Republika Hrvatska

Trgovački sud u Osijeku

Osijek, Zagrebačka 2

Poslovni broj: P-169/2024-42

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Osijeku, po sutkinji Željki Matijević, u pravnoj stvari tužitelja IVER d.o.o., Vukovarska cesta 243, Nemetin, OIB: 26935620735, kojeg zastupaju punomoćnici ET, ŠT, Drago Aćimović i Tihana Ranđelović, odvjetnici u Osijeku, Kardinala A. Stepinca 23, protiv tuženika Grada Belog Manastira, Kralja Tomislava 53, Beli Manastir, OIB: 39912056947, kojeg zastupa punomoćnik Boris Subotić, odvjetnik u Osijeku, Zagrebačka 1, radi isplate 72.305,93 eura, nakon glavne i javne rasprave zaključene 24. lipnja 2025., na ročištu za objavu sudske odluke održanom 24. srpnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Gradu Belom Manastiru, Kralja Tomislava 53, 31300 Beli Manastir, OIB: 39912056947 isplatiti tužitelju IVER d.o.o., Vukovarska cesta 243, Nemetin (Grad Osijek), OIB: 26935620735 iznos od 72.305,93 eura zajedno sa zateznim kamatama koje teku od 15. prosinca 2023. do 29. prosinca 2023. po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za osam postotnih poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku Gradu Belom Manastiru, Kralja Tomislava 53, 31300 Beli Manastir, OIB: 39912056947 naknaditi tužitelju IVER d.o.o., Vukovarska cesta 243, Nemetin (Grad Osijek), OIB: 26935620735, troškove parničnog postupka u iznosu od 14.457,22 €, sa zateznim kamatama koje teku od dana donošenja presude pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da su parnične stranke sklopile 2. studenog 2022. Ugovor br. 17/22 o javnoj nabavi radova na izgradnji skladišnih kapaciteta i prometnica u Poslovnoj zoni Zapad, grupa 1 - izgradnja skladišnih kapaciteta (dalje: Ugovor), kojim se tužitelj kao izvođač obvezuje izvršiti građevinske radove sukladno dokumentaciji o nabavi, ponudi izvođača 115-2022, građevinskoj dozvoli i glavnom projektu za jediničnu cijenu iz ugovornog troškovnika u iznosu 11.268.135,81 kn (čl. 4. Ugovora).

2. Nadalje tužitelj navodi da je tijekom izvođenja građevinskih radova utvrđeno da tlo nije prikladno za izvedbu građevinskih radova temeljenja, stoga je bilo potrebno izvršiti iskop i odvoz zemlje na deponiju te ugraditi drobljeni kameni materijal II. klase – jalovinu kao zamjenu lošeg sloja temeljnog tla. Nadzorni inženjer je u siječnju 2023. dostavio mišljenje o potrebi izvođenja dodatnih vantroškovničkih radova koji nisu bili obuhvaćeni ugovornim troškovnikom. Također je naveo kako je potrebno procijeniti okvirnu količinu nasipnog materijala te na temelju utvrđenog izdati ponudu od strane izvođača radova. Procjenu okvirne količine je izvršila inženjerka tužitelja PT uz suglasnost nadzornog inženjera. Također, ugovornim troškovnikom sastavljenim od strane projektanta u stavci 2.9. predviđen je utovar i odvoz viška zemlje iz iskopa na deponiju udaljenosti do pet km, dok je u stvarnosti najbliža deponija bila dostupna na 45 km udaljenosti. Tako je tužitelj na temelju okvirnog izračuna izdao ponudu broj 020-2023 od 5. svibnja 2023. s napomenom „Obračun prema stvarno ugrađenim količinama“ kojom ponudom su bili obuhvaćeni radovi zamjene slabo nosivog tla slojem kamenog materijala II. klase - jalovina te razlika u cijeni za odvoz zemlje na deponiju udaljenosti 45 km, sve u okvirno procijenjenoj količini od 1.112,70 m3 za iznos od 52.435,99 eura.

3. U tužbi se dalje navodi da su, na temelju ponude tužitelja broj 020-2023 od 5. svibnja 2023. stranke 26. srpnja 2023. sklopile Dopunski ugovor kao dodatak osnovnom Ugovoru br. 17/22 (kojim Dodatkom je bila obuhvaćena još i ponuda br. 068- 2023) za cijenu radova na iznos od 58.291,84 eura. Budući da je tlo bilo lošije kvalitete od procijenjenog, na mjestima su se morali vršiti i nešto dublji iskopi te su sporni vantroškovnički radovi izvedeni u većoj količini, nego je to okvirnim izračunom utvrđeno. Osim toga, materijal jalovina kojim se tlo nasipavalo nema univerzalni koeficijent zbijenosti, stoga se točna količina potrebnog materijala nije unaprijed mogla predvidjeti.

4. Usprkos činjenici da je na ponudi broj 020-2023 stajala napomena „Obračun prema stvarno ugrađenim količinama“, kao i da je sukladno odredbi čl. 17. osnovnog ugovora ugovorena naplata na temelju izmjere izvedenih količina radova, nadzorni inženjer nije ovjerio stvarno izvedene količine te izvedeni radovi nisu plaćeni u cijelosti. Tužitelj napominje da je nadzorni inženjer prihvatio ponudu s napomenom „Obračun prema stvarno ugrađenim količinama“.

5. Tuženik je platio nesporni dio sukladno ponudi odnosno Dopunskom ugovoru, međutim ostala je neplaćena razlika u iznosu 72.305,93 eura. Tužitelj je redovito tuženiku evidentirao obavljene radove i to vagarskim listovima - otpremnicama, te teretnim listovima kao dokazima o količini.

6. Nadalje, tužitelj navodi da su stranke suglasno, radi mirnog rješenja spora, angažirale dva građevinska vještaka da daju mišljenje o opravdanosti radova. Mišljenja vještaka su suglasna te oba vještaka smatraju da su izvedeni radovi opravdani. Tako je vještakinja Blaženka Mastanjević navela kako smatra da izvođač ima pravo na obračun radova prema stvarno izvedenim količinama radova evidentiranih u građevinskoj knjizi i ugovornih jediničnih cijena. Vještak Tihomir Štefić u svom mišljenju navodi kako izvođač ima pravo na obračun radova prema stvarno izvedenim količinama koje su potvrđene u građevinskoj knjizi.

7. Tužitelj ističe da je neplaćenih vantroškovničkih stavki bilo više, međutim da su na kraju sve stavke plaćene, osim spornih radova po ponudi broj 020-2023. Izvođač je u želji za mirnim rješenjem spora htio dati na uvid teretne listove i prijevoznice iz kojih je lako zbrojiti količinu dovezenog materijala, no tuženik nije htio mijenjati svoju odluku. Na okončanoj situaciji, nadzorni inženjer osporava i količinu vantroškovničke stavke transporta na veću udaljenost, iako na listu 17 građevinske knjige ugovorne stavke vlastoručno piše napomenu da se prijevoz viška zemlje priznaje samo do 5 km.

8. Slijedom svega navedenog, tužitelj predlaže da sud pozivom na odredbe čl. 620. Zakona o obveznim odnosima odluči kao u izreci.

9. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava tužbeni zahtjev u cijelosti. Navodi da nije sporno da su stranke sklopile predmetni Ugovor, međutim da tužitelj pogrešno tumači odredbe Ugovora. Dodaje da nije sporno niti da se tijekom izvođenja radova utvrdilo da tlo nije prikladno za izvedbu građevinskih radova temeljenja te da je potrebno izvesti vantroškovničke radove. Nadzorni inženjer je u svom mišljenju zatražio da se izračuna okvirna količina potrebnog nasipnog materijala, s modulom stišljivosti min. 20MN/m².

10. Tvrdi da se ugrađeni materijal obračunava u potpuno zbijenom stanju, zbog čega je nebitno koliko je tužitelj materijala navezao ili koliko je materijala koristio da bi kompaktirao traženu dubinu.

11. Navodi da je nesporno da je tuženik platio ugovoreni iznos vantroškovničkih radova sukladno ponudi od 58.291,84 eura. Dodaje da je fizički nemoguće da se umjesto planirane i ugovorene količine od 1.112,70 m³, ugradi čak tri puta više materijala u količini od 3.324,79 m³. Tvrdi da tužitelj nije niti na koji način izvijestio tuženika o potrebi dubljeg iskopa ili potrebi veće količine nasipnog materijala, od izračunate i ugovorene. Za cijelo vrijeme izvođenja predmetnih vantroškovničkih radova nadzorni inženjer je dolazio na gradilište i nadzirao radove, koji su tekli sukladno ponudi i izračunanim količinama. Da je bilo potrebno iskope raditi na većoj dubini ili nasipati bitno veće količine od ugovorenih, svakako bi ga izvođač radova o tome izvijestio.

12. Nadalje tuženik ističe da je odredbom članka 32. st. 2. i 3. Ugovora ugovoren je način pristupanja, evidentiranja, obračuna i plaćanja više radova i vantroškovničkih radova. Navedeni radovi ne smiju dovesti do prekoračenja ukupno ugovorene cijene iz članka 4. ovog ugovora, a mogu se izvesti samo uz suglasnost glavnog nadzornog inženjera i Naručitelja, a u suprotnom neće biti plaćeni. Za vantroškovničke radove je obvezno sklapanje financijskog dodatka osnovnom ugovoru. Tužitelj, dakle nije postupio po odredbi članka 32. Ugovora, pa nema pravo zahtijevati više izvedene radove.

13. U odnosu na navode tužitelja koji se tiču vještaka angažiranih u postupku pokušaja mirnog rješenja spora, tvrdi da su se vještaci nepotrebno upustili u pravna tumačenja odredbi ugovora, utvrđujući nedostatke i nedefiniranost pojedinih odredbi ugovora, tumačeći pojedine odredbe, da bi opravdali svoj angažman. No, niti jedan vještak nije odgovorio na ključna pitanja, primjerice, u odnosu na sporne količine koliko je nasipnog materijala bilo potrebno zamijeniti, koliko je nasipnog materijala stvarno zamijenjeno, je li nasuti nasipni materijal naručenog modela stišljivosti i dr. Dakle, koliko je tužitelj materijala navezao ili koliko je materijala koristio da bi kompaktirao traženu dubinu je zapravo nebitno, jer se obračun vrši u potpuno zbijenom stanju. Tuženik ističe da niti nadzorni inženjer, niti Investitor nisu dali suglasnost za izvođenje više radova, a što je ugovoreno člankom 32. st. 2. i 3. Osnovnog ugovora. Nadzorni inženjer nije ovjerio niti građevinski dnevnik i građevinsku knjigu temeljem čega bi tužitelj imao pravo potraživanja utuženog iznosa. Slijedom iznijetog tuženik predlaže da naslovni sud odbije tužitelja s tužbenim zahtjevom u cijelosti, te ga obveže da tuženiku plati prouzrokovane parnične troškove.

14. Tužitelj se očitovao na odgovor na tužbu tuženika navodeći da je među strankama sukladno odredbi čl. 4. osnovnog Ugovora ugovorena jedinična cijena koja je fiksna i nepromjenjiva, te sukladno količinama iz ugovornog troškovnika iznosi 11.268.135,81 kn. Međutim, nisu nepromjenjive količine radova. Prema odredbi čl. 17. Ugovora obračun i naplata izvedenih radova vršit će se putem ispostavljenih privremenih mjesečnih situacija i okončane situacije - računa, koje je ovjerio glavni nadzorni inženjer, s vrijednošću utvrđenom na temelju izmjere izvedenih količina radova, evidentiranih u građevinskoj knjizi i ugovorenih jediničnih cijena iz ugovornog troškovnika. Dakle, stranke nisu ugovorile cijenu u ukupnom iznosu za cijelu građevinu, niti odredbu ključ u ruke. Isto proizlazi i iz Dodatka Ugovora, odredbe čl. 1. kao i ponude tužitelja br. 020-2023 od 5. svibnja 2023. koja sadrži napomenu „Obračun prema stvarno ugrađenim količinama“. Suprotno navodima iz odgovora na tužbu u točki 5. iz Mišljenja nadzornog inženjera od 26. siječnja 2023. ne proizlazi da je nadzor tražio da se izračuna okvirna količina potrebnog nasipnog materijala, s modulom stišljvosti min. 20MN/m2. Iz Mišljenja proizlazi da je potrebni modul stišljivosti za nosivo, temeljno tlo min. 20MN/m2, te se ne radi o zbijenosti materijala koji je tužitelj imao ugraditi niti bi iz navedenog proizlazilo da se obračun vrši u zbijenom stanju. Nakon utvrđivanja zone zdravog nosivog sraslog tla, potrebno je izračunati okvirnu količinu potrebnog nasipnog materijala. Tuženik u svom odgovoru dalje neistinito navodi kako je tužitelj sačinio ponudu na temelju točnog izračuna potrebnih količina, budući da to ne proizlazi iz Mišljenja nadzora niti iz Ponude tužitelja. Materijal koji se koristio za nasipavanje (jalovina - kamen miješan za zemljom) je materijal II klase koji je tuženik zahtijevao da se ugradi, upravo zbog niske cijene. Tužitelj je izašao u susret tuženiku i ugrađivao navedeni materijal kako bi tuženik imao što manje troškove. Točna količina potrebna za postizanje zbijenosti koju traži nadzorni inženjer nije mogla biti poznata prije samog izvođenja zemljanih radova, jer je svaki kamion jalovine različit zbog visoke količine zemljanih primjesa i tužitelj je iz tog razloga u svojoj ponudi naveo da je obračun prema stvarno izvedenoj količini koju je poslije pokušao dokazati tuženiku i nadzornom inženjeru sa otpremnicama i prijevoznicama dovezenog materijala. Financijskom analizom je moguće utvrditi da tuženik ne može pokriti niti svoje direktne troškove prema odnosu priznatog i stvarno dovezenog, što opet nema smisla obzirom da je to vantroškovnički rad koji se naknadno ugovarao i teško je za vjerovati da bi ga tužitelj ugovarao na način da ostvaruje gubitak. Isti materijal nema univerzalni koeficijent zbijenosti, te se unaprijed nije mogla procijeniti točna već samo okvirna količina potrebnog materijala koji se zbija do tražene zbijenosti u ovisnosti o tlu na koje se materijal nanosi, vremenskim uvjetima, količinama primjesa i samom sastavu jalovine.

15. Nadalje, tužitelj smatra nejasnim na temelju čega tuženik tvrdi da se ugrađeni materijal obračunava u potpuno zbijenom stanju. U ponudi niti u troškovniku uz ponudu ne postoji naznaka da bi se obračun potrebne količine materijala vršio u zbijenom stanju, već isključivo da će se obračun izvršiti prema stvarno ugrađenim količinama. Iz otpremnica i teretnih listova, te listova građevinske knjige i građevinskog dnevnika vidljiva je količina materijala koja je dobavljena, prevezena i ugrađena, a koju je tuženik dužan platiti. U odnosu na navode iz odgovora na tužbu o tome kako tužitelj nije imao suglasnost nadzornog inženjera za navedene radove, ističe kako je upravo nadzor taj koje je navedene radove naručio i zatražio da se izračuna okvirna količina. Izvedene količine su evidentirane u građevinskoj knjizi sa otpremnicama i teretnim listovima, te se radi o samovolji nadzornog inženjera koji je neosnovano osporio navedene radove jer je tuženik vršio pritisak na smanjenje troškova.

16. Tuženik u svom podnesku tvrdi da tužitelj pogrešno tumači odredbe Ugovora, kao i Dopunski ugovor. Naime, smatra da je vrlo jasno Mišljenje nadzornog inženjera, na temelju koje je sačinjena ponuda tužitelja, kojim se zahtijeva izvesti radove probnog iskopa na tri lokacije kako bi se utvrdila zona (ravnina) zdravog nosivog sraslog tla temeljne posteljice, odnosno dubine temelja, a nakon utvrđenja ravnine zdravog nosivog sraslog tla, potrebno je izračunati okvirnu količinu potrebnog nasipnog materijala, s modulom stišljivosti min. 20MN/m² te na temelju utvrđenog izdati ponudu od strane Izvođača radova. Nikakva veća količina radova nije ovjerena u građevinskoj knjizi, a tužitelj nije niti na koji način izvijestio tuženika o potrebi dubljeg iskopa ili potrebi veće količine nasipnog materijala, od izračunate i ugovorene. Za cijelo vrijeme izvođenja radova nadzorni inženjer je dolazio na gradilište i nadzirao radove, koji su tekli sukladno ponudi i izračunanim količinama. Da je bilo potrebno iskope raditi na većoj dubini ili nasipati bitno veće količine od ugovorenih svakako bi ga izvoditelj radova o tome izvijestio, a i nadzorni inženjer bi to uočio. Sukladno zahtjevu nadzornog inženjera i ponudi tužitelja ugrađeni materijal obračunava se u potpuno zbijenom stanju. Za predmetni spor nisu od utjecaja dokumenti dostavljeni od strane tužitelja: otpremnice i teretni listovi. Otpremnice i teretni listovi su interni dokumenti tužitelja, je li nasipni materijal uopće isporučen je upitno, kao i gdje je isporučen, kome je isporučen i za koje gradilište tužitelja. Navedeni dokumenti nisu potpisani od strane nadzornog inženjera, on nije naručio taj materijal i nije preuzeo ili ovjerio preuzimanje nasipnog materijala. Nadzorni inženjer i Investitor nisu dali suglasnost za izvođenje više radova, a što je ugovoreno člankom 32. st. 2. i 3. Ugovora, koji se primjenjuje i na predmetni Dodatak ugovoru. Ostali navodi, o navodnoj neisplativosti i gubitku tužitelja su nebitni za predmetni postupak. Ovo tim više, stoga što je upravo tužitelj, na temelju probnih iskopa sačinio izračun količina i sačinio ponudu temeljem koje je sačinjen Dopunski ugovor.

17. Vještak Dražen Slunjski dostavio je svoj nalaz I mišljenje sudu 1. listopada 2024. u kojem zaključuje da izvođač ima pravo na obračun radova prema stvarno ugrađenim količinama, evidentiranim u građevinskoj knjizi.

18. Tužitelj se očitovao na nalaz i mišljenje vještaka navodeći da je u cijelosti suglasan s nalazom i mišljenjem vještaka.

19. Tuženik prigovara mišljenju vještaka građevinske struke Dražena Slunjskog u cijelosti. Smatra da je vještak svoje mišljenje dao pristrano, bez uporišta u propisima iz oblasti građevinarstva i bez izvršenog očevida, matematičkog izračuna ili konzultacije građevinske dokumentacije. Vještak je pri izradi nalaza počinio niz propusta i u tolikoj mjeri je bez uporišta stao na stranu tužitelja da njegov nalaz nije podoban za raspravljanje. Tvrdi da je mišljenje vještaka kontradiktorno, budući da navodi da izvođač ima pravo na obračun radova prema stvarno ugrađenim količinama, evidentiranim u građevinskoj knjizi, do je u građevinskoj knjizi ovjerena količina od 1112,70 m³, dakle to je količina stvarno ugrađenog materijala. Ukoliko vještak smatra da je količina radova koju je proizvoljno bez ikakvih dokaznica mjera upisao tužitelj od čak 3324,79 m³, stvarno ugrađena količina, tada je u koliziji sam sa sobom. Tuženik tvrdi da ne može biti istovjetna količina iskopa s količinom nasipnog materijala kojim je zamijenjen samo slabo nosivo sraslo tlo. Navodi kako se množenjem površine gradilišta od 2270,99 m² x dubina 0,50 m dobije količina od 1135,50 m³ koliko ukupno stane kubičnih metara nasipnog materijala u iskop. Predlaže da se vještak očituje na primjedbe, a po potrebi da sud imenuje drugog neovisnog vještaka građevinske struke koji će postupiti po nalogu suda, izvršiti očevid, pribaviti građevinsku dokumentaciju stranaka i utvrditi stvarno izvedene količine radova zamjene slabo temeljnog tla.

20. Na ročištu održanom 30. listopada 2024., tužitelj je, s obzirom na očitovanje tuženika na nalaz vještaka, predložio dopunu vještačenja na način da vještak na temelju građevinske dokumentacije, otpremnica i vagarskih listova izračuna količinu ugrađenog materijala. Podredno predlaže računovodstveno vještačenje na iste okolnosti. Vještak Dražen Slunjski iskazao je da je moguće utvrditi količinu nasipnog materijala u zbijenom stanju, međutim problematičan je troškovnik koji je loše sastavljen i koji navodi količinu dovezenog materijala. Gotovo je nemoguće kontrolirati koliko je kamiona materijala dovezeno, a što je bio posao nadzornog inženjera. Navodi da bi mogao utvrditi količinu nasipnog materijala u zbijenom stanju iz postojeće dokumentacije i geodetskih priloga, ali to neće promijeniti ono što je ugovoreno troškovnikom. Navodi da se nije stigao pripremiti za postavljena pitanja tuženika iz podneska od 22. listopada 2024. budući da je podnesak zaprimio 25. listopada 2024. zbog čega moli rok da se pisano očituje na navedene primjedbe tuženika.

21. U svom očitovanju, vještak Dražen Slunjski navodi da je vještačenje izvršeno na temelju pregleda građevinske dokumentacije u spisu, a očevidom koji je izvršen dokazano je da isti nije bio niti potreban. Prema građevinskoj dokumentaciji, konkretno ponudi br: 020-2023 od 5. svibnja 2023. navodi se „obračun prema stvarno ugrađenim količinama“. Dakle, ne spominje se obračun u zbijenom stanju. Osim toga, u mišljenju nadzornog inženjera na dan 26. siječnja 2023. daje se nalog za izradu ponude u kojem navodi da je „potrebno izračunati okvirnu količinu potrebnog nasipnog materijala“ i na osnovu toga izdati ponudu. Nadalje, prema otpremničkim i teretnim listovima vidljiva je količina materijala koja je dobavljena, prevezena i ugrađena. Također količina je utvrđena i prema građevinskim dnevnicima koji navode dovoz i ugradnju materijala sukladno datumima otpremnica i teretnih listova. Vještak tvrdi da je vještačenje izrađeno bez propusta i nepristrano, a da je mišljenje tuženika neargumentirano i osobno. Navodi da očevid nije niti potreban, jer se obračun ugrađenog i dovezenog materijala ne obračunava u zbijenom stanju. Količina nasipanog materijala obračunata je prema stvarno ugrađenim količinama te iskazana građevinskom knjigom na način predviđen ponudom. Dakle iskazana količina iznosi 3333,67 m3. Prihvaćanjem VTR ponude broj 020-2023 jasno je određen „obračun prema stvarno ugrađenim količinama“. Smatra da tuženik krivo tumači vještački nalaz jer navodi opis radova kako ga predviđa stručna literatura, odnosno prikazuje kako je trebalo ugovoriti dodatne radove. Dakle, trebalo je ugovoriti obračun u m3 potpuno završenog i zbijenog sloja, ali ugovoren je obračun prema stvarno ugrađenim količinama. Količine ugrađenog materijala zbog ugovorenog načina obračuna moguće je utvrditi samo obračunom dovezenog materijala. Ističe da angažiranje vještaka geodetske struke ne može izračunati ugovorenu stavku dovezenog materijala. Takvo ili slično vještačenje bi izračunalo količine potpuno završenog i zbijenog sloja, što nije u sukladnosti sa ugovorenim načinom obračuna.

22. Tuženik se zatim očitovao na dopunu nalaza i mišljenja vještaka navodeći da vještak nije argumentirano odgovorio ni na jednu njegovu primjedbu, a posebice nije odgovorio na ključno pitanje kolika je količina nasipnog materijala u potpuno zbijenom sloju zaista ugrađena. Predlaže da sud imenuje drugog vještaka građevinske struke koji će sačiniti nalaz utemeljen na pravilima struke.

23. Smatra da se količina materijala treba izračunati množenjem dužine, širine i dubine iskopa, a koji umnožak iznosi 1.112,70 m³. Tvrdi da je vještak trebao primijeniti odredbe Općih Tehničkih uvjeta za radove na cestama, koje su izdale Hrvatske ceste i koje propisuju da se stavke zemljanih radova obračunavaju se u sraslom sloju ili zbijenom stanju po kubičnom metru.

24. Tuženik nadalje tvrdi da tužitelj nije ni na koji način izvijestio tuženika o potrebi zamjene veće količine nasipa, od izračunate i ugovorene u smislu odredbe članka 32. st. 2. i 3. Ugovora.

25. Na ročištu održanom 21. siječnja 2025., saslušan je vještak Dražen Slunjski koji je između ostalog naveo da je pri izradi nalaza i mišljenja koristio Opće tehničke uvjete za radove na cestama, koje su izdale Hrvatske ceste, a koji se primjenjuju kod načina obračuna materijala i propisuju obračun materijala u zbijenom stanju, a što je razvidno sa stranice 10 nalaza i mišljenja. Međutim, riječ je o tome da je prihvaćena ponuda vantroškovničkih radova po količini izvedenog materijala, a ne u zbijenom stanju, stoga, tužitelj je dokazivao dovezeni materijal, a ne količine materijala u zbijenom stanju pa je sukladno tome i izradio nalaz i mišljenje. Navodi da je koristio količine koje su navedene u tovarnim listovima i otpremnicama te drugoj dokumentaciji. Količine su evidentirane u građevinskoj knjizi, a što je razvidno na stranici 9. Nalaza i mišljenja, u iznosu od 3333,67 m3. Na istoj stranici knjige vidi se da je nadzorni inženjer prekrižio količinu i nije ju priznao, nego je priznao količinu koja je sukladno ponudi od 1112,70 m3. Vještak dalje navodi da je projektant ispravno utvrdio da bi proračun trebao biti u sraslom i u zbijenom stanju, što je sukladno tehničkim propisima. Međutim, u ponudi koja je prihvaćena nije navedeno, jer u ponudi piše "obračun prema stvarno ugrađenim količinama". Samim tim što nije navedeno u ponudi da se materijal računa u sraslom ili zbijenom stanju već kako je već rečeno prema stvarno ugrađenim količinama proizlazi da se na taj način vrši obračun i na temelju toga je vještak donio nalaz i mišljenje.

26. Na istom ročištu prihvaćen je prijedlog tuženika za provođenjem građevinskog vještačenja na okolnost stvarno izvedene količine zamijenjenog slabog temeljnog tla.

27. Vještakinja Silva Lozančić u svom nalazu i mišljenju, između ostalog navodi da, iako je projektnom dokumentacijom, kao i Građevinskim propisima i standardima propisano da se obračun zamjene zemljanog tla vrši u kubičnim metrima stvarno uređenog sloja temeljnog tla u zbijenom stanju, izvođač je u ponudi napisano obračun prema „nestandardima“, po ugrađenim količinama. Pri izradi dokaznica mjera i ugovornim troškovnikom je vrlo često teško točno predvidjeti prave količine radova, jer ovise o uvjetima na terenu, koji nisu u startu vidljivi. Naprimjer dubina iskopa do određene kote, do zdravog tla je mogla biti premašena iz više razloga: neravno tlo; prisustvo većih korijenja - pošto je to šumsko tlo, rad strojem može napraviti dublje iskope, prisustvo bunara...Tako da nisu neuobičajena odstupanja od planiranih količina radova u određenom postotku, ista je često realno očekivati.

28. Nadalje, vještakinja zaključuje da je za zamjenu slabo nosivog temeljnog tla na dubini 50 cm i na plohi od 2271 m2 (ispod poslovnih objekata) potrebno 2271 x 0,50 x 1,25 = 1420 m3 zamjenskog materijala u rastresitom, odnosno nezbijenom stanju, odnosno 2271 x 0,5 = 1136 m3 u zbijenom stanju. Količina od 1136 m3 - u zbijenom stanju (uređenom stanju temeljnog tla) je količina koje se trebala prema propisima obračunavati i naplatiti.

29. Tuženik u svom očitovanju ističe da nema primjedbi na nalaz i mišljenje vještakinje.

30. U podnesku od 7. travnja 2025., tužitelj navodi da smatra da je vještakinja u svom nalazu i mišljenju izašla iz okvira svog zadatka i upustila se u ocjenu opravdanosti radova, načina ugovaranja i sl. Prvenstveno prigovara navodima vještaka da se zamjena materijala vršila samo ispod temelja poslovne zgrade. Tvrdi da se zamjena vršila ispod cijele podne ploče objekta pa da je nejasno na koji način je vještakinja utvrdila površinu na kojoj su izvršeni sporni radovi. Nadalje, nejasno je na temelju čega je vještakinja došla do zaključka da je uočena slaba nosivost tla i veća debljina humusa od standardne (približno 30 cm), budući da iz građevinske knjige proizlazi da je obračunato je 20 cm humusa. U nalazu se dalje navodi kako je izvođač u ponudi napisao prema „nestandardima“ po ugrađenim količinama. Osim što je u ponudi prihvaćenoj od strane tuženika jasno naznačeno na koji način se ima vršiti obračun (što vještakinja u svom nalazu potvrđuje), tužitelj ističe da je uz ponudu dostavljena i analiza cijena u kojoj je vidljivo da se u kalkulaciji ne navodi koeficijent zbijenosti što znači da osim što je naveden obračun po stvarnim količinama, jasno je i da se radi o količinama u rasutom stanju. Tužitelj ističe da je u konkretnom slučaju tlo bilo neravno, te da je bilo i dodatnih zahtjeva za produbljivanjem iskopa na pojedinim dionicama, kao npr. dodatnih 20 cm na području natkrivenog prolaza i dilatacije 2. Kao dokaz da je nadzorni inženjer upoznat s navedenim činjenicama dostavlja e-mail od 12. svibnja 2023. iz kojeg proizlazi da je nadzor bio upoznat s odstupanjima, te da je isti dao je nalog da se radovi izvršavaju. Dapače, nadzorni inženjer u emailu od 12. svibnja 2023. navodi da je „zasad“ potrebno kopati 2.371,05 m3, da bi po završetku radova priznavao samo 1112,70 m3. Kako za navedene radove, tako i za sve ostale radove na gradilištu postoje upisi u građevinski dnevnik koji između ostalog navode dokumente dostave nasipnog materijala, mailove i fotodokumentaciju te tjedne koordinacije iz kojih je razvidno da je nadzor pratio izvođenje radova i davao naloge o izvršenju. Ponuda se odnosila na zahtjev iz mišljenja nadzornog inženjera od 26. siječnja 2023. u kojoj nadzor navodi kako je potrebno je izračunati okvirnu količinu potrebnog nasipnog materijala, stoga su u ponudi i navedene okvirne količine. Ponuda je napravljena u rasutom stanju što je nadzornom inženjeru jasno iz analize cijena koja je sastavni dio ponude u kojemu se ne navode koeficijenti pa je jasno da osim što piše obračun po stvarno izvedenim količinama, nema koeficijenta pa time niti govora o materijalu u zbijenom stanju. Ponuda je prihvaćena i potpisan je dodatni Ugovor. Sporna je samo činjenica da tuženik ne želi izvršiti plaćanje radove koje je ugovorio s tužiteljem i koje je tužitelj izvršio. Tužitelj se također protivi tvrdnji vještaka da bi jalovina imala koeficijent zbijenosti 1,25 niti isto proizlazi iz Privitka 1. Ne postoji dokument u kojemu se navodi zbijenost jalovine II. klase u građevinskoj struci. Tužitelj je prvotno nudio kameni materijal I. klase gdje je poznata zbijenost. Na traženje investitora i nadzora radi manjih troškova, tužitelj je dao ponudu za jalovinu II. klase što je kamen pomiješan sa zemljom gdje se ne može utvrditi omjer zemlje i kamena pa samim time niti zbijenost. Upravo iz tog razloga mora biti obračun prema stvarno izvedenoj količini. Zbog svega navedenog, tužitelj smatra da vještak u svom nalazu nije izvršio točni izračun količine ugrađenog materijala, već samo paušalnu procjenu što nije bio zadatak vještačenja.

31. Na ročištu održanom 15. travnja 2025., saslušanja je vještakinja Silva Lozančić koja je između ostalog navela da je tužitelj prigovorio površini koju je obračunala, a na kojoj se vršila zamjena materijala, budući da smatra da je riječ o površini cijele građevne čestice koja je bila preko 4000 m2, međutim zamjena se vršila samo ispod objekta, a ne ispod ostalih sadržaja na čestici kao što su parkirališta i ostalo. Površinu je vještakinja računala samo ispod tlocrta objekta. Netočan je prigovor tužitelja da gradilište nije bilo na šumskom zemljištu, koliko znam u vlasničkom listu se vodilo kao šumsko zemljište, a i po foto dokumentaciji se vidi da je šuma pored. Koeficijent zbijenosti vještakinja je našla prema Propisu koji je priložila u nalazu i mišljenju gdje je najveći koeficijent zbijenosti 1,5 koji se koristi za stijene. Nije joj dostavljen tijekom vještačenja nikakav materijal koji bi upućivao da je ugrađeno više materijala.

32. Na pitanje punomoćnice tužitelja kojom metodom je došla do obračuna ugrađenog materijala, vještakinja odgovara da je podatke o površini i visini preuzela iz sadržaja sudskog spisa. Navodi da nije posebno računala nego je vidjela taj podatak u sudskom spisu, ali nije sigurna točno iz kojeg dokumenta.

33. Punomoćnica tužitelja je zatim pitala vještakinju da pojasni na koji je način odredila koeficijent zbijenosti, vještakinja odgovara da se poslužila normativima i standardima rada u građevinarstvu, a koji je priložila uz svoj nalaz i mišljenje, a prema kojem je koeficijent uzet za čvrstu zemlju pod kategorijom zemljišta III. Naime, materijal jalovina kao takav nije definiran navedenim normama, međutim u praksi se on svrstava pod III. kategoriju a kako je to opisano u Općim odredbama koje pojašnjava kategoriju zemljišta. Dakle jalovina nije ujednačen homogen materijal već se sastoji od različitih materijala. Loš je materijal, nije toliko čvrst osim zemlje ima šljunka, sitnog kamena, a koji sastavom variraju.

34. Na ročištu održanom 28. svibnja 2025. saslušani su svjedoci PT i AT. Svjedokinja PT, glavni inženjer tužitelja, navodi da nije nisam bila na samom početku radova, već je došla tri mjeseca nakon njihova početka. Na početku je inženjer bila mlađa osoba te, budući da je projektna dokumentacija bila jako loša, zbog čega je ona imala nesuglasica sa nadzornim inženjerom, pozvali su nju da ju zamijeni obzirom da ima dvadeset šest godina iskustva. Došla je u trenutku faze skidanja humusa, raniji inženjer se nije mogao usuglasiti sa nadzornim inženjerom oko količina, međutim nakon što je ona došla i objasnila mu sve, nadzorni inženjer priznao je sve količine. Nakon što se otklonio humus, utvrdilo se da je zemlja puna korijenja drveća te se u tim slučajevima obično pristupa geološkom istraživanju. Međutim, nadzorni inženjer je odlučio riješiti tu problematiku na svoju procjenu. U prvoj fazi razmišljalo se o ugradnji tampona prve klase, koji zapravo predstavlja kamen određene granulacije bez primjese zemlje. Kada su dali ponudu za ugradnju tog materijala, skupa s procjenom količine, financijski investitoru to nije bilo prihvatljivo. Pritom naglašava da je dogovoreno da će se obračunavati stvarno ugrađena količina. Naime, riječ je o novoj stavki koja nije bila predviđena projektom. S obzirom da je projekt bio ugrožen, predložili su ugradnju jalovine. Jalovina, za razliku od tampona prve klase predstavlja različite veličine kamena i velike količine zemlje. Stoga je njezinu zbijenost nemoguće odlučiti jer ovisi o kvaliteti jalovine. Zato se zbijenost ne nalazi niti u jednoj tablici, niti u analitici, pa smatra da je zbijenost na koju se poziva vještakinja koja je provela vještačenje u ovom postupku, netočna. Naime, ni ona se ne poziva na zbijenost jalovine, već čvrste zemlje. Jedan od razloga zašto je predviđena količina mnogo manja od stvarne ugrađene je ta što se nije ispunjavala neka ravna kvadratna površina, nego se prilikom pronalaska korijenja drveća taj dio iskopavao i ispunjavao jalovinom dodatno. Zbog toga ta količina nije mogla biti predviđena unaprijed. Iskopavalo se i ispod temelja. Točne količine bi se vještačenjem mogle utvrditi jedino bušenjem kompletnog objekta. To je jedan od razloga zašto je nadzorni inženjer nakon što je priznao prvotno procijenjenu količinu u e-mail prepisci koja je dostavljena na sudu, u jednom trenutku priznao i količinu puno veću nego što je to konačno utvrđeno i zatraženo. Tijekom trajanja radova nadzor je bio upoznat sa svime. U praksi se u ponudama najčešće stavlja stvarna ugrađena količina, osim ako je riječ o principu ključ u ruke, stoga mislim da je drugačiji način obračuna nepravedan. Na pitanje punomoćnice tužitelja, je li bilo produbljivanja iskopa i nakon prihvata ponude, svjedok odgovara da se radilo u principu da je nadzorni inženjer pregledao teren utvrdio gdje treba napraviti iskop i dao nalog, nakon čega bi se to i napravilo, a on je iskontrolirao je li to zadovoljavajuće napravljeno. Na daljnje pitanje punomoćnice tužitelja je li za druge vantroškovničke radove dobivena suglasnost od naručitelja i kako je izgledalo pribavljanje suglasnosti, svjedok odgovara da su za sve vantroškovničke radove dobivali usmenu suglasnost, nikad pisanu, što je bilo važno između ostalog i zbog rokova koji su bili predviđeni za taj projekt jer je bio sufinanciran od strane Europske unije.

35. Na daljnje pitanje svjedoku jesu li tražili pisanu suglasnost nadzornog inženjera za izvođenje više radova, zamjene tla, svjedok odgovara da su e-mailovima tražili za sve više radove suglasnost nadzornog inženjera, međutim da je nisu dobivali u pisanom obliku, već usmeno. U jednom trenutku svjedokinja navodi da je zaustavila dovoz kamiona, jer nije imala pisanu suglasnost, međutim obećano joj je da će sve biti u redu.

36. Svjedok AT naveo je da radi za izvođača kao grupovođa gradilišta, da je poveznica između glavnog i nadzornog inženjera te radnika. Kada je počeo raditi na predmetnom terenu, tamo je bila šuma, koja je bila djelomično očišćena, ali prepuna panjeva. Nadzorni je inženjer tražio da se skidaju sloj po sloj dok se ne dođe do čvrstog tla. Nadzorni inženjer je na gradilištu bio dva do tri puta tjedno i bio je upoznat s količinama te im je govorio koliko da kopaju. Na pitanje punomoćnice tužitelja kakav je materijal bio jalovina, svjedok pojašnjava da se jalovina rijetko koristi, da se sastoji od 70% zemlje i kamena raznih veličina. Kada se naspe cijeli kamion, i pređe valjkom, izgleda kao da nije ništa nasuto.

37. Na sljedećem ročištu održanom 24. lipnja 2025. saslušani su svjedoci glavni nadzorni inženjer KT, na okolnost izvođenja radova i ovjere količine radova te zakonski zastupnik tužitelja LT.

38. Glavni nadzorni inženjer KT navodi da iz čl. 4. Ugovora između stranaka, proizlazi da je riječ o ugovoru po principu "ključ u ruke" te da je tužitelj bio upoznat sa svim što nosi takva odredba. Osim toga, sukladno čl. 5. istog Ugovora, proizlazi da je riječ o javnoj nabavi prema kojoj je ugovoreno da se radovi izvode s materijalima sukladno važećim propisima za što treba predočiti odgovarajuće dokaze na zahtjev nadzornog inženjera. Nakon što je iskopan prvi sloj humusa i utvrđeno da je zemlja plodna i nije dovoljno nosiva za izgradnju predmetne građevine, napravljena su tri probna iskopa, kako bi se utvrdilo do koje razine je potrebno kopati kako bi se došlo do odgovarajućeg sloja nosive podloge. Tako se utvrdila apsolutna kota, odnosno zamišljena ravnina do koje se treba kopati. Ta zona bila je ravna, na nju se vršilo nasipavanje jalovine i nikakvi dodatni iskopi se nisu radili. Ispod apsolutne kote nije odredio nikakvo dodatno iskopavanje. Jalovina se nije nasipavala do vrha iskopa, već do određene razine, a nakon toga su se na nju ugrađivali materijali konstrukcije. Prilikom obračuna količine materijala, odnosno u ovom slučaju jalovine, svjedok navodi da bi uzeo u obzir apsolutnu kotu završne kote poda i apsolutnu kotu ravnine zdravog nosivog tla i slojeve konstrukcije građevine, s tim da je potrebno uzeti u obzir i inicijalnu količinu iskopa. Što se tiče e-mail dokumentacije koju je priložio tužitelj, a u kojoj se navodi količina iskopa od 2371,00 m3, ne smatra ga spornim jer se on odnosi i na količinu materijala konstrukcije. Ističe da račun koji je tužitelj izdao nije priznat, zbog toga nije niti plaćen. Nikakvih usmenih dogovora u kojima bih ja dopustio i potvrdio ugradnju veće količine jalovine od dogovorene, nije bilo.

39. Zakonski zastupnik tužitelja LT navodi da nije točno da se iskop vršio do apsolutne kote te da se nisu vršila nikakva daljnja iskopavanja. Naime, nakon iskopanog sloja prema nalogu glavnog nadzornog inženjera, utvrđeno je da postoji potreba za daljnje iskopavanje zbog primjerice nakupina korijenja ili glinastog tla. Glavnog nadzornog inženjera smo usmeno upozorili da je to potrebno iskopati i on je to usmeno potvrdio. To je ugovarao poslovođa i PT. Prvobitno je tužitelj ponudio da će dostaviti čisti kamen prve klase i ta ponuda je zvanično poslana naručitelju. Budući da je naručitelju to bio previsok iznos, odlučio je umjesto toga staviti jalovinu. Činjenica je da je količina predviđena prvobitnom ponudom ostala ista, odnosno u ponudu je samo stavljena jalovina umjesto kamena, ne mijenjajući količinu, međutim, navedeno je da će se obračunati stvarna ugrađena količina jer ju nije bilo moguće unaprijed sa preciznošću predvidjeti. Nije moguće točno utvrditi zbijenost tog materijala zbog čega nije se mogla predvidjeti ni količina sve do završetka ugradnje materijala. Budući da smo predvidjeli isplatu po količini stvarno ugrađenog materijala, nismo se brinuli da do toga neće doći. Budući da je riječ o projektu koji je financiran iz Europskih fondova, sa strogim rokovima i budžetom, nismo htjeli praviti probleme i stopirati projekt, ali smo kroz e-mailove i usmenu komunikaciju pokušavali uskladiti stanje na terenu sa potrebama. Imali smo tri aneksa ugovora, kroz koje su nam priznati drugi radovi prema stvarno ugrađenim količinama, dok je jedino jalovina ostala sporna. Glavni nadzorni inženjer je tvrdio da je riječ o matematički izračunatoj količini jalovine, međutim takvog matematičkog izračuna nigdje nema, već je riječ o okvirnoj količini materijala, koji se zapravo odnosio na kamen a ne na jalovinu, a jalovinu je trebalo izračunati prema stvarno ugrađenoj količini obzirom da njenu zbijenost nije moguće izračunati. Što se tiče stavke prijevoza, usmeno je ugovoren da će se na početku iskopa voziti komunalnim poduzećem tuženika, a kasnije da će tužitelj ispostaviti račun za vantroškovnički rad sa većom cijenom prijevoza, budući da se materijal prevozio u Osijek. Tuženik tvrdi da nema pisanog traga u višeradu ove sporne stavke, međutim, uvidom u građevinski dnevnik, građevinsku knjigu, vidi se da su radovi izvođeni i prije aneksiranja ugovora i u većim i u manjim količinama, također bez pisanog traga. Punomoćnica tužitelja postavlja pitanje svjedoku je li pisano dokumentirana količina ugrađenog materijala, svjedok odgovara da je kroz građevinski dnevnik i otpremnice, potrebno je samo zbrojiti navedeno, a što je sve bilo dostupno tuženiku, odnosno glavnom nadzornom inženjeru za cijelo vrijeme trajanja radova. Punomoćnica tužitelja postavlja pitanje svjedoku je li prije nego je započet spor pregovarao sa tuženikom o eventualnoj nagodbi i mirnom rješenju spora, svjedok odgovara da je bio sa tuženikom i ovdje prisutnim punomoćnikom tuženika te da je ponudio tuženiku da mu plati samo ugrađeni materijal. Također su u tom trenutku angažirana dva vještaka, jednog smo mi angažirali, a drugog je angažirao tuženik. Naime, u razgovoru s gradonačelnikom tuženika, isti je izjavio da će prihvatiti nalaze vještaka. Nakon toga oba vještaka su navela da predmetne količine treba prihvatiti po stvarno izvedenim količinama, te su prihvatili i 85% vantroškovničkih stavki. One stavke koje vještaci nisu prihvatili, nismo niti potraživali. Ističem da su od četiri vještaka tri potvrdila da treba prihvatiti stvarno izvedenu količinu materijala, a samo je jedan utvrđivao zbijenost jalovine i protivio se nalazima drugih vještaka. Punomoćnica tužitelja postavlja pitanje svjedoku kada su se sklapali aneksi ugovora, svjedok odgovara da su se aneksi ugovora sklapali po završetku radova. Ističe da je više puta putem e-maila molio tuženika da riješe spornu problematiku. Punomoćnik tuženika postavlja pitanje svjedoku je li mu poznat čl. 1. ugovora koji je potpisao, a koji govori da se radovi izvode glavnom projektu manipulativnih površina, te da se stavke zemljanih radova obračunavaju u sraslom sloju ili u zbijenom stanju, svjedok odgovara da sporne nisu manipulativne površine, već prostor ispod objekta, osim toga, pričamo o materijalu, jalovini koja nije bila predmetom troškovnika koji je sastavni dio ugovora. Zbog toga je izdana posebna ponuda i navodi da je potrebno obračunati stvarnu količinu tog materijala. Punomoćnik tuženika postavlja pitanje svjedoku kako je moguće da je količina ugrađenog materijala trostruko veća od ponuđene količine, svjedok odgovara da je riječ o zbijenosti materijala i dodatnim iskopima nastalima nakon ponude. Osim toga, prema uputama glavnog nadzornog inženjera, dana je samo okvirna ponuda, kako bi se količine utvrdile tek naknadno. Punomoćnica tužitelja postavlja pitanje bi li količina predviđena ponudom odgovarala stvarnoj količini ugrađenog materijala da je riječ o prvobitno predviđenom kamenu prve klase, svjedok odgovara da ne bi, budući da je bilo dodatnih iskopavanja.

40. Na istom ročištu, tužitelj je odustao od dokaznog prijedloga za računovodstveno vještačenje.

41. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u: Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u: Ugovor br. 17/22 od 2. studenog 2022. (list 7-22), Mišljenje nadzornog inženjera od 26. siječnja 2023. (list 23), Ponudu tužitelja broj 020- 2023 od 5. svibnja 2023. (list 24-25), Ugovorni troškovnik (list 26-27), Dopunski ugovor kao dodatak osnovnom ugovoru br. 17/22 (list 28-29), Listove građevinske knjige (list 30-37), Listove građevinskog dnevnika (list 38-45), okončanu situaciju (list 46-47), Račun 865/2/19 od 27.3.2023. izdavatelja Delta Trade d.o.o. s pripadajućim teretnim listovima i otpremnicama (list 48-62), Račun 1127/2/19 od 20.4.2023. izdavatelja Delta Trade d.o.o. s pripadajućim teretnim listovima i otpremnicama (list 63-83 lista), prvi dio računa 1466/2/19 od 31.5.2023. izdavatelja Delta Trade d.o.o. s pripadajućim teretnim listovima i otpremnicama (list 84-143), drugi dio računa 1466/2/19 od 31.5.2023. izdavatelja Delta Trade d.o.o. s pripadajućim teretnim listovima i otpremnicama (list 144- 210), treći dio računa 1466/2/19 od 31.5.2023. izdavatelja Delta Trade d.o.o. s pripadajućim teretnim listovima i otpremnicama (list 211-274), Prvi dio računa 1802/2/19 od 26.6.2023. izdavatelja Delta Trade d.o.o. s pripadajućim teretnim listovima i otpremnicama (list 275-324), drugi dio računa 1802/2/19 od 26.6.2023. izdavatelja Delta Trade d.o.o. s pripadajućim teretnim listovima i otpremnicama (list 325-374), treći dio računa 1802/2/19 od 26.6.2023. izdavatelja Delta Trade d.o.o. s pripadajućim teretnim listovima i otpremnicama (list 375-423), Nalaz i mišljenje vještakinje Blaženka Mastanjević (list 424-431), Nalaz i mišljenje vještaka Tihomira Štefića (list 432-440), List 17 građevinske knjige (list 441), Nalaz i mišljenje vještaka Dražena Slunjskog od 1.10.2024. (list 465-474 i 494-507), saslušanje vještaka Dražena Slunjskog (list 485- 486 i 528-531), Nalaz i mišljenje vještaka Silve Lozančić od 14.3.2025. (list 540-553 lista), saslušanje vještaka Silve Lozančić (list 562-564 lista), saslušanje svjedoka CT i svjedoka AT (list 565-569 lista), saslušanje svjedoka KT te svjedoka LT (list 576-581 lista).

42. Nakon ocjene svakog dokaza zasebno i u njihovoj ukupnosti te na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka, u skladu s člankom 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje - ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

43. Među strankama nije sporno da su sklopile 2. studenog 2022. Ugovor br. 17/22 o javnoj nabavi radova na izgradnji skladišnih kapaciteta i prometnica u Poslovnoj zoni Zapad, grupa 1- izgradnja skladišnih kapaciteta (dalje: Ugovor), kojim se tužitelj kao izvođač obvezuje izvršiti građevinske radove sukladno dokumentaciji o nabavi, ponudi izvođača 115-2022, građevinskoj dozvoli i glavnom projektu.

44. Nije sporno niti da je sklopljen 26. srpnja 2023. sklopile Dopunski ugovor kao dodatak osnovnom Ugovoru br. 17/22. Ovaj je Dopunski ugovor sklopljen nakon što je glavni nadzorni inženjer KT **.**.2023. dostavio Mišljenje o potrebi izvođenja dodatnih vantroškovničkih radova koji nisu bili obuhvaćeni ugovornim troškovnikom. Naime, predmetni radovi, kako je nesporno utvrđeno tijekom postupka, vršeni na šumskom, plodnom tlu, koje je bilo ispunjeno korijenjem drveća, a koje kao takvo „nije povoljno za izvedbu građevinskih radova temeljenja“ (kako navodi glavni nadzorni inženjer u Mišljenju), zbog čega je potrebna ugradnja drobljene kamene mješavine. U Mišljenju se nadalje navodi da je „potrebno izračunati okvirnu količinu nasipnog materijala od temeljnog tla do ravnine posteljice, odnosno dubine temelja te na temelju utvrđenog izdati ponudu od strane izvođača radova.“

45. Tužitelj je na temelju okvirnog izračuna izdao ponudu broj 020-2023 od 5. svibnja 2023. s napomenom „Obračun prema stvarno ugrađenim količinama“ kojom ponudom su bili obuhvaćeni radovi zamjene slabo nosivog tla slojem kamenog materijala II. klase - jalovina te razlika u cijeni za odvoz zemlje na deponiju udaljenosti 45 km, sve u okvirno procijenjenoj količini od 1.112,70 m3 za iznos od 52.435,99 eura.

46. Iz iskaza svjedoka tijekom postupka, proizlazi da je okvirno procijenjena količina od 1.112,70 m3 prvobitno predviđena za ugradnju tampona prve klase, koji zapravo predstavlja kamen određene granulacije bez primjese zemlje. Budući da je cijena ovog materijala bila previsoka, odlučeno je da će se ugraditi materijal niže kategorije – jalovina.

47. Jalovina kao materijal, prema iskazima vještaka i svjedoka u ovom postupku, nesporno predstavlja neujednačen, nehomogen materijal koji se sastoji od različitih materijala: zemlje, kamena različitih veličina, pijeska, gline, a koji sastavom i omjerima variraju. Jalovini se zbog takvog promjenjivog sastava, kako to također proizlazi iz provedenog dokaznog postupka, ne može utvrditi univerzalni koeficijent zbijenosti. Naime, tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u mišljenja četiri vještaka i niti jedan nije naveo koeficijent zbijenosti koji se koristi za jalovinu. Vještakinja Silva Lozančić, koja je računala količinu materijala u zbijenom stanju, koristila je koeficijent zbijenosti iz Normativa i standarda rada u građevinarstvu, Građevinska knjiga Beograd, 1996., u kojem preuzima koeficijent zbijenosti za čvrstu zemlju, a ne za jalovinu. Stoga je sud smatrao jasnim i utemeljenim navod tužitelja da se točna količina potrebnog materijala nije unaprijed mogla predvidjeti, zbog čega je u ponudi broj 020- 2023 od 5. svibnja 2023. izričito navedeno „Obračun prema stvarno ugrađenim količinama“.

48. Nije sporno među strankama niti da je tuženik upravo tu spornu ponudu prihvatio u skladu s odredbom članka 262. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23., 155/23.).

49. U odredbi članka 1. Dopunskog ugovora, a koji je sklopljen nakon dostavljene ponude tužitelja broj 020-2023, tako se navodi, između ostalog, da Ugovorne strane utvrđuju da su sklopile Ugovor za cijenu od 11.268.135,81 kuna s PDV- om po nepromjenjivim jediničnim cijenama i u količinama utvrđenim ponudbenim - ugovornim troškovnikom kao sastavnim dijelom istog, uz obračun na temelju izmjera stvarno izvedenih količina radova evidentiranih u građevinskoj knjizi i ugovorenih jediničnih cijena iz ugovornog troškovnika.

50. Dakle, u navedenoj odredbi se između ostalog navodi da će se količine utvrditi uz obračun na temelju izmjera stvarno izvedenih količina radova evidentiranih u građevinskoj knjizi. Nesporno je među strankama da jalovina nije bila predviđena prvotnim ugovornim troškovnikom, zbog čega je Dopunski ugovor sklopljen sukladno odredbi članka 32. Ugovora. Prema navedenoj odredbi, vantroškovnički radovi su nepredviđeni radovi koji nisu bili uključeni u osnovni ugovor, ali su postali nužni za izvođenje radova opisanih u njima ikada takve dodatne radove nije moguće tehnički ili ekonomski odvojiti od ugovora bez znatnih poteškoća ili znatnog povećanja troškova za Naručitelja. Potreba za dodatnim radovima utvrđuje se pisanim izvješćem glavnog nadzornog inženjera. Cijene vantroškovničkih radova utvrdit će se ponudom Izvođača, a obračunat će se temeljem analize cijena, uz suglasnost i ovjeru glavnog nadzornog inženjera. Isti se izvode uz pisanu suglasnost nadzornog inženjera i Naručitelja, u suprotnom neće biti plaćeni. Za vantroškovničke radove je obvezno sklapanje financijskog dodatka osnovnom ugovoru.

51. Tuženik nije osporavao tvrdnju tužitelja da je uz ponudu broj 020-2023, dostavio i analizu cijena iz koje je razvidno da cijene jalovine, za razliku od drugih materijala nisu vezane za koeficijent zbijenosti, a što potvrđuje navode tužitelja da je upravo zbog nemogućnosti utvrđivanja navedenog koeficijenta zbog karakteristika sastava navedenog materijala, navedena ponuda sadržavala napomenu „Obračun prema stvarno ugrađenim količinama“.

52. Sud smatra neosnovanim navod tuženika da predmetni radovi ne smiju dovesti do prekoračenja ukupno ugovorene cijene iz članka 4. ovog Ugovora, a mogu se izvesti samo uz pisanu suglasnost glavnog nadzornog inženjera i Naručitelja, a u suprotnom neće biti plaćeni. Naime, kao što je gore navedeno, nesporno odredba članka 4. Ugovora propisuje cijenu radova iz ugovornog troškovnika, međutim odredba članka 32. Ugovora predviđa vantroškovničke, nepredviđene radove koji nisu bili uključeni u osnovni ugovor. Predmetni su radovi izvršeni u potpunosti u skladu s ovom odredbom. Dakle: potreba za dodatnim radovima utvrđena je pisanim izvješćem glavnog nadzornog inženjera (mišljenjem od 26. siječnja 2023.), cijene vantroškovničkih radova utvrdile su se ponudom Izvođača broj 020-2023, a obračunale se temeljem analize cijena dostavljene uz ponudu, uz suglasnost i ovjeru glavnog nadzornog inženjera. U konačnici, sklopljen je i Dopunski ugovor koji rezultat prihvata ponude. U građevinskoj knjizi navedena je predmetna količina od 3333,67 m3 jalovine, naknadno prekrižena bez obrazloženja, a priznata je prvotno okvirno procijenjena količina. Stoga pisana suglasnost glavnog nadzornog inženjera (i naručitelja) postoji sve do trenutka konačnog obračuna stvarno ugrađene količine.

53. Pri tom se napominje da je, sukladno ustaljenoj sudskoj praksi, pisana suglasnost naručitelja za izvođenjem naknadnih radova kojima se odstupa od projekta građenja potrebna samo ako izvođač želi odstupiti od projekta građenja, ali ne i onda kada izvođač izvede naknadne radove na zahtjev naručitelja, u tom slučaju može i usmen zahtjev, odnosno usmena suglasnost (identično pravno shvaćanje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske je zauzeo na primjer, u odlukama poslovni broj Pž- 4248/04 od 7. veljače 2006., Pž-7864/08 od 1. kolovoza 2012., Pž-2174/11 od 15. siječnja 2014. i Pž-940/21 od 27. svibnja 2021.).

54. Sud je prilikom odlučivanja naročito uzeo u obzir i nalaze i mišljenje vještaka, točnije njih četiri. Naime, prije pokretanja parničnog postupka, angažirana su dva vještaka, jednog je angažirao ovdje tužitelj, a drugog ovdje tuženik. Mišljenja vještaka su suglasna u pogledu obračuna količina. Tako je u stavku 6. nalaza i mišljenja, vještakinja Blaženka Mastanjević navela kako smatra da izvođač ima pravo na obračun radova prema stvarno izvedenim količinama radova evidentiranih u građevinskoj knjizi i ugovornih jediničnih cijena. Vještak Tihomir Štefić u dijelu 2.3. stavka 6. svoga mišljenja navodi kako izvođač ima pravo na obračun radova prema stvarno izvedenim količinama koje su potvrđene u građevinskoj knjizi.

55. Navedena mišljenja vještaka potvrđuje i vještačenje provedeno u ovom postupku. U svom nalazu i mišljenju, vještak Dražen Slunjski navodi da je vještačenje izvršeno na temelju pregleda građevinske dokumentacije u spisu, a očevidom koji je izvršen, dokazano je da isti nije bio niti potreban. Naime, prema ponudi broj: 020-2023 navodi se „obračun prema stvarno ugrađenim količinama“, a ne spominje se obračun u zbijenom stanju. Nadalje, vještak Slunjski navodi da je prema otpremničkim i teretnim listovima vidljiva količina materijala koja je dobavljena, prevezena i ugrađena. Također količina je utvrđena i prema građevinskim dnevnicima koji navode dovoz i ugradnju materijala sukladno datumima otpremnica i teretnih listova. Stoga, zbog načina obračuna koji je ugovoren prihvatom ponude, količina nasipanog materijala obračunata je prema stvarno ugrađenim količinama obračunom dovezenog materijala te iskazanih građevinskom knjigom na način predviđen ponudom. Iskazana količina iznosi 3333,67 m3, navodi vještak.

56. Stoga proizlazi da su tri od četiri vještaka suglasna da je tuženik dužan tužitelju priznati stvarno ugrađene količine, a sukladno napomeni navedenoj u predmetnoj ponudi, pri tom ne uzimajući u obzir koeficijent zbijenosti jer on kao takav nije naveden u ponudi.

57. Sud smatra da prihvaćena ponuda, kao zaseban ugovor sklopljen među strankama isključuje primjenu drugih propisa na koje je tijekom postupka ukazivao tuženik.

58. Uz navedeno, sud je prihvatio kao životno i logično obrazloženje tužitelja utvrđeno kroz provedene dokaze da je do povećanja količine došlo i zbog vrste tla. Naime, kako je i sam glavni nadzorni inženjer napisao, predmetni radovi, su vršeni na šumskom, plodnom tlu, koje je bilo ispunjeno korijenjem drveća, a koje kao takvo „nije povoljno za izvedbu građevinskih radova temeljenja“. Također je i vještakinja Silva Lozančić navela da pri izradi dokaznica mjera i ugovornim troškovnikom je vrlo često teško točno predvidjeti prave količine radova, jer ovise o uvjetima na terenu, koji nisu u startu vidljivi. Naprimjer dubina iskopa do određene kote, do zdravog tla je mogla biti premašena iz više razloga: neravno tlo; prisustvo većih korijenja - pošto je to šumsko tlo, rad strojem može napraviti dublje iskope, prisustvo bunara, itd. Tako da nisu neuobičajena odstupanja od planiranih količina radova u određenom postotku, ista je često realno očekivati. Dakle, nije se ispunjavala neka ravna kvadratna površina, nego se prilikom pronalaska korijenja drveća taj dio iskopavao i ispunjavao jalovinom dodatno. Zbog toga ta količina nije mogla biti predviđena unaprijed.

59. Slijedom navedenog, sud smatra kako je sukladno ponudi i obračunu prema stvarno ugrađenim količinama bez naznake zbijenosti, tužitelj dokazao količinu ugrađene jalovine, a prema vagarskim listovima - otpremnicama te teretnim listovima kao dokazima o količini, građevinskoj knjizi i drugoj dokumentaciji, a što je sve potvrđeno nalazima i mišljenjima vještaka.

60. U odnosu na drugi element tužbenog zahtjeva, utovar i odvoz viška zemlje, uvidom u spis, sud je utvrdio da je ugovornim troškovnikom sastavljenim od strane projektanta predviđen je utovar i odvoz viška zemlje iz iskopa na deponiju udaljenosti do pet km, međutim, budući da je najbliža deponija bila dostupna na 45 km udaljenosti, tužitelj je na u ponudi broj 020-2023 od 5. svibnja 2023. obuhvatio i razliku u cijeni za odvoz zemlje na deponiju udaljenosti 45 km. Kako je već navedeno, predmetnu je ponudu tuženik prihvatio. Utovar i odvoz viška zemlje također je dokumentiran u građevinskoj dokumentaciji koju je tužitelj priložio. Glavni nadzorni inženjer je na listu 17. građevinske knjige naveo da se prijevoz viška zemlje priznaje samo do pet km, a da je razliku od 5 km do veće udaljenosti potrebno obračunati u izvantroškovničkoj stavci.

61. Slijedom navedenog, a sukladno odredbi čl. 262. i čl. 620. Zakona o obveznim odnosima, sud je usvojio tužbeni zahtjev, kao u točki I. izreke presude.

62. Odluka o trošku temelji se na odredbama članka 154. stavka 1. i članka 155. stavka 1. i 2. ZPP-a pa je tužitelju dosuđen trošak u ukupnom iznosu 14.457,22 €, odnosno za sastav tužbe od 19. travnja 2024. (Tbr. 7. t. 1.) 1.090,00 eura, sastav podneska od 5. lipnja 2024. (Tbr. 8. t. 4.) u iznosu od 50,00 eura, sastav podnesaka od 13. lipnja 2024., 7. listopada 2024., 7. travnja 2024., 24. lipnja 2025. (Tbr. 8. t. 1.) za svaki u iznosu od 1.090,00 eura, zastupanje na ročištima 3. srpnja 2024., 30. listopada 2024., 21. siječnja 2025., 15. travnja 2025., 28. svibnja 2025., 24. lipnja 2025. (Tbr. 9. t. 1.) za svaki u iznosu od 1.090,00 eura, ukupno 13.130,00 eura te trošak sudske pristojbe na tužbu i presudu u istom iznosu od 663,61 € svaka, a u skladu s Uredbom o Tarifi sudskih pristojbi („Narodne novine“, 37/23.) i odredbom članka 7. stavka 1. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“, 118/18., 51/23.).

63. Sukladno odredbi članka 151. ZPP-a, tužitelju pripada pravo i na zatezne kamate na trošak parničnog postupka od dana donošenja presude do isplate u skladu s odredbom članka 29. stavka 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima te mu je sud istu i dosudio.

64. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Osijeku 24. srpnja 2025.

Sutkinja

Željka Matijević

Uputa o pravnom lijeku: protiv presude može se izjaviti žalba Visokom Trgovačkom sudu RH u roku od 15 dana putem ovog suda. U postupku u sporovima male vrijednosti žalba protiv presude ili rješenja ne odgađa ovrhu, osim ako sud koji donosi presudu ili rješenje, iznimno, po službenoj dužnosti, obrazloženim rješenjem, odredi drukčije.