Baza je ažurirana 08.06.2026. zaključno sa NN 43/26  EU 2024/2679

 

Pristupanje sadržaju

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] L 5

Poslovni broj: Us I-1491/2024-7

U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dariji Pugel, uz sudjelovanje zapisničarke Snježane Vukašinović, u upravnom sporu tužitelja 1. LJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], i 2. SJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], koje oboje zastupaju opunomoćenici iz Odvjetničkog društva Čohilj i partneri d.o.o., odvjetnici u Puli, Dalmatinova 4, p rotiv tuženika Državnog inspektorata, OIB: 33706439962, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Ispostave u Pazinu, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8, radi uklanjanja , 24. srpnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu, KLASA: UP/I-362-02/24-02/463, URBROJ: 443-02-02- 20-24-8 od 7. kolovoza 2024.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem tuženika KLASA: UP/I-362-02/24-02/463, URBROJ: 443-02- 02-20-24-8 od 7. kolovoza 2024. naređeno je tužiteljima da u roku od 15 dana uklone bespravno izgrađenu stambenu građevinu predgotovljenog tipa tlocrtnih dimenzija 8,10 x 2,50 m, visine 2,50 m, s natkrivenom terasom tlocrtnih dimenzija 2,65 x 2,50m, visine prizemlja, te pomoćnu građevinu, drvenu, tlocrtnih dimenzija 2,00 m x 1,40 m, visine 2,0 m, sve izgrađeno na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], bez građevinske dozvole, izvan građevinskog područja, na tlu oznake "ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište" (t. 1.), te je utvrđeno da je postavljanjem službenog znaka 11. travnja 2024. obustavljeno daljnje građenje/izvođenje radova na predmetnoj nekretnini, koja je obustava na snazi do izvršnosti rješenja o obustavi inspekcijskog postupka izvršenja rješenja (toč. 2.), uz ostala popratna utvrđenja i upozorenja (toč. 3. -7.).

2. Osporavajući zakonitost pobijanog rješenja tuženika, tužitelji u tužbi ističu da im nije dana mogućnost sudjelovanja i očitovanja, budući da protivno čl. 68. st. 3. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine" broj 47/09, 110/21, dalje: ZUP) nisu obaviješteni o održavanju očevida i provođenju inspekcijskog nadzora. Ističu da sporni objekt stambene namjene predstavlja pokretninu (mobilnu kućicu) koja nije čvrstom vezom povezana s tlom, dok drveni objekt predstavlja jednostavnu građevinu, te da stoga za postavljanje istih nije bila potrebna izvršna građevinska dozvola, pa posljedično tuženik nije nadležan za uklanjanje istih, pri čemu predlažu da Sud izvrši uvid u ovosudni spis posl.br. Us I-19/2024. Nastavno ističe da su tužitelj slovenski državljani koji govore i razumiju slovenski jezik, dok hrvatski jezik ne govore i ne razumiju, te je u postupku povrijeđeno njihovo pravo na služenje materinjim jezikom. Zaključno ističu da je inspekcijskim nadzorom utvrđeno da se ne izvode građevinski radovi, te da je stoga nezakonito postavljen službeni znak kojim se obustavlja daljnje građenje. Tužbenim zahtjevom predlažu da Sud poništi pobijano rješenje tuženika i tuženika obveže na naknadu troškova upravnog spora tužiteljima.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje kod navoda iz osporenog rješenja te predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva kao neosnovanog.

4. U tijeku spora održana je rasprava na ročištu održanom dana 26. lipnja 2025., i to na temelju čl. 91. st. 3. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 36/24, dalje: ZUS) u odsutnosti uredno pozvanih stranaka, koje svoj izostanak nisu opravdale, čime se smatra da je strankama u smislu čl. 6. ZUS dana mogućnost očitovanja o svim zahtjevima i navodima druge strane te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koji su predmet ovog upravnog spora.

5. U cilju ocjene zakonitosti osporavanoga rješenja tuženika Sud je u tijeku spora izvršio uvid u dokumentaciju koja prileži spisu predmeta upravnog postupka i ovog spora. Sud nije prihvatio dokazne prijedloge tužitelja da se u sporu provede očevid na licu mjesta te da se tužitelji saslušaju u svojstvu stranke, smatrajući da se činjenice i okolnosti koje su pravno relevantne za odluku o zakonitosti pobijanog rješenja tuženika mogu utvrditi na temelju materijalne dokumentacije koja prileži spisu i navoda samog tužitelja, a što će biti razvidno iz nastavka obrazloženja ove presude.

6. Na temelju razmatranja svih spornih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je ocijenio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

7. Iz spisa upravnog postupka proizlazi da je nadležni građevinski inspektor dana 11. travnja 2024. na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], proveo inspekcijski nadzor o čemu je sastavljen Zapisnik, KLASA: UP/I-362-02/24-02/463, URBROJ: 443-02-02-20-24-1 (dalje: zapisnik). Iz zapisnika proizlazi da je neposrednim opažanjem inspektora utvrđeno da se na navedenoj nekretnini nalazi izgrađena stambena građevina predgotovljeno tipa, s natkrivenom terasom, kao i pomoćna drvena građevina, detaljnije opisane u tom zapisniku. Nastavno, iz zapisnika i fotografija priloženih zapisniku proizlazi da se radi o predgotovljenoj mobilnoj kućici, koja je postavljen na pripremljenu podlogu, te putem natkrivene terase ugrađena u tlo. Nastavno je izvršenim uvidom u Prostorni plan uređenja Grada Umaga utvrđeno kako se navedena nekretnina nalazi izvan građevinskog područja, na tlu oznake "ostalo poljoprivredno tlo – šume i šumsko zemljište". Također, izvršen je uvid u dokumentaciju nadležnog Odjela za komunalni sustav i prostorno planiranje Grada Umaga te je utvrđeno da za građenje predmetne građevine nije izdana izvršna građevinska dozvola. Predmetni Zapisnik s prilozima dostavljen je tužiteljima zajedno s dopisom od 24. travnja 2024. kojim ih se poziva da se očituju o svim činjenicama i okolnostima relevantnim za rješavanje konkretne upravne stvari. Na poziv javnopravnog tijela tužitelji su 28. lipnja 2024. dostavili očitovanje putem opunomoćenika (odvjetnika), istaknuvši u bitnome jednake navode kao i ovome sporu, uz napomenu da su objekti postavljeni 2019. godine.

8. Među strankama nije sporan opis i lokacija spornih objekata (građevina), kao i da su tužitelji vlasnici odnosno investitori istih. Međutim, sporno je, predstavlja li predgotovljeni objekt stambene namjene građevinu, jesu li tužitelji za gradnju bili dužni ishoditi građevinsku dozvolu, te je li građevinski inspektor bio nadležan naložiti uklanjanje istih. Također je sporno je li tužiteljima u postupku omogućeno sudjelovanje i očitovanje u postupku, te je li povrijeđeno njihovo pravo na služenje vlastitim jezikom. Konačno, sporno je, je li tuženik zakonito naredio obustavu daljnjeg građenja.

9. Prema članku 106. Zakona o gradnji ("Narodne novine" br. 153/13, 20/17, 39/19, 125/19) građenju građevine se može pristupiti samo na temelju pravomoćne ili izvršne građevinske dozvole, osim izuzetaka propisanih odredbama članaka 128. -130. tog zakona, koje su precizirane odredbama Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ("Narodne novine" br. 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20, 74/22, 155/23, dalje: Pravilnik.)

10. Prema odredbi čl. 3. st. 1. t. 11. Zakona o gradnji, građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem.

11. Prema stavu ovoga Suda, predgotovljeni objekt iz predmeta ovoga spora, opisan kao u izreci osporenog rješenja i zapisniku o obavljenom inspekcijskom nadzoru te prikazan na fotografijama koje se nalaze u spisu predmeta upravnog postupka, predstavlja građevinu u smislu citirane odredbe čl. 3. st. 1. t. 11. Zakona o gradnji. Naime, riječ je o sklopu koji je nastao građenjem koji je izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda budući da je na prethodno opisani način izvedena i natkrivena terasa, koja je kao takva postavljena na pripremljenu podlogu. Pritom se ističe kako činjenica mobilnosti konstrukcije nije odlučna jer trajna povezanost konstrukcije s tlom nije zakonom propisani uvjet za određenje pojma građevine (tako i u presudi Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Usž-3111/22 od 2. prosinca 2022). S tim u vezi valja istaknuti da mobilne kućice, glamping kućice, kiosci i sl., kada se postave na određeno mjesto te se povezuju s tlom izvedbom građevinskih radova ili ugradnjom instalacija i uređaja tako da postaju sastavni dio građevine i ne mogu se bez uklanjanja ili bez utjecaja na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu odvojiti od građevine, nesumnjivo predstavljaju građevine sukladno pojmovima iz propisa o gradnji (tako i Visoki upravni sud Republike Hrvatske poslovni broj Usž-2777/2024-2 od 26. ožujka 2025.).

12. Što se tiče drvene (pomoćne) građevine, pravilan je zaključak tuženika da se također radi o građevini za čije je građenje potrebno ishoditi izvršnu građevinsku dozvolu. Naime, sukladno čl. 4. st. 1. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ("Narodne novine" br. 112/17, 34/18, 36/19) važećeg u vrijeme kada je po navodima tužitelja izgrađena predmetna građevina (2019. godine), bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom, može se graditi pomoćna građevina koja se gradi na građevnoj čestici postojeće zgrade, odnosno na građevnoj čestici zgrade za koju postoji akt kojim se odobrava građenje. Budući da k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ne predstavlja građevnu česticu postojeće zgrade, budući da na istoj nije izgrađena zakonita građevina, to se navedena odredba Pravilnika ne može primijeniti na konkretnu situaciju.

13. Stoga je riječ o građevinama u smislu citirane odredbe Zakona o gradnji, koje se ne mogu podvesti pod iznimke iz čl. 128. -130. Zakona o gradnji, odnosno Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, te se stoga gradnji spornih građevina moglo pristupiti tek na temelju pravomoćne ili barem izvršne građevinske dozvole.

14. Nadalje, tužitelji osporavaju i nadležnost tuženika u konkretnom predmetu. Međutim, budući da je Sud utvrdio da je u postupku koji je prethodio donošenju osporenog rješenja pravilno utvrđeno da se radi o građevini koja se može graditi samo na temelju građevinske dozvole, to je za provođenje inspekcijskog nadzora u svezi zakonitosti gradnje nadležna građevinska inspekcija u skladu s odredbom čl. 3. st. 1. u svezi s čl. 103. Zakona o Državnom inspektoratu ("Narodne novine" broj 115/18, 110/21 i 67/23). Pritom nije relevantno pozivanje tužitelja na ovosudni spis posl.br. UsI-19/2024, budući da je isti okončan presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Usž-3730/2024-3 kojom je odbačena tužba tužitelja (jedinice lokalne samouprave).

15. Nastavno, prema odredbi čl. 113. st. 1. t. 1. Zakona o Državnom inspektoratu, u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole.

16. Budući da tužitelji za gradnju spornih građevina nisu ishodili akt za gradnju odnosno pravomoćnu ili izvršnu građevinsku dozvolu u smislu citirane odredbe čl. 106. Zakona o gradnji, to je tužiteljima zakonito osporenim rješenjem naređeno uklanjanje istih na temelju citirane odredbe čl. 113. st. 1. t. 1. Zakona o Državnom inspektoratu.

17. Nastavno, ne mogu se prihvatiti kao osnovani navodi tužitelja da im u postupku nije omogućeno sudjelovanje i očitovanje, kao i da je povrijeđeno njihovo pravo na služenje vlastitim jezikom. Naime, tužiteljima je dostavljen zapisnik s inspekcijskog pregleda zajedno s pozivom na očitovanje, koja su pismena sukladno čl. 14. ZUP-a, koja propisuje da se postupak vodi na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu, zakonito sastavljena na hrvatskom jeziku. Osim toga, tužitelji su i u postupku i u ovome sporu zastupani po kvalificiranom opunomoćeniku, odvjetniku registriranom u Hrvatskoj odvjetničkoj komori, koji poznaje hrvatski jezik i pismo, te se stoga ne može prihvatiti prigovor tužitelja. Stoga proizlazi da je tužitelju prije donošenja pobijanog rješenja omogućeno očitovanje o svim relevantnim okolnostima i sudjelovanje u postupku (tako i Visoki upravni sud Republike Hrvatske u presudi posl.br. Usž-915/2024-2 od 6. studenog 2024., Usž-3719/2024-2 od 20. studenog 2024.).

18. Pritom nije postojala obveza nadležnog inspektora da tužitelje obavijesti o provođenju inspekcijskog pregleda i pozove na sudjelovanje u istome, budući da navedena radnja ne predstavlja dokaznu radnju u smislu čl. 68. ZUP-a o kojoj je stranku potrebno prethodno obavještavati i bez čije se u prisutnosti (osim u iznimnim slučajevima) ne može provesti; već predstavlja procesnu radnju koju nadležni građevinski inspektor provodi u svrhu utvrđivanja postojanja uvjeta za pokretanje postupka po službenoj dužnosti, odnosno u svrhu utvrđenja postojanja bespravne gradnje. Stoga nije nužno pozivanje niti prisustvo stranke prilikom provođenja navedene radnje, već je za zakonitost postupanja potrebno da se stranci omogući očitovanje o činjenicama i okolnostima utvrđenima prilikom provođenja te radnje, a što je u konkretnom slučaju i učinjeno.

19. Zaključno, neosnovani su i prigovori tužitelja glede izrečene mjere obustave daljnjeg građenja. Naime, iz dokumentacije u spisu proizlazi da predmetno građenje nije prijavljeno, pa je stoga zakonito tuženik na temelju čl. 119. u svezi čl. 113. st. 2. Zakona o Državnom inspektoratu izrekao mjeru obustave građenja, te navedeno utvrdio pobijanim rješenjem.

20. Stoga Sud nalazi da se pobijano rješenje tuženika ne može ocijeniti nezakonitim niti po jednoj zakonskoj osnovi, pa je tužbeni zahtjev na čl. 116. st. 1. ZUS-a valjalo odbiti kao neosnovan.

21. Odluka o trošku temelji na odredbi čl. 147 st. 1. ZUS-a, pa tužiteljima, koji su u cijelosti izgubili predmetni upravni spor, ne pripada pravo na naknadu troškova spora.

U Rijeci 24. srpnja 2025.

Sutkinja

Daria Pugel

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (čl. 126. st. 6. ZUS-a).

DNA:

- opunomoćenicima tužitelja odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Čohilj i partneri, Pula, Dalmatinova 4

- tuženiku Državnom inspektoratu, Područnom uredu Rijeka, Službi građevinske inspekcije, Ispostavi u Pazinu, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu