REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-1718/2024-24

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu po sucu Siniši Marinoviću, a po prijedlogu više sudske savjetnice-specijaliste HE, u pravnoj stvari tužitelja UE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Ivica Čuturić, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika REPUBLIKE HRVATSKE, OIB: 52634238587, koju zastupa Općinsko građansko državno odvjetništvo u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 14. svibnja 2025. u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužitelja Franke Vugec, odvjetnice i zakonskog zastupnika tuženika Mije Puljiza, savjetnika OGDO-a, 24. srpnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"Nalaže se tuženiku Republika Hrvatska, OIB: 52634238587 platiti tužitelju UE, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 2.210,00 EUR s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, a koje teku od dana 05.07.2024.god. pa do isplate, kao i nadoknaditi tužitelju i trošak parničnog postupka, također sa zakonskim zateznim kamatama, a koje teku od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, a sve u roku 15 dana pod prijetnjom ovrhe".

II. Nalaže se tužitelju isplatiti tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 1.375,00 EUR zajedno s pripadajućim zateznim kamatama tekućim od 24. srpnja 2025. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je 10. svibnja 2023., na mjestu rada u Zagrebu, Sarajevska cesta 7 (Vojarna 1. gardijske brigade), stradao kao zaposlenik Ministarstva obrane Republike Hrvatske. Do nezgode je za vrijeme radnog vremena na radnom mjestu (prilikom provjere redovnih motoričkih sposobnosti) kada je tužitelj zadobio ozljede opisane u medicinskoj dokumentaciji. Odgovornost tuženika za naknadu štete tužitelju proizlazi iz odredbe čl. 7. st. 3. Zakona o radu (NN br. 93/14., 127/17., 98/19., 151/22., 64/23. - dalje ZOR) prema kojoj je poslodavac dužan osigurati radniku uvjete za rad na siguran način i na način koji ne ugrožava zdravlje radnika. Također, prema odredbi čl. 111. st. 1. ZOR-a, ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, tuženik je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznoga prava, dok prema odredbi čl. 25. Zakona o zaštiti na radu (NN br. 71/14., 118/14., 154/14., 94/18., 96/18.) odgovara radniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu po načelu objektivne odgovornosti (uzročnosti). Tužitelj je u nezgodi zadobio ozljede opisane u priležećoj medicinskoj dokumentaciji, zbog čega mu je pružena medicinska pomoć u KBC Sestre milosrdnice. Tužitelj potražuje naknadu troškova liječenja u iznosu od 40,00 EUR sukladno priloženom računu. Tužitelj temeljem čl. 1095. te čl. 1100. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima potražuje sljedeću naknadu štete: zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, te za tuđu pomoć i njegu, u iznosu od 1.400,00 EUR, troškove liječenja, u iznosu od 40,00 EUR, odnosno ukupno 1.440,00 EUR. Sukladno čl. 186.a ZPP-a tužitelj se u mirnom postupku 4. srpnja 2024. odštetnim zahtjevom obratio tuženiku, a tuženik je zahtjev otklonio kao neosnovan. U skladu s čl. 1103. Zakona o obveznim odnosima, tužitelj potražuje zakonsku zateznu kamatu na iznos neimovinske i imovinske (tuđa pomoć i njega) štete, od dana nakon dana podnošenja odštetnog zahtjeva, to jest od 5. srpnja 2024. do isplate.

1.1. Nakon nalaza i mišljenja vještaka tužitelj konačno postavljenim tužbenim zahtjevom u podnesku od 29. svibnja 2025. ispravljenim na ročištu 11. srpnja 2025., na ime naknade imovinske i neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje te za tuđu pomoć i njegu, potražuje ukupan iznos od 2.170,00 EUR te na ime troškova liječenja iznos od 40,00 EUR, odnosno ukupno 2.210,00 EUR, uz naknadu troška parničnog postupka zajedno sa zateznim kamatama koje teku od dana presuđenja do isplate.

2. U odgovoru na tužbu tuženik u cijelosti osporava tužbu i tužbeni zahtjev, osnovu i visinu te ističe prigovor promašene pasivne legitimacije. Također spori da bi postojala njegova odgovornost za predmetni štetni događaj. Tužitelj predmetnom tužbom potražuje naknadu štete zbog ozljede lakta, koja mu je nastala prilikom sklekova, a koju ozljedu je zadobio za vrijeme radnog vremena na radnom mjestu. Tuženik prije svega ističe kako je tužitelj djelatna vojna osoba te se na istoga primjenjuju isključivo odredbe Zakona o službi u Oružanim snagama RH (NN 73/13, 75/15, 50/16, 30/18, 125/19, 155/23, 158/23, 14/24) i to kao lex specialis. Temeljem čl. 126. tog zakona, tužitelj je osiguran policom kolektivnog osiguranja od posljedica nesretnog slučaja. Čl. 193. st. 4. i 6. propisano je da za štete počinjene u vezi obavljanja službe Republika Hrvatska odgovara po općim propisima o naknadi štete ali iznimno od odredbi stavka 4. i 5. istog članka, oštećeniku, ovdje tužitelju, pripadniku Oružanih snaga ne pripada pravo na naknadu štete ako ostvaruje pravo na kolektivno osiguranje iz čl. 126. tog zakona. Samim time, s obzirom da je tužitelj osiguran policom kolektivnog osiguranja ne može potraživati naknadu štete od tuženika. Nadalje, sukladno mnogobrojnoj sudskoj praksi, fizička aktivnost djelatnih vojnih osoba koja obuhvaća motoričke pripreme, održavanje fizičke spreme te sportske aktivnosti nije, niti može biti, djelatnost s povećanom opasnošću. Stoga tuženik ne odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Samim time je razvidno kako je tužitelj dužan dokazati pretpostavke odštetne odgovornosti, posebno štetnu radnju tuženika tj. protupravno postupanje ili propust te uzročno - posljedičnu vezu. Nadalje, tuženik ističe kako se provjera tjelesnih sposobnosti provodila sukladno svim normama i to temeljem zapovijedi zapovjednika Pukovnije vojne policije o planu i programu razvoja tjelesnih sposobnosti KLASA: 023- 03/23-04/1 URBROJ: 3511-01-23-214 od 02. veljače 2023. te zapovijedi zapovjednika Pukovnije vojne policije o provedbi provjere i ocjenjivanja tjelesnih sposobnosti (TS) KLASA: 023-03/23-04/1 URBROJ: 3511-01-23-531 od 13. ožujka 2023. Iz istih zapovijedi razvidno je tko su bile osobe odgovorne za provedbu predmetne aktivnosti. U odnosu na sam štetni događaj tuženik navodi da je 10. svibnja 2023. prilikom provjera tjelesnih sposobnosti i izvođenja discipline sklekovi došlo do ozljede lakta tužitelja. Provjera tjelesnih sposobnosti u tom trenutku je prekinuta i tužitelj je prvotno upućen u ambulantu vojarne „1. Gardijske brigade Tigrovi - Croatia", a nakon toga u Kliniku za traumatologiju KBC Sestre Milosrdnice, Zagreb gdje su mu utvrđene lakše tjelesne ozljede (LTO) odnosno dislokacija, iščašenje i nategnuće lakatnih zglobova i ligamenata. Iz izvješća kineziologa poručnika ZE od 10. svibnja 2023., pored sveg navedenog razvidno je kako su svi uvjeti za provedbu tjelesnih sposobnosti bili ispunjeni sukladno Uputama za provjeru tjelesne spremnosti vojnih osoba te se nitko nije izjasnio da se osjeća nespremnim ili da ima zdravstvenih problema. Što se tiče uvjeta za izvođenje sklekova isti su u prilogu 16. Pravilnika o utvrđivanju zdravstvenih, psihičkih, tjelesnih i sigurnosnih uvjeta za prijam u službu u OSRH (NN br. 13/14, 134/15 i 138/15 - Ispravak) u kojem se u bitnom propisuje kako je prostor za izvođenje sklekova na tlu (ravna, suha i tvrda podloga). Nadalje, meteo uvjeti koji moraju biti ispunjeni su: vrijeme bez snijega, tuče ili solike, jake kiše koja se smrzava u dodiru sa tlom, grmljavine, temperatura zraka ne niža od -2 °C i ne viša o od 28 °C. Ukoliko gore navedeni uvjeti, ali i ostali propisani uvjeti ne bi bili ispunjeni, provjera tjelesnih sposobnosti ne bi se provela. Dakle, svi uvjeti su bili zadovoljeni. Nadalje, prije svake provedbe provjere tjelesnih sposobnosti odgovorna osoba upoznaje sudionike provjere o pravilima i uvjetima provjere te, između ostalog, postavlja upit da li se netko iz bilo kojeg razloga osjeća nespremnim za provedbu provjere tjelesnih sposobnosti, a sve kako bi se na takav način izbjegle bilo kakve ozljede. Tužitelj se nije izjasnio kako se osjeća nespremnim. Obzirom na sve navedeno tuženik posebno ističe sljedeće okolnosti: do ozljede nije došlo uslijed neadekvatnih uvjeta, te je provjera tjelesnih sposobnosti provedena sukladno propisanim uvjetima; tužitelj nije izjavio kako se osjeća nespremnim za provjeru niti da ima bilo kakvih zdravstvenih problema; tuženik nije pasivno legitimiran sukladno čl. 193. Zakona o službi u Oružanim snagama RH. Predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev uz naknadu parničnog troška tuženiku sa zateznim kamatama tekućim od dana donošenja presude do isplate.

3. U tijeku postupka sud je izvršio uvid u Prijavu o ozljedi na radu (str. 5-8 spisa), Drugi ugovor o vojničkoj službi od 30. rujna 2013. (str. 9-10 spisa), Odluku Ministarstva obrane, Glavnog stožera OSRH KLASA: 811-01/23-01/4, URBROJ: 3522-0402-23-40 od 17. siječnja 2023. (str. 11 spisa), medicinsku dokumentaciju (str. 12-15 i 117 spisa), Policu osiguranja osoba od posljedica nesretnog slučaja (nezgode) broj: No 217700022423 (str. 29 spisa), Izvješće poručnika ZE od 10. svibnja 2023. (str. 35 spisa), Izjavu tužitelja od 10. svibnja 2023. (str. 57 spisa), Izvješće Ministarstva obrane, Glavnog stožera OSRH, 1. Satnije vojne policije o nastanku i posljedicama izvanrednog događaja od 10. svibnja 2023. (str. 58-59 spisa), Izvješće Ministarstva obrane, Glavnog stožera OSRH, Pukovnije vojne policije KLASA: 806-03/23-01/1, URBROJ: 3511-07-23-111 od 10. svibnja 2023. (str. 60 spisa), Zapisnike Ministarstva obrane, Glavnog stožera OSRH, Pukovnije vojne policije o ispitivanju prisutnosti alkohola, droga ili lijekova u organizmu tužitelja (str. 61-62 spisa), Očitovanje Ministarstva obrane RH, Uprave za ljudske potencijale, Sektora za potporu ljudskim potencijalima, Službe za vojno zdravstvo KLASA: 702-01/24-01/10, URBROJ: 512M2- 020301-24-2 od 15. svibnja 2024. (str. 63 spisa), Opće uvjete za osiguranje osoba od posljedica nesretnog slučaja i tablice koje su sastavni dio predmetne police osiguranja (str. 82-104 spisa), saslušan je svjedok ZE (str. 108-109 spisa) i tužitelj (str. 109-110 spisa) proveden je dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dr. Mladenu Frketiću (str. 120 spisa) te je saslušan vještak dr. Mladen Frketić (str. 136 spisa).

4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 23/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP), sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

5. Među strankama nije sporan nastanak štetnog događaja kao i da se tužitelj prije podnošenja tužbe obratio nadležnom Općinskom državnom odvjetništvu radi mirnog rješenja spora, sukladno čl. 186.a ZPP-a.

6. Sporna je pasivna legitimacija, odgovornost te osnov i visina tužbenog zahtjeva.

7. Iz iskaza svjedoka ZE proizlazi da je kod tuženika u navedenom razdoblju bio voditelj provjere tjelesne spremnosti obzirom je po struci kineziolog. Navedenog dana bio je raspoređen u Prvoj satniji kojoj pripada i tužitelj. Sjeća se da je osim tužitelja navedenog dana bilo prisutno još nekoliko pripadnika te da je ocijenio da su za provjeru tjelesne sposobnosti bili ispunjeni svi propisani uvjeti. Pojašnjava da to podrazumijeva temperaturu i stanje terena, da se sjeća da se štetni događaj dogodio u svibnju negdje oko 9,00 sati i da je temperatura bila primjerena za to doba godine. Navodi da se sjeća da prije nego što je pristupio provjeri, da su se u početku zagrijali za izvođenje vježbi, kao i da je pitao sve da li su spremni. Nakon što su mu pripadnici satnije rekli da su spremni, počeli su sa izvođenjem sukladno uputama i pravilima. To u suštini znači da se provjera odvija na 4 razine, a prva je sprint na 270 m, nakon čega su napravili pauzu. Nakon toga druga vježba su bili sklekovi unutar dvije minute. Sjeća se da je nakon početka te vježbe sklekovi, i to nakon nekoliko sklekova tužitelj prestao sa radom jer je osjetio bol. Nakon što ga je o tome obavijestio, dodatno ga je pitao da li je u redu, a tužitelj mu je rekao da ima veliku bol u ruci te da ne može nastaviti sa vježbom. Nadalje ističe da je kao pomoć tog dana, a u provođenju vježbi bila prisutna i zapovjednica voda unutar satnije, gospođa H koja je u tom trenutku odvela tužitelja na pregled u vojnu ambulantu koja je bila stacionirana unutar vojarne, a on je nastavio sa izvođenjem vježbi sa preostalim pripadnicima satnije. Također je rekao kolegici H da ga izvijesti kako je tužitelj te je naknadno dobio informacije da je od strane liječnika upućen na pregled na Hitnu, a on je o svemu sačinio izvješće koje je predao operativnom središtu vojne policije. Na poseban upit suda svjedok navodi da je par godina radio taj posao provjere, čak i da se dogodila slična situacija, nije nikada bilo ozbiljno. Ističe da su mu navedenog dana svi pripadnici satnije izjavili da se dobro osjećaju i da su spremni za vježbe, a nakon što se tužitelj požalio, vidio je na njegovom licu "grimasu" i vidjelo se da ga boli. Na pitanje pun. tužitelja svjedok navodi da je vidio tužitelja kako izvodi sklekove i da nije primijetio ništa neuobičajeno odnosno navodi da su sklekovi bili rađeni sukladno pravilima.

8. Iz iskaza tužitelja proizlazi da je kod tuženika bio zaposlen od 2010. do 2023., a da je u razdoblju od 2015. do 2023. bio u Prvoj satniji. Način provjere sposobnosti u Pukovniji vojne policije sastoji se od dvije redovne provjere, s tim da je jedna bila nužna i ta provjera se odvijala svakih pola godine. Konkretno, njegova provjera se sastojala od 4 vježbe. Prva je sprint, druga sklekovi, treća podizanje trupa, a četvrta trčanje na 3.200 metara. Navedena provjera je bila uvijek ista u navedenoj postrojbi. Neovisno o tome, poslodavac odnosno tuženik ga je upućivao svake dvije godine na provjeru zdravstvene sposobnosti, a koja u sebi sadržava osnovni liječnički pregled. Sjeća se da je radi zadatka u Litvi obavio liječnički pregled 2020. U odnosu na štetni događaj navodi da se sjeća da je navedenu vježbu vodio poručnik ZE, da su otišli na igralište i da je prije izvođenja vježbi bilo zagrijavanje. Navodi da je sve bilo po pravilima, da je prvo odrađen sprint, nakon toga je išla pauza od 10-15 min., te su krenuli sa sklekovima. Nakon što je odradio nekih 10-ak sklekova osjetio je jaku bol u laktu, presjeklo ga je te je pao na ruku. Od boli je vrisnuo, a onda je poručnik došao do njega i pitao kako je te ga uputio u sanitet. Tamo su mu nakon pregleda dali nekakve tablete za bolove te ga uputili u Hitnu u Draškovićevoj gdje su mu utvrdili dislokaciju lakta i još nešto, ali se ne sjeća točne dijagnoze. Nakon toga je bio na bolovanju i cijelo je vrijeme osjećao bol u ruci te nakon konzultacija sa doktoricom koja mu je rekla kako se 3-4 mjeseca čeka na pregled, otišao je kod privatnika kod kojeg je dobio par injekcija. Tijekom vremena bol je bila manja, ali još uvijek prisutna, osobito prilikom dizanja tereta ili u određenim pokretima. Nakon štetnog događaja i dok je bio na bolovanju, članovi obitelji su mu pružali pomoć. Navodi da voli kuhati te inače kuha za obitelj, a nakon tog događaja, ostali članovi, a osobito supruga je preuzela kuhanje, odlazak u trgovinu. Navodi da također nije mogao voziti auto i sl. Na pitanje pun. tuženika tužitelj navodi da su navedenog dana bili zadovoljeni svi uvjeti propisani pravilima za izvođenje provjere sposobnosti. Na pitanje pun. tuženika tužitelj navodi da ga nikad prije nije bolio navedeni lakat. Nadalje navodi da je cijelo vrijeme dok je bio u Prvoj satniji išao u teretanu koja je bila unutar vojnog objekta. Navodi da nakon tog događaja više ne vježba na jednak način i u istom trajanju zbog straha od navedene ozljede u predmetnom laktu.

9. Na okolnost osnove i visine izveden je i dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dr. Mladenu Frketiću iz čijeg nalaza i mišljenja od 9. svibnja 2025. proizlazi da je tužitelj u štetnom događaju pretrpio tjelesnu ozljedu, tzv. sindrom prenaprezanja vanjske strane lijevog lakta. Tužitelju je u predmetnom štetnom događaju trajno narušen zdravstveni integritet. Lateralni epikondilitis jedan je od najpoznatijih, a ujedno i najčešćih sindroma prenaprezanja sustava za kretanje u ljudi koji se očituje pojavom boli u vanjskom dijelu lakta. Nastaje kao posljedica ponavljajućih aktivnosti rukom prilikom kojih se ili ispružaju šaka i prsti ili se podlaktica okreće tako da dlan gleda prema gore ili ukoliko se čini kombinacija tih kretnji, odnosno ako se te kretnje čine protiv otpora. U svim je slučajevima lateralnog epikondilitisa zahvaćeno polazište tetive kratkog radijalnog ispružača zapešća (ECRB-a), dok su polazišta drugih tetiva na lateralnom epikondilu znatno rjeđe zahvaćena. Istraživanja su pokazala da je riječ o degenerativnom procesu koji se naziva angiofibroblastična tendinoza. Liječenje je proveo u cijelosti i preporuka liječnika se pridržavao. Prepoznati su i neki rizični čimbenici nastanka lateralnog epikondilitisa vezanog za radne aktivnosti, a to su rad s alatom u ruci koji je teži od 1 kg, podizanje težine veće od 20 kg najmanje deset puta dnevno te ponavljano izvođenje provocirajućih kretnji više od dva sata svakog radnog dana. Konkretno kod tužitelja se radilo o ponavljajućim kretnjama podizanja vlastitog tijela od horizontalne ravnine, tzv. sklekovima, koji su bili provocirajući faktor nastanka ove ozljede. Liječenje je provedeno tzv. neoperacijskim postupkom, najčešćom metodom, tzv. blokadom kortikosteroidnim preparatom u kombinaciji s lokalnim anestetikom, kojim su tegobe eliminirane. Postoji pozitivna uzročno-posljedična veza između štetnog događaja u kojem je tužitelj zadobio gore navedenu tjelesnu ozljedu i oštećenja zdravstvenog integriteta tužitelja. Liječenje je kod tužitelja završeno sa danom 15. srpnja 2023. do kada mu je ortoped odredio bolovanje. Tužitelj je pretrpio duševne boli zbog zadobivene ozljede, ali trajne posljedice navedene ozljede nisu zaostale. Tzv. primarni strah koji se javio u trenutku ozljeđivanja je bio intenzivan i kratkotrajan, sekundarni strah jačeg intenziteta je trajao dva dana, srednjeg intenziteta daljnja pet dana, a nakon toga se javio period kasnog straha koji je trajao daljnjih dvadeset dana. Bol jačeg intenziteta je trpio četiri dana, srednjeg intenziteta slijedećih dvanaest dana, da bi još sljedećih četrdeset dana trpio boli slabijeg intenziteta. Tuđa pomoć i njega druge osobe je bila potrebita tužitelju tijekom deset dana po jedan sat dnevno prilikom obavljanja osnovnih kućanskih poslova. Naruženja nema.

9.1. Obzirom je tuženik imao prigovor na nalaz i mišljenje vještaka vještak se usmeno očitovao na ročištu održanom 11. srpnja 2025. te vezano na prigovor tuženika glede primarnog straha iskazao da po struci nije psihijatar, ali da smatra da primarni strah po samoj definiciji nije bio opravdan te se slaže s prigovorom tuženika i povlači ocjenu primarnog straha jer život tužitelja nije bio ugrožen. Kod tužitelja se radilo o tzv. stanju prenaprezanja uzrokovano opetovanim radnjama, konkretno sklekovima i vršio je svakodnevne tjelesne vježbe jačanja. Time tužitelj nije zadobio ozljedu, te nije doživio neposrednu ugrozu za svoj integritet, konkretno život. Radi toga smatra prigovor opravdanim i povlači ocjenu u ovom dijelu. U preostalom dijelu ostaje kod nalaza i mišljenja. Na pitanje pun. tužitelja da pojasni navedeno, vještak navodi da se ne radi o neposrednoj ozljedi već o stanju prenaprezanja, opetovanim prekomjernim aktivnostima kojima se naprežu mišići obrtači podlaktice i šake i dovode do kronične upale, što je i dokumentirano patopsihološkim dijagnostičkim postupcima. Dakle, radi se o profesionalnoj bolesti, u konkretnom slučaju vojnika, a vrlo često i tenisača te radnika koji rade opetovane kretnje šakom i podlakticom i smislu rotacije protiv otpora koristeći se izvijačima i sličnim alatima.

10. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje dr. Mladena Frketića budući da je sačinjen stručno, jasno i obrazloženo te na temelju relevantne medicinske dokumentacije i pregleda tužitelja, a nakon očitovanja na prigovore stranke nisu imale daljnjih primjedbi.

11. Sud je prihvatio kao istinite iskaze svjedoka ZE i tužitelja jer su međusobno suglasni, jasni, logični i uvjerljivi te u skladu priležećom dokumentacijom.

12. Cijeneći sve provedene dokaze sud je utvrdio da je tužitelj bio djelatna vojna osoba zaposlen u Ministarstvu obrane Republike Hrvatske te da je 10. svibnja 2023. tijekom redovnog radnog vremena prilikom redovite provjere tjelesnih sposobnosti i to izvođenja discipline sklekovi kod tužitelja došlo do tzv. sindroma prenaprezanja vanjske strane lijevog lakta. Iz iskaza svjedoka i tužitelja sud je utvrdio i da su navedenog dana vrijeme i temperatura zraka bili primjereni za to doba godine, da su bili ispunjeni svi propisani uvjeti za provjeru tjelesne sposobnosti kao i da je sama provjera odrađena sukladno pravilima.

13. Tužitelj tijekom postupka navodi da potraživanje zasniva na odredbama čl. 111. st. 1. Zakona o radu ("Narodne novine" broj: 93/14, 127/17 i 98/19 - dalje: ZR) kojom je propisano da ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac mu je dužan štetu naknaditi po općim propisima obveznog prava te čl. 25. st. 1. Zakona o zaštiti na radu ("Narodne novine" broj: 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18 - dalje: ZZR) kojom je propisano je da se ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti.

14. Tuženik navedeno osporava pozivajući se odredbe čl. 126. i 193. Zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 73/13, 75/15, 50/16, 30/18, 125/19) navodeći da je predmetni zakon, s obzirom da je tužitelj djelatna vojna osoba, lex specialis.

15. Čl. 1. Zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske propisano je da se navedenim Zakonom prvenstveno uređuje služba u Oružanim snagama Republike Hrvatske, prijam, raspored na ustrojbena mjesta, činovi i promaknuća u činove, obveze, prava i odgovornosti, izdvajanje i prestanak službe te ostala pitanja pripadnika Oružanih snaga, a radi čega je sud ocijenio osnovanim navode tuženika te utvrdio da je predmetni Zakon mjerodavan za donošenje odluke o spornim pitanjima u ovom postupku.

16. Čl. 193. st. 1. Zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske propisano je da za štetu koju pripadnik Oružanih snaga u službi i u vezi s obavljanjem službe počini trećim osobama odgovara Republika Hrvatska dok je stavkom 4. istog članka propisano da za ostale štete počinjene u vezi s obavljanjem službe Republika Hrvatska odgovara po općim propisima o naknadi šteta. Stavkom 5. navedenog članka propisano je da o zahtjevu oštećenika da mu Republika Hrvatska nadoknadi štetu odlučuje nadležni sud, a stavkom 6. da iznimno od odredbi stavaka 4. i 5. ovoga članka, oštećeniku pripadniku Oružanih snaga ne pripada pravo na naknadu štete ako ostvaruje pravo na kolektivno osiguranje iz članka 126. ovoga Zakona.

17. Imajući na umu da je čl. 126. st. 1. Zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske propisano da se djelatne vojne osobe kolektivno osiguravaju od posljedica nesretnog slučaja na teret državnog proračuna Republike Hrvatske, sud je uvidom u Policu osiguranja kod Croatia osiguranja te Opće uvjete za osiguranje osoba od posljedica nesretnog slučaja utvrdio da nije nastupio osigurani slučaj. Naime, iz Police osiguranja osoba od posljedica nesretnog slučaja (nezgode) broj 217700022423, ugovaratelj Republika Hrvatska, a osiguranik su sve djelatne vojne osobe MORH-a i OSRH prema kadrovskoj evidenciji ugovaratelja, sud je utvrdio da je ugovoreno, u okviru ugovorenih osiguranih iznosa, da će tuženik isplatiti određeni iznos po osobi za slučaj smrti uslijed nezgode, trajnog invaliditeta uslijed nezgode te dnevne naknade za liječenje u bolnici uslijed nezgode. Kako u konkretnom predmetu, a imajući u vidu nalaz i mišljenje vještaka prema kojem je tužitelj navedenog dana zadobio tzv. sindrom prenaprezanja vanjske strane lijevog lakta, nije nastupio osigurani slučaj sud je ocijenio neosnovanim prigovor promašene pasivne legitimacije.

18. Međutim, prema navedenoj odredbi čl. 193. st. 4. Zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske tuženik odgovara sukladno općim propisima o naknadi štete odnosno po čl.1045. st.1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 – dalje: ZOO) kojim je propisano da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje te st. 3. istog članka kojim je propisano da se za štetu od stvari ili djelatnosti od kojih potječe povećana opasnost štete za okolinu odgovara bez obzira na krivnju.

19. Iz provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio da je tužitelj ozljedu zadobio prilikom provjere redovitih motoričkih sposobnosti koja se odvijala na uobičajen način, sukladno svim pravilima. Imajući na umu da se radi o djelatnoj vojnoj osobi od koje se očekuje viši stupanj spremnosti te da izvođenje sklekova kao vježba, po njezinoj tehničkoj prirodi i načinu obavljanja, po stajalištu ovog suda ne predstavlja opasnu djelatnost u smislu čl. 1045. st. 3. ZOO-a, sud je ocijenio da je za ocjenu odgovornosti tuženika mjerodavna odredba čl. 1045. st. 1. ZOO-a. Obzirom da iz utvrđenog činjeničnog stanja proizlazi da na strani tuženika nema propusta, a time niti krivnje posljedično navedenom nema niti obveze naknade štete tužitelju nastalu iz predmetnog događaja. Radi navedenog tužbeni zahtjev tužitelja ocjenjen je neosnovanim te je odlučeno kao pod točkom I. izreke presude.

20. S obzirom na sve navedeno sud nije cijenio dio nalaza i mišljenja vještaka koji se odnosi na okolnost visine štete, budući da ne bi doveo do drukčije odluke u ovoj pravnoj stvari.

21. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP- a, a troškovi su odmjereni sukladno Tarifi o nagradama i naknadi za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 138/23 - dalje: Tarifa) prema vrijednosti konačno postavljenog tužbenog zahtjeva i zatraženom trošku. Budući da je tuženik u cijelosti uspio u ovom sporu, tužitelj mu je dužan nadoknaditi troškove koji su bili potrebni za vođenje postupka.

21.1. Tako je tuženiku valjalo priznati trošak sastava odgovora za mirno rješenje spora po Tbr. 32 - 100 bodova, sastava odgovora na tužbu po Tbr. 7/1 – 100 bodova, sastava podneska od 6. lipnja 2025. po Tbr. 8/4 – 25 bodova, trošak pristupa na ročište 23. siječnja 2025. po Tbr. 9/5 – 25 bodova, te trošak zastupanja na ročištima 5. ožujka 2025., 8. travnja 2025. i 11. srpnja 2025. po Tbr. 9/1 – 100 bodova, odnosno ukupno 550 bodova što pomnoženo s vrijednošću boda iznosi 1.100,00 EUR, a što uz PDV od 25% iznosi 1.375,00 EUR.

21.2. Tuženiku nije priznat trošak sastava podneska od 9. siječnja 2025. jer isti ne prileži spisu, dok trošak sastava podneska od 18. veljače 2025. nije priznat jer je dokumentaciju koju dostavlja predmetnim podneskom bio dužan dostaviti uz odgovor na tužbu.

22. Na dosuđeni parnični trošak tuženiku je dosuđena zatezna kamata koja teče od dana donošenja presude do isplate, sukladno čl. 151. st. 3. ZPP-a, u visini određenoj čl. 29. st. 2. i st. 8. ZOO-a.

23. S obzirom da tužitelj nije uspio u postupku, temeljem čl. 154. st. 1. ZPP-a, ne pripadaju mu troškovi parničnog postupka.

24. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 24. srpnja 2025.

Sudac

Siniša Marinović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana računajući od dana primitka otpravka ove presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o istoj odlučuje županijski sud.

DNA:

1. Tužitelju po pun.

2. Tuženiku po OGDO