Broj: Pp -2030/2022

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PULI-POLA

PREKRŠAJNI ODJEL

Ul. Svetog Teodora br.02

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

PRESUDA

Općinski sud u Puli-Pola, po sucu tog suda Ljiljani Božina kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Marijane Borić kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenice ĐM, zbog prekršajnog djela iz članka 282. stavka 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ( NN 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22, 133/23, 145/24), temeljem optužnog prijedloga Policijske uprave Istarske, Policijske postaje Pula, pod brojem Klasa: 211-07/22-1/12482 Urbroj: 511-08-21-22-3 od dana 01. rujna 2022. godine, nakon održane usmene, glavne i javne rasprave kod ovoga suda, dana 24. srpnja 2025. god., u prisutnosti okrivljenice osobno i u odsutnosti tužitelja, temeljem članka 171.a Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), istoga dana objavio je i,

p r e s u d i o  j e

I Temeljem članka 183. Prekršajnog zakona,

II okrivljenica:

ĐM, r. Đ, od oca Ć i majke E, r. L, rođena dana **.**.1999. u [adresa], s prebivalištem u [adresa]., adresa za dostavu sudskih pismena u Puli, Ul. Rakovčeva br.28 / kod Mutić /, po zanimanju konobarica sa završenom srednjom strukovnom školom, zaposlena u caffe-baru Leggiero, po narodnosti Ž, razvedena, majka jednog djeteta, uzdržava se iz plaće u iznosu od 950,00 eura mjesečno, bez drugih prihoda, državljanka Hrvatske, prekršajno kažnjavana,

k r i v a  j e

što je dana 21. kolovoza 2022.godine u 05,15 sati, upravljala osobnim automobilom marke "VW“, reg. oznake [registarska oznaka], kolnikom ulice Varoš u Štinjanu, te nakon što joj je policijski službenik ponudio testiranje na prisutnost droga u organizmu, isto je izričito odbila,

III čime je počinila prekršaj iz članka 282. stavka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjivo člankom 282. stavkom 9. istog Zakona,

VI

temeljem članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona,

o s u đ u j e

na novčanu kaznu u iznosu od 450,00 ( četiristo i pedeset /00) EUR-a

VII Temeljem članka 33. stavka 10., a u svezi sa člankom 34. stavkom 1. Prekršajnog zakona, okrivljenica je dužna platiti novčanu kaznu u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti presude, jer će se u protivnom naplatiti prisilno.

Ako u ostavljenom roku uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčanu kaznu uplatila u cijelosti ( čl.152. st. 3. PZ).

VIII Temeljem članka 139. u svezi članka 138. stavka 2. točke 3. Prekršajnog zakona i članka 2. stavka 1. točke 10. Pravilnika o naknadi troškova u prekršajnom postupku, okrivljenica je dužna nadoknaditi paušalni iznos troškova sudskog postupka u iznosu 30,00 ( trideset/00) EUR-a, u korist žiro računa Državnog proračuna, u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti presude, jer će se u protivnom ti troškovi naplatiti putem tijela nadležnog za ovrhu ( čl.152. st. 4. PZ).

Obrazloženje

1.Ovlašteno nadležno tijelo iz čl.111. PZ, pokrenulo je pred ovim sudom prekršajni postupak protiv okrivljenice ĐM, zbog osnovane sumnje da je počinila prekršajno djelo činjenično opisano i pravno označeno u izreci ove presude, uz prijedlog da se nakon provedenog postupka okrivljenica proglasi krivom i kazni novčanom kaznom u iznosu od 10 000,00 kuna/1327,23 eura te da se uz kaznu izrekne zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilima B kategorije u trajanju od 3 mjeseca i da se obveže na nadoknadu troškova prekršajnog postupka, u iznosu od 500,00 kuna/66,36 eura.

2.Razmotrivši dostavljeni optužni prijedlog, sudac ovoga suda našao je kako je ovlašteni tužitelj u pogledu prekršajnog djela koje čini objektivni identitet optužnog prijedloga već izdao prekršajni nalog, na koji je okrivljenica podnijela pravodobni i dopušteni prigovor, zbog čega je sudac izdani prekršajni nalog prihvatio kao optužni prijedlog ( čl.238. st.8. toč. 4. PZ), te nakon otvaranja rasprave i prije ispitivanja okrivljenice, prekršajni nalog policije stavio izvan snage.

3. U postupku otvaranja glavne rasprave sudac je utvrdio kako za okrivljenicu nije izvršena uredna dostava poziva, dok je za tužitelja iskazana uredna dostava. Okrivljenica se raspravi odazvala navodeći da je saznala za održavanje ročišta putem aplikacije e-građanin. Tužitelj se raspravi nije odazvao, a niti je izostanak opravdao.

3.1. Sudac utvrđuje da će se glavna rasprava održati.

3.2. Sudac otvara glavnu raspravu i objavljuje predmet postupka.

3.2.1. Pozvana da se očituje o osnovanosti optužnog prijedloga i o krivnji, okrivljenica izjavljuje da je razumjela optužbu i da je kriva te iznosi iskreno kajanje zbog prekršaja. Izjavljuje da je u kritičnom razdoblju prolazila tešku životnu situaciju da je bila u postupku razvoda braka i da ju je to izrazito teško pogodilo, zbog čega je morala potražiti liječničku pomoć, te joj je liječnik propisao lijek za smirenje, neke antidepresive. S obzirom da je koristila lijekove kritične prigode odbila je prihvatiti testiranje na droge. Ističe kako je svjesna težine prekršaja i društvene opasnosti djela. U pogledu činjenice da iz prekršajne evidencije proizlazi njezino kažnjavanje izjavljuje da to odgovara istini, no da su svi prekršaji ostvareni u razdoblju od 2022. do kraja 2023.godine, za vrijeme dok je prolazila fazu razvoda braka. Napominje da je samohrana majka, da se uzdržava iz plaće, i da mora plaćati najamninu za podstanarski stan koja iznosi 600,00 eura, zbog čega joj ostaje minimalan novčani iznos za potrebe uzdržavanja sebe i djeteta.

4.Temeljem izričitog priznanja okrivljenice i u postupku provedenim i ocjenjenim dokazima, utvrđujući s jednakom pažnjom činjenice koje terete okrivljenicu, kao i one koje su joj u korist, sudac je ocijenio kako je stanje stvari dovoljno razjašnjeno i da nije potrebno provoditi druge dokaze, jer je tužitelj iznio i priložio neprijeporne dokaze na teret okrivljenice i dokazao istinitost činjenica odlučnih za primjenu propisa iz optužnog prijedloga, dok okrivljenica u svojoj obrani nije osporavala te činjenice, a niti je iznijela nove činjenice i predložila dokaze koji bi upućivali na opravdanu mogućnost zaključivanja da je terećeno djelo ostvareno na drugačiji način od onog kako proizlazi iz optužbe, već je u svoju obranu izložila okolnosti za koje smatra da su za nju olakotne i da su joj u korist, pa je sudac nedvojbeno zaključio da je prekršaj ostvaren na način kako to proizlazi iz optužnog prijedloga, slijedom čega je okrivljenicu našao prekršajno odgovornom i proglasio ju krivom.

5.Mjerodavni propisi koji se primjenjuju u konkretnom predmetu jesu slijedeći:

5.1. Članak 282. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, u posebnim mjerama za sigurnost cestovnog prometa propisuje da policijski službenik, obavljajući poslove iz članka 4. stavka 1. ovoga Zakona, može vozača i drugog sudionika u prometu na cesti podvrgnuti ispitivanju pomoću odgovarajućih sredstava i uređaja (alkometar i dr.) radi utvrđivanja prisustva u organizmu alkohola, droga ili lijekova koji utječu na psihofizičke sposobnosti i na sposobnosti upravljanja vozilima, a potom, po potrebi, i odvesti u zdravstvenu ustanovu na vađenje krvi i uzimanje urina ili na liječnički pregled.

5.2. Članak 282. stavak 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisuje da policijski službenik odvest će na vađenje krvi i uzimanje urina radi analize ili na liječnički pregled i osobu za koju se ispitivanjem utvrdi da u organizmu ima opojnih droga ili lijekova koji se ne smiju uzimati za vrijeme vožnje ili određeno vrijeme prije započinjanja vožnje, utvrđene odgovarajućim sredstvima ili uređajima.

5.3. Članak 282. stavak 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, propisuje da osobe iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka dužne su postupati prema zahtjevima policijskog službenika.

5.4. Članak 282. stavak 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama u kaznenim odredbama propisuje da vozač motornog vozila i instruktor vožnje koji odbije podvrgnuti se ispitivanju ili liječničkom pregledu, odnosno uzimanju krvi ili krvi i urina čini prekršaj za koji je u vrijeme izvršenja prekršaja bila propisana novčana kazna u iznosu od 10 000,00 do 20 000,00 kuna/ od 01.01.2023. u iznosu od 1320,00 do 2650,99 eura ili kazna zatvora u trajanju do 60 dana.

5.5. Članak 282. stavak 11. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisuje da vozaču koji je proglašen krivim za prekršaj iz stavka 9. ovoga članka izreći će se zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od najmanje šest mjeseci, ako je prekršaj počinjen drugi put, odnosno najmanje 12 mjeseci, ako je prekršaj počinjen treći odnosno svaki sljedeći put.

5.6. Članak 25. stavak 1. Prekršajnog zakona propisuje da je kriv za prekršaj počinitelj koji je u vrijeme počinjenja prekršaja bio ubrojiv, koji je postupao iz nehaja, a bio je svjestan ili je bio dužan i mogao biti svjestan da je djelo zabranjeno ili s namjerom, kad je propisom o prekršaju propisana prekršajna odgovornost za taj oblik krivnje.

5.7. Članak 84. Prekršajnog zakona, utvrđuje pretpostavku okrivljenikove nedužnosti istaknute i u čl.28. Ustava Republike Hrvatske, kojom se krivnja mora dokazati u postupku, a teret dokaza nalazi se na tužitelju.

5.8. Članak 88. stavak 1. Prekršajnog zakona propisuje da je sud dužan na temelju izvedenih dokaza potpuno i točno utvrditi činjenice koje su od važnosti za donošenje zakonite odluke i s jednakom pažnjom utvrditi činjenice koje terete okrivljenika i koje mu idu u korist.

5.9. Članak 238. stavak 12. Prekršajnog zakona propisuje da u prekršajnom postupku koji se vodi sukladno stavku 8. točki 4. i stavku 9. i 10. ovoga članka sud nije vezan zabranom iz članka 202. stavka 4. ovoga Zakona ( zabrana reformatio in peius- zabrana preinačenja na gore).

6. Prigodom odmjeravanja vrste i mjere kazne ( čl.36. st.2. PZ) sudac je olakotnom okolnošću uzeo činjenicu da je okrivljenica iskreno priznala djelo i da je izložila svijest o težini prekršaja i društvenoj opasnosti djela navodeći kako ne postoji opasnost da ponovi prekršaj, da je od dana izvršenja prekršajnog djela proteklo duže vremensko razdoblje zbog čega je logično zaključiti da intenzitet zahtjeva i interes društva za kažnjavanjem znatno slabi, a ni počiniteljica više ne osjeća pravu težinu ostvarenog prekršaja, da se uzdržava iz plaće koja je ispod prosječne mjesečne neto plaće u Republici Hrvatskoj, a koja je za 2024.godinu iznosila 1318,00 eura/ podatak Državnog zavoda za statistiku/, a u obvezi je uzdržavanja djeteta, kao i to da iz prekršaja nije proizašla teža posljedica. Otegotnom okolnošću cijenio je težinu ostvarenog prekršaja.

6.1. Katalogiziranjem odlučnih okolnosti, a zatim njihovim vrednovanjem ( način počinjenja djela, pobude zbog kojih je prekršaj ostvarila, osobine ličnosti počiniteljice, te njezino ponašanje prije i nakon počinjenog prekršaja), sudac ovoga suda ublažio je novčanu kaznu sukladno članku 37. stavku 3. točki 1. Prekršajnog zakona na način da je odmjerio kaznu ispod donje granice propisane za taj prekršaj, cijeneći da i na taj način izrečena kazna nalazi opravdanje u općoj svrsi kažnjavanja, odnosno da je i na taj način izrečena novčana kazna dovoljan izraz društvenog prijekora počiniteljici zbog ostvarenog neprava i da je njezin odabir pravedan, svrhovit i odvraćajući.

7. Sudac nije prihvatio prijedlog tužitelja da se okrivljenici uz kaznu primijeni zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom "B“ kategorije u trajanju od 3 mjeseca, smatrajući da na temelju utvrđenih olakotnih okolnosti, posebno činjenice da iz prekršaja nije proizašla štetna posljedica, da je okrivljenica iskreno priznala djelo i izložila svoje kajanje te obrazložila razloge zbog kojih je ostvarila protupravno ponašanje a koji razlozi za nju više ne egzistiraju, da ne postoji izražena potreba državne prinude za ograničavanjem njezinih prava kojima bi se zajamčila prijeko potrebna zaštita javnih interesa te da u konkretnom slučaju ne postoji zahtijevani razmjer s težinom počinjenog prekršaja, kao i sa stupnjem počiniteljičine opasnosti.

7.1. Tužitelj pak u konkretnom predmetu nije uvjerljivo argumentirao ili zaista tvrdio da je nužno potrebno primijeniti zaštitnu mjeru jer da sama novčana kazna nije dovoljna da se postigne željeni učinak odvraćanja ili kažnjavanja i da se spriječe buduća kršenja propisa.

8. Troškovi prekršajnog postupka temelje se na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3. Prekršajnog zakona i članka 2. stavka 1. točke 10. Pravilnika o naknadi troškova u prekršajnom postupku, dok je paušalna svota suda određena prema posebnim propisima, ovisno o složenosti i trajanju postupka, te imovnom stanju osobe obvezatne da taj iznos i plati.

U Puli, 24. srpnja  2025. godine

Zapisničar

Sudac

Marijana Borić

Ljiljana Božina

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Okrivljenica, kao i osobe ovlaštene podnijeti žalbu u njezinu korist (čl. 192. st.2 PZ) te tužitelj, mogu protiv presude podnijeti žalbu Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u Zagreb, kao sudu drugog stupnja, u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa. Žalba se podnosi pismeno u dva istovjetna primjerka, putem ovog Suda.

Dostaviti:

1.okrivljenici

2.tužitelju