REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski prekršajni sud u Splitu

Stalna služba u Omišu

Trg kralja Tomislava 5, 21310 Omiš

Broj: Pp-9564/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Omišu, po sucu Tonču Rakeli, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Snježane Ćubić i zapisničarke Matee Jonjić, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika Brodski sustavi d.o.o. i ŽP kao odgovorne osobe, zbog prekršaja iz zbog prekršaja iz članka 15., kažnjivog po članku 30. stavku 1. točka 1. i stavku 2. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima („Narodne novine“ broj: 68/18., 2/20., 46/20. i 47/20.), po optužnom prijedlogu Republike Hrvatske, Ministarstvo financija, Financijskog inspektorata, KLASA: 470- 02/25-01/26, URBROJ: 513-08-01/035-25-14 od 03. srpnja 2025. godine, izvan ročišta 24. srpnja 2025. godine,

p r e s u d i o  j e

Na temelju članka 161. stavka 6. i članka 182. točke 1. Prekršajnoga zakona (Narodne novine, br. 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22.)

Prvookrivljenik: BRODSKI SUSTAVI d.o.o., OIB:26074140416, sa sjedištem u [adresa], kao pravna osoba,

Drugookrivljenik: SP, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1980. u [adresa], sa prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, kao odgovorna osoba u pravnoj osobi Brodski sustavi d.o.o.,

o s l o b a đ a j u  s e o d  o p t u ž b e

da bi, u Splitu, kao ovršenici-poslovni subjekti, protivno odredbi članka 15. stavka 2. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, u razdoblju blokade računa broj: [broj bankovnog računa] otvorenog kod Erste & Steiermarkische bank d.d. od 5. listopada do 29. listopada 2024. i od 20. prosinca 2024. do 28. veljače 2025. obavili obračunsko plaćanje dana 31. kolovoza 2024. godine i to temeljem Izjave o prijeboju u ukupnom iznosu od 406.202,17 u kojem Brodograđevna industrija Split d.d. i Brodski sustavi d.o.o. izmiruju međusobna potraživanja, te su tim obračunskim plaćanjem kao vjerovnici tražbine onemogućili ili izbjegli primitak ispunjenja obveze u novcu,

čime bi počinili prekršaj iz članka 15. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima („Narodne novine“ broj: 68/18., 2/20., 46/20. i 47/20.), a što je kažnjivo po članku 30. stavku 1. točka 2. i stavku 2. citiranog Zakona.

Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točaka 2. do 5. i točke 7. ovoga Zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda.

Obrazloženje

1. Ministarstvo financija Republike Hrvatske, Financijski inspektorat, pod klasom i brojem navedenim u uvodu presude podnijelo je optužni prijedlog protiv okrivljenika zbog prekršaja činjenično opisanih i pravno označenih kao u izreci ove presude.

2. Ispitujući potom optužni prijedlog u smislu članka 161. Prekršajnoga zakona, sud je našao da djelo koje se okrivljenicima stavlja na teret, onako kako je opisano u optužnom aktu, po propisu nije prekršaj, odnosno pobijanim prekršajnim nalogom je povrijeđeno prekršajno materijalno pravo iz članka 196. točke 1. Prekršajnog zakona na štetu okrivljenika, jer djelo, a na način kako je to činjenično opisano u optužnom prijedlogu, kao i u činjeničnom opisu izreke prvostupanjske presude, nije prekršaj.

3. Člankom 15. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima („Narodne novine“ broj: 68/18., 2/20., 46/20. i 47/20.) propisano je:

(1) Obračunsko plaćanje je namira međusobnih novčanih obveza i potraživanja između sudionika obračunskog plaćanja bez uporabe novčanih sredstava, a provodi se ustupom potraživanja, asignacijom te drugim oblicima namire međusobnih novčanih obveza i potraživanja.

(2) Ovršenik – poslovni subjekt ne smije sklapati ugovore radi obračunskog plaćanja ako u Jedinstvenom registru računa ima oznaku blokade računa, odnosno zabranu raspolaganja oročenim novčanim sredstvima, ako tim obračunskim plaćanjem kao vjerovnik tražbine onemogućuje ili izbjegava primitak ispunjenja obveze u novcu.

3.1. Kažnjivim odredbama članka 30. stavka 1. točke 1. i stavka 2. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima propisano je:

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj ovršenik – pravna osoba:

1. ako sklopi ugovor radi obračunskog plaćanja dok u Jedinstvenom registru računa ima oznaku blokade računa, odnosno zabranu raspolaganja oročenim novčanim sredstvima, ako tim obračunskim plaćanjem kao vjerovnik tražbine onemogućuje ili izbjegava primitak ispunjenja obveze u novcu (članak 15. stavak 2.) (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna i odgovorna osoba u poslovnom subjektu pravnoj osobi.

4. Prekršaj iz članka 30. stavka 1. točke 1. i stavka 2. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima čini ovršenik – pravna osoba ako sklopi ugovor radi obračunskog plaćanja dok u Jedinstvenom registru računa ima oznaku blokade računa, odnosno zabranu raspolaganja oročenim novčanim sredstvima, ako tim obračunskim plaćanjem kao vjerovnik tražbine onemogućuje ili izbjegava primitak ispunjenja obveze u novcu pri čemu se prekršajna odredba poziva na materijalnu odredbu članka 15. stavka 2. tog zakona. Člankom 15. stavkom 2. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima propisano je da ovršenik – poslovni subjekt ne smije sklapati ugovore radi obračunskog plaćanja ako u Jedinstvenom registru računa ima oznaku blokade računa, odnosno zabranu raspolaganja oročenim novčanim sredstvima, ako tim obračunskim plaćanjem kao vjerovnik tražbine onemogućuje ili izbjegava primitak ispunjenja obveze u novcu.

5. Međutim, kako iz činjeničnog opisa tog djela nije vidljivo da bi okrivljenici sklopili ugovore radi obračunskog plaćanja s tvrtkom Brodograđevna industrija Split d.d. , niti je vidljivo da bi blokada računa okrivljenika bila upisana u Jedinstveni registar računa, to činjenični opis djela iz optužbe koja se okrivljenicima stavlja na teret po mišljenju suda ne sadrži sva bitna obilježja prekršaja iz članka 30. stavka 1. točke 1. i točke 2. i stavka 2. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima.

6. Prema odredbi članka 160. stavka 2. Prekršajnog zakona, optužni prijedlog sadrži činjenični opis radnje prekršaja iz koje proistječe zakonsko obilježje prekršaja, a budući je zakonski opis, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja, podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja, jer u protivnom, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj. Kako u konkretnom slučaju, u činjeničnom opisu prekršaja, nisu navedeni bitni elementi kojim se određuje biće prekršajnog djela, na taj način je ostvarena povreda odredaba materijalnog prekršajnog prava iz članka 196. stavka 1. Prekršajnog zakona, na štetu okrivljenika, jer se okrivljenicima stavlja na teret djelo koje po optuženju.

7. Prvostupanjski sud nije ovlašten sam kreirati drugačiji činjenični opis od navedenog u izreci optužnog akta, dodavanjem konstitutivnih elemenata prekršaja, s obzirom da bi time došlo do miješanja procesne uloge tužitelja i suda, iz razloga što bi na taj način prekoračio optužni prijedlog i time počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6. Prekršajnog zakona.

7.1. Kod toga se napominje da nema mjesta pozivanju tužitelja na ispravak, odnosno dopunu optužnog prijedloga kada ispitujući optužni prijedlog sud nađe da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret nije prekršaj. U takvoj procesnoj situaciji sud je dužan odmah donijeti presudu kojom se okrivljenik oslobađa optužbe, jer je riječ o neotklonjivom nedostatku (tako i Ppž-11091/2021 od 12. srpnja 2023. godine i Pž- 1784/2020 od 4. svibnja 2022. godine). To i jest u skladu s procesnim ulogama subjekata u prekršajnom postupku, jer je na tužitelju da tuži (članak 83. Prekršajnoga zakona), a na sudu da sudi o onome što je tužitelj utužio (članak 179. stavak 3. Prekršajnog zakona), ne da tužitelju sugerira ili ga poučava o tome kako da tuži, jer bi time riskirao da na sebe preuzme ulogu progona, koja je nespojiva s djelatnosti suđenja. Postupanje u smislu članka 161. stavka 4. Prekršajnog zakona podrazumijeva da u optužnom prijedlogu nedostaje neki od sastojaka iz članka 160. stavka 2. Prekršajnog zakona. U konkretnoj situaciji nije riječ o tome da optužni prijedlog ne sadrži činjenični opis prekršaja (ili neki drugi sastojak), već o tome da djelo koje se okrivljenicima stavlja na teret, onako kako ga je opisao tužitelj, po propisu nije prekršaj.

8. Imajući u vidu sve naprijed izneseno, ovaj je Sud, po službenoj dužnosti, u fazi ispitivanja optužnog akta, na temelju članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona, okrivljenike zbog prekršaja za koji se optužuju, na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona, oslobodio od optužbe jer djelo iz činjeničnog opisa pobijane presude po propisu nije prekršaj.

9. Uslijed ove odluke, troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.

10. Zbog izloženih razloga, trebalo je odlučiti kao u izreci.

U Omišu, 24. srpnja 2025.

Zapisničarka

Sudac

Matea Jonjić, v.r.

Tonči Rakela, v.r.

Viša sudska savjetnica

Snježana Ćubić, v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude ovlašteni tužitelj ima pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od dana primitka iste Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi pismeno u 2 (dva) istovjetna primjerka putem ovog Općinskog prekršajnog suda.

Dostaviti: okrivljeniku, branitelju, ovlaštenom tužitelju, u spis.