Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

Poslovni broj Gž Zk-87/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, po sucu Jasminki Pavković, u zemljišnoknjižnoj stvari predlagateljice ŽC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Mišo Živaljić, odvjetnik u Splitu, radi pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući o žalbi predlagateljice protiv rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj Z-51991/2023 od 29. kolovoza 2024., 24. srpnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba predlagateljice ŽC i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj Z-51991/2023 od 29. kolovoza 2024.

II. Nalaže se Općinskom sudu u Splitu – zemljišnoknjižnom odjelu brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga upisane pod poslovnim brojem Z-51991/2023 u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

Obrazloženje

1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem odbija se prijedlog za pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] ZU 539 k. o. [katastarska općina] te čest. zem. [katastarska čestica] ZU 1949 k. o. [katastarska općina] (st. I. izreke). Nadalje, rješenjem nalaže se upis zabilježbe odbijanja prijedloga za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka u ZU 539 i 1949 k. o. [katastarska općina] te se provedba nalaže zemljišnoknjižnom odjelu u Splitu (st. II. i st. III. izreke).

2. Protiv tog rješenja žali se predlagateljica iz razloga bitnih povreda pravila postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava.

3. Žalba predlagateljice nije osnovana.

4. Donoseći pobijano rješenje prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2, 4, 8, 9, 13. i 14 Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP) na koje sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP u vezi s odredbama čl. 381. st. 1. ZPP i čl. 99. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 63/19 i 128/22 – dalje: ZZK).

5. Kao razloge odbijanja predmetnog prigovora prvostupanjski sud u bitnome navodi da niti jedna od dostavljenih isprava ne dovodi predlagatelja u vezu s upisanim vlasnikom niti je iz tih isprava vidljiv pravni osnov stjecanja predmetnih nekretnina, već da je iz dostavljenih isprava razvidan samo posjed i eventualno korištenje predmetnih nekretnina u odnosu na koje predlagatelj potražuje točno određeni dio, mada označen u idealnom dijelu obje nekretnine. Nadalje, prvostupanjski sud zaključuje da posjed kao faktično stanje ne predstavlja pravnu osnovu stjecanja prava vlasništva, međutim, da je posjed temelj za dokazivanje i utvrđivanje stjecanja prava vlasništva putem dosjelosti koja se može utvrđivati isključivo kroz parnični postupak i ne može biti predmetom pojedinačnog ispravnog postupka.

6. Navedena utvrđenja i zaključci prvostupanjskog suda su pravilni.

7. Dakle, kako predlagateljica uz prijedlog nije priložila niti jednu ispravu kojom bi učinila vjerojatnim da joj pripada pravo vlasništva u odnosu na dijelove predmetnih nekretnina, već se poziva na posjed tih nekretnina, a što ponavlja i u žalbi (da se od 1961. do danas nalazi u posjedu tih nekretnina), onda u konkretnom slučaju, već iz tih razloga u odnosu na dijelove predmetnih nekretnina ne postoji opravdani razlog za pokretanje i vođenje pojedinačnog ispravnog postupka (čl. 208. st. 1. i 3. ZZK).

8. S obzirom na žalbene navode predlagateljice gdje ističe da je upravo prijedlog pojedinačnog ispravnog postupka razrješenje imovinskih odnosa na nekretninama na pojednostavljeni način, ovdje valja ukazati da se pojedinačni ispravni postupak provodi kada za to postoji opravdani razlog, a opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise (čl. 208. st. 1. i 3. ZZK).

9. Nadalje, nije u pravu predlagateljica kada u žalbi ističe da je iz dokumentacije koja priležu spisu razvidno da je predlagateljica predmetne nekretnine stekla tako što je njezinom ocu (KC) nekretnina bila dodijeljena na korištenje, a nakon čega je njezin otac umro, a predlagateljica ga je naslijedila te je suprug predlagateljice dogradio stambenu kuću na nekretnini, a kojeg supruga je predlagateljica također naslijedila. Ovo stoga jer iz niti jedne od priloženih isprava ne proizlazi da bi ocu predlagateljice upravo dijelovi predmetnih nekretnina bili dodijeljeni na korištenje tj. upravo dio kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 176 m2 na kojoj je upisana općenarodna imovina s organom upravljanja narodnog odbora Općine Žrnovnica i dio kčbr. [katastarska čestica] iste k. o. površine 40 m2 u vlasništvu Grada Splita, a stjecanje prava vlasništva dosjelošću, kao što je već naprijed navedeno, ne može biti predmet pojedinačnog ispravnog postupka (kao niti eventualno stjecanje prava vlasništva građenjem na tuđem zemljištu).

10. Slijedom navedenog, a kako ne postoje razlozi radi kojih se pobija prvostupanjsko rješenje, a niti razlozi na koje sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti, valjalo je na temelju odredbe čl. 149. st. 3. ZZK odbiti kao neosnovanu žalbu predlagateljice te potvrditi pobijano prvostupanjsko rješenje, odnosno odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

U Velikoj Gorici 24. srpnja 2025.

Sudac

Jasminka Pavković