaditi tuženiku parnične troškove. Člankom 154. stavkom 1. ZPP je propisano stranka koja u cijelosti izgubi parnicu, dužna je protivnoj stranci i njezinu umješaču naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka. Umješač na strani stranke koja je izgubila parnicu, dužna je naknaditi troškove koje je uzrokovao svojim radnjama.

5. Kako bi sud odlučio o zahtjevu za trošku valja poći od toga da bi došlo do primjene članka 157. ZPP-a potrebno je da se ispune dvije pretpostavke i to da tuženik nije dao povod za tužbu, kao i da je tuženik priznao tužbeni zahtjev i to prije nego što se upustio u raspravljanje o glavnoj stvari. Sud je utvrdio kako je ispunjena druga pretpostavka (priznanje tužbenog zahtjev prije nego se upustio u raspravljanje), međutim prva pretpostavka, po mišljenju ovoga suda, nije ispunjena. Naime, tužena je prouzročila kazneno djelo (krivotvorenja isprava), te s takvim ispravama se upisala kao vlasnica u zemljišnim knjigama. Također čak i nakon što je kazneni postupak pravomoćno dovršen ista nije u razdoblju od preko 4 godine (od pravomoćnosti kaznene presude do pokretanja ovog postupka) poduzela niti jednu radnju (a niti je dokazala da je to pokušala) kako bi uspostavila ranije zemljišnoknjižno stanje, iako je znala da je upisana u zemljišnim knjigama kao vlasnica, odnosno suvlasnica predmetnih nekretnina i to na način da je počinila kazneno djelo. Stoga je ovaj sud utvrdio kako nije ispunjena prva pretpostavka iz članka 157. ZPP-a, odnosno da tuženica nije dala povoda za ovu tužbu.

6. Budući da je tuženica u cijelosti izgubila parnicu, a dala je povod za podnošenje predmetne tužbe, te sukladno vrijednosti predmeta spora na način kako je to u tužbi označio tužitelj, dužna je tužitelju naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka (članak 154. stavak 1. ZPP-a) i to za sastav tužbe sukladno Tbr. 7. toč. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 137/23. - dalje u tekstu: Tarifa) u visini od 250 bodova, te za pribavu zk. izvatka sukladno Tbr. 36. toč. 3. Tarife u visini od 25 bodova, odnosno ukupno 275 bodova, a što s obzirom na vrijednost boda ukupno iznosi 550,00 eura, te je stoga odlučeno kao pod točkom III. izreke ove presude.

7. Tužitelj je djelomično odbijen za sastav podneska od 30. travnja 2025., budući da isti sukladno članku 155. ZPP nije bio potreban za vođenje ove parnice, odnosno tužitelj se nije morao očitovati na podnesak tuženice kojim priznaje tužbeni zahtjev, a također tužitelj je djelomično odbijen za zatraženu razliku za pribavu zk. izvatka u iznosu od 20,00 eura, te sudskih pristojbi na tužbu budući da iste nisu niti plaćene, pa je stoga za preostalu razliku zatraženog troška tužitelj djelomično odbijen.

8. U odnosu na zatraženi trošak koji se odnosi na osiguranje nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere, ističe se kako je o istom trošku već odlučeno rješenjem ovog suda broj P-397/2025-2 od 26. ožujka 2025., dok u odnosu na trošak tužitelja odgovora na žalbu će odlučiti povodom žalbe na predmetno rješenje županijski sud sukladno članku 166. stavku 1. ZPP.

9. Tuženica je odbijena u cijelosti za naknadu troškova ovog postupka u iznosu od 625,00 eura, budući da je ista u cijelosti izgubila ovu parnicu, sukladno članku 154. stavku 1. ZPP. U odnosu na zatraženi trošak žalbe protiv ovosudnog rješenja broj P- 397/2025-2 od 26. ožujka 2025., o istom će također odlučiti županijski sud sukladno članku 166. stavku 1. ZPP. Stoga je valjalo odlučiti kao u točki IV. izreke ove presude.

10. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci ove presude (članak 338. stavak 5. ZPP-a).

Osijek, 24. srpnja 2025.

Sudac

Marko Šimunić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka iste. Žalba se predaje putem ovog suda, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud. Presuda na temelju priznanja može se pobijati zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka ili zbog toga što je izjava o priznanju dana u zabludi ili pod utjecajem prisile i prijevare (članak 353. stavak 3. ZPP-a).

Presudu na temelju priznanja stranke mogu pobijati zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP-a ili zbog toga što je izjava o priznanju, odnosno odricanju, dana u bitnoj zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare. Kad parnična stranka presudu na temelju priznanja pobija zbog toga što je izjava o priznanju ili odricanju dana u bitnoj zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare, stranka može u žalbi iznijeti i nove činjenice, te predložiti nove dokaze koji se tiču tih mana volje (članak 353. stavak 3. i 4. ZPP-a).

D ostaviti:

1. Punomoćniku tužitelja

2. Punomoćniku tuženice