Poslovni broj: P-595/2021

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U DUBROVNIKU

STALNA SLUŽBA U KORČULI

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Dubrovniku – Stalna služba u Korčuli, po sucu tog suda Mariji Gugić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja: 1. NS, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], br. 10/2, 2. LS, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], br. 2, koje zastupa punomoćnica Daniela Urban Laus, odvjetnica u Korčuli, protiv tuženika: Global Grupa d.o.o., OIB: 55189519473, iz Dubrovnika, Riječka 12A, koje kao punomoćnik zastupa direktor ES, a njega po punomoći Ana Birmiša, odvjetnica u Dubrovniku, Riječka 12A,, radi predaje u posjed, nakon glavne rasprave zaključene 13. lipnja 2025. u prisutnosti punomoćnica parničnih stranaka, na ročištu zakazanom radi objave odluke, 24. srpnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe preda tužitelju ad. 1. NS, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], br. 10/2 i tužitelju ad. 2. LS, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], br. 2, u posjed nekretninu označenu kao kčbr. [katastarska čestica], vrtal, Humić, 550 m2 upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], slobodnu od osoba i stvari.

II. Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe preda tužitelju ad. 1. NS, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], br. 10/2 i tužitelju ad. 2. LS, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], br. 2, u posjed nekretninu označenu kao kčbr. [katastarska čestica], pašnjak, Humić, u površini od 625 m2 upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], slobodnu od osoba i stvari, izuzev dijela koji je prikazan na skici parcelacije kao prilog P-595/2021-23-1, oblika nepravilnog trokuta koji je u sjevernom dijelu omeđen ravnom crvenom linijom i detaljima (lomnim točkama) 97 s pravcem na točku 96, u južnom dijelu isprekidanom linijom, te koji dio je označen novom katastarskom oznakom 9438/43 k. o. [katastarska općina] površine 73 m2, a u naravi predstavlja cestu.

III. Nalaže se tuženiku da tužiteljima na jednake dijelove naknadi parnični trošak u iznosu od 4.370,45 eur (četiri tisuće tristo sedamdeset eura i četrdeset pet centi), u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. U tužbi koja je u ovom sudu zaprimljena 14. srpnja 2021. navodi se da su tužitelji isključivi suvlasnici nekretnina katastarske oznake kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Tako označene nekretnine pak da bez ikakvog pravnog osnova drži tuženik. Stoga je u tužbi predloženo da sud po provedenom dokaznom postupku prihvati tužbeni zahtjev kao u izreci.

2. U odgovoru na tužbu zaprimljenom 26. listopada 2021. navodi se da je tuženik pravni slijednik bivšeg Brodogradilišta Greben brodogradnja d.d. [adresa], zatim Montmontaže inženjering d.o.o. te Montmontaže Greben d.o.o. [adresa]. Samim time da je tuženik i pravni slijednik bivšeg društvenog poduzeća Brodogradilište Greben sa sjedištem u [adresa]. Tome u prilog da govore odredbe svih kupoprodajnih ugovora počev od prodaje stečajnog dužnika Brodogradilišta Greben brodogradnja d.d. iz kojih proizlazi da je predmet tih pravnih poslova uvijek bio prijenos svih stvarnih prava prodavatelja na nekretninama, osim izričito označenih iznimki. Inače da se predmetne nekretnine nalaze u zakonitom i neprekidnom poštenom posjedu tuženika putem prednika najmanje od sedamdesetih godina prošlog stoljeća time da su na označnim nekretninama prednici tuženika kao pošteni graditelji, svakako prije 1991. izgradili građevinski objekt-skladište i veliki spremnik goriva. S druge pak strane da tužitelji kao ni njihovi prednici nikada nisu bili u stvarnom posjedu predmetnih nekretnina. K tome da su se tužitelji u zemljišnoj knjizi upisali kao vlasnici temeljem darovnog ugovora od 22. siječnja 2012. koji nije sastavljen u obliku javnobilježničke isprave, već je na tako zaključenom ugovoru javni bilježnik ovjerio istinitost potpisa darovatelja. Budući roditelji tužitelja u svojstvu darovatelja nisu nikada bili u posjedu, da prigodom sklapanja darovnog ugovora tuženicima kao odabranicima nisu ni mogli stvarno predati posjed kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Iz navedenog da ima proizlaziti kako tužitelji i to bez obzira na zemljišnoknjižni upis nisu vlasnici niti imaju jače pravo na posjed od tuženika radi čega je tužbeni zahtjev neosnovan. Predloženo je stoga odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan uz obvezu tuženika na naknadu parničnog troška.

3. Tijekom prethodnog postupka tužitelji su uz podnesak zaprimljen 15. srpnja 2024. priložili ugovor o darovanju sklopljen 23. rujna 2021. u obliku javnobilježničkog akta između tužitelja kao daroprimatelja te N i ČS kao darodavatelja. Podneskom zaprimljenim 1. rujna 2024. tuženik je predložio prekid postupka zbog otvaranja predstečajnog postupka nad tuženikom Global grupa d.o.o. za građevinu, trgovinu i turizam, Dubrovnik, Riječka 12a. Prekid postupka je privremeno obustavljanje sudskog postupka zbog određenih okolnosti koje zahtijevaju daljnje odlučivanje ili rješavanje prije nastavka postupka. Odlučujući o prijedlogu tuženika za utvrđivanje prekida postupka sud je primijenio odredbe Stečajnog zakona. Prema odredbi članka 68. stavak 1. i 2. Stečajnog zakona ("Narodne novine" 71/15, 04/17, 36/22) propisano je da od dana otvaranja predstečajnog postupka do njegovog završetka nije dopušteno pokretanje parničnih, ovršnih, upravnih i postupaka osiguranja protiv dužnika, a postupci koji su u tijeku se prekidaju danom otvaranja predstečajnog postupka. Stavkom 3. citiranog članka i Zakona propisano je da će se prekinuti postupci nastaviti na prijedlog vjerovnika nakon sklopljenog predstečajnog sporazuma u odnosu na tražbine ili dio tražbine koje su u predstečajnom postupku osporene ili nakon pravomoćnosti rješenja o obustavi predstečajnog postupka. Međutim, odredbe stavka 1. i 2. citiranog članka 68. Stečajnog zakona ne primjenjuju se na postupke na koje predstečajni postupak ne utječe, kao ni na postupke radi ostvarenja tražbina koje su nastale nakon otvaranja predstečajnog postupka. Po ocjeni ovoga suda predstečajni postupak ni na koji način ne utječe na postupak radi predaje u posjede, te se stoga sukladno članku 68. stavak 4. citiranog Stečajnog zakona ne prekidaju parnični postupci koji su u tijeku danom otvaranja predstečajnog postupa radi čega je sud na pripremnom ročištu odbio takav prijedlog tuženika.

4. Na pripremnom ročištu održanom 2. rujna 2024. tužitelji ističu kako tuženik ni na koji valjani zakonom propisani način nije mogao steći pravo vlasništva utuženog zemljišta. Tu se prije svega ističe da tuženik ne može biti vlasnik nečega što nije ušlo u pretvorbu njihova pravnog prednika. Ujedno tužitelji navode kako su nakon što je ovom sudu predana predmetna tužba, tužitelji s trgovačkim društvom Gulet Ragusa d.o.o. Dubrovnik sredinom svibnja 2023. bili sklopili kupoprodajni Ugovor temeljem kojeg je ovo Trgovačko društvo kupilo spornu nekretninu, a potpis tužitelja na tom Ugovoru ovjeren je u Uredu javnog bilježnika Sandre Marinović u Blatu. Sve ovjerene primjerke Ugovora su dostavili ZZ i direktoru tuženika ES. No, kako kupci nisu u Ugovorenom roku izvršili uplatu kupoprodajne cijene to su tužitelji izjavom raskinuli zaključeni Kupoprodajni Ugovor.

5. Po zaključenju prethodnog postupka sud je na glavnoj raspravi proveo dokaz čitanjem isprava priloženih spisu i to zemljišnoknjižnog izvatka za zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i s tim u vezi povijesnog slijeda upisa u zemljišnoj knjizi, prijepisa posjedovnog lista br. 29 k. o. [katastarska općina] sa stanjem na dana 2. srpnja 2021., izvoda iz katastarskog plana od 3. srpnja 2021., potvrde-povijesti promjena na česticama izdane od DGU, Područnog ureda za katastar Dubrovnik, Ispostava za katastar nekretnina Blato KLASA:936-02/20-05/120, URBROJ: 541-28-03-01/5-20-2 od 7. rujna 2020., ugovora o darovanju nekretnina položenog u ovosudnoj zbirci isprava pod Z-372/12, prijavnog lista položenog u ovosudnoj zbirci isprava pod Z-383/72, rješenja Općinske skupštine Korčula od 11. svibnja 1971., rješenja Općinskog suda u Korčuli posl. br. Z-169/72 od 1. veljače 1972., zahtjeva Brodogradilišta Greben Vela Luka Br. 3427/70-1-OS, preslike zemljišnoknjižnog izvatka izdanog od Općinskog suda u Korčuli, Zk odjela pod Ki-1246/71 od 18. lipnja 1971., javnobilježničkog akta sačinjenog od strane javnog bilježnika Sandre Marinović u Blatu pod br. OU-37/2021 na dan 23. rujna 2021., rješenja Hrvatskog fonda za privatizaciju KLASA:Č 943-01/95-01/1789, URBROJ: 563-04-402/98-2 od 27. siječnja 1998. položenog u ovosudnoj zbirci isprava pod Z-93/98, rješenja o odobrenju za gradnju izdanog od SR Hrvatske, Općina Korčula, Sekretarijata za poslove uprave, Službe za upravno pravne poslove Broj:

UP/I-02-21/1-72od 21. ožujka 1972., kupoprodajnog ugovora zaključenog između ovdje tužitelja, kao prodavatelja, i Trgovačkog društva GULET RAGUSA d.o.o. za turizam i usluge, kao kupca, ovjerenog u potpisu tužitelja u uredu javnog bilježnika Sandre Marinović u Blatu pod br. OV-1458/2023 na dan 12. svibnja 2023., ugovor o darovanju sklopljen 23. rujna 2021. u obliku javnobilježničkog akta u uredu javnog bilježnika Sandre Marinović u Blatu pod br. OU-37/2021, uviđajem na licu mjesta uz prisustvo mjernika vještaka Tonia Farca, dipl. ing. geod. u Gauss d.o.o. u Blatu i s tim u vezi čitanjem pisanog nalaza i mišljenja vještaka te saslušanjem svjedoka ĆS i MS.

6. Ocjenom svih izvedenih dokaza zajedno i svakog izvedenog dokaza posebno, ovaj sud drži da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

7. Analizom sadržaja spis priložene materijalne dokumentacije u postupku je kao nedvojbeno utvrđeno sljedeće činjenično stanje:

- da je od osnivanja zemljišne knjige k. o. [katastarska općina] u zk. ul. br. [broj ZK uloška] ručno vođene zemljišne knjige u zk. tijelu 8 bila upisana kčbr. [katastarska čestica] na kojoj je pod Z- Dbr-69/32 na temelju Obraničke presude od 22. kolovoza 1922 bilo uknjiženo pravo vlasništva na ime AS pok. L iz [adresa].

- da je potom pod Z-1403/54 na temelju Dosudnice od 8. svibnja 1947. proveden upis uknjižbe prava vlasništva na ime PS ud. AS i PS US pok. E za po 1/2 dijela.

- da je temeljem Prijavnog lista Ureda za katastar br. Up-I-12-492-71 od 16. ožujka 1972. provedenog pod Z-383/72 izvršen upis cijepanja matične kčbr. [katastarska čestica] na novoformirane kčbr. [katastarska čestica] površine 550m2 i kčbr. [katastarska čestica] površine 698m2.

- da je pod Z-715/78 na temelju rješenja o nasljeđivanju O-87/76 US pok. AS uknjižen i kao vlasnik preostale 1/2 dijela utuženih nekretnina.

- da je pod Z-315/98 na temelju ugovora o doživotnom uzdržavanju, [adresa], 12. veljače 1995. i smrtnog lista od 6. veljače 1998. pravo vlasništva utuženih nekretnina uknjiženo na ime ČS " Č" N i ČS " Č" FS, roditelja tužitelja, za po 1/2 dijela.

- da su u istom zk. ulošku u zk. tijelu 1, 2, 3 i 10 upisane nekretnine različitih katastarskih oznaka od utuženih koje nekretnine su pod Z-717/95 bile uknjižene na ime Brodogradilište "Greben" [adresa] da bi potom temeljem rješenja Hrvatskog fonda za privatizaciju KLASA:Č 943-01/95-01/1789, URBROJ: 563-04-402/98-2 od 27. siječnja 1998. položenog u ovosudnoj zbirci isprava pod Z-93/98 bile uknjižene kao vlasništvo Brodogradilište Greben d.d. [adresa] dok su prethodno pod Z-1614/60 i Z- 2012/60 te iste nekretnine bile uknjižene na ime Društveno vlasništvo.

- da spisu prileži zemljišnoknjižni izvadak za nekretnine kčbr. [katastarska čestica] za zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] izdan pod br Ki-1246/1971 od 18. lipnja 1971. iz kojeg proizlazi da su navedenog datuma tako označene nekretnine (op. među kojim dakle nisu utužene) uknjižene kao društveno vlasništvo.

- da je 1970. Brodogradilište "Greben" Vela Luka ondašnjoj Skupštini Općine Korčula putem MZ Vela Luka uputilo zahtjev za dodjelu na trajno korištenje nac. Zemljišta.

- da se zahtjev naveden u prethodnoj stavci odnosio na neizgrađeno građevinsko zemljište po česticama za koje se navodi da su nacionalizirane donošenjem rješenja o nacionalizaciji najamnih zgrada i građevinskog zemljišta Uprave prihoda NOO Vela Luka br. 04-1581/1-1959 od 4. rujna 1959, među kojim se navodi i kčbr. [katastarska čestica] (op. tada još uvijek matična čestica) površine svega cca 100m2 sve u svrhu proširenja i kompletiranja Brodogradilišta.

- da je postupajući po zahtjevu označenom u prethodnoj stavci doneseno Rješenje kojim je Brodogradilištu Greben, među ostalima, na trajno korištenje, ustupljena i kčbr. [katastarska čestica] (površine 100m2) time da je toč. 2 naloženo uknjiženim korisnicima PS ud. AS i VS pok. AS predati u posjed tako dodijeljeno zemljište.

- da je rješenjem Općinskog suda u Korčuli posl. br. Z-169/72 od 1. veljače 1972. odbijen prijedlog Brodogradilišta Greben radi uknjižbe prava korištenja, među ostalima i kčbr. [katastarska čestica] uz obrazloženje da je tako označena nekretnina uknjižena kao privatno vlasništvo.

- da je rješenjem Hrvatskog fonda za privatizaciju KLASA: 943-01/95-01/1789, URBROJ: 563-04-402/98-2 od 27. siječnja 1998. položeno u ovosudnoj zbirci isprava pod Z-93/98, odlučeno o pretvorbi društvenog poduzeća Brodogradilište Greben kojim rješenjem su točno pobrojane nekretnine po pripadajućoj katastarskoj oznaci na kojim su izgrađeni opisani objekti (skladište do restorana, Navoz 1…) procijenjene u vrijednost društvenog kapitala time da među tako pobrojanim nekretninama nisu uvrštene ovdje utužene nekretnine.

- da su tužitelji uknjiženi kao vlasnici utuženih nekretnina pod Z-372/2012 na temelju ugovora o darovanju kojeg su 22. siječnja 2012. zaključili sa svojim roditeljima kao daroprimateljima i koji ugovor je ovjeren u potpisu darovatelja u uredu javnog bilježnika Sandre Marinović u Blatu pod br. OV-943/2012.

- da je 23. rujna 2021., dakle prije zaprimanja odgovora na tužbu u ovoj pravnoj stvari, u uredu javnog bilježnika Sandre Marinović u Blatu pod br. OU-37/2021 sastavljen javnobilježnički akt o sastavljanju ugovora o darovanju između JS i ČS, s jedne strane, kao darovatelja, i ovdje tužitelja s druge strane, kao daroprimca kojim Ugovorom je utanačeno kako je Ugovor o darovanju proveden pod Z-372/2012 ništetan sukladno čl. 482. st.2 ZOO-a budući da darovatelji nisu daroprimateljima izvršili predaju u posjed predmetnih nekretnina iz razloga što ih treća osoba neovlašteno drži u posjedu.

- da je tijekom ovog postupka između tužitelja, kao prodavatelja, s jedne strane, i Trgovačkog društva GULET RAGUSA d.o.o. za turizam i usluge, turistička agencija sa sjedištem u [adresa] koje zastupa direktorica NSO zaključen kupoprodajni ugovor koji je ovjeren u potpisu ovdje tužitelja u uredu Sandre Marinović u Blatu pod Broj: OV-1458/2023 od 12. svibnja 2023., dok nije potpisan od strane zz kupca niti predan zemljišnoknjižnom odjelu radi upisa uknjižbe prava vlasništva.

- da je, kako to proizlazi potvrde-povijesti promjena na česticama izdane od DGU, Područnog ureda za katastar Dubrovnik, Ispostava za katastar nekretnina Blato KLASA:936-02/20-05/120, URBROJ: 541-28-03-01/5-20-2 od 7. rujna 2020., matična kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] revizijom 1960. u površini 1248m2 upisana u posjedovni list br. 373 na ime US pok. AS koji upis je egzistirao do provedbe po spisku promjene 56/72 kada je od kčbr. [katastarska čestica] odvojen dio i formirana kčbr. [katastarska čestica] u površini od 698m2 koja je ostala u posjedovnom listu na ime SS pok. AS, dok je ostatak kčbr. [katastarska čestica] u površini od 550m2 prešao u posjedovni list Brodogradilište Greben Vela Luka.

- da su temeljem Z-315/98 (Ugovor o doživotnom uzdržavanju) u posjedovnom listu br. 373 k. o. [katastarska općina] kao posjednici upisani roditelji tužitelja.

- da su nakon provedenog ispitnog postupka temeljem rješenja Z-372/12 (Ugovor o darovanju) kao posjednici kako kčbr. [katastarska čestica], ali i kčbr. [katastarska čestica] u posjedovnom listu upisani tužitelji koji upis je egzistirao i na dan izdavanja Potvrde o slijedu upisa posjeda.

- da prema rezultatima provedenog uviđaja predmetne nekretnine međusobno graniče, nadovezuju se u stupu jedna na drugu u strmini prema pravcu juga i graniče s nekretninama na kojima su hale, postrojenja i ostali objekti brodogradilišta u [adresa].

- da su tužitelji prilikom uviđaja pokazali predmetno zemljište koje u krajnjem sjevernom dijelu predstavlja istučeni kamenjar od kojeg se potom uspinje uskim asfaltiranim putem odakle se u zapadnom dijelu prvo ukazane nekretnine ukazuje rezervoar koji se navodi tijekom postupka od strane tuženika, točnije betonsko postolje na kojem je bio položen rezervoar koji je prema navodima pristupjelih uklonjen prije godinu i po-dvije.

- da je ostali dio zemljišta prema jugu po konfiguraciji terena strmina obrasla makijom time da su u donjem sjevernom dijelu drugo ukazane nekretnine uočljive palete s odloženim materijalom i prizemni objekt koji je prema navodima punomoćnice tuženika predstavljao magazin.

- da krajnji južni dio drugo ukazane nekretnine zalazi i u asfaltiranu prometnicu koja se tim predjelom proteže u smjeru istok zapad, a koji je dio kako tvrde tužitelji izvlašten na ime čega im je uredno isplaćena naknada.

- da se prema nalazu i mišljenju angažiranog mjernika vještaka prva pokazana nekretnina identificira kao kčbr. [katastarska čestica] na kojoj je većim dijelom identificirano betonsko visoko postolje na kojem je nekoć bio rezervoar, a ostalo zemljište je po kulturi većinom u makiji gdje su odložene azbestne ploče u južnom dijelu opisane nekretnine. Što se tiče sljedeće nekretnine, a koja se nastavlja u južnom dijelu opisane nekretnine pa prema brdu tako pokazana nekretnina nosi oznaku kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojoj je također u dijelu nasuto zemljište sa azbestnim pločama time da je po sredini nekretnine položen objekt-prizemnica, uvidom na samom terenu riječ je o zapuštenom zemljištu dok manji dio prizemnog objekta zalazi u susjednu nekretninu označenu kao kčbr. [katastarska čestica].

-da se na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], južno od zapuštenog magazina proteže zemljište koje je dijelom u makiji, a dijelom u državnoj cesti.

- da se prema pisanom nalazu i mišljenju angažiranog vještaka za područje gdje leži kčbr. [katastarska čestica] izradio prijavni list radi evidentiranja državne ceste prema novom pristaništu koji nije proveden u zemljišnoj knjizi prema kojem je dio kčbr. [katastarska čestica] izvlašten u obuhvatu ceste u površini od 73m2, dok preostali dio ima površinu 625m2. Da su po provedenom uviđaju tužitelji precizirali tužbeni zahtjev na način da zahtijevaju predaju u posjed, odnosno svaki od njih predaju u suposjed cjeline kčbr. [katastarska čestica] i kčbr zem. [katastarska čestica], dijela koji je prikazan na skici parcelacije kao prilog P-595/2021-23-1, oblika nepravilnog trokuta koji je u sjevernom dijelu omeđen ravnom crvenom linijom i detaljima (lomnim točkama) 97 s pravcem na točku 96, u južnom dijelu isprekidanom linijom, te koji dio je označen novom katastarskom oznakom 9438/43 k. o. [katastarska općina] površine 73 m2, a u naravi predstavlja cestu.

- da su se prema iskazima saslušanih svjedoka ĆS i MS utužene nekretnine koristile od sedamdesetih godina pa nadalje u sklopu kompleksa Brodogradilišta Greben Vela Luka time da je na betonskom postolju bio rezervoar lož ulja za grijanje hala, dok se prizemni objekt koristio kao skladište za odlaganje aditiva pri čemu svjedok ĆS navodi da su se utužene nekretnine kupile u vrijeme dok je egzistirala ondašnja Općina Korčula.

- da je na temelju iskaza saslušanih svjedoka utvrđeno je da tužitelji niti njihovi roditelji nikada nisu koristili utužene nekretnine.

- da iz iskaza svjedoka ĆS proizlazi da je brodogradilište Greben egzistiralo do 2002. godine nakon čega je to brodogradilište nosilo naziv Mont montaža Greben, te 2000 godine je brodogradilište u [adresa] postalo privatno. Poznato mi je da je nad Grebenom 2000. godine otvoren stečajni postupak kada je isti preuzet od Mont montaže Greben.

8. Na temelju ovako iznesenih činjeničnih utvrđenja sud nalazi kako u postupku nije sporno da su tužitelji upisani kao isključivi knjižni vlasnici označenih nekretnina i to temeljem ugovora o darovanju provedenog pod Z-372/2012 na temelju kojeg pravnog posla nisu nikad preuzeli u posjed utužene nekretnine. Točno je da je onda tako zaključeni pravni posao ništetan jer ugovor o darovanju nekretnine, kada nije izvršena faktička predaja posjeda, tada mora biti zaključen u obliku javnobilježničkog akta ili solemniziran pa takav sklopljeni ugovor sukladno čl. 322. ZOO-a nije valjan. Istina, tužitelji su tijekom postupka ugovor o darovanju sklopljen 23. rujna 2021. u obliku javnobilježničkog akta u uredu javnog bilježnika Sandre Marinović u Blatu pod br. OU-37/2021 mada do zaključenja glavne rasprave tako zaključeni ugovor nije proveden u zemljišnoj knjizi.

9. Sporno je međutim da li su tužitelji i stvarni vlasnici utuženih nekretnina te da li, a to obzirom na navode odgovora na tužbu, tuženik ima pravo na posjed utuženih nekretnina u smislu odredbe čl. 163 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ( „Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17.– u daljnjem tekstu ZV).

10. Tužitelji, dakle, svoj zahtjev za poredaju utuženih nekretnina temelje na tvrdnjama da su isključivi vlasnici utuženih nekretnina koje bez valjane pravne osnove posjeduje tuženik. U konkretnoj pravnoj stvari riječ je, dakle o vlasničkopravnom zahtjevu tužitelja koji su uknjiženi kao vlasnici spornih nekretnina kojim od tuženika traže predaju u posjed s tvrdnjom da ih isti drži u posjedu i to bez valjane pravne osnove. Prema odredbi čl. 162 st. 1 ZV-a da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom ostvario svoje pravo da od osobe koja posjeduje njegovu stvar zahtijeva da mu ona preda svoj posjed te stvari, vlasnik mora dokazati da je stvar koju zahtijeva njegovo vlasništvo i da se nalazi u tuženikovom posjedu. Dakle, moraju se dokazati dvije činjenice, a to je vlasništvo tužitelja i tuženikov posjed. Protiv reivindikacijskog zahtjeva tuženik se može braniti peremptornim prigovorima, koji negiraju ili ukidaju vlasnički zahtjev ili dilatornim, koji ga zaustavljaju. Ti su prigovori materijalno pravne prirode, jer se njima osporava tužiteljev zahtjev za povrat stvari. Peremptornim prigovorom tuženik se suprotstavlja vlasničkom zahtjevu tužitelja tako da negira da je tužitelj stekao pravo vlasništva na predmetu spora ili da on-tuženik posjeduje tužiteljevu stvar. Prigovorom kojim negira vlasnički zahtjev tuženik osporava istinitost činjenica na kojima temelji vlasnički zahtjev. Tužena strana kod takvog prigovora poriče da osoba koja stavlja vlasnički zahtjev ima pravo vlasništva one stvari koju od njega zahtijeva ili priče da posjeduje stvar koju ta osoba zahtijeva. Poricati tužitelju pravo vlasništva one stvari koju taj zahtjeva znači osporavati mu da je aktivno legitimiran za stavljanje vlasničkog zahtijeva. Prema odredbi čl. 163 st. 1. istog Zakona posjednik ima pravo odbiti predaju stvari njezinom vlasniku ako ima pravo koje ga ovlašćuje na posjedovanje te stvari (pravo na posjed). Stavkom 2 citirane odredbe propisano je da posjednik ima pravo odbiti predaju stvari njezinom vlasniku ako izvodi svoje pravo na posjed od posrednog posjednika, koji ima pravo na posjed te stvari, osim ako je posjed dobio posjednik od posrednog posjednika koji nije bio ovlašten damu ga dade. Dalje je stavkom 4. propisano slijedeće: Ako je tuženik nesamostalni posjednik on se od zahtjeva da mu preda posjed stvari može braniti imenovanjem posrednoga samostalnog posjednika čiju višu vlast priznaje i iz čijeg posjeda izvodi svoj posjed. U smislu netom citiranih zakonskih odredbi evidentna je dužnost suda da raspravi prigovor tuženog posjednika o pravu na posjed. U koliziji prava vlasnika – neposjednika na predaju stvari spram prava na posjed nevlasnika – posjednika, potonje pravo ima primat. Naime, pravo vlasništva predstavlja skup najširih pravnih ovlasti određenih pravnih subjekta u odnosu na objekt tog prava. Međutim, izvršavanje tog prava ne smije biti u suprotnosti s tuđim pravima (Arg. Iz čl. 30.st.1. in fine ZV-a). Iz navedene odredbe čl. 163 st. 1 ZV-a zaključuje se, argumentum a contrario, da je vlasnički zahtjev za povrat stvari učinkovit isključivo spram onoga čiji je posjed bespravan. Navedeni posjednikovi prigovori iz odredbe čl. 163 po svoj naravi su dilatorni jer se njima ne negira pravo vlasništva tužitelja niti činjenica da tuženi posjeduje tužiteljevu stvar, već se temelji na tvrdnji da pravo tuženika na posjedovanje izvire iz nekog stvarnog prava na tuđoj stvari.

11. U konkretnom slučaju točno je kako su tužitelji izvacima iz zemljišnih knjiga dokazali vlasništvo na predmetnim česticama jer se na upise u zemljišnim knjigama odnosi zakonska predmnijeva istinitosti i potpunosti, a sukladno propisima iz čl. 122. st. 1. ZV i čl. 8. st. 1. i 2. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj 63/2019, 128/2022, 155/2023, dalje ZZK). Ali to ne znači da tuženik ne može dokazivati, pa i dokazati, suprotno, to jest da tužitelji nisu mogli steći vlasništvo na predmetnim česticama. Prema ocjeni ovog suda tužitelji su, kako je to već rečeno, upis uknjižbe prava vlasništva ishodili na temelju ništetnog pravnog posla-ugovora o darovanju iz 2012. pa samim time temeljem tako zaključenog pravnog posla nisu stekli pravo vlasništva (ništetan pravni posao=pravni posao koji ne postoji). Međutim, njihovo traženje ovaj sud je razmatrao u okviru odredbi čl. 166 ZV-a kojom je regulirana vlasnička tužba predmnijevanog vlasnika. Iz naziva takve tužbe odmah je uočljivo njezino temeljno obilježje, da to nije tužba vlasnika, već osobe čije se posjed (putem prednika) temeljio na činjenicama uz koje zakon vezuje predmnijevu postojanja vlasništva i stoga joj daje pravo na zahtjev radi povrata stvari. Po sadržaju tužbenog zahtjeva ova tužba istovjetna je s pravom vlasničkom tužbom, razlika je u tome što se zahtjev ne temelji na pravu vlasništva, već na presumpciji da to pravo postoji. Stavkom drugim označenog članka propisano je kako će predmnijevanom vlasniku na njegov zahtjev predati stvar posjednik koji nema pravni temelj posjedovanja ili je slabiji, no neće mu trebati predati posjed stvari posjednik koji ima jednako jak pravni temelj kao on. Za vlasničku tužbu iz pretpostavljenog vlasništva (actio Publiciana), traže se sve one pretpostavke koje se traže i za „osnovnu“ pravu vlasničku tužbu reivindikaciju (članak 162. ZV-a), s time da tužitelj umjesto svojeg prava vlasništva dokazuje svoje jače pravo na posjed. Dakle tužiteljev (izgubljeni!) posjed mora biti zakonit, istinit i pošten. Po ocjeni ovog suda nema dvojbe da su tužitelji isključivi slijednici u zemljišnoj knjizi nekoć upisanog zk vlasnika i posjednika US radi čega je neutemeljen prigovor tuženika o nedostatku aktivne legitimacije tužitelja. Uz prigovore peremptorne i dilatorne naravi koje tuženik može izjaviti protiv revindikacijskog zahtjeva, u parnici povodom publicijanske tužbe tuženik može izjaviti još i prigovor prava vlasništva, odnosno jačeg ili jednako jakog pravnog temelja na posjed kao što je to u konkretnom slučaju riječ. Takav prigovor je pak prema ocjeni ovog suda neosnovan. Naime tuženik tvrdi da je temeljem kupoprodaje imovine stečajnog dužnika Brodogradilišta Greben brodogradnja d.d. (op. koje dokaze ne prilaže) stekao pravo vlasništva utuženih nekretnina koje je pravni prednik prodavatelja stekao u postupku pretvorbe.

12. Pretvorba je postupak kojim se društvena imovina pretvara u privatnu imovinu. U kontekstu ovog slučaja, pretvorba se odnosi na pretvaranje prava korištenja i raspolaganja na nekretninama u pravo vlasništva. Prema zakonu, pravni slijednik društvenog poduzeća postaje vlasnik nekretnina koje su bile unesene u kapital društva tijekom pretvorbe. Kako to proizlazi iz iznesenog slijeda upisa prava vlasništva radi o nekretninama na kojima nikada nije bilo upisano društveno vlasništvo s pravom upravljanja u korist društvenog poduzeća prednika tuženika. Točno je da prema odredbi članka 390 ZV-a, trgovačko društvo kao pravni slijednik društvenog poduzeća, po završenoj pretvorbi društvenog vlasništva postaje vlasnik nekretnina koje su na dan procjene vrijednosti temeljnog kapitala u postupku pretvorbe ili privatizacije bile: društveno vlasništvo s pravom upravljanja, korištenja i raspolaganja društvenog poduzeća, koje su mogle biti predmet stjecanja prava vlasništva, čija je vrijednost procijenjena u kapital društva i koje su po nadležnom tijelu iskazane u kapitalu društva. Iz citirane odredbe članka 390. ZV-a jasno pak proizlazi da se ne može steći vlasništvo nekretnina ako te nekretnine po završenoj pretvorbi društvenog vlasništva nisu bile procijenjene u kapital društva i po nadležnom tijelu iskazane u kapitalu društva. Samim time nameće se zaključak da tuženik, odnosno njegov pravni prednik na navedenim nekretninama nije stekao pravo korištenja i raspolaganja, odnosno pravo vlasništva. Naime, u smislu odredbe članka 6. stavka 2. Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća („Narodne novine“, broj 19/91, 83/92, 84/92, 94/93, 2/94,9/95, 21/96 i 118/99), trgovačko društvo koje je nastalo pretvorbom pravni je slijednik društvenog poduzeća koje je tom pretvorbom prestalo, te ona ista prava koja su pripadala predniku, pripadaju njegovom slijedniku, odnosno pravnom subjektu koji je nastao pretvorbom. Stoga su kod pretvorbe društvenih poduzeća na pravnog slijednika pretvorenog poduzeća mogla prijeći samo ona prava na stvarima koja je imao njegov prednik, a to su prava korištenja i raspolaganja tim stvarima. Iako je, i to matična kčbr. [katastarska čestica] (prije cijepanja na sada utužene kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica]) pravnog predniku tuženika-ondašnjem društvenom poduzeću bila dodijeljena na korištenje i to tek u površini od 100m2 takvo pravo korištenja nije bilo predmetom pretvorbe jer pravni prednik tuženika nije u postupku pretvorbe i privatizacije unio u svoj kapital predmetne nekretnine. Tuženik dakle nema pravni temelj posjedovanja predmetnih nekretnina.

13. Tužitelj su pak u postupku dokazali sve pretpostavke vlasničkopravne zaštite u smislu čl. 166 ZV-a jer su njihovi roditelji u momentu smrti zk vlasnika – US pok. AS (koji je pravo vlasništva stekao temeljem nasljedstva iza smrti roditelja i kao takav bio evidentiran u katastarskom operatu kao posjednik) stekli vlasništvo utuženih nekretnina. Tako stečeno pravo nije prestalo do dana danas, već je na temelju valjanog pravnog posla - javnobilježničkog akta o sastavljanju ugovora o darovanju od 23. rujna 2021. pod OU-37/2021 između JS i ČS, s jedne strane, kao darovatelja, i ovdje tužitelja s druge strane, kao daroprimca, preneseno na tužitelje koji su tako dokazali valjani pravni temelj i istinit način stjecanja prava vlasništva slijedom čega onda kao vlasnici imaju pravo posjedovati opisanu nekretninu shodno odredbi čl. 30. ZV-a.

14. Stoga je i presuđeno kao u izreci pod toč. I/

15. Odluka o parničnim troškovima temelji se na odredbi čl. i čl. 154. ZPP-a pa je sud obvezao tuženika naknaditi tužiteljima one troškove za koje je utvrđeno da su bili potrebni za vođenje parnice, a koji se sastoje od izdataka tuženika za zastupanje po punomoćnici odvjetnici i to za sastav tužbe, pisanog podneska od 11. lipnja 2025., pristupa na pripremna ročišta održana 2. rujna 2024. i 3. listopada 2024, uviđaj 14. veljače 2025. te na ročište 13. lipnja 2025. –po 250 bodova uvećano za zastupanje tužitelja ad. 2 (10%) sve sukladno Tbr. 7. toč. 1, Tbr. 8. toč. 1, Tbr. 9 toč. 1, Tbr. 40. toč. 1, i Tbr. 54 Tarife o nagradama i naknadama troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/23). Pored iznesenog tužiteljima je priznat i trošak goriva za dolazak punomoćnice odvjetnice na uviđaj u iznosu od 39,20 eur na koji iznos ne ide PDV. Tužiteljima nije priznat trošak za sastav podneska od 15. srpnja 2024. kojim prilažu ispravu u dokazne svrhe na što su bili ovlašteni u samoj tužbi ili na pripremnom ročištu za koje radnje ime je u cijelosti priznat popisani trošak.

U Korčuli, 24. srpnja 2025.

Sutkinja

Marija Gugić

PRAVNA POUKA:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi u 3 istovjetna primjerka putem ovog suda za nadležni županijski sud. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 335. ZPP-a).