REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-920/2023-19

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu tog suda Dario Partl, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice UP, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupane po punomoćniku Ivici Čuturiću, odvjetniku u [adresa], protiv tuženika Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, zastupanog po punomoćniku TP, dipl. iur., radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 9. lipnja 2025. u prisutnosti tužiteljice, punomoćnika tužiteljice IP, odvjetničke vježbenice i u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, 24. srpnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d., Ulica Vatroslava Jagića 33, 10000 Zagreb, OIB: 26187994862, isplatiti tužiteljici UP, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 860,00 EUR s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom, a koje teku od dana 11. svibnja 2023.god. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

II. Djelomično se odbija tužbeni zahtjev tužiteljice za iznos od 640,00 eura s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom kao neosnovan.

III. Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862 naknaditi tužiteljici UP, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] trošak parničnog postupka u iznosu od 1.475,63 eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 25. srpnja 2025. do isplate prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi i tijekom postupka navodi da je 20.12.2022. god., na mjestu rada u Zagrebu, Ulica Mije Kišpatića 12, stradala kao zaposlenica Kliničkog bolničkog centra Zagreb. Do nezgode je došlo za vrijeme redovnog rada, na radnom mjestu, gdje je tužiteljica zadobila prijelom palčane kosti.

2. Poslodavac tužiteljice je u vrijeme štetnog događaja s tuženikom imao zaključenu policu osiguranja od odgovornosti za svoje djelatnike.

3. Odgovornost tuženika za naknadu štete tužiteljici proizlazi iz odredbe čl. 7. st. 3. Zakona o radu ("Narodne novine" br. 93/14., 127/17., 98/19., 151/22. - dalje ZOR), prema kojoj je poslodavac dužan osigurati radniku uvjete za rad na siguran način i na način koji ne ugrožava zdravlje radnika. Također, prema odredbi čl. 111. st. 1. ZOR-a, ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, tuženik je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznoga prava, dok prema odredbi čl. 25. Zakona o zaštiti na radu ("Narodne novine" br. 71/14., 118/14., 154/14., 94/18., 96/18.) odgovara radniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu po načelu objektivne odgovornosti (uzročnosti).

4. Tužiteljica je u nezgodi zadobila ozljede opisane u spisu priležećoj medicinskoj dokumentaciji, zbog čega joj je pružena medicinska pomoć u KBC-u Zagreb.

5. Tužiteljica temeljem čl. 1095. te čl. 1100. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima potražuje naknadu štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, te za tuđu pomoć i njegu, u iznosu od 3.250,00 EUR.

6. Tužiteljica se u mirnom postupku 10.05.2023.god. s odštetnim zahtjevom obratila tuženiku, a tuženik joj je na ime neimovinske štete i imovinske štete (tuđa pomoć i njega) isplatio nesporan iznos od 1.750,00 EUR. Slijedom navedenog, predlaže se tužbenim zahtjevom uređenim u podnesku od 7.3.2025. naložiti tuženiku da isplati tužiteljici daljnju naknadu štete u iznosu od 1.500,00 EUR sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 11.5.2023., odnosno od dana nakon dana podnošenja odštetnog zahtjeva tuženiku.

7. U odgovoru na tužbu i tijekom postupka tuženik priznaje činjenicu da je s poslodavcem tužiteljice, Kliničkim bolničkim centrom Zagreb, Kišpatićeva 12, 10000 Zagreb, na dan štetnog događaja imao zaključenu policu osiguranja od odgovornosti broj 078700090691. Nesporno je da je tuženik u mirnom postupku isplatio tužiteljici naknadu štete u ukupnom iznosu od 1.750,00 EUR na ime neimovinske i imovinske štete (tuđa pomoć i njega). S tim u vezi, tuženik smatra da je u cijelosti ispunio svoju obvezu naknade štete prema tužiteljici, budući da gore navedeni nesporno isplaćeni iznos predstavlja primjerenu pravičnu naknadu te je u skladu s orijentacijskim kriterijima koji su bili važeći u trenutku podnošenja odštetnog zahtjeva.

8. Tuženik osporava osnovu tužbenog zahtjeva, nastanak štetnog događaja, uzročno posljedičnu vezu, odgovornost svog osiguranika za nastanak štetnog događaja, te visinu tužbenog zahtjeva.

9. Iz tužbe i uz tužbu dostavljene dokumentacije proizlazi da je tužiteljici prilikom uzimanja kutije s police ista skliznula s police te je udarila po zapešću desne ruke, čime je tužiteljica zadobila površinsku ozljedu zgloba i šake.

10. Tuženik osporava nastanak štetnog događaja te uzročno posljedičnu vezu. Nastavno na u tužbi opisanu dinamiku nastanka štetnog događaja, tuženik smatra da tužiteljica nije mogla zadobiti ozljede opisane u medicinskoj dokumentaciji na način kako je to opisano u tužbi. Naime, uvidom u cjelokupnu medicinsku dokumentaciju utvrđeno je da je tužiteljica prilikom dizanja tereta na radnom mjestu na dan štetnog događaja osjetila bol u području desnog ručnog zgloba. Tužiteljica je navodno mjesec dana prije ozlijedila istu ruku. Nakon rtg slikanja, na ambulantnom pregledu se pojavila sumnja na fisuru stiloidnog nastavka palčane kosti. Ručni zglob tužiteljice je imobiliziran, međutim imobilizacija ručnog zgloba je na pregledu 30. prosinca 2022. godine skinuta jer je otklonjena sumnja na fisuru, obzirom da je rtg nalaz bio uredan. Tužiteljica se dalje nastavila liječiti fizikalnom terapijom. Na učinjenoj MR snimci ručnog zgloba vidljiva je manja hipodenzna linija te se pojavila sumnja na fisuru skafoidne kosti. Iz uz tužbu priležeće medicinske dokumentacije razvidno je da je liječenje tužiteljice završeno 18. travnja 2023. godine s nikad dokazanim eventualnim prijelomom, iz predmetne dokumentacije proizlazi da je postojala samo sumnja na prijelom. Međutim, sve i kada bi bilo utvrđeno da je došlo do koštanog prijeloma, isti nikako nije mogao biti posljedica dizanja tereta, već jedino neke prijašnje traume. Slijedom navedenog, osporava se uzročno posljedična veza između vremena i dinamike nastanka štetnog događaja i dijagnoza navedenih u medicinskoj dokumentaciji.

11. Međutim, sve i da je do štetnih posljedica kod tužiteljice došlo na opisani način, tuženik osporava odgovornost svog osiguranika za nastanak štetnog događaja jer na strani osiguranika nije bilo propusta koji bi utjecao na nastanak štetnog događaja, već je šteta nastala isključivo zbog nepažnje oštećenika na koju poslodavac nije mogao utjecati, niti je posljedice mogao izbjeći. Dakle, riječ je o djelokrugu poslova s kojim se tužiteljica svakodnevno susretala te je bila upoznata s načinom obavljanja svojih redovnih radnih zadataka. Stoga je očito da tužiteljica nije primijenila dužnu pažnju pri obavljanju redovitog radnog zadatka na uobičajenom mjestu rada. Osiguranik može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako na štetu isti nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći. Tuženik kao osiguratelj ne odgovara isto kao i osiguranik, ne odgovara u smislu općih propisa građanskog prava zato što on nije štetnik – dakle osoba odgovorna za štetu, već odgovara samo u okvirima ugovora o osiguranju/police i pripadajućih uvjeta.

12. Tuženik ujedno osporava visinu tužbenog zahtjeva i zatraženi tijek zakonskih zateznih kamata. Naime, za sve one posljedice koje su danas prisutne kod tužiteljice, a nisu u svezi sa štetnim događajem, tuženik ne može odgovarati.

13. Tuženik ističe da sve i kada bi se utvrdila obveza tuženika na isplatu iznosa s osnova naknade štete, tuženik osporava zatraženi tijek zateznih kamata na neimovinsku štetu budući da se iste računaju od završetka liječenja i stabilizacije tužiteljeva zdravstvenog stanja narušenog štetnim događajem te na imovinsku štetu koju tužiteljica potražuje na ime tuđe njege i pomoći iz razloga što tužiteljica nije uz tužbu dostavila dokaz da je istu plaćala, pa se pretpostavlja da su joj istu pružali ukućani. S obzirom da se radi o nerepariranoj šteti, zatezne kamate se mogu računati jedino od dana kada visina nereparirane štete bude utvrđena, odnosno od dana presuđenja.

14. Tuženik predlaže odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

15. U tijeku postupka sud je izvršio uvid u prijavu o ozljedi na radu (str. 5-8 spisa), medicinsku dokumentaciju (str. 9-16, 32-34, 37-42, 53-67 spisa), odštetni zahtjev (str. 17 spisa), te proveo dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dr. Miljenku Franiću, ortopedu (str. 51-52 spisa) i saslušanjem tužiteljice (str. 78-79 spisa).

16. Svi provedeni dokazi ocijenjeni su sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku.

17. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

18. Među strankama nije sporno da je tužiteljica zaposlenik Kliničkog bolničkog centra Zagreb, da je na dan štetnog događaja 20.12.2022. poslodavac tužiteljice imao s tuženikom zaključenu policu osiguranja od odgovornosti broj: 07870090691, odnosno nije sporna pasivna legitimacija tuženika te nije sporno da je tuženik tužiteljici u mirnom postupku na ime naknade štete (imovinske i neimovinske, za tuđu pomoć i njegu) isplatio iznos od 1.750,00 eura,

19. Među strankama je sporno je li isplatom navedenog iznosa tuženik tužiteljici u cijelosti namirio pretrpljenu štetu, je li tužiteljica odgovorna ili doprinijela nastanku štetnog događaja, te postoji li uzročno posljedična veze između štetnog događaja i ozljeda koja proizlaze iz spisu priležeće medicinske dokumentacije.

20. Vezano za nastanak štetnog događaja sud je proveo dokaze saslušanjem tužiteljice te uvidom u prijavu ozljedi na radu.

21. Iz prijave o ozljedi na radu proizlazi da se štetni događaj dogodio 20.12.2022. u Klinici za dermatovenerologiju. Nadalje, proizlazi da je tužiteljica nezgodu doživjela u radnom procesu, prilikom premještanja EKG uređaja i to na način da je s police uzimala kartonsku kutiju s EKG uređajem, mase cca 10 kg, a u jednom trenutku kutija je naglo skliznula s police i udarila radnicu po zapešću desne ruke. Kao uzrok ozljede na radu se navodi poremećaj u radnom procesu, odnosno pad kutije s EKG uređajem na ruku radnice, a kao način ozljeđivanja udarac kutije po zapešću desne ruke.

22. Tužiteljica je iskazala da se ozlijedila na radnom mjesecu koncem 2022. u liječničkoj ordinaciji. Prisutni su bili liječnik specijalizant, čijeg se imena ne sjeća i medicinska sestra OP. Trebalo je izvršiti pregled pacijenata u njihovim sobama putem EKG-a. Na polici je bio EKG težine otprilike 15-20 kg, stajao je u visini tužiteljičinog čela, ona ga je uzela s obje ruke kako bi ga spustila, i u tom trenutku joj je pao na desnu ruku, ali nije pao na pod jer ga je uspjela ugurati ponovno u policu, odnosno zaustaviti da ne padne. Nije zvala prije toga ni sestru ni doktora da joj pomognu jer je i prije radila ovaj posao. Kolegica joj je priskočila u pomoć, stavila joj je hladni oblog na desnu ruku po kojoj ju je udario brid kutije. Taj EKG je trebalo staviti na kolica i ići s njim u sobe pacijentima. Tužiteljici se pojačavala bol u ruci, pa je otišla na hitnu i ustanovila da se ozlijedila. Prošla je obuku za rad na siguran način, a uzimanje EKG-a i drugih aparata je u opisu njenog radnog mjesta. Prilikom spuštanja EKG-a nije trebala nositi rukavice, imala je radnu zaštitnu odjeću koja je bila propisana. I druge kolegice, medicinske sestre, same su s police uzimale EKG kao i tužiteljica, Neposredno joj je nadređena sestra DP. Sestra DP vidjela je tužiteljicu u prijašnjim slučajevima kako spušta EKG uređaj i druge sestre su postupale na isti način. U to vrijeme Odjel je bio izmješten zbog potresa na KBC Rebro i zbog toga se radilo u otežanim i skučenim prostorima. Pomoć i njegu tužiteljici su pružali članovi obitelji, suprug i sin, pomagali su joj u održavanju osobne higijene, pranju, kuhanju, nabavci namirnica i sl.

23. Iz iskaza tužiteljice i uvidom u prijavu o ozljedi na radu nedvojbeno je utvrđeno da je tužiteljica zadobila ozljedu prilikom izvršenja radnog zadatka, spuštanja s police EKG uređaja, koji se nalazio u kartonskoj kutiji, a kojega je potom trebalo staviti na kolica i pomoću istog izvršiti pregled pacijenata. Nadalje je utvrđeno iz iskaza tužiteljice da je i u prijašnjim prigodama skidala s police EKG uređaj, te da to spada u opis poslova njezina radnog mjesta te da su na jednak način kao i tužiteljica postupale i spuštale s polica same EKG uređaj u kutiji i druge medicinske sestre, a s navedenim je bila upoznata, jer je vidjela kako to rade, i nadređena sestra DP.

24. Iz iskaza tužiteljice i iz prijave o ozljedi na radu ne proizlazi da bi tužiteljica bilo kojom svojom pogrešnom radnjom ili propustom prouzročila nastanak štetnog događaja te iz dokaza provedenih u ovom postupku na proizlazi da tužiteljica nije smjela sama spuštati EKG uređaj s police, niti da je to bilo suprotno načinu na koji se uobičajeno obavlja ta operacija, niti suprotno uputama, pri čemu je nadređena djelatnica, sestra DP i u ranijim prigodama vidjela tužiteljicu, ali i druge sestre, kako na isti način, kao i tužiteljica kritične zgode, spuštaju EKG uređaj s police.

25. Poslodavac odgovara za štetu koju radnik pretrpi na radu ili u svezi s radom po načelu objektivne odgovornosti, odnosno odgovara za štetu na temelju same činjenice da je ista nastupila, a odgovornosti se može osloboditi ako, između ostalog, dokaže da je radnik odgovoran za nastanak štetnog događaja ili se djelomično može osloboditi odgovornosti ako dokaže da je radnik nekom svojom radnjom ili propustom doprinio nastanku istog. Međutim, u konkretnom slučaju nije dokazano postojanje takvih okolnosti, odnosno nije dokazano da bi tužiteljica postupala prilikom izvođenja radne operacije s nepažnjom, već, kako je navedeno, proizlazi da je tužiteljica radnu operaciju prilikom izvođenja koje se ozlijedila obavljala na uobičajeni način, kako je činila i u prijašnjim zgodama, a kako su činile i druge medicinske sestre kada su s police spuštale EKG uređaj, pri čemu je iz iskaza tužiteljice utvrđeno da je imala na sebi propisanu zaštitnu odjeću, uz napomenu da nije trebala nositi rukavice prilikom spuštanja s police EKG aparata. Također proizlazi da su medicinske sestre same, bez dodatne pomoći, pristupale spuštanju EKG uređaja s police, a tako je postupila i tužiteljica kad se ozlijedila, odnosno za navedenu radnu operaciju nije trebala tražiti dodatnu pomoć.

26. Sud u cijelosti ocjenjuje iskaz tužiteljice kao životan i uvjerljiv jer je sukladan u opisu uzroka nastanka štetnog događaja prijavi o ozljedi na radu.

27. U tijeku postupka provedeno je medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku za ortopediju i traumatologiju, dr. Miljenku Franiću.

28. Vještak je utvrdio da je tužiteljica u štetnom događaju zadobila u medicinskoj dokumentaciji opisane ozljede desne ruke. Po ozljeđivanju tužiteljice u štetnom događaju provedeno je adekvatno liječenje po traumatologu, ortopedu i fizijatru te je provedena i fizikalna terapija. MR nalaz pokazuju da se radi o lomu skafoidne kosti desne šake. Vještak je naveo da postoji uzročno posljedična veza između štetnog događaja i ozljede desne ruke koju je zadobila tužiteljica.

29. Zdravstveno stanje tužiteljice, s obzirom na karakter zadobivenih ozljeda, stabiliziralo se 18.4.2023. godine, s nalazom fizijatra, a uzevši u obzir priloženu medicinsku dokumentaciju i tijek liječenja.

30. Trajne posljedice navedenih ozljeda desne ruke smanjuju opću i radnu sposobnost tužiteljice za 5% i u tom će postotku morati ulagati pojačane napore u svakodnevnom životu i radu.

31. Tužiteljica je trpjela tzv. primarni strah, koji se javio prilikom tjelesnog ozljeđivanja, koji je bio vrlo intenzivan i kratkotrajan. Takozvani sekundarni strah, koji je proistekao iz tjelesnih ozljeda i njezinih posljedica, jačeg intenziteta bio je prisutan 2 dana, srednjeg intenziteta 8 dana, slabijeg intenziteta 15 dana.

32. Bol jakog intenziteta tužiteljica je trpjela 2 dana, srednje jakog intenziteta 10 dana, a manjeg intenziteta 20 dana. Daljnji povremeni bolovi su trajne prirode i uključeni su u pojačane napore.

33. Tuđa pomoć i njega bila je potrebna 2 sata dnevno kroz 10 dana liječenja. U periodu od 20 dana bila je potrebna pomoć druge osobe u prosjeku od 1 sat dnevno (pomoć kod održavanja osobne higijene, oblačenja, odlaska kod liječnika te na fizikalnu terapiju, odlaska u trgovinu, kućanskih poslova...).

34. Vještak je naveo u nalazu i mišljenju da je tužiteljica prilikom dolaska na pregled dostavila vještaku svoj zdravstveni karton na CD-u, za period od 16.5.2007. do 17.12.2024., a prema istom prije štetnog događaja nije bilo sličnih ozljeda.

35. Na nalaz i mišljenje vještaka parnične stranke nisu isticale primjedbe, a sud u cijelosti prihvaća nalaz i mišljenje vještaka kao stručan i objektivan, budući je sastavljen prema pravilima struke te se temelji na medicinskoj dokumentaciji priloženoj u spis, koju je vještak iscrpno analizirao.

36. Iz nalaza i mišljenja vještaka nedvojbeno je utvrđeno da postoji uzročno posljedična veza između štetnog događaja i ozljeda tužiteljice koje proizlaze iz medicinske dokumentacije te je vještak naveo u nalazu i mišljenju da postoji uzročno posljedična veza te se napominje da je vještak izvršio uvid u zdravstveni karton tužiteljice i utvrdio da u njemu nema zabilježenih sličnih ozljeda tužiteljice od prije.

37. Imajući u vidu gore navedeno, sud je utvrdio pravičnu novčanu naknadu zbog povrede prava osobnosti, i to temeljem članka 1100., stavak 1. i 2. ZOO-a, cijeneći težinu povrede i okolnosti slučaja, kao i pravičnu novčanu naknadu za imovinsku štetu temeljem članka. 1095., stavak 1. ZOO-a, a sve u svezi s člankom 223. ZPP-a.

38. Odmjeravajući pravičnu novčanu naknadu za pretrpljene fizičke bolove, cijeneći u vještvu utvrđen intenzitet i trajanje fizičkih bolova i lokalitet povrede, kao i njezin karakter, sud smatra da za ovaj vid štete tužiteljici pripada pravična novčana naknada u iznosu 860,00 eura, cijeneći to primjerenim iznosom.

39. Odmjeravajući pravičnu novčanu naknadu za pretrpljeni strah, cijeneći u vještvu utvrđen intenzitet i trajanje straha, sud smatra da za ovaj vid štete tužiteljici pripada pravična novčana naknada u iznosu od 800,00 eura, cijeneći to primjerenim iznosom.

40. Odmjeravajući pravičnu novčanu naknadu za duševne bolove zbog smanjenja životne aktivnosti, sud je cijenio po vještaku utvrđeni postotak smanjenja životne aktivnosti tužiteljice kao posljedice predmetnog ozljeđivanja (5%), kao i dob tužiteljice (rođena 1960. godine), dakle uzevši u obzir činjenicu da se radi o osobi srednje životne dobi koja će još dugo u svakodnevnom životu i radu osjećati posljedice zadobivene ozljede, sud smatra da za ovaj vid štete tužiteljici pripada pravična novčana naknada od 750,00 eur, cijeneći to primjerenim iznosom.

41. Glede naknade imovinske štete za tuđu pomoć i njegu napominje se da iz nalaza i mišljenja proizlazi da je tužiteljici tuđa pomoć i njega bila potrebna ukupno 40 sati, pri čemu sud smatra da je primjeren iznos za jedan sat tuđe pomoći i njege 5,00 eura, slijedom čega tužiteljici po navedenom osnovu pripada iznos od 200,00 eur.

42. Sveukupno naknada imovinske i neimovinske štete koje pripada tužiteljici iznosi 2.610,00 eura, a kako je tuženik tužiteljici nesporno u mirnom postupku isplatio na ime imovinske i neimovinske štete iznosi od 1.750,00 eura to proizlazi da joj je dužan naknaditi daljnju štete u iznosu od 860,00 eura.

43. Tužiteljica je odbijena s dijelom tužbenog zahtjeva za iznos od 640,00 eura s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom kao neosnovanim (tužiteljica tužbenim zahtjevom potražuje daljnji iznos naknade imovinske i neimovinske štete od 1.500,00 eura).

44. Odredbom članka 1103. ZOO-a propisano je da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Budući je tužiteljica završila s liječenjem, kako proizlazi iz nalaza i mišljenja, 18.4.2023., a odštetni zahtjev podnesen je tuženiku 10.5.2023. (to je razvidno iz e-mail str. 16 spisa), dakle nakon što je dovršeno liječenje tužiteljice, to tužiteljica osnovano potražuje zakonsku zateznu kamatu od prvog dana nakon dana podnošenja odštetnog zahtjeva tuženiku, te se napominje da je u mirnom postupku prije podnošenje tužbe sudu tuženik tužiteljici isplatio, kako proizlazi iz odgovora na tužbu, jedan iznos od 1.750,00 eura na iznos imovinske i neimovinske štete te nije razlučio koliko je u mirnom postupku platio na ime imovinske štete za tuđu pomoć i njegu, a koliko ne ime neimovinske štete, stoga je dužan isplatiti zakonske zatezne kamatu na daljnji iznos naknade imovinske i neimovinske štete od 11.5.2023. do isplate.

45. Odluka o zakonskoj zateznoj kamati temelji se na članku 29. stavak 1. ZOO- a, a odluka o visini zakonske zatezne kamate temelji se na članku 29. stavak 2. ZOO- a do 31.07.2015., a od 01.08.2015. do isplate na članku 3. ZID ZOO (NN 78/15).

46. Odluka o parničnom trošku temelji se na članku 154. stavak 1. i 155. stavak 1. i 2. ZPP-a, a u svezi s člankom 164. stavak 1. istog Zakona, a tužiteljici zastupanom po punomoćniku odvjetniku odmjeren je parnični trošak prema zadnje istaknutoj vrijednosti predmeta spora, u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (OT) i to za: sastav odštetnog zahtjeva 100 bodova OT (tbr. 32), sastav tužbe 100 bodova OT (tbr. 7/1), podnesak 22.3.2024. kojim se očitovala na odgovor na tužbu 100 bodova OT (tbr. 8/1), podnesak 12.4.2024. 25 bodova OT (tbr. 8/4), ročište 6.6.2024. 100 bodova OT (tbr. 9/1), podnesak 13.8.2024. 25 bodova OT (tbr. 8/4), ročište 4.12.2024. 100 bodova OT (tbr. 9/1), podnesak 6.12.2024. kojim je dostavljen dokaz o plaćenom predujmu za medicinsko vještačenje 25 bodova OT (tbr. 8/4), podnesak 7.3.2025. kojim se očitovala na nalaz i mišljenje 100 bodova OT (tbr. 8/1), ročište 9.6.2025. 100 bodova OT (tbr. 9/1), ročište za objavu presude 50 bodova OT (tbr. 9/3), dakle ukupno 825 bodova OT. U odnosu na konačno postavljen tužbeni zahtjev tužiteljica je uspjela s tužbenim zahtjevom u omjeru od 57% u pogledu visine, a 100% je uspjela u pogledu dokazivanja osnove svog zahtjeva. Kad se zbroji 100% i 57% dobije se 157% što podijeljeno s 2 iznosi 78,5%. Tuženik je uspio u omjeru od 21,5%. Kada se oduzme 21,5% od 78,5% dobije se 57%, što predstavlja omjer uspjeha tužiteljice u ovoj parnici. 825 bodova OT obračunato s vrijednošću boda s paušalom od 2,00 eur za jedan bod iznosi 1.650,00 eur, a što sukladno omjeru uspjeha tužiteljice u ovoj pravnoj stvari od 57% iznosi 940,50 eur, a što uz obračunati PDV od 25% iznosi 1.175,63 eur.

47. Na navedeni iznos valja pridodati iznos plaćenog predujma za medicinsko vještačenje od 300 eur, obzirom je provedba ovog dokaza bila neophodna za ishod ove parnice, slijedom čega parnični trošak priznat tužiteljici u ovoj pravnoj stvari iznosi 1.475,63 eur.

48. Tužiteljici u parnični trošak nije priznat podnesak s nadnevkom od 8.2.2024. jer nije bio potreban za vođenje ovog postupka.

49. Iz navedenih razloga valjalo je odlučiti kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 24. srpnja 2025.

Sudac:

Dario Partl

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana, računajući od dana dostave prijepisa ove presude. Žalba se podnosi Županijskom sudu, putem ovog suda, pismeno u četiri jednaka primjerka.

DNA:

1. Tužiteljici po punomoćniku

2. Tuženiku