Ovr-1519/2025-3

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27

Split

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

I

Z A K L J U Č A K

Općinski sud u Splitu, po sucu Mislavu Poliću, na temelju prijedloga sudske savjetnice Anite Jelavić, u ovršno pravnoj stvari ovrhovoditelja HŽ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa Mijo Jeličić, odvjetnik u Splitu, protiv ovršenika ADRIATIC OSIGURANJE d.d., OIB 94472454976, Listopadska 2, Zagreb kojeg zastupa punomoćnik Dinko Simonelli, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Grgić & partneri, Split, odlučujući o prijedlogu ovršenika radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i odgode ovrhe, dana 24. srpnja 2025.

r i j e š i o  j e

I.

Usvaja se prijedlog ovršenika ADRIATIC OSIGURANJE d.d., te se nalaže Financijskoj agenciji odgoditi izdavanje naloga svim bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava temeljem zahtjeva za izravnu naplatu ovrhovoditelja HŽ prema ovršeniku ADRIATIC OSIGURANJE d.d., predanog Financijskoj agenciji u Splitu 27. svibnja 2025. na temelju ovršne isprave- prvostupanjske presude Općinskog suda u Splitu posl. br. Pr-915/2012 od 14. srpnja 2017 i drugostupanjske presude Županijskog suda u Osijeku Gž R-301/2017 od 21. rujna 2017., do pravomoćnog okončanja parničnog postupka na koji je ovršenik ADRIATIC OSIGURANJE d.d. upućen zaključkom ovog suda.

II.

Ukoliko ovršenik ADRIATIC OSIGURANJE d.d. u ostavljenom roku ne pokrene parnični postupak radi proglašenja nedopuštenom ovrhe na koji je upućen zaključkom, postupak izravne naplate nastaviti će se po službenoj dužnosti.

z a k l j u č i o j e

I.

Upućuje se ovršenik ADRIATIC OSIGURANJE d.d, računajući od dana dostave ovog zaključka u roku od 15 ( petnaest ) pokrenuti parnični postupak radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, u postupku koji se vodi u ovoj pravnoj stvari, temeljem zahtjeva za izravnu naplatu ovrhovoditelja HŽ prema ovršeniku ADRIATIC OSIGURANJE d.d., predanog Financijskoj agenciji u Splitu 27. svibnja 2025. na temelju ovršne isprave- prvostupanjske presude Općinskog suda u Splitu posl. br. Pr-915/2012 od 14. srpnja 2017 i drugostupanjske presude Županijskog suda u Osijeku Gž R-301/2017 od 21. rujna 2017. iz razloga navedenog u čl. 50. st. 7.i 11. Ovršnog zakona („Narodne novine" br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22., i 06/24., u daljenjem tekstu: OZ).

Obrazloženje

1. Kod ovog suda je zaprimljen prijedlog ovršenika radi proglašenja nedopuštenim pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, te odgode ovrhe u postupku izravne naplate što ga je dana 27. svibnja 2025. ovrhovoditelj pokrenuo kod Financijske agencije u Splitu na temelju ovršne isprave- prvostupanjske presude Općinskog suda u Splitu posl. br. Pr-915/2012 od 14. srpnja 2017 i drugostupanjske presude Županijskog suda u Osijeku Gž R-301/2017 od 21. rujna 2017.

2. Ovršenik u svom prijedlogu u bitnome navodi da u skladu s čl.210. Ovršnog zakona podnosi prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz razloga jer ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave- prvostupanjske i drugostupanjske presude. Navodi kako je podneskom ovrhovoditeljice od 22.05.2025. godine specificiran je navodni dug ovršenika, da bi potom već podneskom ovrhovoditeljice od 28.05.2025. godine dio zahtjeva za izravnom naplatom bio povučen. Svakako, FINA je osnovom čl. 209.OZ-a, a na temelju navedenog Zahtjeva za izravnom naplatom ovrhovoditelja i specifikacije koju je svojim podnescima sama ovrhovoditeljica sačinila zaplijenila novčana sredstva na žiro računu ovršenika (prema Izvodu prometa po računu od 28.05.2025. godine u iznosu od 20.441,45 eura uvećano za troškove izravne naplate). Ovršenik u bitnom ističe kako je je po osnovi predmetnih ovršnih isprava nadležnim tijelima RH još dana 21.11.2017. godine isplatio sve doprinose, poreze i druge dažbine iz/na plaću ovrhovoditeljice, sve zajedno sa kamatama, o čemu je izviještena i Porezna uprava. Nadalje, navodi kako je razvidno da unatoč tome ovrhovoditeljica predmetnim Zahtjevom za izravnu naplatu potražuje i isplatu vezanu uz bruto iznose dosuđene plaće, što je naočigled neosnovano. Nadalje, ovršenik navodi kako je zastarjelo cjelokupno potraživanje zateznih kamata po predmetnoj ovršnoj ispravi.

2.1. U odnosu na prijedlog za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava ovršenik u bitnome navodi, uzimajući gore navedene razloge, postoji opasnost da bi mu provedbom ovrhe nastala nenadoknadiva šteta budući da je ovrhovoditeljica umirovljenica. Uspoređujući, sa jedne strane, visinu uobičajenih mirovina u RH, te sa druge strane visinu zaplijenjenog novčanog iznosa, koji bi za slučaj neprihvaćanja odgode prijenosa do okončanja možebitnog parničnog postupka bio prenesen ovrhovoditeljici, nema dvojbe da će ovršenik pretrpjeti nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu (u najmanju ruku postoji vjerojatnost takve štete), jer ukoliko uspije u takvoj možebitnoj, a zaplijenjeni novčani iznos u međuvremenu bude prenesen, njegovo vraćanje će mu biti praktički nemoguće .

3. Zbog kratkoće roka, sukladno čl. 65. st. 2 OZ-a, sud je o predmetnom prijedlogu odlučio bez očitovanja ovrhovoditelja, prije proteka roka određenog za očitovanje. Osim toga, sadržaj samog prijedloga i priložena dokumentacija daju sudu dovoljno elemenata za donošenje pravilne i zakonite odluke, pri čemu je sud osobito imao u vidu načelo hitnosti propisano čl. 13. st. 1. OZ-a i načelo ekonomičnosti propisano čl. 10. st. 1. Zakona o parničnom postupku.

4. Odredbom članka 210. stavka 1. Ovršnog zakona („Narodne novine" br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22., i 06/24., u daljnjem tekstu: OZ) propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju ovršne odluke i nagodbe domaćeg suda ili upravnog tijela, odnosno obračuna poslodavca, prema odredbi članka 209. stavka 4. ovog Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim, dok je stavkom 2. propisano da se na odgodu prijenosa iz stavka 1. ovog članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovog Zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz stavka 1. na odgovarajući se način primjenjuju odredbe zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi.

5. Odredbom čl.50.st.1. toč.1-11. OZ-a, propisani su žalbeni razlozi zbog kojih ovršenik može izjaviti žalbu protiv rješenja o ovrsi.

6. Sud je ispitujući zahtjev ovršenika i to u odnosu na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim utvrdio da nije osnovan niti jedan razlog, a na koji isti sud pazi po službenoj dužnosti i to u odnosu na žalbene razloge sadržane u čl. 50.st.1.toč. 1.,3. i 5. Ujedno, sud je ustvrdio da prije svega, pazeći po službenoj dužnosti, nije određena ovrha na predmetu koji je izuzet od ovrhe, odnosno na kojem je mogućnost ovrhe ograničena u skladu s toč.6.

8. Odredbom članka 50. stavka 1.točke 7. OZ-a propisano je da protiv rješenja o ovrsi ovršenik može izjaviti žalbu ako ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave, odnosno ako nije ovlašten na temelju nje tražiti ovrhu protiv ovršenika.

9. Odredbom čl. 50. st. 1. toč. 11. OZ-a propisano je da ovršenik može izjaviti žalbu protiv rješenja o ovrsi ako je nastupila zastara tražbine o kojoj je odlučeno ovršnom ispravom.

10 . U odnosu na prijedlog za proglašenje ovrhe nedopuštenom odredbom članka 52. st. 1. i 3. OZ-a određeno je da ako je žalba izjavljena iz razloga iz članka 50. st. 1. toč. 7. i toč. 9. do 11. ovog Zakona, sud prvog stupnja dostavit će žalbu ovrhovoditelju radi očitovanja u roku od osam dana. Ako ovrhovoditelj ospori postojanje tih razloga ili se ne očituje u roku od osam dana, sud prvog stupnja donijet će bez odgode zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od petnaest dana od dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz stavka 1. ovog članka zbog kojeg je izjavio žalbu.

11. S obzirom da ovršenik smatra da je ovrhovoditelj nije bio ovlašten podnijeti zahtjev za izravnu naplatu temeljem predmetne prvostupanjske i drugostupanjske presude, odnosno ističe žalbene razloge sadržane u članku 50. st. 1. toč.7. OZ-a, te da je nastupila zastara cjelokupnog potraživanja kamata, te ističe žalbene razloge sadržane u članku 50. st, 1. toč. 11. OZ-a, to sud nema ovlasti proglasiti pljenidbu nedopuštenom već može jedino ovršenika uputiti u parnicu pa je temeljem čl. 52. st. 3. u vezi s čl. 210. st. 1. i 2. OZ-a odlučeno kao u točki I.izreke zaključka.

12. Ovršenik je podnio i prijedlog za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava.

13. Odredbom čl.65.st.2. OZ-a, kojim je regulirana odgoda ovrhe propisano je da će odluku o prijedlogu za odgodu ovrhe sud donijeti nakon što ovrhovoditelju omogući da se o njemu očituje, ako okolnosti slučaja ne zahtijevaju da se postupi drugačije. Odredbom čl.210.st.3. OZ-a propisano je da je o prijedlogu za odgodu prijenosa sud dužan odlučiti u roku od osam dana i ako prihvati taj prijedlog , rješenje kojim će odrediti odgodu odmah dostaviti Agenciji. Čl. 209.st.7 OZ-a propisano je kako ukoliko Agencija u roku od 60 dana od dana kad joj je dostavljna isprava iz st.1. ovog članka ne primi rješenje suda o odgodi izdavanja naloga bankama za provedbu prijenosa zaplijenjenih sredstava ili rješenje kojim se pljenidba i prijenos proglašava nedopuštenim na temelju ovršne isprave na temelju koje je ona zatražena, izdat će nalog bankama da obave prijenos sredstava s računa ovršenika na račun ovrhovoditelja.

14. Odredbom čl. 65 st. 1 toč. od 1-10. OZ-a taksativno su navedeni razlozi zbog kojih sud može na prijedlog ovršenika u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu štetu ili teško nadoknadivu štetu ili da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, a nakon što sud utvrdi da su obje pozitivne pretpostavke, objektivni i subjektivni uvjet za odgodu ovrhe, ispunjeni.

15. Naime, budući da je ovršenik podnio prijedlog radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim to je ovaj sud postupajući u ovom predmetu utvrdio da je ispunjena objektivna pretpostavka iz čl.65.st.1.toč.7. OZ-a.

16. S obzirom na utvrđeno, preostalo je za utvrditi je li ovršenik ispunio subjektivnu pretpostavku, točnije, da li je isti učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili je to potrebno da bi se spriječilo nasilje.

17. Da bi se radilo o nenadoknadivoj ili teško nadoknadivoj šteti, ovršenik treba učiniti vjerojatnim kako bi provođenjem ovrhe nastala takva šteta koju on ne bi mogao poslije nadoknaditi protuovrhom ili u parnici koja se vodi radi stjecanja bez osnove ili bi to mogao uz iznimne i nerazmjerne troškove i teškoće.

18. U konkretnom slučaju, ovaj sud je, uzimajući u obzir izvedene dokaze, zaključio kako je ovršenik učinio vjerojatnim da bi mu provedbom ovrhe nastala nenadoknadiva šteta odnosno teško nadoknadiva šteta, a, takav stav sud je zauzeo budući da je ovrhovoditeljica umirovljenica, a obzirom na zaplijenjeni iznos, te visinu prosječne mirovine u Republici Hrvatskoj , ovršenik je učinio vjerojatnim da imovina ovrhovoditelja neće biti dostatna za eventualnu naknadnu isplatu ovršenika ukoliko isti uspije u parničnom postupku povodom restitucijskog zahtjeva. Stoga je prema mišljenju ovog suda, ovršenik pružio evidentan dokaz, da bi s obzirom na postupanje ovrhovoditelja, u slučaju proglašenja ovrhe nedopuštenom, bio u nemogućnosti namiriti se od ovrhovoditelja. Dakle, iz navedenog proizlazi da je ovršenik učinio vjerojatnim postojanje uzročne veze između nastanka nenadoknadive štete i postupanja ovrhovoditelja. S druge pak strane za istaknuti je, da je ovrhovoditelj osiguran u namirenju svoje novčane tražbine budući da su novčana sredstva koja su predmet ovrhe izdvojena i zaplijenjena, te odgoda ovrhe, zapravo predstavlja konstitutivnu odluku kojom se sprječava nastanak štetnih posljedica za ovršenika, te je za istaknuti kako odgodom ovršenik neće slobodno moći raspolagati zaplijenjenim novčanim iznosom, budući da mu navedeni iznos neće biti prenesen na njegov račun. Ovrhovoditelj u slučaju da prijedlog ovršenika bude odbijen kao neosnovan, ovrhu može nastaviti i namiriti svoju tražbinu, ali samo s odmakom i time se ne stavlja u bitno lošiju situaciju.

19. Ispitujući interes svih subjekata ovog ovršnog postupka, sud je mišljenja da je u konkretnom slučaju pravnozaštitni interes za odgodom ovrhe veći od onog za nastavljanjem postupka te je stoga usvojio prijedlog ovršenika da odgodi ovrhu do pravomoćnog okončanja postupka na koji isti je upućen zaključkom ovog suda.

20. Slijedom navedenog držeći da su kumulativno ispunjeni zakonski uvjeti za odgodu ovrhe, ovaj sud je odlučio kao u točki I. ovog rješenja.

21. Odlučujući o vremenu za koji se ovrha odgađa, sud je pod točkom I. izreke prijenos odgodio do pravomoćnog okončanja parničnog postupka na koji je ovršenik upućen zaključkom, budući da o istom ovisi daljnji tijek ovrhe, dok je pod točkom II. izreke ovog rješenja određeno da ukoliko ovršenik u ostavljenom roku ne pokrene parnični postupak radi proglašenja nedopuštenom ovrhe na koji je upućen zaključkom, to će se postupak naplate nastaviti po službenoj dužnosti.

U Splitu, 24. srpnja 2025

SUDAC

Mislav Polić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 8 dana od dana dostave pisanog otpravka istog, a podnosi se nadležnom županijskom sudu, putem ovog suda, u tri primjerka.

DNA:

- punomoćniku ovrhovoditelja

- punomoćniku ovršenika

- Financijskoj agenciji

- u spis