Poslovni broj: P-10562/2019-44

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu toga suda Biserki Pavković Fućak kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja DG iz [adresa], OIB; 84696846336, zastupana po odvjetnicima odvjetničkog društva Vukadin i partneri j.t.d. iz Zagreba, protiv I tuženika CG, OIB; 38435868820, II tuženika NG, OIB; 40782469733 i III tuženika AG, OIB; 49360354553, svi iz [adresa], svi zastupani po Zorani Živković, odvjetnici iz Zagreba, radi isplate, nakon zaključene glavne i javne rasprave, dana 24. srpnja 2025. godine,

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženima CG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]..7, [adresa], NG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i AG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] da solidarno isplate tužitelju DG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], iznos od 3.382,62 EUR, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana 25.12.2022. godine do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a od 01.01.2023. godine, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, dok od 01.01.2024. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotnih poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a sve u roku od 15 dana.

II Nalaže se tuženima CG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]..7, [adresa], NG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i AG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] da solidarno isplate tužitelju DG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], troškove parničnog postupka u iznosu od 2.992,24 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 24. srpnja 2025. godine pa do isplate i to po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotnih poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je suvlasnica stambenog prostora u suterenu na adresi [adresa], ukupne površine 24 m2 koji se sastoji od jedne sobe, kuhinje, WC-a i hodnika, dok je u preostalom dijelu vlasnik RH. Tuženi u predmetnom stanu žive besplatno bez ikakve pravne osnove od 1987. godine. Tužiteljica je još 2012. godine pozvala tužene da joj mirno predaju u posjed stan te im dala rok za iseljenje 6 mjeseci. Međutim tuženi su ponudili tužiteljici da zajedno s njima živi. Pravomoćnom i ovršnom presudom ovog suda poslovni broj Ps-358/12 od 16.10.2018. godine potvrđene presudom Županijskog suda u Zagrebu Gž-1897/19 od 24.04.2019. godine naloženo je tuženima da isele iz predmetnog stambenog prostora te da ga predaju slobodnog od osoba i stvari u suposjed tužiteljici i RH u roku od 15 dana. Tuženi koriste predmetni stan bez ikakve pravne osnove, a odbijaju se iseliti već godinama čime su onemogućili tužiteljicu da predmetni stan uredi te ga iznajmi za što bi dobivala minimalno 200,00 kuna mjesečno za svoj dio odnosno 2.400,00 kuna godišnje ili za period zadnjih pet godina (od srpnja 2014. godine do lipnja 2018. godine) 11.950,00 kuna, a koji iznos tužbom potražuje zajedno sa zakonskim zateznim kamatama na pojedine iznose kao i naknadu troškova parničnog postupka. Konačno tužitelj potražuje iznos od 3.382,62 eura sa zakonskim zateznim kamatama od 25.12.2022. godine pa do isplate.

2. Tuženici u odgovoru na tužbu navode da osporavaju pravnu osnovu tužbe i visinu tužbenog zahtjeva. Naknadno navode kako nije sporno da je tužiteljica suvlasnica predmetne neokretne u 22,32/100 dijela, te da je 77,68/100 dijela nekretnine društveno vlasništvo. Nesporno je da su tuženici pismenom od 29.11.2013. zamolili tužitelja da im dostavi broj računa radi plaćanja najamnine za njegov suvlasnički dio stana, no tužitelj im nikada nije dostavio broj računa niti se očitovao koliko bi iznosila najamnina. Tuženici su 24.12.2012. dostavili tužiteljici ključ od ulaznih vrata u zgradu i ključ od ulaznih vrata stana čime je tužiteljica stekla pravo suposjeda. Suposjednik stana bio je i još uvijek je i VG, a koji je podnio tužbu protiv ovdje tužiteljice i ovdje tuženika radi utvrđenja da je ovrha na stanu ovog suda poslovni broj Ovr-2313/19 u odnosu na njega, nedopušten. Stoga spore aktivnu legitimaciju tužiteljice, te smatraju da tužiteljica ne trpi nikakvu štetu u vidu izmakle dobiti obzirom je stan u takvom pravnom statusu da ga nije moguće iznajmiti.

3. Sud je tijekom postupka proveo dokaze uvidom u zk izvadak (list 5 spisa), u dopis tuženika tužitelju (list 6 spisa), u presliku presude ovog suda poslovno broj Ps- 358/12 od 16.10.2018. (list 7-9 spisa), u presudu ŽS u Zagrebu broj Gž-1897/19 od 24.04.2019. (list 10-12 spisa), proveden je dokaz saslušanjem tužiteljice i I i III tuženika (list 30-31 spisa), izvršen je uvid u spise ovog suda poslovni broj Ps-35/12, P-12278/19 i Ovr-2313/19, u dopis Državnih nekretnina III tuženiku od 17.11.2021. (list 40-41 spisa), u izračun glavnice i kamate dostavljen od tuženika (list 42-57 spisa), u preslike uplatnica (list 65-67 spisa), provedeno je građevinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Andreju Babić (list 83-110 i 125-127spisa), u izračun zakonskih zateznih kamata sačine od strane tužiteljice (list 139-213 spisa).

4. Među strankama nije sporno da je tužiteljica suvlasnica 22,32/100 dijela stana u suterenu koji se sastoji od jedne sobe, kuhinje, WC-a i hodnika, ukupne površine 24,00 m2 koji je upisan kao E8 na zk.č.br. 2172/3 stambena zgrada u [adresa] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te da je isto bila i u utuženom razdoblju.

5. Nije sporno da su tuženici u utuženom razdoblju stanovali u predmetnom stanu te da za isto nisu imali pravno osnovu.

6. Tijekom postupka tužiteljica navodi kako je ista u posjedu stana od 28.10.2020. godine, što tuženici ne spore.

7. Obzirom na navedeno, sud smatra nejasnim i neosnovanim prigovor aktivne legitimacije tužiteljica.

8. Kako stranke nisu imale sklopljeni ugovor o najmu, to se ima primjenjivati odredba čl. 164 st. 1 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine broj 91/96, 73/00 i 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12. 152/14 i 94/17; dalje u tekstu ZV) koja određuje da pošteni posjednik tuđe stvari koju nema pravo posjedovati mora predati vlasniku ili osobi koju taj odredi, ali nije dužan dati naknadu za to što ju je upotrebljavao i od nje imao koristi primjerene onom pravu na posjed za koje je vjerovao da mu pripada, a ne treba ni naknaditi ono što je pritom oštećeno ili uništeno.

9. Čl. 1120 Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15, dalje: ZOO) određuje da kad je netko tuđu stvar uporabio u svoju korist, vlasnik može zahtijevati, nezavisno od prava na naknadu štete, ili ako nje nema, da mu ovaj naknadi korist koju je imao od uporabe.

10. Na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda od 14. studenog 2013. godine izrađeno je shvaćanje koje prihvaća i ovaj sud, a koje određuje da, ako je određena stvar u još uvijek nepromijenjenom obliku (očuvanog identiteta) u posjedu nevlasnika valja primijeniti odredbe čl. 164 st. 1 i 165 st. 1 ZV-a prema kojim odredbama je samo nepošten posjednik dužan naknaditi koristi od uporabe tuđe stvari. Ako je određena stvar upotrjebljena na način da je promijenila identitet (radi čega nije moguće ili gospodarski nije opravdano vračanje te stvari), tek u takvoj situaciji valja primijeniti odredbu čl. 1120 ZOO-a, prema kojoj je osoba koja je uporabila tuđu stvar u svoju korist dužna vlasniku naknaditi korist i bez obzira na svoje poštenje odnosno nepoštenje.

11. Čl. 18 st. 3 ZV-a određuje da je posjed pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada.

12. Iz provedenih dokaza proizlazi da tuženici u utuženom razdoblju nisu bili pošteni stjecatelji, a obzirom isti niti ne spore tu činjenicu, odnosno činjenicu da nisu imao pravnu osnovu za korištenje predmetnog stana, dok isto proizlazi i iz saslušanja stranaka.

13. Tako iz iskaza tužiteljice proizlazi da je predmetni suvlasnički dio stana kupila 2012., a tada su tuženici već bili u stanu. Složila se da oni tamo ostanu još 6 mjeseci dok se ne snađu, no kako su oni ostali živjeti tamo, podnijela je tužbu radi iseljenja. Kada je kupila stan nije bila u posjedu istoga, a niti je imala ključ od stana. Kada je već pokrenula postupak radi iseljenja tadašnji pun. tuženika odvj. ĆG poslao joj mi je ključeve od stana te joj rekao u pismu da može slobodno živjeti u stan s njima. Od 2020. u posjedu je predmetnog stana. Također, kada je htjela ući u stan, nije mogla ući sa ključem koji joj je poslao g. ĆG, već je promijenila cijelu bravu.

14. I i III tuženik u svom iskazu navode da je sva komunikacija koja je išla prema tužiteljici odvijala se preko odvj. ĆG i sve je išlo pisanim putem, dok oni nikada nisu s tužiteljicom kontaktirali, a niti su imali njezin broj telefona, pa tako joj nisu niti ponudili osobno nikakve iznose kao eventualnu najamninu za stanovanje. Odvjetnik je postupao po njihovim nalozima, a I tuženik je bio voljan plaćati tužiteljici najamninu. Ne znaju da li je to odvjetnik ĆG prenio tužiteljici, te ne znaju da li je ista odgovorila.

15. Iz priklopljenih spisa ovog suda poslovni broj Ps-358/12, P-12278/19 i Ovr- 2313/19 proizlaze činjenice koje nisu sporne među strankama te ih sud nije posebno cijenio. Sud nije proveo dokaz saslušanjem svjedoka ĆG obzirom okolnosti na koje je isti predložen radi saslušanja nisu odlučujući za ovaj predmet.

16. Također činjenica da su tuženici tužiteljici dali ključ od predmetne nekretnine, te je pozvali da zajedno s njima stanuje u predmetnom stanu, ne otklanja nepoštenost posjeda tuženika. Iz navedenog slijedi pravna osnovanost tužbenog zahtjeva tužitljice.

17. Sporna je i visina tužbenog zahtjeva.

18. Podneskom od 25.04.2022. godine tužiteljica proširuje tužbeni zahtjeva na način da potražuje da tuženici s osnove korištenja nekretnine bez pravne osnove isplate dospjela potraživanja i za period od 24.06.2018. pa do iseljenja, odnosno do 28.10.2020. godine, a od kada je tužiteljica u posjedu predmetnog stana, sa zakonskim zateznim kamatama na pojedine iznose.

19. Podneskom od 01.02.2023. godine tuženici navode kako su izvršili uplatu tužiteljici u ukupnom iznosu od 8.850,00 kuna / 1.174,60 eura na ime najamnine za utuženo razdoblje i to po 15 kn po m2, a koji je isti iznos koji tužitelji plaćaju za korištenje dijela stana u vlasništvu RH. Isto također proizlazi iz dostavljenih naloga za plaćanje, a iz kojih proizlazi da je plaćanje izvršeno 24.12.2022. godine, što tužitelj ne spori.

20. Po prijedlogu tužitelja, provedeno je vještačenje po vještaku građevinske struke Andreju Babić koji je naveo da tržišna vrijednosti 22,32/100 dijela najamnine predmetne nekretnine u razdoblju od srpnja 2014. do listopada 2020. godine ukupno iznosi 3.541,65 eura.

21. Po prijedlogu tužitelja, vještak je dopunio nalaz i mišljenje na način da je prikazao mjesečne najamnine za 22,32/100 dijela predmetne nekretnine.

22. Ovakvim nalazima i mišljenjima vještaka stranke nisu prigovarale, dok je sud mišljenja da je vještak vještvo sačinio stručno i temeljem pravila struke te nije imao nikakvog razloga u isto sumnjati, a slijedom čega ga je u cijelosti prihvatio, odnosno smatra kako je tržišna vrijednost najamnine 22,32/100 dijela predmetne nekretnine za predmetno razdoblje iznosila onako kako je to naveo vještak.

23. Činjenica da III tuženik plaća najamninu za stan u istoj zgradi koji je u vlasništvu RH iznos od 15 kn/m2 ne utječe na utvrđenu visinu tržišne najamnine obzirom su strane ugovora slobodne ugovarati cijenu, a koja ne utječe na sklapanje ugovora među drugim strankama.

24. Po provedenom vještačenju, tužiteljica je podneskom od 30.05.2024. postavila tužbeni zahtjev u kojem potražuje iznos od 3.541,65 eura sa zakonskim zateznim kamatama na pojedine iznose.

25. U odnosu na preinake tužbenog zahtjeva podnescima od 25.04.2022. godine, i 30.05.2024. godine valja reći kako čl. 190. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 dalje: ZPP) određuje da tužitelj može preinačiti tužbu do zaključenja prethodnog postupka. St. 3. istog članka navodi da je nakon dostave tužbe tuženiku za preinaku tužbe potreban pristanak tuženika, dok st.4 određuje da će se smatrati da postoji pristanak tuženika na preinaku ako se on upusti u raspravljanje po preinačenoj tužbi, a nije se prije toga protivio preinaci, a što je ovdje slučaj. Slijedom toga, sud je dopustio ovakve preinake tužbenog zahtjeva.

26. Na raspravi održanoj dana 14. veljače 2025. godine tužitelj je, obzirom na uplate od strane tuženika učinjene u prosincu 2022. godine, precizirao tužbeni zahtjev na način da sada potražuje iznos od 2.953,29 eura sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 01.01.2023. godine.

27. Konačno tužitelj potražuje iznos od 3.382,62 eura sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana 25.12.2022. godine. Po dostavi izračuna zakonskih zateznih kamata, tuženik nije sporio izračun tužitelja, a koji je tužitelj učinio sukladno čl. 171 i 172 Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15, dalje: ZOO).

28. Slijedom svega navedenog, sud je mišljenja kako je tužbeni zahtjev tužiteljice osnovan dok solidarnost tuženika proizlazi iz čl. 1107 ZOO-a.

29. Sud je tužitelju dosudio trošak postupka temeljem odredbe čl. 154 st. 1 ZPP-a prema važećoj Tarifi o nagradama i naknadi za rad odvjetnika, i to: za sastav tužbe prema Tbr 7/1 100 bodova, za pristup na ročište dana 25.10.2021. prema Tbr 9/1 100 bodova, za pristup na ročište dana 22.03.2022. prema Tbr 9/1 100 bodova, za sastav podneska od 25.04.2022 prema Tbr 8/1 100 bodova, za pristup na ročište dana 02.02.2023. prema Tbr 9/5 25 bodova, za sastav podneska od 27.02.2023 prema Tbr 8/3 25 bodova, za sastav podneska od 10.03.2022 prema Tbr 8/3 25 bodova, za sastav podneska od 03.10.2023. prema Tbr 8/3 25 bodova, za sastav podneska od 05.03.2024. prema Tbr 8/3 25 bodova, za sastav podneska od 22.04.2024. prema Tbr 8/1 100 bodova, za sastav podneska od 30.05.2024. prema Tbr 8/1 100 bodova, za pristup na ročište dana 14.02.2025. prema Tbr 9/1 100 bodova, za sastav podneska od 17.02.2025 prema Tbr 8/1 100 bodova, te za pristup na ročište dana 13.06.2025. prema Tbr 9/1 100 bodova, što ukupno čini 1025 bodova, odnosno 2.050,00 eura, a što uvećano za iznos PDV-a čini ukupan iznos 2.562,50 eura. Tom iznosu dodan je trošak predujma za vještačenje u iznosu od 337,50 eura kao i trošak pristojbe na tužbu u iznosu od 53,09 i presudu u iznosu od 39,15 eura, tako da ukupan trošak parničnog postupka dosuđen tužitelju iznosi 2.992,24 eura. Kamate na dosuđeni trošak dosuđene su temeljem čl. 151 st. 3 ZPP- a..

30. Temeljem čl. 154 ZPP-a sud je odbio tuženika sa zahtjevom za naknadu troškova parničnog postupka.

31. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

U Zagrebu, dana 24. srpnja 2025. godine

Sudac

Biserka Pavković Fućak

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana objave iste. Žalba se podnosi pisano u četiri istovjetna primjerka putem ovog suda Županijskom sudu.

Dna:

tužitelj po punomoćnici

tuženik po punomoćniku