REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-524/2019-61

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu po sutkinji Vesni Horvath, u pravnoj stvari tužiteljice BI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Tomislavu Miličeviću, odvjetniku u Miličević - Šupuković odvjetničkom društvu iz Zagreba, Maksimirska cesta 103, protiv tuženika ZAGREBAČKI TRGOVINSKI SISTEM, d.o.o., Zagreb, Kumborski put 20, OIB: 98733487781, zastupanog po punomoćniku Krunoslavu Pradeganu, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Pradegan & Spicijarić j.t.d. iz Zagreba, Ulica Republike Austrije 17, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 8. srpnja 2025., u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužiteljice Ive Eškinje, odvjetnika i punomoćnika tuženika Krunoslava Pradegana, odvjetnika, te presude javno objavljene dana 24. srpnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku da tužiteljici s naslova naknade neimovinske štete isplati iznos od 30.000,00 eura sa zateznom kamatom tekućom od 18. veljače 2019. do isplate, i to do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te od 30. prosinca 2023. godine do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II Odbija se dio tužbenog zahtjeva za iznos od 2.915,24 eura kao neosnovan.

III Nalaže se tuženiku platiti tužiteljici iznos od 214,58 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama, izuzev zateznih kamata koje teku na porez na dohodak i prirez porezu na dohodak, tekućim od 15. listopada 2017. godine pa do isplate, i to do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te od 30. prosinca 2023. godine do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

IV Odbija se tužitelj sa dijelom tužbenog zahtjeva koji se odnosi na zakonsku zateznu kamatu na porez na dohodak i prirez poreza na dohodak, kao neosnovan.

V Nalaže se tuženiku isplatiti tužiteljici naknadu za tuđu pomoć i njegu, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama kako slijedi;

- na iznos od 34,66 eura teku počev od 15.09.2017. godine pa do isplate,

- na iznos od 519,85 eura teku počev od 15.10.2017. godine pa do isplate,

- na iznos od 537,18 eura teku počev od 15.11.2017. godine pa do isplate,

- na iznos od 519,85 eura teku počev od 15.12.2017. godine pa do isplate,

- na iznos od 537,18 eura teku počev od 15.01.2018. godine pa do isplate,

- na iznos od 558,90 eura teku počev od 15.02.2018. godine pa do isplate,

- na iznos od 504,81 eura teku počev od 15.03.2018. godine pa do isplate,

- na iznos od 558,90 eura teku počev od 15.04.2018. godine pa do isplate,

- na iznos od 540,87 eura teku počev od 15.05.2018. godine pa do isplate,

- na iznos od 558,90 eura teku počev od 15.06.2018. godine pa do isplate,

- na iznos od 540,87 eura teku počev od 15.07.2018. godine pa do isplate,

- na iznos od 558,90 eura teku počev od 15.08.2018. godine pa do isplate,

- na iznos od 558,90 eura teku počev od 15.09.2018. godine pa do isplate,

- na iznos od 540,87 eura teku počev od 15.10.2018. godine pa do isplate,

- na iznos od 558,90 eura teku počev od 15.11.2018. godine pa do isplate,

- na iznos od 540,87 eura teku počev od 15.12.2018. godine pa do isplate,

- na iznos od 558,90 eura teku počev od 15.01.2019. godine pa do isplate,

- na iznos od 580,87 eura teku počev od 15.02.2019. godine pa do isplate,

- na iznos od 524,66 eura teku počev od 15.03.2019. godine pa do isplate,

- na iznos od 580,87 eura teku počev od 15.04.2019. godine pa do isplate,

- na iznos od 562,13 eura teku počev od 15.05.2019. godine pa do isplate,

- na iznos od 580,87 eura teku počev od 15.06.2019. godine pa do isplate,

- na iznos od 562,13 eura teku počev od 15.07.2019. godine pa do isplate,

- na iznos od 580,87 eura teku počev od 15.08.2019. godine pa do isplate,

- na iznos od 580,87 eura teku počev od 15.09.2019. godine pa do isplate,

- na iznos od 562,13 eura teku počev od 15.10.2019. godine pa do isplate,

- na iznos od 224,85 eura teku počev od 15.11.2019. godine pa do isplate,

- na iznos od 168,64 eura teku počev od 15.11.2019. godine pa do isplate,

- na iznos od 562,13 eura teku počev od 15.12.2019. godine pa do isplate,

- na iznos od 580,87 eura teku počev od 15.01.2020. godine pa do isplate,

- na iznos od 609,26 eura teku počev od 15.02.2020. godine pa do isplate,

- na iznos od 569,95 eura teku počev od 15.03.2020. godine pa do isplate,

- za iznos od 609,26 eura teku počev od 15.04.2020. godine pa do isplate,

- za iznos od 589,61 eura teku počev od 15.05.2020. godine pa do isplate,

- za iznos od 609,26 eura teku počev od 15.06.2020. godine pa do isplate,

- za iznos od 550,30 eura teku počev od 15.07.2020. godine pa do isplate,

- za iznos od 275,15 eura teku počev od 15.08.2020. godine pa do isplate

- za iznos od 609,26 eura teku počev od 15.09.2020. godine pa do isplate,

- za iznos od 589,61 eura teku počev od 15.10.2020. godine pa do isplate,

- za iznos od 255,50 eura teku počev od 15.11.2020. godine pa do isplate,

- za iznos od 157,23 eura teku počev od 15.11.2020. godine pa do isplate,

- za iznos od 589,61 eura teku počev od 15.12.2020. godine pa do isplate,

- za iznos od 609,26 eura teku počev od 15.01.2021. godine pa do isplate,

- za iznos od 639,63 eura teku počev od 15.02.2021. godine pa do isplate,

- za iznos od 577,73 eura teku počev od 15.03.2021. godine pa do isplate,

- za iznos od 639,63 eura teku počev od 15.04.2021. godine pa do isplate,

- za iznos od 618,99 eura teku počev od 15.05.2021. godine pa do isplate,

- za iznos od 639,63 eura teku počev od 15.06.2021. godine pa do isplate,

- za iznos od 618,99 eura teku počev od 15.07.2021. godine pa do isplate,

- za iznos od 639,63 eura teku počev od 15.08.2021. godine pa do isplate,

- za iznos od 639,63 eura teku počev od 15.09.2021. godine pa do isplate,

- za iznos od 618,99 eura teku počev od 15.10.2021. godine pa do isplate,

- za iznos od 639,63 eura teku počev od 15.11.2021. godine pa do isplate,

- za iznos od 618,99 eura teku počev od 15.12.2021. godine pa do isplate,

- za iznos od 639,63 eura teku počev od 15.01.2022. godine pa do isplate,

- za iznos od 698,13 eura teku počev od 15.02.2022. godine pa do isplate,

- za iznos od 630,57 eura teku počev od 15.03.2022. godine pa do isplate,

- za iznos od 698,13 eura teku počev od 15.04.2022. godine pa do isplate,

- za iznos od 675,61 eura teku počev od 15.05.2022. godine pa do isplate,

- za iznos od 698,13 eura teku počev od 15.06.2022. godine pa do isplate,

- za iznos od 675,61 eura teku počev od 15.07.2022. godine pa do isplate,

- za iznos od 698,13 eura teku počev od 15.08.2022. godine pa do isplate,

- za iznos od 698,13 eura teku počev od 15.09.2022. godine pa do isplate,

- za iznos od 675,61 eura teku počev od 15.10.2022. godine pa do isplate,

- za iznos od 698,13 eura teku počev od 15.11.2022. godine pa do isplate,

- za iznos od 675,61 eura teku počev od 15.12.2022. godine pa do isplate,

- za iznos od 698,13 eura teku počev od 15.01.2023. godine pa do isplate,

- za iznos od 812,82 eura teku počev od 15.02.2023. godine pa do isplate,

- za iznos od 734,16 eura teku počev od 15.03.2023. godine pa do isplate,

- za iznos od 812,82 eura teku počev od 15.04.2023. godine pa do isplate,

- za iznos od 786,60 eura teku počev od 15.05.2023. godine pa do isplate,

- za iznos od 812,82 eura teku počev od 15.06.2023. godine pa do isplate,

- za iznos od 786,60 eura teku počev od 15.07.2023. godine pa do isplate,

- za iznos od 812,82 eura teku počev od 15.08.2023. godine pa do isplate,

- za iznos od 812,82 eura teku počev od 15.09.2023. godine pa do isplate,

- za iznos od 786,60 eura teku počev od 15.10.2023. godine pa do isplate,

- za iznos od 812,82 eura teku počev od 15.11.2023. godine pa do isplate,

- za iznos od 786,60 eura teku počev od 15.12.2023. godine pa do isplate,

- za iznos od 812,82 eura teku počev od 15.01.2024. godine pa do isplate,

- za iznos od 812,82 eura teku počev od 15.02.2024. godine pa do isplate,

- za iznos od 760,38 eura teku počev od 15.03.2024. godine pa do isplate,

- za iznos od 812,82 eura teku počev od 15.04.2024. godine pa do isplate,

- za iznos od 786,60 eura teku počev od 15.05.2024. godine pa do isplate,

- za iznos od 812,82 eura teku počev od 15.06.2024. godine pa do isplate,

- za iznos od 786,60 eura teku počev od 15.07.2024. godine pa do isplate,

- za iznos od 812,82 eura teku počev od 15.08.2024. godine pa do isplate, i to do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te od 30. prosinca 2023. godine do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

VI Nalaže se tuženiku da tužiteljici nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 24.699,08 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 24. srpnja 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi i tijekom postupka navodi da je dana 3.8.2017., u mjestu Rašćane Gornje, stradala na benzinskoj postaji "INA" za vrijeme redovnog radnog vremena prilikom obavljanja redovnih i uobičajenih poslova, kod poslodavca ZAGREBAČKI TRGOVISNI SITEM d.o.o.

Do predmetne nezgode je došlo kada se tužiteljica, prilikom brisanja poda, na isti poskliznula te pala pri čemu je zadobila tjelesne ozljede.

Za štetu je odgovoran poslodavac tužiteljice ZAGREBAČKI TRGOVINSKI SISTEM d.o.o. jer je propustio osigurati uvjete za siguran rad, a što je bio dužan prema članku 7. stavak 3. Zakona o radu ("Narodne novine" broj 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 i 64/23; u daljnjem tekstu ZR).

Tužiteljica je u štetnom događaju zadobila ozljede opisane u medicinskoj dokumentaciji, a adi čega joj je pružena pomoć u Kliničkom bolničkom centru "Split" u Splitu.

Prosječni mjesečni prihodi tužiteljice prije štetnog događaja iznosili su 2.620,80 kuna, te slijedom toga tužiteljica na ime izgubljene zarade potražuje razliku između prosječnog mjesečnog prihoda kojeg bi primila da nije bila na bolovanju i prihoda kojeg je stvarno primila dok je bila na bolovanju. Nakon provedenog medicinskog i financijskog vještačenja potražuje naknadu štete s osnova povrede prava osobnosti te na ime izgubljene zarade i naknade za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 86.040,46 eura, sve sa pripadajućom zateznom kamatom i naknadom troškova a kako je to specificirano u podnesku od 03.12.2024.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da se protivi tužbi, kao i opisanom činjeničnom supstratu te se protivi tužbenom zahtjevu u osnovu, opsegu i visini. Tuženik osporava sve tužiteljičine navode i zaključke pod Ad I/ tužbe, osim činjenice da je tužiteljica u navedeno vrijeme bila zaposlenica tuženika, na radnom mjestu čistačice, mjesto rada - benzinska postaja INA, Raščane Gornje. Nadalje navodi da su netočni navodi da bi tuženik propustio osigurati uvjete sigurnog rada, a niti o da bi tužiteljica bila ozlijeđena na radnom mjestu, a kamoli odgovornost tuženika za pad i ozljedu tužiteljice.

Nadalje navodi, da bez obzira što je tužiteljica navedenog dana (3.8.2017.) obavljajući poslove za poslodavca pala i neznatno se ozlijedila, ne znači da, računajući na objektivnu odgovornost poslodavca (prema odredbi članka 25. Zakona o zaštiti na radu), na strani poslodavca ima ikakve odgovornosti.

Ovo iz razloga jer, prvo, za takvu štetu (ako je ima) poslodavac ne odgovara jer je nastala krajnjom nepažnjom radnika, i drugo, jer ozljede koje navodi tužiteljica nemaju nikakve stvarne ili činjenične veze s predmetnim događajem.

U tom smislu, tuženik upire na okolnost da je tužiteljica navedenog dana, kao dana štetnog događaja (3.8.2017.), prema vlastitim navodima pala i napustila radno mjesto, a o tome nisu obaviješteni niti nadređeni, niti liječnici primarne ili hitne zdravstvene zaštite, ali na nadležna inspekcija rada.

Suprotno tome, tužiteljica je toga dana (3.8.2017.) napustila radno mjesto, otvorila bolovanje, a uz tužbu producira medicinsku dokumentaciju koja se odnosi na znatno kasnije razdoblje (18.8.2017., i kasnije).

Osim nečitkih i zbrkanih medicinskih dokumenata koji se odnose na drugo razdoblje od onog koje se navodi kao vrijeme navodnog ozljeđivanja, tužiteljica nudi kao dokaz i pisanu izjavu izvjesne osobe kao "svjedoka", ali koji kao dokaz ne može biti proveden u tom obliku u smislu važećih zakonskih procesnih instituta. Navodi da se ozljeda tužiteljice desila kasnije od odlaska tužiteljice na bolovanje i navodnog ozljeđivanja na radnom mjestu (3.8.2017.).

Ovo pak, evidentno proizlazi iz datuma na medicinskoj dokumentaciji, koju tužiteljica prilaže uz tužbu, a iz koje proizlazi činjenica provedenog liječenja od izvjesne ozljede do koje je došlo znatno kasnije od dana kada je navodno došlo do ozljede na radu, ili je ta dokumentacija potpuno nečitka i samim time neupotrebljiva kao ponuđeni dokazni materija.

Prema tome za osnovanost tužbenog zahtjeva, prema važećim materijalno pravnim propisima ovoj tužbi evidentno nedostaju svi elementi - štetna radnja, protupravnost štetne radnje te pogotovo uzročno veza (kauzalni neksus). Predlaže da sud nakon provedenog dokaznog postupka odbije tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti.

3. Sud je u tijeku dokaznog postupka izvršio uvid u Ugovor o radu od 01.07.2017., Izjavu svjedoka FI, medicinsku dokumentaciju, IP Obrazac, isplatne liste, proveo je dokaz saslušanjem svjedoka GI, zamolbenim putem Općinskog suda u Makarskoj, Stalna služba u Imotskom saslušao svjedoka FI i tužiteljicu, proveo je medicinsko vještačenje po vještaku dr. Zlatku Vlajčiću, izvršio uvid u pisano očitovanje dr. Zlatka Vlajčića od proveo je financijsko vještačenje po Petri Blašković, Centar za financijska vještačenja d.o.o., izvršio uvid u podatke od Zavoda za hitnu medicinu Splitsko-Dalmatinske županije o intervenciji medicinskog tima na dan 3.8.2017., usmeno saslušao na ročištu dr. Zlatka Vlajčića, kao i izvršio uvid u ostalu dokumentaciju koja prileži spisu.

4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno primjenom članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

5. Iz navoda parničnih stranaka iznesenih u tužbi, odgovoru na tužbu, te u daljnjem tijeku postupka razvidno je da je između istih nesporno da je tužiteljica bila radnik tuženika temeljem ugovora o radu na određeno vrijeme do 30.09.2017.

6. Sporno je između stranaka osnov, visina i odgovornost za naknadu štete, uzročno posljedična veza i nastanak štetnog događaja.

7. Radi utvrđivanja svih spornih činjenica sud je saslušao svjedoke i tužiteljicu.

8. Svjedokinja DI iskazuje da je tužiteljica radila kao sezonski radnik i to na određeno vrijeme od 4 mjeseca, da ju je nazvala jedan dana i rekla da se udarila nogom u paket pića, koje je bilo na podu, na način da se kretala unatraške dok je brisala pod, da je boli noga i da će otvoriti bolovanje, nisu znali o njezinim povredama ništa 2 tjedana kada je nazvala jer je išla na pregled u Split u bolnicu i tada je rekla da je slomila bedrenu kost. Navodi da je bilo zaposlenika, konobara i drugih radnika, odnosno djelatnika benzinske postaje koju održavaju, međutim tužiteljica nije prijavila povredu na radui nisu o tome sastavili prijavu. Potvrđuje da je hitna na mjesto događaja, te su čuli da je ju hitna pregledala i da su joj rekli da ide kući, a ukoliko želi da ide na pregled u bolnicu ali da nije bilo nikakvih bitnih ozljeda."

9. Putem Općinskog suda u Makarskoj Stalna služba u Imotskom saslušani su svjedok FI i tužiteljica.

10. Svjedok FI u svom iskazu je naveo da je bila noćna smjena i pred kraj radnog vremena punio je komoru dok je tužiteljica brisala hodnik, začuo je jauk, izašao je van i vidio je na podu tužiteljicu, ali ne zna što je sa njom bilo, pozvao je hitnu, a dalje ne zna što se sa tužiteljicom dešavalo. Naveo je da se ne može izjasniti koje ozljede je zadobila, navodi da je bila jaka osoba, a sa njom su radile još neke kolegice čistačice i one bi mogle reći nešto više, on je samo zvao hitnu i da bi se sa hitne moglo vidjeti koje je ozljede zadobila. Također je naveo da se ne može sjetiti u kojem položaju se tužiteljica nalazila dok je bila na podu.

11. Tužiteljica je u svom iskazu navela da je bilo oko 5 sati ujutro, noćna smjena, išla je brisati unutar benzinske postaje gdje su uredi, magazin, brisala je pod, išla je unatrag, a sa strane u hodniku je bilo naslagano piće kojem ti nije bilo mjesto i korakom unatrag je udarila u to piće i poskliznula se i pala. Pozvala je kolege u pomoć, odmah su dotrčali, pomogli su joj donijeti stolicu da može sjesti i onda je kolega pozvao 112. Navela je da na prvi poziv su rekli da neće doći. Kako je kolega radio na kasi, otišao je do kase i kada se vratio pitao ju je da li će itko doći, kada je rekla da neće, on je rekao da to nije u redu i on je ponovno zvao. U razgovoru je prilikom prvog i drugog poziva objasnila kako se poskliznula i udarila i osjetila kao da je nešto puklo, a čula je i zvuk kao da se razbila boca piva i takav je zvuk bio u njezinom tijelu. Rekli su da će pozvati hitnu sa Šestanovca, došli su doktor i medicinska sestra koje je bila s njime. Prije toga je imala išijas, doktor je rekao da je to samo produžena verzija išijasa i dali su joj injekciju. Ona ga je pitala da li je išta slomila, a on je rekao da je ona nešto slomila čuli bi ju do Splita. Bila je uporna sa pitanjima kao i njezin suprug, na što je doktor rekao ako ima goriva da može ići u Split. Napisao je 24 satnu uputnicu i rekao ako baš mora da ide u Split. Ostala je još malo sjediti, a onda je sa zetom i mužem, došla je smjena na benzinskoj, tu se još mučila oko pola sata da uđe u auto i otišla je kući, jedva se popela uz stepenice u kući. Ležala je na kauču i nakon pola sata primila je poziv od šefice koja ju je pitala što je bilo jer ju je šef benzinske obavijestio da je pala. Šefica je pitala da što se to događa jer je još jedna gospođa na benzinskoj pala, ali na drugoj benzinskoj. Rekla joj je da ne skuplja papire i da ništa ne traži, da će joj dati punu plaću. Na to je rekla dobro, i da ne može razgovarati jer ju užasno boli, nakon toga ju više nije zvala. Navodi da je tako kod kuće ležala 15 dan, kada je postalo neizdrživo suprug je nazvao 112, objasnio situaciju i oni su poslali hitnu iz [adresa], tada je išla u Split. Navodi da je na hitnoj navela da je pad bio na benzinskoj postaji prije 15 dana, radili su joj snimak koji je pokazao da je slomljen kuk, a ovaj koji je snimao na rendgenu pitao ju je kada je ovo bilo, na što je ona rekla prije 15 dana, na što je on odgovorio da on ovo ne bi trpio ni 15 minuta. To je bilo na Firulama, a zatim su je prebacili na Križine, to je bilo u petak, u ponedjeljak je bila operacija, doktor je pokušao operaciju

- sastaviti kuk sa nekim vijcima. Navodi da je godinu dana trajao oporavak. koje nije bio uspješan jer takva operacija se radi 24-48 sati nakon loma, a nakon godinu dana ponovno je imala operaciju ugradnje umjetnog kuka, dva tjedna iza te operacije dobila je sepsu, otvorili su je i čistili, pola godine nakon toga bakterija je bila prisutna i ponovno je završila na operaciji, zadnja operacija je bila prije pola godine tada su joj izvadili kuk, jer sve to čišćenje nije imalo efekta jer se bakterija začahurila ispod kuka. Sada čeka ugradnju novog kuka. Operacija je trebala biti u 4 mjesecu, ali ju nisu zvali, vjerojatno zbog korone.

12. Iz iskaza svjedoka kojima je sud poklonio vjeru jer su u bitnim dijelovima suglasno iskazivali da je tužiteljica pala na radnom mjestu, te da je pozvana hitna da ju pregleda i tužiteljice kojoj je sud u cijelosti poklonio vjeru jer je njen iskaz u suglasnosti sa medicinskom dokumentacijom, provedenim medicinskim vještačenjem sud je utvrdio da je tužiteljica na radnom mjestu pala, da se ozlijedila, da je pozvana hitna pomoć ali da djelatnici hitne nisu odvezli u bolnicu, već su joj dali uputnicu, da je tek nakon 15 dana zbog neizdrživih bolova prevezena u bolnicu gdje je ustanovljeno da je slomila bedrenu kost zbog koje povrede je liječena.

13. Na temelju odredbe članka 111. stavak 1. Zakona o radu ("Narodne novine" br. 93/14, 127/17, 98/19 - u daljnjem dijelu teksta ZR) poslodavac je dužan naknaditi štetu koju radnik pretrpi na radu i u svezi s radom. Budući da nije sporno da je šteta nastala na radu, tuženik odgovara po načelu objektivne odgovornosti (uzročnosti), a prema općim propisima obveznog prava.

14. Odredbom članka 25. stavak 1. Zakona o zaštiti na radu ("Narodne novine" broj 71/14, 118/14, 154/14 – u daljnjem tekstu: ZZR) propisano je da se ozljeda na radu i profesionalna bolest koje je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti, a stavkom 2. je propisano da poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

15. Smatra se da radnik radi s dužnom pažnjom kada poslove obavlja u skladu sa znanjem i vještinama koje je stekao tijekom osposobljavanja za rad na siguran način, te kada radi po uputama poslodavca.

16. Obveza poslodavca je da radniku osigura uvjete za rad na siguran način i na način koji ne ugrožava zdravlje radnika (čl. 7. st. 3. ZR)

17. Sukladno odredbi čl. 19. st. 1. ZZR poslodavac je odgovoran za organiziranje i provođenje zaštite na radu radnika u svim dijelovima organizacije rada i u svim radnim postupcima, nadalje, obvezan je uvažavati prirodu obavljanih poslova te prilagoditi zaštitu na radu promjenjivim okolnostima (čl. 17. st. 3. ZZR).

18. Odredba čl. 44. ZZR propisuje obvezu poslodavca planirati, pripremati i provoditi radne postupke te razraditi i primjenjivati tehnologiju rada tako da ne ugrožava sigurnost i zdravlje radnika, uvažavajući pri tome najvišu moguću razine zaštite od rizika na radu i u vezi s radom, u skladu s pravilima zaštite na radu i drugim propisima.

19. Tuženik tijekom postupka osporava svoju odgovornost. Tuženikova se odgovornost može isključiti ili umanjiti jedino ako dokaže da je tužiteljica svojim radnjama namjerno ili zbog krajnje nepažnje skrivila nezgodu, a to u ovom postupku, kraj ovako utvrđenog činjeničnog stanja, tuženik ničime nije uspio dokazati. Naime, iz provedenih dokaza nije utvrđeno da je u radnjama tužiteljice nije bilo propusta te da je ista ikakvim svojim radnjama doprinio nastanku štetnog događaja. Utvrđeno je da je tužiteljica obavljala poslove svog radnog mjesta na način da je čistila službene prostorije, pri tome se kretala unatrag, a što je logičan način čišćenje kako ispred sebe ostavljala očišćeni prostor, da je udarila u sanduk piva, uslijed čega je pala i ozlijedila se. Sud je iz iskaza tužiteljice utvrdio da je tužiteljica u trenutku nastanka štetnog događaja postupala na uobičajeni način, obavljala je poslove svog radnog mjesta sukladno nalogu tuženika, a do ozljede je došlo zbog udarca u sanduk piva koji je udarac uzrokovao pad tužiteljice i povredu. Utvrđeno je da je tužiteljica radila u uobičajenom i od tuženika organiziranom procesu rada. Iz iskaza saslušanih svjedoka je utvrđeno da je šteta nastala u radnom proces, da je tužiteljica pala da je pozvana hitna pomoć, da je poslodavac obavješten o ozljedi, da je intervenirala hitna pomoć, da je poslodavac obaviješten da će tužiteljica biti na bolovanju zbog povrede na radu, dakle neosnovani su navodi da nije imao saznanja o povredi.

20. Iz ovako provedenog dokaznog postupka, sud je nedvojbeno utvrdio da je tuženik odgovoran za nastalu štetu tužitelju, temeljem objektivne odgovornosti kao poslodavac dužan je naknaditi nastalu štetu, dok tužiteljica ničime nije doprinijela nastanku štetnog događaja, jer u njenim radnjama nije bilo niti jedne koja se može pripisati čak i krajnjoj nepažnji stoga nisu ostvarene pretpostavke iz čl. 25. st. 2. ZZR da se tuženika oslobodi odgovornosti ili da se ista umanji.

21. Radi utvrđivanja opsega i visine nematerijalne štete koju je pretrpjela tužiteljica, te utvrđivanja uzročno posljedične veze sud je proveo medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Zlatku Vlajčiću koji u svom nalazu od 23.11.2022. koji je utvrdio da je tužiteljica je u predmetnom događaju zadobila: prijelom vrata L bedrene kosti uz komorbiditet šećerne bolesti i pretilost. Kod izrade nalaza je još prisutna temporerna nesposobnost (5 godina) zbog komplikacije osteostinteze L bedrene kosti u smislu pseudoartroze vrata bedrene kosti zbog čega inicijalna osteosinteza zamijenjena totalnom endoprotezom kuka a koji zbog infekcije u konačnici odstranjen te je očekuje revizijska endoproteza kuka. Četiri hospitalizacije, aproksimacijski tri po 10 dana i jedna od 20 dana. Temeljem navedenog je utvrdio da je tužiteljica trpjela fizičke bolove kumulativno:

- jakog intenziteta: 1-2 dana (vezano za stanje neposredno nakon ozljede)

- srednjeg intenziteta: 6 mjeseci (analgetika)

- slabog intenziteta: 12 mjeseci (uključuje i period fizikalne terapije, hodanje sa štakama)

Strah kumulativno:

Primarni strah (strah od životne ugroženosti i tjelesnog ozljeđivanja): kratkotrajan intenzivan

Sekundarni strah (proistekao iz tjelesnih ozljeda i njenih posljedica):

- jačeg stupnja: 2-3 dana (do smirivanja akutne neuro-vegetativne simptomatologije)

- srednjeg stupnja: 3-4 mjeseca

- lakog stupnja: 7-8 mjeseci (hod s štakama, bojazni i strahovanja za ishod liječenja Opisana ozljeda je dovela do smanjenja životnih i radnih aktivnosti u iznosu temporerno 40% s kirurške strane, od ozljede i dalje do završetka liječenja. U pogledu tuđe pomoći i njege vještak navodi da hoda od ozljede cijelo vrijeme sa štakama samo po kući, pomaže joj suprug 6 sati dnevno oko kućnih poslova i s djecom (dvoje maloljetne djece), (održavanje osobne higijene, oblačenje- svlačenje, nabava životnih potrepština, odlazak na preglede i terapiju, svakodnevni kućni poslovi i sl).

Naruženost je utvrđena zbog šepanja, hodanja sa štakama, postoperacijskog ožiljak - srednjeg stupnja.

Sukladno medicinskoj dokumentaciji kontinuirano liječenje nije završeno.

22. Na nalaz i mišljenje je prigovarao tuženik te se vještak očitovao pismeno na prigovor postojanja na uzročno posljedične veze te navodi da anamnestički podatak od tužiteljice na kliničkom pregledu je da se ozljeda desila 3.8.2017., a kao dokaz je navela potvrdu od Hitne medicinske pomoći koja je inicijalno došla na dan i mjesto ozljede. Naknadno pribavljena potvrda Hitne medicinske pomoći je bez datuma (ukoliko nije datum bio otisnut i ne vidi se na kopiji) ali po sadržaju liječničke primjedbe, dr.ŽI (djelomično nečitko) se navodi bol u lijevoj prepone koji se širi u lijevu nogu te je upućena na hitni kirurški prijem radi daljnje obrade a što odgovara anamnestičkim podatcima tužiteljice. Vještak navodi da ukoliko se dokaže da je nalaz Hitne medicinske pomoći od 3.8.2017. mišljenja je da je uzročno- posljedična veza neosporna. U pogledu prigovora kako vještak nije utvrdio da Ii je tužiteljica prije spornog događaja imala kakve ozljede ili bolesti koje su mogle utjecati na težinu predmetne ozljede izjavljuje da je striktno navedeno: šećerna bolest i pretilost.

23. Tuženik je i nadalje prigovarao nalazu te je sudski vještak Zlatko Vlajčić, na raspravi usmeno saslušan, iskazao da je na str. 116 spisa navedeno očitovanje na prigovor tuženika od 28.12.2022. te je decidirano navedeno da temeljem anamestički podataka tužitelja na pregledu da se ozljeda desila 3.8.2017. a kao dokaz je navela od HMP koja je inicijalno došla na dan i mjesto ozljede. kako je naknadno pribavljena potvrda HMP bez datuma a po sadržaju liječnika primjedbe dr. ŽI u kojem je djelomično nečitko naveden bol u lijevoj preponi koji se širi u lijevu nogu te je upućena na hitni kirurški prijem na obradu. Na ročištu vrši uvid na str. 143. spisa potpuno čitak nalaz Zavoda za hitnu medicinu SDŽ od 3.8.2017. iz kojeg je razvidno da je pacijentica pozvala zbog boli u lijevoj preponi koja se širi u list lijeve noge te se upućuje na hitni kiruršku prijem radi daljnje obrade. Slijedom ovog nalaza smatra uzročno posljedičnu vezu nespornu.

Glede prigovora o bolestima ili ozljedama prije spornog događaja izjavljuje da je pacijentica imala šećernu bolest neovisno o inzulinu i pratila od pretilosti. Na upit pun. tuženika od crpi podatak da se tužiteljica prilikom brisanja poda poskliznula i pala, odgovaram da je to navedeno u tužbi.

Na upit suda da li je prilikom pregleda tužiteljica razgovarao o nastanku štetnog događaja, odgovaram da je i da je tužiteljica i tada navela da se spotaknula u neki paket i pala.

Na daljnji upit da li je izvrši uvod u rješenje HZZO-a od 9.3.2020. odgovaram da je izvršio u uvid a ostajem kod svog mišljenja.

Na daljnji upit pun. tuženika da li hitna kada dolazi na poziv mora odvesti pacijenta na daljnje postupanje, odgovara da to ovisi o okolnostima i procjeni prioriteta, što znači da može i ne mora.

Na daljnji upit pun. tuženika kako osoba sa ovakvim ozljedama može izdržati 10 dana a da ne zatraži daljnju liječniku pomoć, odgovara da je to hipotetsko pitanje, no ukoliko je tužiteljica mirovala i uzimala lijekove protiv bolova to je moguće. Na upit tuženika da li je uzeo u obzir da je tužiteljica navodila da je i prije imala bolove zbog kojih je tražila liječenje, odgovara da to samo ukazuje da je tužiteljica možda mislila, govorim hipotetski, da će i ovi bolovi proći pa kada nisu zatražila je daljnju intervenciju.

Na daljnji upit pun. tuženika da li bol na koju ukazuje tužitelja može imati veze sa išijasom, odgovara da može imati i sa išijasom i sa prelom bedrene kosti. Tuženik je i nadalje prigovarao nalazu vještaka te predlagao provođenje novog vještačenja a što je sud odbio kao neosnovan prigovor, jer je vještak postupio po zadatku suda, otklonio sve prigovore te nije bilo razloga za provođenjem novog vještačenja.

24. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz vještaka u cijelosti jer su nalaz i mišljenje logični, argumentirani i izrađeni u skladu sa zadatkom suda, pravilima struke, medicinske dokumentacije, pregleda tužiteljice, te ostale dokumentacije posebno nalaza na str. 143. spisa Zavoda za hitnu medicinu SDŽ od 3.8.2017. iz kojeg je razvidno da je tužiteljica hitnu pomoć pozvala zbog boli u lijevoj preponi koja se širi u list lijeve noge te se upućuje na hitni kiruršku prijem radi daljnje obrade, a što je u suglasju sa iskazom tužiteljice da je zbog bolova koje je trpjela zbog pada na radnom mjestu. Obzirom na sve naprijed navedeno i obzirom da u pisanom nalazu i mišljenju vještaka nema proturječnosti i nedostataka, te obzirom da sud nije posumnjao u pravilnost danog mišljenja kao i da je vještak Vlajčić svojim dopunskim očitovanjem te usmenim saslušanjem pojasnio svoj nalaz i mišljenje, to je ovaj sud u cijelosti isti prihvatio. Valja napomenuti da je vještak utvrdio postojanje uzročno posljedične veze između mehaničke radnje i ozljede kao i da je posljedica proizašla iz predmetnog štetnog događaja to je sud ocijenio neosnovanim prijedlog tuženika za provođenjem novog vještačenja, a time i vještačenje po vještaku zaštite na radu.

25. U pogledu prigovora tuženika da tužiteljici nije priznata povreda na radu od strane HZZO valja navesti da je tuženik rješenje HZZO-a od 09.03.2020. dostavio nakon zaključenja prethodnog postupka odnosno 12.11.2024. nakon što se postupak vodio već 5 godina, međutim sud je navedeno rješenje uzeo u obzir. Iz navedenog rješenja je utvrđeno da se tužiteljici ne priznaje ozljeda na radu jer da se prema priloženoj dokumentaciji ozljeda ne može dovesti u isključivu vezu sa događajem, te da joj se ne priznaju prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja za slučaj povrede na radu, koja činjenica nije odlučna u ovom postupku, jer činjenica da po rješenju Regionalnog ureda HZZO Split od 09.03.2020. nisu priznata prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja ne isključuje pravo tužiteljice da potražuje naknadu štete ( takvo stajalište je izrazio Županijski sud u Zagrebu GŽ R-547/23 od 26.09.2023.)

26. Slijedom navedenog je sud utvrdio da je tužiteljica za vrijeme obavljanja poslova svog radnog mjesta doživjela nezgodu zbog koje je zadobila ozljede opisane u medicinskoj dokumentaciji u nalazu vještaka, utvrđena je uzročno posljedična veza te je utvrđeno da za navedenu ozljedu odgovara poslodavac temeljem objektivne odgovornosti

27. Slijedom svega navedenog, sud je utvrdio da je tužiteljici uslijed štetnog događaja, povrijeđeno pravo osobnosti na duševno zdravlje, a čime je nastala neimovinska šteta (čl. 19. st. 2. u vezi čl. 1046. ZOO). Slijedom toga pripada joj pravo na pravičnu novčanu naknadu temeljem čl. 1100. st. 1. ZOO pri čemu je sud utvrđivao činjenice navedene u tužbi - kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu novčane naknade u smislu čl. 1100. st. 2. ZOO. Sud je pri tome raspravljao i utvrđivao činjenice koje je tužiteljica navela u tužbi i koje su utvrdili vještaci: fizičke boli, strah, duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti, naruženost. One su u smislu čl. 1100. st. 2. ZOO kriteriji odnosno kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu.

28. Imajući na umu zadobivene ozljede, činjenicu da je tužiteljica zadobila teške ozljede, da je dugotrajno liječena, imala više operacijskih zahvata , bila u bolnici više puta, s obzirom na trajanje i intenzitet pretrpljenih fizičkih bolova i straha te utvrđeno zaostale duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti u omjeru od 40%,da je zaostalo naruženje srednjeg stupnja , činjenicu da je tužiteljica srednje životne dobi (1983. godište), a kako to sve proizlazi iz prihvaćenog nalaza i mišljenja vještaka dr. Vlajčića, sud je utvrdio da tužiteljici pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu za nastalu neimovinsku i imovinsku štetu u iznosu od 30.000,00 eura (za pretrpljene fizičke bolove 9.000,00 eura, za pretrpljeni strah 6.000,00 eura, za duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti 10.000, eura, te za naruženost srednjeg stupnja vidljivog trećim osobama ( šepanje, ožiljak) iznos od 4.000,00 eura, a odbio kao previsoko postavljen iznos od 2.915,24 eura.

29. Sukladno odredbi čl. 29. st. 1. ZOO tužitelj ostvaruje pravo na zatezne kamate, koje na temelju odredbe čl. 1103. ZOO na neimovinsku štetu teku od dana podnošenja odštetnog zahtjeva ili tužbe, pa su tužiteljici priznate su kamate na neimovinsku štetu od 18.02.2019. kao dana podnošenja tužbe.

30. Na temelju odredbe članka 1095. stavak 1. i članka 1089. stavak 2. ZOO tužitelju za pružanje nestručne tuđe pomoći pripada pravična novčana naknada, o čemu je sud odlučivao temeljem provedenog financijskog vještačenja .

31. Radi utvrđivanja visine imovinske štete sud je proveo financijsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Petri Blašković koja u nalazu i mišljenju od 1.8.2024. je utvrdila na temelju stanja u spisu i raspoložive dokumentacije da izgubljena zarada tužiteljice zbog štetnog događaja za mjesec kolovoz i rujan 2017. godine u odnosu na očekivanu neto plaću bi iznosila 214,58 EUR (Tabela 2 stupac ‘5’ nalaza). U razdoblju od štetnog događaja do 31. srpnja 2024. godine bilo je potrebno minimalno 14.934 h tuđe pomoći i njege, koji obračunati po prosječnoj vrijednosti satnice za NKV- nekvalificirani radnik iznose neto 52.910,64 EUR (Tabela 4 stupac ‘7’ nalaza).

- da za razdoblje svibnja i lipnja 2019. godine potraživanje temeljem doprinosa iz plaće te poreza iznosi:

-po osnovi doprinosa MIO I. stup iznosi 185,60 EUR, po osnovi doprinosa MIO II. stup iznosi 61,87 EUR, po osnovi poreza na dohodak iznosi 82,34 EUR., slijedom čega ukupno potraživanje po osnovi doprinosa iz plaće iznosi 329,81 EUR (Tabela 2. stupac 14), dok potraživanja po osnovi neto plaće nema.

32. Na nalaz i mišljenje vještaka nije bilo prigovora u pogledu izračuna već samo u pogledu osnovanosti ,a koji prigovor je stavio tuženik. Sud je nalaz prihvatio u cijelosti kao stručan i objektivan te sačinjen u skladu sa dokumentacijom u spisu. Valja dodati da protivljenje tuženika na obim štete, jer se to protivi duhu i smislu štete kao instituta obveznog prava, jer je tužiteljica kao radnik radila dva mjeseca, napustila mjesto rada nakon bezazlenog udarca nogom u kutiju, su neosnovani jer je u dokaznom postupku utvrđen nastanak štete, odgovornost, uzročno posljedična veza te obim štete, a šteta je nastala na radu neovisno koliko je dugo tužiteljica bila zaposlena.

33. Financijskim vještačenjem je utvrđena izgubljena zarada na koju tužiteljica ima pravo jer se u konkretnom slučaju radi o isplati razlike naknade plaće u bruto iznosu sukladno odredbi članka 84. stavak 4. ZR. Razlika za izgubljenu zaradu se odnosi na vrijeme nastanka štete tužiteljice i predstavlja umanjenje tužiteljičine imovine koja je mogla biti povećana da nije bilo štetne radnje , a odnosi se na razdoblje za koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme, zajedno sa zateznim kamatama tekućim od dospijeća pojedinog iznosa do isplate sukladno odredbi članka 29.stavak 1. ZOO-a, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u dosuđenim bruto iznosima. Dosuđeni bruto iznosi sastoje se od neto iznosa, te doprinosa, poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a u smislu odredbe članka 15. stavak 3. Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine" broj 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, 43/13, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14 i 143/14), i članka 17. stavak 3. Pravilnika o porezu na dohodak ("Narodne novine" 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 20/09, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13 i 157/14) zatezne kamate koje se na zakašnjele isplate plaće isplaćuju po sudskoj presudi, ne smatraju se dohotkom i ne podliježu oporezivanju. Iz navedenog proizlazi da bruto iznosi koji su u konkretnom slučaju dosuđeni, te koji se isplaćuju po sudskoj presudi sve do trenutka isplate u odnosu na porez na dohodak i prirez porezu na dohodak nisu u potpunosti dospjeli na naplatu, odnosno u tom slučaju porez na dohodak i prirez porezu na dohodak dospijevaju na naplatu tek s isplatom same plaće.

34. Kamate na imovinsku štetu za tuđu pomoć i njegu teku od dana nastanka štete, a što je utvrđeno financijskim vještačenjem gdje je utvrđeno da je u promatranom razdoblju do zaključno 31. 2024 te godine sukladno medicinskom vještačenju o tužiteljici je bila potrebna tuđa pomoć i njega od minimalno 14,930 sati. Podaci su uzeti od Državnog zavoda za statistiku o prosječnoj mjesečnoj isplaćenoj neto plaći prema stupnju stručne spreme tužiteljice grupe nekvalificirani radnik -visina potraživanja tužitelja iznosi neto 52,910.64 eura.

35. Odluka o visini stope zakonskih zateznih kamata temelji se na članku 29. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23; u daljnjem tekstu ZOO), sa tijekom kamata od dospijeća, odnosno pružene tuđe pomoći u mjesecu.

36. Odluka o parničnom trošku tužiteljice temelji se na odredbi članka 154. stavak 4. u vezi članka 155. ZPP-a, a sastoji se od troška zastupanja tužiteljice po punomoćniku odvjetniku, sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Tužiteljica nije uspjela u cijelosti u sporu u pogledu visine, ali zbog toga nisu nastali posebni troškovi.

Tužiteljici je priznata nagrada za sastav tužbe u iznosu od 648 bodova (Tbr. 7/1) za zastupanje na ročištu 4.11.2019., 18.2.2020., 25.3.2021., 16.12.2021., 9.4.2024., 12.12.2024., 25.2.2025., 15.5.2025., 11.6.2025. i 8.7.2025. po 648 bodova, sastav podnesaka od 5.6.2019., 27.12.2022., 3.12.2024,13.03.2025. za svaki po 648 bodova, (Tbr 8/1), ukupno 9.720 bodova (1 bod = 2,00 eura, Tbr. 50), ukupno 19.440,00 eura, a navedenom iznosu dodan je PDV od 25%, uvećano za troškove vještačenja od 399,08 eura, sveukupno 24.699,08 eura.

Tužiteljici nije priznat podnesaka od 16.3.2020., 15.10.2020., 2.7.2021., 23.12.2021., 5.4.2022., 6.5.2024., 17.2.2025. kojim podnescima se ponavljaju navodi već izneseni u tijeku postupka, te za iste nije zatraženo odobrenje za podnošenje.

37. Tužiteljici je temeljem članka 151. stavak 2. ZPP-a dosuđena kamata na parnični trošak.

38. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

U Zagrebu 24. srpnja 2025.

Sutkinja:

Vesna Horvath

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u pisanom obliku putem ovog suda u pet (5) istovjetnih primjeraka u roku od petnaest (15) dana, a o žalbi odlučuje nadležan županijski sud.

DNA:

1. tužiteljici po punomoćniku

2. tuženiku po punomoćniku