REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-1399/2023-67

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu tog suda Dario Partl, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice KU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Davoru Laziću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Klinika za dječje bolesti Zagreb, Zagreb, Klaićeva 16, OIB: 70641763756, uz umješača Republiku Hrvatsku, zastupanu po Općinskom građanskom državnom odvjetništvu, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene 10. lipnja 2025. u prisutnosti punomoćnika tužiteljice Hrvoje Novak, odvjetnika, i u odsutnosti uredno pozvanog tuženika i umješača, 24. srpnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Klinici za dječje bolesti Zagreb sa sjedištem u [adresa], OIB: 70641763756, isplatiti tužiteljici KU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 35,00 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 16. studenog 2015. do 31. prosinca 2022. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. godine do 29. prosinca 2023. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja, koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. godine do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke izuzev isplate zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, sadržanih u dosuđenom bruto iznosu, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku Klinika za dječje bolesti Zagreb, Zagreb, Klaićeva 16, OIB: 70641763756 naknaditi tužiteljici KU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] trošak parničnog postupka u iznosu od 2.566,63 eur sa zakonskim zateznim kamatama tekućom od 25. srpnja 2025. do isplate prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Presudom ovog suda poslovni broj Pr-5889/18 od 21.2.2020. naloženo je tuženiku isplatiti tužiteljici iznos od 29.606,07 kn s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, za razdoblje od rujna 2015. do ožujka 2017. s osnove neisplaćenih dodataka za posebne uvjete rada, za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi, za znanstveni stupanj te za prekovremeni rad te daljnji iznos od 3.882,46 kn na ime manje obračunatog iznosa naknade plaće za godišnji odmor, s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.

2. Protiv navedene presude žalbe su uložili tuženik i umješač, a odlučujući o istima Županijski sud u Rijeci je presudom poslovni broj Gž R-440/2020 od 21.10.2020. odbio kao neosnovanu žalbu tuženika i umješača, osim u dijelu dosuđene zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak, sadržanog u dosuđenim iznosima glavnice iz točke I. i II. izreke presude te je u odnosu na navedeno preinačena prvostupanjska presuda na način da je tužbeni zahtjev odbijen u točkama I i II izreke, kojima se nalaže tuženiku isplatiti zateznu kamatu na iznos poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak, sadržanog u iznosu dosuđene glavnice od 29.606,07 kn i 3.882,46 kn.

3. Protiv presude Županijskog suda u Rijeci umješač je uložio reviziju, a odlučujući o istoj Vrhovni sud Republike Hrvatske je rješenjem poslovni broj Rev- 981/2021 od 16.5.2023. ukinuo citirane presude Županijskog suda u Rijeci i Općinskog radnog suda u Zagrebu u dijelu kojim je naloženo tuženiku isplatiti tužiteljici iznos od 1.598,60 kn s osnove prekovremenog rada, s pripadajućim zateznim kamatama, te u dijelu u kojem je odlučeno o troškovima postupka, uz obrazloženje da je sporno tumačenje odredbe čl. 51 st. 10 KU/13, odnosno istovjetne odredbe čl. 49 st. 10 KU/19. Navedene odredbe glase: "redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40 satnog radnog tjedna. Mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana u tekućem mjesecu s 8 sati." Tijekom postupka postavilo se pitanje tumačenja odredbi čl. 51 st. 10 KU/13 i domašaja tog tumačenja po Zajedničkom povjerenstvu za tumačenje Kolektivnog ugovora, odnosno jesu li ista obvezujuća. Po shvaćanju Vrhovnog suda RH, s obzirom na odredbu čl. 19 st. 6 KU/13, prema kojoj tumačenja povjerenstva imaju pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora, sud je u primjeni KU/13 vezan tumačenjima Zajedničkog povjerenstva, a isto je odredbu čl. 51 st. 10 KU/13 tumačilo dva puta. Na 23. sjednici od 1.7.2015. donijet je Zaključak broj 148 koji glasi: "Sukladno KU, mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana, bez blagdana, subota, i nedjelja, u tekućem mjesecu s osam sati. Svi sati odrađeni iznad te satnice predstavljaju prekovremeni rad." Zajedničko povjerenstvo za tumačenje KU-a na sjednici 21.12.2015. donijelo je Zaključak broj 153 koji glasi: "Sukladno KU, redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40 satnog radnog tjedna. Mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana, bez subota i nedjelja, u tekućem mjesecu s 8 sati. Prekovremenim radom smatra se svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Ovim Zaključkom stavljaju se izvan snage Zaključci broj 21, 48 i 148." Zaključak 153 se u bitnom razlikuje od Zaključak 148, a prema Zaključku broj 169 Zajedničkog povjerenstva, Zaključci povjerenstva imaju pravnu snagu i učinke KU-a od dana stupanja na snagu KU-a, a izmijenjeni Zaključci povjerenstva imaju pravnu snagu i učinke KU-a od dana donošenja te izmjene. KU za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja stupio je na snagu 1.12.2013. te se tumačenje odredbe čl. 51 st. 10 KU/13, doneseno po povjerenstvu pod brojem 148, primjenjuje od njegova stupanja na snagu. Međutim, budući je tumačenje broj 148 izmijenjeno tumačenjem broj 153, i to 21.12.2015., od 21.12.2015. primjenjuje se to tumačenje. Slijedom navedenog. potrebno je za sporno razdoblje primijeniti Zaključak broj 148 do 20.12.2015., a nadalje Zaključak broj 153, vezano za utvrđivanje prekovremenih sati.

4. Tužiteljica u tužbi navodi da je u radnom odnosu kod tuženika od 17.08.2015. godine i to na radnom mjestu doktor medicine, liječnik specijalist a rad joj je zbog prirode posla bio organiziran, između ostalog, i u smjenama, dvokratno, noću, vikendima – subotom nedjeljom, blagdanom, prekovremeno. Plaća tužiteljice, odnosno određena uvećanja plaće i ostala prava radnika regulirana su Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (Narodne novine 143/13, 96/15 i 29/18 ). Pri određenim uvećanjem plaće i ostalim pravima radnika koje tuženik nije poštivao, i to počevši od 17. kolovoza 2015. godine tuženik nije evidentirao, a posljedično tome nije isplaćivao naknadu za cjelokupni prekovremeni rad u mjesecima u kojima je blagdan ili drugi neradni dan „padao na standardni“ radni dan od ponedjeljka do petka (prema čl. 51. st., 9, 10 i 11 KU, odnosno čl. 49. st. 9, 10 i 11 KU NN29/18 sve u vezi s odredbama Zakona o blagdanima spomendanima i neradnim danima u RH). Naime, tužiteljici u tom slučaju uz osnovnu plaću, uvećanu za naknadu za blagdan, pripada naknada za prekovremene sate ako bi zbroj stvarno odrađenih sati na kraju mjeseca prelazio mjesečni fond radnih sati.

5. U spornom razdoblju ima se primijeniti Zaključak broj 148 Zajedničkog povjerenstva za tumačenje odredaba KU prema kojem mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana, bez blagdana, subota i nedjelja, u tekućem mjesecu s 8 sati, a svi sati određene iznad te satnice predstavljaju prekovremeni rad.

6. Slijedom navedenog, nakon provedenog knjigovodstveno financijskog vještačenja i dopunskog knjigovodstveno financijskog vještačenja, tužiteljica predlaže da sud naloži tuženiku da joj isplati s osnove prekovremenog rada iznos od 35,00 eur, za razdoblje do stupanja na snagu Zaključka broj 153 Zajedničkog povjerenstva za tumačenje odredaba KU-a, sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 16.11.2015. do isplate.

7. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da u cijelosti osporava tužbu i tužbeni zahtjev tužiteljice, budući je razvidno da polazi od potpuno pogrešnih premisa. Tuženik ističe kako je naknada plaće za prekovremeni rad tužiteljici obračunata u cijelosti sukladno odredbama KU za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 143/13 KU). Prema KU plaću radnika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću. Osnovna plaću radnika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova , radnog mjesta na koji je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Prekovremeni rad izračunava se tako da se samo osnovna plaća radnika , bez dodataka, podijeli s mjesečnim fondom sati, te se dobiva vrijednost sata rada osnovne plaće za taj mjesec i ona se uvećava za 50%, te množi s brojem sati prekovremenog rada radnika. Tuženik je u cijelosti pravilno postupio kada je tužiteljici naknadu za prekovremeni rad izračunao tako da je osnovnu plaću uvećao za dodatak za prekovremeni rad, a bez ostalih dodataka. Tuženik je, sukladno čl.196. ZR ispunjavao i ispunjava obveze iz KU u dobroj vjeri, poštujući u cijelosti njegove odredbe i obvezna tumačenja.

8. Umješač navodi u odgovoru na tužbu da je za uređenje plaća u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja u Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja iz 2013. g. ključna odredba čl. 47. Plaća se prema odredbi st. 1. utvrđuje kao plaća u diferenciranom dijelu osnovne plaće i plaće sa dodacima na osnovnu plaću. Pri tome osnovnu plaću radnika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova za svako pojedino radno mjesto, osnovice za izračun plaća, i to uvećane za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža, a pojmom osnovna plaća označava se ona mjesečna plaća koja je ostvarena u redovnom mjesečnom fondu radnih sati , bez dodataka i uvećanja, te se sati prekovremenog rada plaćaju posebno i uvećano. Zajedničko povjerenstvo za tumačenje odredaba KU-a za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja iz 2013. g. višekratno je Zaključcima 98. i 95. ("za prekovremeni rad iznad ukupnog mjesečnog fonda radnih sati plaća se obračunava sukladno čl. 51. st. 1. po st. 4. KU, odnosno uvećava se za 50% na osnovnu plaću radnika bez primjene položajnih dodataka") te 106 ("osnovica za izračun plaće je odnosna plaća bez dodataka na plaću") izrijekom utvrdilo kako se dodaci i uvećanja plaće obračunavaju na osnovnu plaću, i to bez prethodno obračunatih drugih dodataka.

9. Tuženik i umješač predlažu odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

10. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u ugovor o radu na neodređeno vrijeme (list 10-12 spisa) , odluku o plaći (list 12 spisa), platne liste ( list 93 spisa), proveden je dokaz financijskim vještačenjem (list 96-103 spisa), dopunskim financijskim vještačenjem (list 291-293 spisa), te izvršen uvid u cjelokupnu dokumentaciju.

11. Cijeneći rezultate dokaznog postupka prema odredbi čl. 8 Zakona o parničnom postupku (u daljnjem tekstu ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice osnovan.

12. Sud je dopustio stupanje u parnicu trećoj osobi - Republici Hrvatskoj kao umješaču temeljem čl. 206 Zakona o parničnom postupku.

13. Među strankama nije sporno da je tužiteljica u utuženom razdoblju radila kod tuženika, i to na radnom mjestu doktor medicine, liječnik specijalist, a koje radno mjesto je vidljivo i iz u spisu priležećih obračunskih plaća tužiteljice.

14. Među strankama je sporan pravni osnov potraživanja tužiteljice, a sporna je i visina tužbenog zahtjeva.

15. KU za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 143/13) bio je zaključen 02.12.2013.g., na vrijeme od 4 godine. U čl. 47 KU-a propisano je da plaću radnika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću, a da osnovnu plaću radnika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Osim toga je ovom odredbom propisano da su dodaci na osnovnu plaću: stimulacija, dodaci za posebne uvjete rada, dodaci i uvećanja plaća. Nadalje, čl. 51 citiranog KU- a propisano je da se osnovna plaća uvećava za rad noću 40%, za rad subotom 25%, za rad nedjeljom 35%, prekovremeni rad 50% te za rad u drugoj smjeni 10%, ako radnik radi u smjenskom radu ili u turnusima (st. 1). Nadalje, noćni rad je u pravilu rad radnika u vremenu između 22 sata uvečer i 6 sati ujutro idućeg dana (st. 7), dok za rad u dane blagdana, neradnih dana utvrđenih zakonom i rad na dan Uskrsa radnik ima pravo na plaću uvećanu za 150% (st. 8). Nadalje, prekovremenim radom smatra se svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati (st. 9). Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40-satnog radnog tjedna te da mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana u tekućem mjesecu s 8 sati (st. 10). Osim toga, čl. 51 KU-a u st. 12 propisuje da se dodaci iz stavka 1. i 8. toga članka međusobno ne isključuju.

16. Sukladno čl. 5 Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj (NN 33/96, NN 13/02, NN 136/02, NN 112/05, NN 59/06, NN 55/08, NN 74/11 i NN 130/11), zaposlenici u dane blagdana imaju pravo na naknadu plaće.

17. Zajedničko povjerenstvo za tumačenje odredaba KU-a donijelo je Zaključak broj 148 na 23. sjednici 1.7.2015., vezano za prekovremene sate, koji glasi: "Sukladno Kolektivnom ugovoru, mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana, bez blagdana, subota i nedjelja, u tekućem mjesecu s osam sati. Svi sati odrađeni iznad te satnice predstavljaju prekovremeni rad."

18. Prema Zaključku Zajedničkog povjerenstva za tumačenje KU/13 broj 169 Zaključci povjerenstva imaju pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora od dana stupanja na snagu Kolektivnog ugovora, a izmijenjeni Zaključci povjerenstva imaju pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora od dana donošenja te izmjene. Sukladno navedenom, Zaključak broj 148 primjenjuje se od dana stupanja na snagu KU/13 odnosno od 1.12.2013. sve do donošenja Zaključka broj 153 od 21.12.2015., kojim je bitno izmijenjen Zaključak broj 148.

19. Iz dopunskog nalaza i mišljenja vještaka Petre Blašković od 10.2.2025. proizlazi da potraživanje po osnovi prekovremenog rada iznosi 35,00 eura, ukoliko se primjenjuje Zaključak broj 153, odnosno nema potraživanja tužiteljice po osnovi prekovremenog rada od 21.12.2015. od kada se primjenjuje taj Zaključak. Iz dopunskog nalaza i mišljenja razvidno da je utvrđeno potraživanje s naslova prekovremenog rada od 35,00 eura za listopad 2015. (tabela 3 dopunskog nalaza i mišljenja) kada je bio u primjeni Zaključak broj 148.

20. Na dopunski nalaz i mišljenje vještaka Petra Blašković, parnične strane i umješač nisu imali prigovora.

21. Sud u cijelosti prihvaća dopunski nalaza i mišljenje vještaka Petre Blašković kao stručan i objektivan, jer je vještak na temelju dokumentacije koja prileži spisu u cijelosti odgovorila na zadatak koji je dobila od suda, na način da izvrši izračun potraživanja tužiteljice s naslova prekovremenog rada uz primjenu Zaključka broj 153 Zajedničkog povjerenstva za tumačenje odredaba KU-a, a kako proizlazi iz dopunskog nalaza i mišljenje, nakon stupanja na snagu Zaključka broj 153 od 21.12.2015. nema potraživanja tužiteljice po navedenoj osnovi, a utvrđeno je potraživanja u visini od 35,00 eura za prethodno razdoblje (za listopad 2015.), dok je na snazi bio Zaključak broj 148.

22. Slijedom svega naprijed navedenog utvrđeno je da je osnovano potraživanje tužiteljice po osnovi prekovremenog rada u visini od 35,00 eura bruto te tužiteljica ima pravo na navedeni iznos potraživati zakonsku zateznu kamatu koja teče od 16-og u idućem mjesecu, odnosno od 16.11.2015., slijedom čega je usvojen tužbeni zahtjev onako kako je postavljen u podnesku tužiteljice od 17.3.2025.

23. Odluka o zakonskoj zateznoj kamati temelji se na čl. 29. st. 1 ZOO, a odluka o kamatnoj stopi temelji se na odredbi čl. 29 st. 2 ZOO-a (NN 35/05) i na članku 3. ZID ZOO (NN 78/15), a od 1.1.2023. do isplate na Uredbi o izmjenama Zakona o obveznim odnosima (NN 156/22).

24. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1 ZPP-a, u svezi s čl. 155 ZPP-a, a isti je odmjeren prema važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, a prema zadnje istaknutoj vrijednosti predmeta spora. U trenutku donošenja prvostupanjske presude Pr-5889/18 vrijednost predmeta spora iznosila je 33.488,53 kn / 4.444,69 eura. Ovom presudom Pr-1399/2023 tužiteljica je uspjela u cijelosti s tužbenim zahtjevom, za iznos od 35,00 eura / 245,70 kn. Kada se uzme u obzir navedeno, razvidno je da tužiteljica nije uspjela samo s neznatnim dijelom tužbenog zahtjeva, odnosno nije uspjela u omjeru od 4%, slijedom čega je na temelju odredbe čl. 154 st. 5 ZPP-a sud odlučio da je tuženik dužan naknaditi tužiteljici u cijelosti parnični trošak. Trošak se sastoji od troškova zastupanja tužiteljice po punomoćniku odvjetniku, i to sastav tužbe 100 bodova (tbr. 7 toč. 1), za podneske od 15.02.2019.g, 25.02.2019, 21.06.2019 i 03.10.2019 .100 bodova (tbr. 8 toč. 1), te ročišta 25.02.2019,23.09.2019 i 14.11.2019. godine svaki po 100 bodova (tbr. 8 toč. 3),. Tužitelju, je ukupno priznato 800 bodova, do donošenja prvostupanjske presude Pr-5889/18, a nadalje sukladno vrijednosti predmeta spora od 35,00 eura za ročište 27.11.2024. i 10.6.2025., po 25 bodova OT za svako ročište te za podnesak 20.2.2025. 6,25 bodova OT (tbr. 8/4) i podnesak 17.3.2025. 25 bodova OT (tbr. 8/1) te za pristup na ročište za objavu presude 12,5 bodova OT (trb. 9/3) što ukupno iznosi 893,75 bodova OT, što s paušalom 2 eura za jedna bod iznosi 1.787,50 eura, a uz PDV 2..234,37 eura.

25. Na navedeni iznos treba pridodati i iznos plaćenog predujma za financijsko vještačenje od ukupno 332,26 eura, budući je provedba ovih dokaza bila neophodna za ishod parnice, slijedom čega parnični trošak priznat tužitelju iznosi 2.566,63 eura.

26. Tužiteljici nisu priznati u parnični trošak podnesci s nadnevcima, 21.03.2019. i 03.10. 2019 g. jer nisu bili potrebni za vođenje postupka.

27. Slijedom svega iznesenog, valjalo je odlučiti kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 24. srpnja 2025.

Sudac:

Dario Partl

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana, računajući od dana dostave prijepisa ove presude. Žalba se podnosi Županijskom sudu, putem ovog suda, pismeno u četiri jednaka primjerka.

DNA:

1. Tužiteljici po punomoćniku

2. Tuženiku