Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Međimurska 26D

Poslovni broj: Gž Ovr-477/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu, po sutkinji mr.sc. Bojani Skenderović, u pravnoj stvari ovrhovoditelja sada predlagatelja osiguranja B2 Kapital d.o.o., Zagreb, Radnička cesta 21, OIB: 57509775367, zastupanog po punomoćniku Zvonimiru Buterinu, odvjetniku u Zagrebu, protiv ovršenika, sada protivnika osiguranja CG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi odluke o prijedlogu za osiguranje novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretninama protivnika osiguranja, odlučujući o žalbi protivnika osiguranja, protiv rješenja Općinskog suda u Osijeku od 28. listopada 2024., poslovni broj: Ovr-412/2020-53, dana 24. srpnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I Odbija se žalba protivnika osiguranja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Osijeku, poslovni broj Ovr-412-20-53 od 28. listopada 2024. u točkama II., III. i IV. izreke.

II. Nepobijana točka I. izreke rješenja i zaključak ostaju neizmijenjeni.

Obrazloženje

1. Pobijanom odlukom prvostupanjski sud je u točki I. izreke rješenja obustavio ovrhu pod poslovnim brojem Ovr-412/2020. Ujedno je pod točkom II. izreke na temelju ovršne isprave i to Izjave suglasnosti zapljene, ovjerene 18.09.2007. po javnom bilježniku Tatjani Kovačev pod posl.br. OV-14316/07, a radi naplate novčane tražbine ovrhovoditelja / predlagatelja osiguranja (dalje u tekstu predlagatelj osiguranja) u iznosu od 45.822,31 EUR zajedno sa zateznim kamatama na iznos od 20.195,63 EUR od 24.06.2020. do namirenja predlagatelja osiguranja te radi naplate troška ovršnog postupka u ukupnom iznosu od 1.243,04 EUR određeno osiguranje uknjižbom založnog prava za korist B2 Kapital d.o.o., Zagreb, na nekretnini u vlasništvu ovršenika / protivnika osiguranja (dalje u tekstu protivnik osiguranja) upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] s danom 10. studenoga 2020., čime se prednosni red takvog založnog prava računa od dana stjecanja prava na namirenje. Nadalje je određeno da će uknjižbu založnog prava i zabilježbu ovršivosti tražbine provesti Zemljišnoknjižni odjel Osijek (točka III. izreke) te da uknjižba založnog prava i zabilježba ovršivosti tražbine imaju takav učinak da se ovrha na toj nekretnini može provesti i prema trećoj osobi, koja bi tu nekretninu kasnije stekla (točka IV. izreke). Sud prvog stupnja donio je i zaključak kojim je naložio Zemljišnoknjižnom odjelu Osijek da izvrši brisanje zabilježbe rješenja o ovrsi broj: Ovr-412/2020 od 9. studenoga 2020. na nekretnini protivnika osiguranja upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], pod brojem Z-17506/2020.

2. Protiv navedenog rješenja žali se protivnik osiguranja bez navođenja zakonom određenih žalbenih razloga s prijedlogom da sud donese odluku kojom bi se odredilo namirenje vjerovnika iz njegove mirovine. U žalbi se protivnik osiguranja poziva na pravo na dom i svoje loše zdravstveno stanje.

3. U odgovoru na žalbu predlagatelj osiguranja ističe kako je o navodima protivnika osiguranja koji se odnose na prigovor jedine nekretnine i prava na dom u ovom postupku već pravomoćno odlučeno od strane Županijskog suda u Zagrebu rješenjem posl.br. Gž Ovr-66/2021-2 od 02. ožujka 2021., dok prijedlog protivnika osiguranja o mogućnosti naplate tražbine putem ovrhe na njegovoj mirovini ocjenjuje irelevantnim.

4. Žalba protivnika osiguranja nije osnovana.

5. Svoju odluku prvostupanjski sud donio je primjenom odredbe čl. 102. st. 4. i st. 6. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj: 112/12., 25/13., 93/14., 55/16. – Odluka USRH, 73/17. – dalje: OZ) obrazlažući da je 20. ožujka 2024. donio zaključak broj Ovr- 412/2020-48, kojim je određeno da prodaju nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] radi namirenja tražbine sada predlagatelja osiguranja provodi Financijska Agencija, koja je podneskom obavijestila sud da nekretnina nije prodana na elektronskoj javnoj dražbi, pa je sud na temelju odredbe čl. 102. st. 4. OZ donio odluku o obustavi ovršnog postupka i zaključak kojim je Zemljišnoknjižnom odjelu naložio brisanje zabilježbe rješenja o ovrsi na predmetnoj nekretnini. Sud nadalje obrazlaže da je predlagatelj osiguranja na predmetnoj nekretnini predložio zasnivanje založnog prava u odnosu na tražbine navedene u toč. II. izreke pobijanog rješenja, koji prijedlog je sud temeljem odredbe čl. 102. st. 6. u vezi čl. 296. OZ usvojio.

6. Ispitujući pobijanu odluku sukladno žalbenim navodima, a i primjenom odredbe čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka USRH, 84/08., 96/08. – Odluka USRH, 123/08 - ispravak, 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. – Odluka USRH, 70/19.– dalje: ZPP) u svezi s čl. 21. st. 1. OZ-a, jer protivnik osiguranja ni sadržajno ne ukazuje na počinjenje ijedne bitne povrede odredaba parničnog (ovršnog) postupka, ovaj sud nije našao da bi prvostupanjska odluka bila opterećena ijednom bitnom povredom na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

7. Iz predmeta spisa proizlazi da je predlagatelj osiguranja 6. kolovoza 2024. predložio sudu da se, ako se nakon završetka druge elektroničke javne dražbe predmetna nekretnina ne proda, u njegovu korist zasnuje založno pravo na nekretnini radi osiguranja tražbine radi čije je naplate ovrha određena. Iz dopisa Financijske Agencije prvostupanjski sud je utvrdio da nekretnina nije prodana na elektroničkoj javnoj dražbi.

8. Temeljem čl. 102. st. 6. OZ-a ovrhovoditelj može najkasnije u roku od tri dana nakon završetka druge elektroničke javne dražbe predložiti sudu da se, ako se nekretnina ne proda, u njegovu korist zasnuje založno pravo na nekretnini radi osiguranja tražbine radi čije je naplate ovrha određena, time da se prednosni red takvoga založnog prava ovrhovoditelja računa od dana stjecanja prava na namirenje. Nadalje, prema odredbi čl. 296. OZ-a na osnovu ovršne isprave kojom je utvrđena novčana tražbina predlagatelj osiguranja ima pravo tražiti osiguranje te tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja.

9. U konkretnom slučaju, sud prvog stupnja je pravilno zaključio kako je zahtjev predlagatelja osiguranja osnovan obzirom na izvješće Financijske agencije te okolnost nespornog postojanja duga koji u ovršnom postupku nije namiren unatoč određivanju ovrhe temeljem ovršne isprave -Izjave o suglasnosti zapljene ovjerene kod javnog bilježnika Tatjani Kovaček pod poslovnim brojem OV-14.316/07 dana 18. rujna 2007.

10. Pozivanje na pravo na dom odnosno da je riječ o jedinoj nekretnini, u ovom postupku prisilnog zasnivanja založnog prava na nekretnini nema odlučnog značenja za donošenje odluke u ovom postupku. Naime, navedeni žalbeni razlozi su neosnovani zbog toga što zasnivanjem založnog prava na nekretnini nije povrijeđeno pravo protivnika osiguranja na dom, pa i u slučaju da se radi o jedinoj nekretnini u kojoj protivnik osiguranja stanuje (što on niti na koji način nije dokazao), jer on i nadalje ima pravo stanovati u nekretnini i ona mu ni na koji način nije oduzeta, a ograničavanje vlasničkih prava dopušteno je na temelju Ovršnog zakona. Pored toga, načelo razmjernosti već je razmatrano u ovršnom postupku prilikom ovrhe na predmetnoj nekretnini u predmetu Županijskog suda u Zagrebu rješenjem posl.br. Gž Ovr- 66/2021-2 od 2. ožujka 2021.

11. Slijedom navedenog, kako žalbeni navodi protivnika osiguranja nisu doveli u sumnju pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja, to je valjalo na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a odbiti žalbu, kao neosnovanu i potvrditi rješenje suda prvog stupnja.

12. Nepobijana točka I. izreke prvostupanjskog rješenja niti zaključak nisu bili predmetom žalbenog razmatranja (odredba čl. 365. st.1. ZPP-a).

U Varaždinu 24. srpnja 2025.

Sutkinja

Mr. sc. Bojana Skenderović