REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] C 5

Poslovni broj: Us I-1905/2023-40

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dubravki Zec, uz sudjelovanje zapisničarke Snježane Vukašinović, u upravnom sporu tužitelja: 1. Ministarstva financija, OIB: 18683136487, Sektora za naknadu oduzete imovine, Zagreb, I. Lučića 6, 2. CT, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupaju opunomoćenici Kristijan Pehar, odvjetnik u Zagrebu, II. Loparska ulica 2 i Daniel Ćukušić, odvjetnik u Zagrebu, Štefanićeva 6, 3. ZT, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], Mikhal St. 7, 4. CTR, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]. MT, 5. CTRM, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 6. OT, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], Morad Ha-Rozmarin St. 30 i 7. GT, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 3. – 7. tužitelji kao pravni slijednici iza pok. ZTR iz [adresa], ŽT, 28 Yechiam, te zastupani po opunomoćeniku Danielu Ćukušiću, odvjetniku u Štefanićeva 6, protiv tuženika Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, OIB: 72910430276, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, Zagreb, Ulica grada Vukovara 49, uz sudjelovanje zainteresirane osobe Županijskog državnog odvjetništva u Rijeci, OIB: 03377753055, Rijeka, Erazma Barčića 5, radi naknade za oduzetu imovinu, 24. srpnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Poništava se rješenje Ministarstva pravosuđa i uprave, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo KLASA: UP/II-942-01/22-01/223, URBROJ: 514-04-02-01- 01/07-23-03 od 5. lipnja 2023. u dijelu pod toč. II i III. izreke te se predmet u tom dijelu vraća tuženiku na ponovni postupak u kojem je isti dužan postupiti u skladu s pravnim shvaćanjima i primjedbama suda izraženima u obrazloženju ove odluke.

II. Nalaže se tuženiku nadoknaditi 2. tužiteljici CT troškove ovog upravnog spora u iznosu od u iznosu od 2.500,00 € (dvije tisuće pet stotina) u roku od 60 (šezdeset) dana od dana dostave pravomoćne odluke o trošku, dok se u preostalom dijelu odbija zahtjev 2. tužiteljice CT za naknadom troškova spora.

Obrazloženje

1. Djelomičnim rješenjem Primorsko-goranske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Ispostave u Opatiji KLASA: UP/I-942- 05/03-01/00005, URBROJ: 2170-03-06/8-22-83 od 18. svibnja 2022. toč. 1. odbijen je zahtjev za priznanjem prava vlasništva CT iz [adresa] i ZTR iz [adresa], svakom u 1/4 dijela, za k. č. br. [katastarska čestica] šuma od 544 m2 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Toč. 2. priznaje se pravo vlasništva CT iz [adresa] u 1/4 dijela i ZTR iz [adresa] u 1/4 dijela, na dijelu neizgrađenog građevinskog zemljišta oznake k. č. br. [katastarska čestica] u površini od 278 m2, kućno dvorište, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] (149) k. o. [katastarska općina] (nova k. č. br. [katastarska čestica]), kao vlasništvo Grada Opatije. Toč. 3. obveznikom naknade za nekretninu iz toč. 2. utvrđen je Grad Opatija. Toč. 4. odlučeno je o zemljišnoknjižnoj provedbi rješenja. Toč. 5. utvrđeno je pravo na naknadu u obveznicama [adresa] CT iz [adresa] i ZTR, svakom u 1/4 dijela, za zemljište označeno kao dio k. č. br. [katastarska čestica] u površini od 147 m2 (nove 1199/1 i 1199/2), vlasništvo Grada Opatije. Toč. 6. utvrđena je naknada u iznosu od 2.717,65 kn. Toč. 7. obveznikom naknade utvrđeno je Ministarstvo financija. Toč. 8. odlučeno je da je Ministarstvo financija dužno naknadu iz toč. 6. isplatiti ovlaštenicima naknade odjednom u kunama u roku od 30 dana od dana zaprimanja cjelovite dokumentacije potrebne za isplatu naknade i pravomoćnog rješenja o naknadi. Toč. 9. odlučeno je da svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

2. Protiv navedenog rješenja CT, ovdje 2. tužiteljica, ZTR, prednik ovdje 3., 4., 5., 6. i 7. tužitelja i Ministarstvo financija, ovdje 1. tužitelj izjavili su žalbe povodom kojih je tuženik rješenjem KLASA: UP/II-942-01/22-01/223, URBROJ: 514-04-02-01-01/07-23-03 od 5. lipnja 2023. pod toč I. poništio djelomično rješenje Primorsko-goranske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Ispostave u Opatiji KLASA: UP/I-942-05/03-01/00005, URBROJ: 2170-03-06/8-22-83 od 18. svibnja 2022. u dijelu pod toč. 2. izreke rješenja i ujedno riješio: CT iz [adresa], Z i ZTR iz [adresa], 28 Yechiam, 27021 Kiryat Bialik, svakom u ¼ dijela, utvrđuje se pravo vlasništva na k. č. br. [katastarska čestica], dvorište, površine 276 m2, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Po toč. II. odbijena je žalba CT i MTR i žalba Ministarstva financija izjavljene protiv djelomičnog rješenja iz toč. I. izreke tog rješenja. Pod toč. III. određeno je da u preostalom dijelu pobijano rješenje iz toč. I. izreke tog rješenja ostaje neizmjenjeno.

3. Ministarstvo financija, ovdje 1. tužitelj, je protiv tuženika pravodobno ovom sudu podnio tužbu kojom osporava zakonitost navedenog drugostupanjskog rješenja ukazujući na pogrešnu primjenu materijalnog prava. Ističe kako se u obrazloženju pobijanog rješenja navodi da sporan dio nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica], koji sada ima nove brojčane oznake k. č. br. [katastarska čestica] u površini od 121 m2 i k. č. br. [katastarska čestica] u površini od 26 m2 koje u naravi čini betoniranu površinu i stepenište tj. nerazvrstanu cestu je u zemljišnoj knjizi upisano kao javno dobro u općoj uporabi slijedom čega je odredbom čl. 55. toč. 2. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine („Narodne novine“, broj: 92/96, 39/99, 42/99, 92/99, 43/00, 131/00, 27/01, 34/01, 65/01, 118/01, 80/02, 81/02, 98/19, dalje: Zakon o naknadi) izuzeto iz pravnog prometa. Napominju da je u predmetnoj upravnoj stvari trebalo nedvojbeno utvrditi da li je Grad Opatija na predmetnom zemljištu izgradio betoniranu površinu i stepenište tj. nerazvrstanu cestu do donošenja Zakona o naknadi, odnosno do 11. listopada 1996. tj. da li je do navedenog datuma predmetno zemljište privedeno namjeni, a na što je ministarstvo ukazivalo i u žalbi izjavljenoj na prvostupanjsko rješenje, a što je u konkretnoj upravnoj stvari ostalo neutvrđeno. Citirajući odredbu čl. 17. st. 1. Zakona o naknadi, 1. tužitelj ističe kako naknadno izvedeni radovi, nakon stupanja na snagu tog zakona, nisu relevantni za ocjenu radi li se o zemljištu privedenom namjeni obzirom da vlasnik nije smio mijenjati zatečeno stanje na taj dan. Svako drugo pravno stajalište, bilo bi ograničavajuće za vlasnike kojima Zakon o naknadi jamči povrat vlasništva ako zemljište nije privedeno namjeni ili za njega nije izvršena priprema sukladno odredbama čl. 17. st. 1 . i 5. Zakona o naknadi. Nadalje, primjena čl. 55. st. 2. Zakona o naknadi, prema kojoj obzirom da je predmetno zemljište upisano kao javno dobro u općoj uporabi slijedom čega bi isto bilo izuzeto iz pravnog prometa, a na koje se poziva drugostupanjsko tijelo može se prihvatiti jedino ukoliko je predmetno zemljište steklo status javnog dobra prije podnošenja zahtjeva prijašnjih vlasnika za povrat oduzete imovine (tj. prije 1997. godine), ali ne i ako je isto navedeni status steklo u godinama koje su uslijedile kasnije, a što je također ostalo neutvrđeno u predmetnoj stvari. Naime, Europski sud za ljudska prava je u predmetima Gashi protiv Hrvatske, presuda 13. prosinca 2007, zahtjev: broj 32457/05, iznio stav da pogreške i propusti nadležnih tijela ne smiju ići na štetu građana, a koje shvaćanje je izraženo i u odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj: U-111-4673/20008, od 20. svibnja 2009. i dr. Stoga citirane odredbe Zakona o naknadi i pravno shvaćanje Europskog suda za ljudska prava treba tumačiti komplementarno, na način da je za oblik naknade odlučno da li je zemljište privedeno namjeni do stupanja na snagu Zakona o naknadi te da li je do podnošenja zahtjeva za povrat oduzete imovine od strane prijašnjih vlasnika isto imalo utvrđen status javnog dobra. Kada za oblik naknade ne bi bilo odlučno kada je zemljište privedeno namjeni, odnosno kada je isto steklo status javnog dobra kao što to tumači tuženik, to bi značilo da ukoliko je zemljište privedeno namjeni ili ukoliko je u konkretnom slučaju steklo status javnog dobra nakon podnošenja zahtjeva prijašnjih vlasnika za povrat oduzete imovine, da podnositelj zahtjeva ne može ostvariti pravo na naturalni povrat zemljišta zbog dugotrajnosti postupka, a uz to jedinice lokalne samouprave mogu izbjeći obvezu naturalnog povrata tako što će izgraditi zemljište za koje znaju da je u postupku povrata i to bez obzira kada, pa čak i nakon 25 godina od odnošenja zahtjeva za povrat imovine.

4. Slijedom navedenog, 1. tužitelj Ministarstvo financija predlaže sudu donošenje odluke kojom će poništiti rješenje tuženika u dijelu pod toč. II. i III. izreke.

5. Radi osporavanja zakonitosti rješenja tuženika tužbu su sudu podnijeli i BT i ZTR, odnosno nasljednici iz potonjeg ZT, ČT, ZTRM, OT i FT, a koji u tužbi ističu kako zemljište k. č. br. [katastarska čestica], šuma, površine 544 m2 k. o. [katastarska općina] zk. ul. br. [broj ZK uloška], koje je predmet povrata prema Zakonu o naknadi, nije bilo privedeno namjeni (nije bilo izgrađeno) do donošenja Zakona o naknadi, kao i čitav niz godina kasnije. Grad Opatija je 17 godina nakon donošenja Zakona o naknadi svojom odlukom KLASA: 350-07/14- 01/09 od 29. srpnja 2014., dozvolio smanjenje površine i promjenu oblika predmetnog zemljišta, a sve za korist uvećanja površine i promjene oblika susjednog zemljišta (k. č. br. [katastarska čestica]), na osnovu koje je Odjel za katastar nekretnina Opatija formirano novo zemljište z. k. č. [katastarska čestica], Kosovo šuma, površine 425 m2 k. o. [katastarska općina] zk. ul. br. [broj ZK uloška]. Odjel za katastar nekretnina Opatija je novoformirano zemljište k. č. br. [katastarska čestica], Kosovo šuma, površine 425 m2 k. o. [katastarska općina] zk. ul. br. [broj ZK uloška], prema novoj izmjeri podijelio na više zemljišta oznake 1199/1, 1199/2 i 1201. Nakon formiranja zemljišta 1199/1 (121 m2) i 1199/2 (26 m2), Grad Opatija je potvrdom KLASA: 361-01/20-01/178 od 17. studenog 2020. ista proglasio komunalnom infrastrukturom (nerazvrstana cesta). Zemljište k. č. br. [katastarska čestica] (278 m2) kao neizgrađeni dio, predstavlja preostali dio izvorne čestice k. č. br. [katastarska čestica], šuma, površine 544 m2, koja je predmet povrata. Temeljem iznijetih odlučnih činjenica tužitelji smatraju kako se može nedvojbeno zaključiti da je Grad Opatija nakon donošenja Zakona o naknadi nezakonito postupao sa zemljištem k. č. br. [katastarska čestica], šuma, površine 544 m2 k. o. [katastarska općina] zk. ul. br. [broj ZK uloška], koje je predmet povrata, tako što je smanjio njegovu površinu, promijenio oblik, izvršio diobu na više čestica i neke od njih priveo namjeni i time onemogućio povrat pripadajućeg dijela predmetnog zemljišta ovlaštenicima naknade u cijelosti u naturi suglasno Zakonu o naknadi.

6. Slijedom navedenog, 2. tužiteljica VT 3. tužiteljica ZT, 4. tužitelj OTR, 5. tužiteljica ZTRM, 6. tužitelj OT i 7. tužitelj ET, predložili su sudu donošenje presude kojom će poništiti rješenje tuženika.

7. Prvenstveno valja reći kako je sud u konkretnom slučaju našao, pozivom na odredbe navedene u rješenju ovog suda poslovni broj Us I-1905/2023-15 od 12. siječnja 2024., da su u konkretnom slučaju ispunjene pretpostavke za spajanje spisa formiranih povodom tužbi Ministarstva financija, ovdje 1. tužitelj (poslovni broj Us I-1905/2023) i BT, ovdje 2. tužiteljice i ZTR, ovdje 2. tužitelja, odnosno njegovih nasljednika ZT, ČT, ZTRM, OT i FT (poslovni broj Us I-1927/2023) te za vođenje jedinstvenog spora i donošenje zajedničke odluke, obzirom da je objema tužbama osporen isti upravni akt.

8. Tuženik se u odgovoru na tužbu pozvao na navode iznijete u obrazloženju pobijanog rješenja te je predložio odbiti tužbene zahtjeve.

9. Zainteresirana osoba u odgovoru na tužbu priklonila se pravnim stavovima i razlozima iznesenima u rješenjima upravnih tijela te ukazala kako status javnog dobra u općoj uporabi ukazuje na poseban pravni režim nekretnine te bi stoga, ukoliko bi i bilo doneseno rješenje kojim se takva nekretnina vraća u naravi, ono po samom Zakonu o općem upravnom postupku bilo ništavo budući da ne bi bilo moguće njegovo izvršenje ni u pravnom ni u stvarnom smislu (čl. 128. st. 1. t. 3. istog zakona). Slijedom navedenog smatra da je pobijano rješenje pravilno i na zakonu osnovano te je stoga predloženo odbijanje tužbenog zahtjeva.

10. U tijeku spora održana je rasprava 16. srpnja 2025. kako bi se sukladno odredbi čl. 6. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" broj 36/24, dalje: ZUS) omogućilo strankama u sporu da usmeno obrazlože svoje navode iz tužbe i odgovora na tužbu. Na navedenu raspravu pristupili su službena osoba 1. tužitelja Ministarstva financija, opunomoćenik 2. tužiteljice CT te zainteresirana osoba dok na istu nije pristupio nitko za tuženika kao niti 3. tužiteljica, 4. tužitelj OTR, 5. tužiteljica ZTRM, 6. tužitelj OT i 7. tužitelj ET, koji su uredno pozvani. Rasprava je na temelju odredbe čl. 89. st. 4., a u svezi s čl. 91. st. 3. ZUS-a održana u odsutnosti uredno pozvanih potonje navedenih stranaka.

11. Na navedenoj raspravi službena osoba 1. tužitelja Ministarstva financija ostala je u cijelosti kod navoda iznijetih u tužbi i postavljenog tužbenog zahtjeva. Ujedno je napomenula da provedivost ili neprovedivost rješenja nije predmet ovog upravnog spora u smislu provedbe u zemljišnim knjigama. Obzirom da postoji mogućnost nagodbe među strankama povrata i grada izvan upravnog spora, smatra da nema zapreke naturalnog povrata predmetne nekretnine u pripadajućoj površini. Sve ovo iznijela je s obzirom na navode u odgovoru na tužbu ovdje zainteresirane osobe. Opunomoćenik 2. tužiteljice CT istaknuo je kako ostaje u cijelosti kod navoda iznijetih u tužbi i postavljenog tužbenog zahtjeva. 2. tužiteljica CT prvenstveno traži da sud donese odluku kojom se prihvaća zahtjev te kojim se ovlaštenike povrata iz upravnog postupka, koji je prethodio ovom upravnom sporu, utvrdi vlasnicima svih nekretnina ili dijelova nekretnina koji odgovaraju nekadašnjoj k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 544 m2 budući da isto zemljište do donošenja Zakona o naknadi, niti je bilo privedeno namjeni, a niti je Grad Opatija do istog datuma predmetnom nekretninom raspolagao, a što je sukladno odredbi čl. 17. Zakona o naknadi. Naime, iz stanja spisa razvidno je da je Grad Opatija nakon donošenja Zakona o naknadi postupao nezakonito kada je bivšoj k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] smanjio površinu, promijenio oblik i izvršio diobu na više čestica te naposljetku, na nekima od njih, izgradio ili dozvolio izgradnju objekta. Podredno, a ukoliko sud odluči da neće donijeti meritornu odluku u ovoj pravnoj stvari, predloženo je da sud poništi pobijani dio drugostupanjskog rješenja kao i prvostupanjskog rješenja te naloži prvostupanjskom tijelu da provede sve dokazne radnje temeljem kojih će se utvrditi izgrađenost i privedenost namjeni čestica koje odgovaraju nekadašnjoj k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Isto tako, 2. tužiteljica CT navela je da odredba čl. 55 Zakona o naknadi nije primjenjiva u ovoj pravnoj stvari budući da bi ista bila primjenjiva samo da su k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao javno dobro u općoj uporabi kao takve bile upisane prije stupanja na snagu Zakona o naknadi. Zainteresirana osoba ostala je u cijelosti kod navoda iz odgovora na tužbu te predložila odbijanje tužbenog zahtjeva.

12. U cilju ocjene zakonitosti pobijanog rješenja tuženika sud je u tijeku spora izvršio uvid u dokumentaciju koja prileži spisu predmeta upravnog postupka i ovog spora pri tome odbivši provesti daljnje predložene dokaze s obzirom na odluku donesenu u sporu.

13. Na temelju razmatranja svih spornih pitanja, sud je utvrdio da su tužbeni zahtjevi osnovani.

14. Obrazlažući razloge odlučivanja kao u pobijanom rješenju, tuženik navodi kako u ovom upravnom predmetu nije sporno da je JT iz [adresa] bila prijašnja vlasnica oduzete nekretnine i da su CT i ZTR kao njezini unuci, ovlaštenici prava na naknadu. Nije sporno niti da je nekretnina oznake k. č. br. [katastarska čestica], šuma i cesta površine 1488 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], deposedirana rješenjem Općine Opatija, Općinskog Sekretarijata za poslove uprave broj: UP/I-02/02-3090/3-1970 od 15. prosinca 1971. radi izgradnje stambenog naselja i ceste i predana u posjed općini Opatija. Predmetna nekretnina oznake k. č. br. [katastarska čestica], šuma površine 544 m2 nastala je cijepanjem oduzete k. č. br. [katastarska čestica] površine 1488 m2. U postupku osnivanja, obnove ili dopune zemljišne knjige za katastarsku općinu [katastarska općina], identificirana je čestica stare oznake k. č. br. [katastarska čestica] površine 425 m2 koja u novoj izmjeri čini k. č. br. [katastarska čestica], ulica od 121 m2 i k. č. br. [katastarska čestica] put od 26 m2, upisane u (nacrtu) zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao javno dobro u općoj upotrebi u vlasništvu Grada Opatije. Također, identificirana je čestica stare oznake k. č. br. [katastarska čestica] površine 425 m2, koja u novoj izmjeri čini k. č. br. [katastarska čestica], dvorište površine 276 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao vlasništvo Grada Opatije. U odnosu na nesporan dio koji se tiče nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica] u površini od 276 m2, koja prema novoj izmjeri nosi oznaku k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] prvostupanjsko je tijelo odluku donijelo pozivom na odredbu čl. 16. Zakona o naknadi i nekretninu vratilo u vlasništvo ovlaštenicima naknade.

15. Nastavno tuženik ističe, u odnosu na sporan dio nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica] koji sada ima nove brojčane oznake k. č. br. [katastarska čestica] u površini od 121 m2 i k. č. br. [katastarska čestica] u površini od 26 m2, kako je prvostupanjsko tijelo donijelo odluku pozivom na odredbu čl. 16. i čl. 52. Zakona o naknadi. Zaključujući da se radi o građevinskom zemljištu privedenom namjeni koji u naravi čini betoniranu površinu i stepenište tj. nerazvrstanu cestu odnosno javno dobro u općoj upotrebi u vlasništvu Grada Opatije, prvostupanjsko je tijelo toč. 5. izreke rješenja naknadu odredilo u obveznicama Republike Hrvatske. S obzirom da se u konkretnom slučaju radi o dvije novoformirane nekretnine iz postupka osnivanja, obnove ili dopune zemljišne knjige, za koje je nedvojbeno utvrđeno da čine ulicu odnosno put i koje su uknjižene u listu B zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao javno dobro u općoj upotrebi u vlasništvu Grada Opatije, tuženik smatra da postoje izuzeci od povrata u vlasništvo.

16. Pri tome se tuženik poziva na sljedeće odredbe. Odredbom čl. 55. toč. 1. Zakona o naknadi propisano je da se ne vraća u vlasništvo i posjed imovina koja je nedjeljiv sastavni sustav mreža, objekata, naprava ili drugih sredstava javnih poduzeća iz oblasti energetike, komunalne djelatnosti, prometa i veza te šumarstva, a toč. 2. da se ne vraća u vlasništvo i posjed imovna koja je izuzeta iz pravnog prometa. Da bi se katastarske čestice na kojima su izgrađene nerazvrstane ceste, mogle smatrati izgrađene i privedene namjeni, Zakonom o cestama ("Narodne novine" broj: 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, dalje: Zakon o cestama) predviđeno je da jedinice lokalne samouprave trebaju pribaviti potrebnu dokumentaciju za izgradnju nerazvrstanih cesta, a za nerazvrstane ceste koje nakon izgradnje nisu evidentirane u katastru niti upisane u zemljišnu knjigu ili nije evidentirano stvarno stanje, potrebno je izraditi geodetski elaborat izvedenog stanja ceste, a taj elaborat pribavlja jedinica lokalne samouprave te ga dostavlja nadležnom katastru. Prema važećem Zakonu o cestama, da bi se za katastarsku česticu nerazvrstane ceste moglo konstatirati da je privedena namjeni, potrebno je nerazvrstanu cestu izgraditi prema prethodno ishođenoj dokumentaciji, izvršiti evidentiranje nerazvrstane ceste u katastru i upis u zemljišne knjige s upisom jedne katastarske čestice nerazvrstane ceste pa tek građevinsko zemljište koje je u činjeničnom i pravnom supstratu cesta, javno je dobro u općoj uporabi i predstavlja prostornu cjelovitost. U konkretnom slučaju tuženik ističe kako se predmetne novoformirane nekretnine vode u evidenciji Grada Opatija kao komunalna infrastruktura – nerazvrstana cesta pa iako je upravno tijelo pogrešno primijenilo materijalni propis, odluka da se za novoformirane nekretnine odredi naknada u obveznicama Republike Hrvatske nije nezakonita. Naime, tuženik navodi kako oba žalitelja u upravnom postupku pravilno upućuju na odredbu čl. 17. Zakona o naknadi glede građevinskog zemljišta koje je trebalo biti privedeno namjeni do donošenja Zakona o naknadi. Kada oduzeto građevinsko zemljište nije privedeno namjeni, načelno vrijedi pravno pravilo da se zemljište vraća u vlasništvo. Međutim, Zakon o naknadi u glavi koja se odnosi na izuzetke od povrata u vlasništvo, prepoznaje takve pravne situacije kada se, unatoč tome što zemljište npr. nije privedeno namjeni do donošenja Zakona o naknadi, ono ipak ne može vratiti u vlasništvo jer prevladava javni interes u odnosu na privatni interes ovlaštenika naknade. Tako je u slučaju kada nekretnina udovoljava kriterijima nerazvrstane ceste prema Zakonu o cestama, a kako se u konkretnom slučaju radi upravo o nerazvrstanoj cesti, radi se o javnom dobru koje ne može postati ničije vlasništvo.

17. Sud ne prihvaća izneseno stajalište tuženika kao ispravno.

18. Naprotiv, sud smatra kako je tuženik pogrešno primijenio materijalno pravo te da u konkretnom slučaju ne postoje okolnosti iz čl. 55. Zakona o naknadi koje bi predstavljale zapreku za povrat oduzetih nekretnina u naravi ovlaštenicima naknade.

19. Naime, sukladno ustaljenoj sudskoj praksi, kod ocjene uvjeta za povrat nekretnina u naravi, relevantno je stanje i izgrađenost istih na dan donošenja odnosno stupanja na snagu Zakona o naknadi pa niti gradnja, a niti raspolaganje oduzetim nekretninama u korist trećih osoba nakon tog trenutka ne predstavlja zapreku za povrat nekretnina u naravi ovlašteniku naknade (tako Visoki upravni sud Republike Hrvatske posl.br. Usž-3629/21-3 od 3. listopada 2023., posl.br. Usž-1589/18-2 od 12. lipnja 2019., Us-12323/08 od 27. svibnja 2010. te već citiranim Usž-3629/21-3 od 3. listopada 2023. i Usž-1/2024-2 od 17. rujna 2024.).

20. Nastavno, u presudi posl.br. Usž-3923/2021 od 25. ožujka 2022. istaknuto je da je i kod nekretnina koje predstavljaju javnu površinu relevantno stanje na dan donošenja Zakona o naknadi.

21. Pritom nisu odlučujuće odredbe Zakona o cestama, na primjenu kojeg zakona se poziva tuženik. Naime, sukladno praksi Visokog upravnog suda Republike Hrvatske (poslovni broj Usž-3097/16-2 od 10. studenog 2016.), odredbe tog Zakona ne utječu na način rješavanja s obzirom na odredbu čl. 17. Zakona o naknadi, zato što pravo na povrat u vlasništvo ovisi o utvrđenju odlučnih činjenica i njihovom postojanju u vrijeme stupanja na snagu Zakona o naknadi odnosno donošenja Zakona. Prema općem načelu naknade iz čl. 49. Zakona o naknadi imovina koja je predmet naknade daje se prijašnjem vlasniku prema stanju i načinu korištenja u kojem se nalazi u vrijeme donošenja prvostupanjskog rješenja o utvrđivanju prava vlasništva bez obzira na način korištenja u kojem se imovina nalazila u trenutku oduzimanja.

22. Istovjetni pravni stav izražen je i u presudi Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Usž-77/23-2 od 9. svibnja 2023., u kojoj je taj sud naveo da gradnja infrastrukturnih objekata (u tom slučaju radilo se o asfaltiranoj prometnici, pješačkoj i biciklističkoj stazi) do koje je došlo nakon donošenja odnosno stupanja na snagu Zakona o naknadi ne predstavlja zapreku za povrat zemljišta u naravi u smislu čl. 55. tog zakona.

23. Slijedom navedenog, u nastavku postupka potrebno je utvrditi činjenicu da li su u vrijeme donošenja i stupanja na snagu Zakona o naknadi predmetne nekretnine bile privedene namjeni odnosno da li je istima raspolagano u korist trećih. U slučaju negativnog utvrđenja, nema zapreke da se naknada utvrdi u naravi, a ne u obveznicama Republike Hrvatske.

24. U nastavku postupka također je potrebno utvrditi na koji način je došlo do smanjivanja površine inicijalne k. č. br. [katastarska čestica] šuma površine 544 m2 k. o. [katastarska općina] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], odnosno kada i na koji način je došlo do formiranja k. č. br. [katastarska čestica] Kosovo šuma površine 425 m2 k. o. [katastarska općina] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], te ovisno o utvrđenju u tom dijelu odlučiti u cijelosti o osnovanosti prava na naknadu podnositelja zahtjeva. Pri odlučivanju o predmetnom potrebno je voditi da je u konkretnom slučaju već djelomičnim rješenjem Primorsko-goranske županije, Službe za imovinsko-pravne poslove, Ispostave Opatija KLASA: UP/I-942-05/03-01/00005, URBROJ: 2170-12-02/8-19-50 od 21. listopada 2019. utvrđeno pravo na naknadu za dio nekretnina oznake k. č. br. [katastarska čestica] cesta površine 835 m2, k. č. br. [katastarska čestica] šuma površine 109 m2, k. č. br. [katastarska čestica] gradilište površine 369 m2, k. č. br. [katastarska čestica] šuma površine72 m2, spojene u k. č. br. [katastarska čestica] gradilište i zgrada površine 1383 m2, k. č. br. [katastarska čestica] gradilište površine 374 m2 novoformirana u dvorište, garaža i stambena zgrada od 733 m2, k. č. br. [katastarska čestica] gradilište površine 82 m2 spojena u k. č. br. [katastarska čestica] obiteljska kuća i dvorište površine 822 m2.

25. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju čl. 117. st. 1. ZUS-a poništiti pobijano rješenje tuženika te predmet vratiti istom na ponovni postupak kao pod toč. I. izreke.

26. Odluka o troškovima spora 2. tužiteljice CT temelji se na odredbi čl. 79. ZUS-a u svezi s Tbr. 27. toč. 1. i toč. 2., Tbr. 46 i Tbr. 54. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23, dalje: Tarifa). 2. tužiteljici CT je priznat trošak sastava tužbe i zastupanja na ročištu u iznosima od po 1.000,00 eura, uvećanim za PDV od 25%, u ukupnom iznosu od 2.500,00 eura. Sud 2. tužiteljici CT nije priznao zatraženi trošak sastava podneska od 13. rujna 2024. budući da se radi o podnesku koji se sadržajno preklapa s inicijalno podnesenom tužbom. Riječ je, dakle, o sadržajno podudarnim podnescima i stoga se u konkretnom slučaju trošak sastava potonjeg podneska ne može smatrati opravdanim i svrsishodnim u smislu odredbe čl. 79. st. 1. ZUS-a niti je takvom radnjom 2. tužiteljica CT doprinijela svom uspjehu u sporu (tako i Visoki upravni sud Republike Hrvatske u presudi poslovni broj Usž-406/21-2 od 4. ožujka 2021.). Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci pod toč. II.

U Rijeci 24. srpnja 2025.

Sutkinja

Dubravka Zec

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv toč. I. izreke žalba nije dopuštena (čl. 127. st. 1. ZUS-a).

Protiv toč. II. izreke dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Dostaviti:

- tužiteljima:

1. Ministarstvu financija, Sektoru za naknadu oduzete imovine, Zagreb, I. Lučića 6

2. opunomoćenicima Kristijanu Peharu, odvjetniku u Zagrebu, II. Loparska ulica 2 i Danielu Ćukušiću, odvjetniku u Zagrebu, Štefanićeva 6

2. – 7. opunomoćeniku Danielu Ćukušiću, odvjetniku u Zagrebu, Štefanićeva 6

- Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Upravi za građansko, trgovačko i upravno pravo, Zagreb, Ulica grada Vukovara 49, uz spis predmeta upravnog postupka

- zainteresiranoj osobi Županijskom državnom odvjetništvu u Rijeci, Rijeka, Erazma Barčića 5