REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: P Ob-773/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji toga suda Luciji Arelić kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja CC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Valentinu Jakovcu, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika RC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Milanu Remetinu, odvjetniku u Trogiru, radi utvrđenja bračne stečevine, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 12. lipnja 2025. godine, u prisutnosti tužitelja osobno i punomoćnika tužitelja Valentina Jakovca, odvjetnika i tuženika osobno uz zamjenika punomoćnika Antu Milata, odvjetnika, dana 24. srpnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I Utvrđuje se da u ostavinu iza pok. ŽC, a koja se vodi pred Općinskim sudom u Splitu poslovni broj: O- 3501/2022, ulazi i sljedeća imovina, koja predstavlja bračnu stečevinu:

- 2. suvlasnički dio: 1/5 nekretnine [adresa], Dvorište 203 m2, Kuća [adresa] površine 111 m2, sve ukupne površine 314 m2, upisane na ime NC OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. č. [katastarska čestica] katastarska općina 339318 Donje Vrapče, a sve upisano pri zemljišnoknjižnom odjelu Zagreb, Općinskog građanskog suda u Zagrebu, a koja se sastoji od:

Kat koji u naravi predstavlja trosobni stan, sastojeći se od tri sobe, kuhinje, kupaonice s wc-om, tuš kabine s wc-om, hodnika, sve ukupne neto površine od 96 m2

Potkrovlje koje u naravi predstavlja trosobni stan sastojeći se od tri sobe, kuhinje, kupaonice sa WC-om, tuš kabine sa WC-om, hodnika, sve ukupne neto korisne površine 80 m2.

II Odbija se dio tužbenog zahtjeva tužitelja za utvrđenje da u ostavinu iza pok. ŽC, a koja se vodi pred Općinskim sudom u Splitu poslovni broj: O- 3501/2022, ulazi i sljedeća imovina, koja predstavlja bračnu stečevinu preko dosuđenog udjela od 1/5 dijela do 1/2 dijela, kao neosnovan.

III Svaka strana snosi svoje troškove postupka.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi od 31. kolovoza 2022. navodi da se sukladno odredbama Zakona o nasljeđivanju pred javnim bilježnikom Antom Zlokićem u Splitu, vodi ostavinski postupak iza smrti pok. ŽC, te je isti postupak pošto je bio prekinut naknadno nastavljen pred Općinskim sudom u Splitu sukladno odredbama čl. 244 Zakona o nasljeđivanju. Na nasljeđivanje su pozvani nasljednici prvog nasljednog reda, suprug ostaviteljice RC, ovdje tuženik i sin ostaviteljice CC, ovdje tužitelj. Predmet ostavine je sporni 2. suvlasnički dio nekretnine - kuće i dvorište u [adresa], k. č. [katastarska čestica], kat. općina [katastarska općina], ZK uložak: [broj ZK uloška] čhv, 314 m2: upisan u ½ na ime tuženika, a koji prema odredbama čl. 36. st.1. i st.3. Obiteljskog zakona (NN 103/15, 98/19) predstavlja bračnu stečajnu masu između tuženika FC i pok. GC, supruge tuženika. Naime, na ročištu za ostavinsku raspravu pred javnim bilježnikom tuženik se protivi zahtjevu tužitelja da se sporni 2. suvlasnički dio izdvoji, jer isti po mišljenju tuženika ne predstavlja bračnu stečevinu. Tuženik netočno ističe kako sporni 2. suvlasnički dio predstavlja njegovu posebnu imovinu, iako je ista građena za vrijeme trajanja bračne zajednice. Također, upis te etažiranje kuće i dvorišta, kao i spornog 2. suvlasničkog dijela provedeno je za vrijeme trajanja bračne zajednice tuženika i pok. ŽC. Nije sporno kako je predmetna nekretnina, a sukladno odredbama Obiteljskog zakona čl. 36. st.1. i st.3. zapravo bračna stečevina jer je kuća građena 1988. godine. Proces etažiranja i upis u zemljišne knjige proveden je 1996. godine, u suvlasničkom djelu ½ u korist tuženika, kao i spornog 2. suvlasničkog djela. Stoga, predmetna nekretnina predstavlja bračnu stečevinu, obzirom da je ista nekretnina izgrađena i stečena za vrijeme bračne zajednice između tuženika i pok. ŽC. Tužitelju nije poznato da su tuženik i pokojna ŽC sklopili predbračni ugovor kojim bi navedeno bilo drugačije regulirano. Niti da bi na bilo koji način ugovorili bilo kakvu raspodjelu imovine za vrijeme trajanja bračne zajednice. Predlaže usvojiti tužbeni zahtjev kojim traži da sud utvrdi da u ostavinu iza pok. ŽC, a koja se vodi pred Općinskim sudom u Splitu poslovni broj: O- 3501/2022, ulazi i predmetna nekretnina, koja predstavlja bračnu stečevinu uz naknadu troškova parničnog postupka.

1.1. Tužitelj je podneskom od 9. travnja 2024. obavijestio sud da je u postupku obnove zemljišnih knjiga za k. č. br. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] sastavljen nacrt novog zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] te je provedeno brisanje katastarske čestice broj [katastarska čestica] iz zk uloška: [broj ZK uloška] i proveden je upis u glavnu knjigu 339318 DONJE VRAPČE pod brojem kčbr. [katastarska čestica], zk uložak [broj ZK uloška], slijedom čega i uređuje tužbeni zahtjev.

2. Tuženik se u odgovoru na tužbu protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, te predlaže da isti bude odbijen te postavlja zahtjev za naknadu parničnog troška. Navodi da su tuženik i njegov brat LC još 1971.godine bili vlasnici nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojoj je bila izgrađena kuća u [adresa] na adresi [adresa] u kojoj je stanovala njihova obitelj. U predmetnoj kući stanovala je i njihova majka UC u čiju korist je sačinjeno Očitovanje "U Zagrebu, dne.22.siječnja 1971.g." kojim joj sinovi priznaju pravo doživotnog uživanja nekretnine. Kako je Grad Zagreb na širem prostoru Vrbana planirao izgradnju stambenih zgrada ponudio je tuženiku i LC, kao i drugim vlasnicima okolnih malih parcela, mogućnost dodjele u vlasništvo stana u novogradnji ili zamjensko zemljište uz novčanu naknadu za gradnju nove kuće na tom zemljištu. Tuženik i njegov brat LC su se odlučili za drugu varijantu, te su tako stekli nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica] upisanu u ZU 6504 k. o. [katastarska općina], svako za 1/2 i dobili novac za izgradnju obiteljske kuće na tom zemljištu u iznosu od 56.000.000,00 tadašnjih dinara. Nakon što su stekli vlasništvo nove nekretnine, braća LC su započeli gradnju kuće i to upravo novcem koji im je isplatio Grad Zagreb. Preostali dio novca nužnog za dovršenje i uređenje kuće tuženik je stekao zajedničkim radom i sredstvima stečenim u braku. Tuženik bio u braku sa sada pok. ŽC rođenom C, međutim nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica] upisana u ZU 6504 k. o. [katastarska općina] predstavlja njegovu posebnu imovinu, osim manjeg dijela obiteljske kuće koja predstavlja bračnu stečevinu. PC su izvršili podjelu izgrađene kuće na način da je LC pripalo prizemlje, a tuženiku prvi kat i stambeno potkrovlje, međutim izostalo je etažiranje zgrade i upis prava vlasništva na samostalnim uporabnim cjelinama.

3. Radi utvrđivanja relevantnih činjenica u ovom postupku sud je proveo dokaze koje su stranke predložile te je u tu svrhu izvršio uvid u dokumente koji prileže spisu i to: presliku Izvoda iz matične knjige vjenčanih (list 5, 36, 49 spisa), presliku ugovora od 30. prosinca 1992. (list 6-7 spisa), presliku prijedloga za izvršenje (listovi 9-11 spisa), izvadak iz zemljišne knjige (list 12, 34 spisa), presliku Očitovanja od 20. siječnja 1971. (list 23 spisa), molbu od 31. srpnja 1987. (list 25 spisa), građevinsku dozvolu (list 26-28 spisa), sudsku nagodbu od 7. veljače 1996. (list 29-30 spisa), presliku rodnog lista (list 35 spisa), presliku smrtnog lista (list 37 spisa). Izvadak iz zemljišne knjige, povijesni prikaz (list 48 spisa) te su saslušani tužitelj i tuženik osobno kao stranke u postupku.

3.1. Tuženik je predložio kao svjedoka u postupku saslušati LC, dok je na ročištu održanom dana 12. lipnja 2025. od navedenog dokaznog prijedloga odustao, pa ovaj sud niti nije provodio dokaz saslušanjem svjedoka u ovom postupku.

4. Cijeneći rezultate postupka u smislu čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13; dalje u tekstu ZPP) sud je ocijenio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan i djelomično neosnovan.

5. Vodeći računa o datumu stjecanja nekretnine koja je predmet ovog postupka, predmetna nekretnina stečena je prije 1. srpnja 1999., na pravni odnos stranaka primjenjuju se odredbe Zakona o braku i porodičnim odnosima („Narodne novine“ broj 11/1978, 27/1978, 45/1989, 59/1990, dalje ZBPO).

5.1. Prema odredbama čl. 270., 271. i 272. st. 1. i 2. ZBPO, imovina bračnih drugova može biti zajednička i posebna. Imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine, njihova je zajednička imovina. Imovina koju jedan bračni drug ima u času zaključenja braka ostaje njegova posebna imovina. Imovina koju u toku bračne zajednice jedan bračni drug stekne po drugoj zakonom dozvoljenoj osnovi (nasljeđivanjem, darovanjem i sl.), različitoj od osnove navedene u članku 271. zakona, je njegova posebna imovina.

5.2. Prema odredbi čl. 281. ZBPO-a, kod utvrđivanja suvlasničkih dijelova udio bračnog druga u zajedničkoj imovini određuje se prema njegovom doprinosu u stjecanju te imovine. U slučaju spora sud određuje koliki je bio doprinos bračnih drugova u stjecanju zajedničke imovine, pri čemu vodi računa ne samo o osobnom dohotku i zaradi svakog od bračnih drugova, nego i o pomoći jednog bračnog druga drugome, o radu u domaćinstvu i porodici, brizi oko odgoja i podizanja djece, kao i o svakom drugom obliku rada i suradnje u upravljanju, održavanju i povećanju zajedničke imovine.

6. U ovom postupku nije sporno da su tuženik RC i ŽC (majka tužitelja) sklopili brak 30. travnja 1963. u Lištanima, a što i proizlazi iz Izvoda iz matične knjige vjenčanih. Nadalje, nesporno je da je u njihovom braku 29. veljače 1964. rođeno dijete, CC, ovdje tužitelj, a što proizlazi iz Rodnoga lista. Također, je nesporno da je ŽC umrla dana **.**.2019.,a što proizlazi iz Smrtnog lista, te da se pred Općinskim sudom u Splitu vodi ostavinski postupak iza pokojne Zorke Gvozden pod poslovnim brojem O-3501/2022.

6.1. Nadalje, nesporno je da su tuženik RC i njegov brat LC bili vlasnici nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica] oranica [adresa] u površini od 98 čhv, sa kućom [adresa], a na kojoj je nekretnini njihova majka, UC imala pravo doživotnog uživanja. Navedeno proizlazi iz Očitovanja od 22. siječnja 1971., kao i iz iskaza stranaka.

6.2. Nesporno je i da su tuženik RC i LC zamijenili gore naznačenu nekretninu za zemljište u Prečkom u Hatzovoj ulici bb na gradilištu označenom pod kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za koje im je izdana Građevinska dozvola dana 18. kolovoza 1987. te su potom RC i LC 1988. izgradili obiteljsku stambenu zgradu.

6.3. Među strankama je nesporno i da tuženik i pok. ŽC nisu sklopili bračni ugovor.

7. Među strankama je sporno je li suvlasnički udio tuženika RC na novoizgrađenoj obiteljskoj stambenoj zgradi bračna stečevina njega i pokojne ŽC svakoga u ½ dijela, kako to tužitelj tužbom tvrdi, obzirom da je sagrađena za vrijeme trajanja braka RC i pok. ŽC te da u tom dijelu treba ući u ostavinsku masu.

8. Kako je zakonom propisano da se radi o zajedničkoj imovini, bračnu bi stečevinu tuženika i pok. ŽC predstavljala imovina koju su bračni drugovi, stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine, te su bračni drugovi, tuženik i pok. ŽC zajedničari u neutvrđenim suvlasničkim omjerima. Tek kada budu određeni udjeli svakog bračnog druga u bračnoj stečevini, zajednička imovina postaje suvlasnička imovina.

9. Čitanjem Ugovora od 30. prosinca 1992. utvrđeno je da su LC i tuženik NC sklopili Ugovor o pretvaranju suvlasništva na obiteljskoj stambenoj zgradi u etažno vlasništvo kojim su kao suvlasnici stambene zgrade u [adresa] izgrađene na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] utvrdili da su zajednički financirali izgradnju jednakim omjerima po prethodnom dogovoru te su izvršili fizičku diobu nekretnine na način da je LC pripalo u vlasništvo prizemlje koje u naravi predstavlja trosobni stan sastojeći se od tri sobe, kuhinje, kupaonice sa WC-om, tuš kabine sa wc-om, hodnika, sve ukupne neto korisne površine 96 m2, a RC je u vlasništvo pripao kat koji u naravi predstavlja trosobni stan sastojeći se od tri sobe, kuhinje, kupaonice sa WC-om, tuš kabine sa WC-om, hodnika, sve ukupne neto korisne površine 96 m2, te potkrovlje koje u naravi predstavlja trosobni stan sastojeći se od tro sobe , kuhinje, kupaonice sa WC-om, tuš kabine sa WC-om, hodnika, sve ukupne neto korisne površine 80 m2.

10. Nadalje, čitanjem sudske nagodbe u postupku diobe poslovni broj R1-1936/95 od 7. veljače 1996. utvrđeno je da su LC i RC razvrgnuli suvlasničku zajednicu na način da LC pripada u isključivo vlasništvo trosobni stan u visokom prizemlju na I katu s nus prostorijama, površine 81,62 m2, kao i kuhinja i konoba u podrumu površine 18,95 m2, a sve kao u nalazu i mišljenju vještaka dipl. ing. Hvale od 5. siječnja 1996. označen narandjastom bojom i označen kao posebni dio „A“, dok je RC pripalo isključivo vlasništvo trosobni stan na I katu s nus prostorijama, površine 70,37 m2, spremište i ostava u podrumu površine 15,70 m2, trosobni stan u potkrovlju površine 70,24 m2 označen u nalazu i mišljenju vještaka dipl. ing. Mirka Hvale od 5. siječnja 1996. plavom bojom, i označen kao posebni dio pod B i posebni dio pod C, a na zajedničko korištenje RC i LC pripadaju zajednički dijelovi kuće, površine 85,39 m2, u nalazu i mišljenju dipl. ing. Mirka Hvale od 5. siječnja 1996. označen žutom bojom, a koji se zajednički dijelovi sastoje od stubišnog prostora, hala, podruma, garaže, WC-a, vanjskog spremišta, tavana i ulazne nadstrešnice.

11. Čitanjem zemljišnoknjižnog izvatka ovoga suda zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da su na zk.č. br. 6185/4 kuća u [adresa] i dvorište površine 87 čhv, 314 m2 upisani LC i RC svaki u ½ dijela.

12. Čitanjem zemljišnoknjižnog izvatka ovoga suda zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da su na zk.č. br. 6185/4 [adresa], dvorište, kuća, [adresa] površine 314 m2 upisani HC i RC svaki u ½ dijela.

13. U svom iskazu danom na ročištu 12. lipnja 2025. tužitelj CC je iskazao da su se njegovi roditelji oženili 1963. Njihov je brak trajao do majčine smrti 2019., on se rodio 1964. kad je njegov otac već otišao u Njemačku te su živjeli na [adresa]. Njegova je majka isto otišla na rad u Njemačku pa je on ostao sa tetom u Nuštru. 1988. su se rušile stare kuće na [adresa] gdje se sada nalazi centar Point pa su RC i LC u zamjenu za staru kuću dobili gradilište i nešto novca. Ne zna o kojem je iznosu novaca radilo ali to nije bilo puno. Odmah je započeta gradnja kuće te su 1988. i uselili u kuću. Njegova je mama cijelo vrijeme radila u Njemačkoj a njegovi su roditelji imali zajednički račun. Otac je nabavljao materijal a majka je davala novce. Novce koje su dobili LC i RC za kuću u [adresa] nisu bile dostatni za izgradnju nove kuće. Njegov je otac također radio u Njemačkoj ali je mama više zarađivala jer je radila i u bolnici a još je i čistila. Kada je kuća izgrađena LC i RC su odmah napravili diobu nekretnina kojom je LC pripalo prizemlje sa djelom dvorišta a njegovom ocu kat i potkrovlje gdje se nalaze 2 stana od 80 m2. Tamo su se odmah uselili njegova supruga, djeca i on dok su majka i otac kao i LC bili u Njemačkoj. Njemu je majka rekla da je sve to njegovo. Majka je njemu i dalje svaki mjesec slala novac.

14. U svom iskazu danom na ročištu 12. lipnja 2025. tuženik RC je naveo da su od 1962. do 1987. živjeli na [adresa]. Tada su brat LC i on dobili nagodbu za kuću u [adresa] i dobili su građevinsko zemljište i naknadu od 55.000,00 dinara ili nečega. Odmah su počeli sa gradnjom a gradnju su financirali LC i on iz te naknade i iz njihove zarade. Tada je bio u braku sa GC ali ovo je građeno iz njegove očevine pa njegova supruga tu ništa nije ulagala ili donijela od svojih roditelja. Supruga je radila u Njemačkoj od 1971. a 2019. je umrla od posljedica moždanog udara. Brat LC i on su financirali izgradnju kuće a njegova žena nije ništa davala za kuću. Kada je došla u Njemačku radila je u bolnici za plaću od 300,00 DEM a on je kao građevinar dobro zarađivao. Supruga i on su šparali i štedjeli, imali su zajedničke financije i zajednički račun. Vršio je plaćanja a oboje su brinuli o kućanstvu i oboje su sve radili, živjeli su kao prava obitelj njih dvoje. Smatra da njegova supruga nije donijela ništa. Ona je sudjelovala u dogradnji i to u žbukanju, stavljanju pločica, fasadi i sl. Po njemu ona je sudjelovala u omjeru od 20% u odnosu na cijelu kuću, te ne spori da 20% kuće pripada njegovoj supruzi GC. Njegov brat LC i on su podijelili kuću na pola, majke je živjela sa LC u prizemlju a tijekom gradnje su se LC i on dogovorili da dižu i potkrovlje za ovdje tužitelja. Izgradnja svake etaže koštala je u grubo 28.000,00 maraka te je on LC dao oko 12.000,00 dem da njemu pripadne potkrovlje. Nadodaje da njegova supruga tužitelju nije slala nikakve novce.

15. Ovaj je sud iskaze stranaka ocijenio vjerodostojnima i životno logičnima, a vodeći računa da je tuženika imao više saznanja o financijama pok. ŽC obzirom da je sa njom živio u [adresa], dok je tužitelj živio u [adresa]. Međutim, ovaj sud smatra da je iskaz tuženika dijelom kontradiktoran obzirom da navodi da pok. GC nije ništa davala za kuću, nije donijela ništa da bi potom izjavio da je pok. GC sudjelovala u dogradnji i to u žbukanju, stavljanju pločica, fasadi i slično te da je sudjelovala u omjeru od 20% u odnosu na cijelu kuću, te da ne spori da 20% kuće pripada njegovoj supruzi GC. Iz iskaza tuženika proizlazi da je djelomično priznao činjenice relevantne u ovom postupku.

16. Obzirom da iz činjenica iznesenih u ovom postupku i provedenih dokaza proizlazi da je nekretnina koja je predmet ovoga postupka građena na zemljištu koje su tuženika i njegov brat LC dobili u zamjenu za zemljište u [adresa], bitno je prvotno utvrditi je li zemljište u [adresa] bračna stečevina tuženika i pok. ŽC.

17. Naime, brak između tuženika RC i pok. ŽC sklopljen je 1963. dok tužitelj niti ne iznosi činjenicu da bi navedena nekretnina u [adresa] bila bračna stečevina tuženika i pok. ŽC. Također, iz isprava koje su stranke podastrale u ovom postupku, kao i iz iskaza stranaka datih u ovome postupku ne proizlazi da bi se radilo o bračnoj stečevini tuženika i pok. ŽC. Naime iz očitovanja iz 1971. proizlazi da je navedena nekretnina tada bila u vlasništvu LC i RC, dok ne postoji podatak je li ta nekretnina stečena prije ili nakon 1963. odnosno, prije ili nakon sklapanja braka tuženika RC i pok. ŽC.

17.1. Stroga je ovaj sud utvrdio da navedena nekretnina u [adresa] predstavlja posebnu imovinu tuženika RC, budući da tužitelj niti ne tvrdi, a niti nije dokazao da je navedena nekretnina stečena radom ili potječe iz imovine stečene radom za vrijeme trajanja bračne zajednice tuženika RC i pok. ŽC.

18. Nadalje, iz iskaza stranaka proizlazi da su LC i tuženik RC za zamjenu nekretnine u [adresa] dobili i novčanu naknadu, a koja je potom iskorištena za financiranje gradnje predmetne nekretnine. Slijedom prethodno navedenoga, ovaj je sud zaključio da niti navedena novčana naknada, a niti zemljište u Prečkom na kojemu je izgrađena predmetna zgrada nije bračna stečevina RC i pok. ŽC, nego da se radi o posebnoj imovini tuženika RC.

19. Nastavno na utvrđenje da je zemljište na kojemu je izgrađena kuća posebna imovina tuženika RC, a da bi se na pravilan način utvrdili suvlasnički omjeri tuženika i pok. ŽC na izgrađenoj kući, valja raspraviti i utvrditi u kojoj mjeri vrijednost zemljišta sudjeluje u vrijednosti cijele nekretnine i to prema stanju u vrijeme kada je predmetna kuća bila dovršena. Radi utvrđivanja ove odlučne činjenice tužitelj nije predložio provođenje nikakvih dokaza. Bez utvrđenja ove činjenice nije moguće s potrebnom sigurnošću utvrditi u kojoj mjeri je pok. ŽC doprinijela stjecanju predmetne nekretnine.

20. Naime, iz iskaza stranaka je utvrđeno da je i pok. ŽC doprinosila zajedničkom kućanstvu, pa slijedom toga da je i vršila ulaganja u posebnu imovinu RC, odnosno sudjelovala u financiranju gradnje kuće. Međutim, da bi pok. ŽC stekla ovlaštenje na postavljanje stvarnopravnog zahtjeva njezinim su ulaganjem trebale nastati ekonomski bitne promjene u stanju i vrijednosti posebne imovine tuženika RC. U suprotnom, supružniku pripada pravo samo na obveznopravni zahtjev.

21. Kako je na posebnoj imovini tuženika RC, sagrađena kuća to je ovaj sud stava da je došlo do ekonomski bitne promjene u stanju i vrijednosti posebne imovine tuženika RC, koje bi predstavljalo bračnu stečevinu tuženika i pok. ŽC. Međutim, da bi se utvrdilo koliki je udio u bračnoj stečevini pok. ŽC tužitelj je trebao predložiti za to odgovarajuće dokaze. Iz stanja spisa je utvrđeno da je predmetna nekretnina stečena u vrijeme kada je na snazi bio Zakon o braku i porodičnim odnosima. Prema odredbama tog Zakona, kod utvrđivanja suvlasničkih dijelova udio bračnog druga u zajedničkoj imovini bio bi određen prava njegovom doprinosu u stjecanju te imovine.

22. Tužitelj nije predložio niti jedan dokazni prijedlog radi utvrđenja doprinosa pok. majke u načinu stjecanja predmetne osim saslušanja stranaka isprava u spisu. Iz provedenih dokaza ovaj je sud utvrdio da je pok. ŽC doprinosila svojim radom i vođenju kućanstva i brizi oko maloljetnog djeteta stjecanju tijekom bračne zajednice, međutim bez provođenja dokaza građevinskim vještačenjem nije moguće utvrditi omjer tog doprinosa, budući da u vrijeme stjecanja nekretnina nije postojala zakonska presumpcija po kojoj bi se takav doprinos smatrao jednakim.

23. Stoga je odluka u točki II izreke donesena prema pravilima o teretu dokazivanja (čl. 221a ZPP-a) budući da tužitelj nije predložio provođenje nikakvih dokaza radi utvrđivanja relevantnih činjenica u ovom postupku.

24. Međutim , tuženik je prilikom iskazivanja izrekao da pok. ŽC priznaje da je sudjelovala u omjeru od 20% u odnosu na cijelu kuću, te da ne spori da 20% kuće pripada njegovoj supruzi GC, kako je već i navedeno u točki 15. ove odluke. Stoga je ovaj sud, iskaz tuženika u tom dijelu cijenio kao djelomično priznanje relevantnih činjenica u ovom postupku, slijedom čega je, primjenom odredbe čl. 221. st. 1. ZPP u tom dijelu zahtjev tužitelja prihvaćen, dok je u preostalom dijelu odbijen kao neosnovan.

24.1. Slijedom navedenoga, ovaj je sud ocijenio osnovanim tužbeni zahtjev u odnosu na 20% tuženikovog suvlasničkog dijela, odnosno, u odnosu na 1/5 suvlasničkog dijela nekretnine koji ulazi u ostavinu iza pok. ŽC kao bračna stečevina, od ½ tuženikovog suvlasničkog djela. Nastavno, ovaj je sud ocijenio neosnovanim preostali dio tužbenog zahtjeva kojim se traži da u ostavinu iza pok. ŽC uđe preostali dio suvlasničkog djela tuženika.

25. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbama čl. 154. st. 4. ZPP u vezi čl. 151. i čl. 155. ZPP budući da je svaka je od stranaka djelomično uspjela u postupku, a tužitelj je odustao od svog zahtjeva za naknadom troškova parničnog postupka.

26. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

U Zagrebu, 24. srpnja 2025.

Sutkinja

Lucija Arelić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe županijskom sudu u roku od 15 dana od dostave presude. Žalba se predaje pisano u pet (5) primjeraka, a putem ovog suda. Sukladno čl. 335 st. 9 Zakona o parničnom postupku smatra se da je stranci koja je uredno obaviještena o ročištu za objavu presude a nije pristupila, dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.

DNA:

1. Pun. tužitelja uz rješenje za plaćanje sudske pristojbe na tužbu i presudu

2. Pun. tuženika