REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-5476/2018-33

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu po sucu Siniši Marinoviću, a po prijedlogu više sudske savjetnice-specijalistice Alme Beganović, u pravnoj stvari tužitelja NV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Alan Hranilović, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika REPUBLIKE HRVATSKE, OIB: 52634238587, kojeg zastupa Općinsko građansko državno odvjetništvo u Zagrebu, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 9. srpnja 2025. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja Borisa Makarovića, odvjetnika i Anite Šaline Beretin, savjetnice u OGDO-u, 24. srpnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku da tužitelju isplati iznos od 479,82 EUR bruto zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim na iznos od:

- 21,24 EUR počevši od 6. travnja 2012. do isplate,

- 22,35 EUR počevši od 6. srpnja 2012. do isplate,

- 26,40 EUR počevši od 5. listopada 2012. do isplate,

- 63,78 EUR počevši od 7. studenog 2012. do isplate,

- 58,67 EUR počevši od 6. prosinca 2012. do isplate,

- 20,41 EUR počevši od 7. veljače 2013. do isplate,

- 23,47 EUR počevši od 8. ožujka 2013. do isplate,

- 20,79 EUR počevši od 9. svibnja 2013. do isplate,

- 39,78 EUR počevši od 7. studenog 2013. do isplate,

- 41,59 EUR počevši od 17. siječnja 2014. do isplate,

- 41,78 EUR počevši od 7. listopada 2014 do isplate,

- 7,49 EUR počevši od 9. siječnja 2025. do isplate,

- 31,48 EUR počevši od 8. travnja 2025. do isplate,

- 17,57 EUR počevši od 10. kolovoza 2015. do isplate,

- 10,49 EUR počevši od 6. studenog 2015. do isplate,

- 21,99 EUR počevši od 4. ožujka 2016. do isplate,

- 10,54 EUR počevši od 8. prosinca 2016. do isplate,

po stopi određenoj u razdoblju do 31. srpnja 2015. za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a u razdoblju od 1. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. po stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, izuzev isplatu zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u navedenim bruto iznosima, u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja u dijelu koji se odnosi na isplatu zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u dosuđenim bruto iznosima, kao neosnovan.

III. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 1.292,83 EUR zajedno s pripadajućim zateznim kamatama tekućim od 24. srpnja 2025. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je zaposlenik tuženika u odjelu osiguranja Zatvora u Zagrebu. Tužitelj povremeno, nakon što od ponedjeljka do petka odradi 40 sati, radi subotom i / ili nedjeljom. Time njegov ukupan broj radnih sati prelazi tjedni fond od 40 radnih sati koji je propisan čla. 8. st. 1. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ("Narodne novine" br. 89/12, u daljnjem tekstu: KU) i člankom 61. st. 1. Zakona o radu ("Narodne novine" br. 93/14). Takav rad se smatra prekovremenim radom i sukladno čl. 44. st. 9. KU koji propisuje: Prekovremenim radom kad je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra se svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, kao i svaki sat rada subotom ili nedjeljom. Opisani prekovremeni rad tuženik je propustio evidentirati u obračunima plaća tužitelja i za isti isplatiti naknadu. Temeljem čl. 44. st. 1. al. 2. KU, osnovna plaća službenika i namještenika se uvećava za svaki sat rada i to za prekovremeni rad 50%. Slijedom navedenog, tužitelj potražuje isplatu razlike iznosa koji mu nije isplaćivan s osnova prekovremenog rada. Tužitelj navedeno potražuje za razdoblje koje započinje pet godina i tri mjeseca prije podnošenja ove tužbe i traje do dana podnošenja prijedloga za mirno rješenje spora (15. ožujak 2017.), sve sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dospijeća svakog pojedinog iznosa pa do isplate. Tužitelj je svoje pravo pokušao ostvariti u mirnom postupku sukladno čl. 186. ZPP-a. Predlaže provesti vještačenje radi utvrđivanja kojih datuma je tužitelj radio prekovremeno sukladno navodima u tužbi te da vještak specificira za koliko veću plaću bi tužitelj primio da mu je obračunat taj prekovremeni rad.

1.1. Podneskom od 16. lipnja 2025. tužitelj predlaže da sud usvoji konačno postavljeni tužbeni zahtjev i naloži tuženiku isplatu ukupnog iznosa od 479,82 EUR sa zateznim zakonskim kamatama tekućim od dana nakon dospijeća svakog pojedinog iznosa za prethodni mjesec, kao i naknadu parničnog troška sa zateznim kamatama tekućim od presuđenja do isplate.

2. U odgovoru na tužbu od 24. listopada 2018. tuženik navodi da u cijelosti osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva te predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev uz naknadu parničnog troška tuženiku.

3. Tijekom postupka sud je izvršio uvid u Zahtjev za mirno rješenje spora (str. 6-7 spisa), Prijamnu knjigu-list (str. 8 spisa), Obračun neisplaćenog bruto dodatka po osnovi prekovremenog rada tužitelja (str. 19-112, 114-144, 146-154, 163, 168, 187- 188, 206, 225, 246 spisa), evidencije o radnom vremenu (str. 113, 145, 163-164, 169- 174,189-193, 206-212, 225, 226-237, 246-252, 265 spisa), obračunske isprave za isplatu plaće tužitelja (str. 165-167, 175-186, 194-205, 213-224, 238-245, 253-262, 264 spisa), Tumačenja odredbi Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (str. 295-296 spisa), proveden je dokaz financijskim vještačenjem po stalnoj sudskoj vještakinji Lidiji Tkalec Gradinščak iz Vještak Tkalec d.o.o. (str. 272- 278 spisa) te je saslušana je sudska vještakinja Lidija Tkalec Gradinščak (str. 285-286 spisa), proveden je dokaz novim financijskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Zrinku Ručeviću iz Ručević vještačenja d.o.o. (str. 308-315 spisa).

4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 23/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23

- dalje ZPP), sud je utvrdio da je konačno postavljeni tužbeni djelomično zahtjev osnovan.

5. Nije sporno da je tužitelj državni službenik zaposlen u državnoj službi u Zatvoru u Zagrebu te da se prije podnošenja ove tužbe obratio nadležnom državnom odvjetništvu u Zagrebu sa zahtjevom za mirno rješenje spora u skladu s člankom 186.a ZPP-a (list 6-8 spisa).

6. Predmet ove parnice je zahtjev tužitelja za isplatu razlika plaća koje su nastale zbog neisplaćenih prekovremenih sati za razdoblje od ožujka 2012. do ožujka 2017.

7. Čl. 86. Zakona o radu („Narodne novine“ broj: 149/2009, 61/2011, 82/2012, 73/2013, 93/2014 - dalje: ZR) propisano je da radnik ima pravo na povećanu plaću za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad, te za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi.

8. Člankom 44. stavak 1. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ("Narodne novine" broj: 89/12, 104/13) propisano je da će se osnovna plaća službenika i namještenika uvećati za svaki sat rada, između ostalog i za prekovremeni rad za 50%. Dodaci na osnovnu plaću se ne isključuju, a što je propisano stavkom 2. istog članka.

9. Člankom 44. stavak 1. točka 5. Kolektivnog ugovora propisano je da, ako službenik i namještenik radi na blagdane, neradne dane utvrđene zakonom i na Uskrs ima pravo na plaću uvećanu za 150%. Prekovremenim radom, a u slučaju kada je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, kao i svaki sat rada duži od predviđenog rada, utvrđenog dnevnim rasporedom rada (članak 44. stavak 10. KU-a).

10. Čl. 40. st. 11. Kolektivnog ugovora propisano je da ako je rad službenika i namještenika organiziran na drugačiji način, prekovremeni rad je svaki sat rada duži od dnevnog radnog vremena te svaki sat rada duži od 40 sati tjedno.

11. Člankom 44. stavak 12. Kolektivnog ugovora propisano je da su redovni mjesečni fond radnih sati, oni sati koje službenik i namještenik treba raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati.

12. Zajednička komisija za tumačenje odredbi i praćenje Kolektivnog ugovora za službenike i namještenike (dalje: Zajednička komisija), utvrdila je u svojim tumačenjima broj 7/44 od 29. travnja 2013., 8/44 od 13. lipnja 2013., 19/44 od 20. prosinca 2013., 24/44 od 22. siječnja 2014., 27/44 od 20. svibnja 2014., 2/35 od 23. svibnja 2018., 16/44 od 16. prosinca 2013., 21/44 od 22. siječnja 2014., 25/44 od 04. travnja 2014., 32/44 od 31. listopada 2014., 35/44 od 21. studenog 2014., da je poslodavac dužan organizirati rad na način da djelatnik odradi najmanje puni mjesečni fond radnih sati. Ako djelatnik odradi manje sati od mjesečnog fonda sati, poslodavac je dužan isplatiti djelatniku punu plaću koja se u takvim slučajevima treba evidentirati i obračunati kao ''nadopuna satnice''. Prekovremeni sati rada djelatnika koji radi u turnusu, dobije se na način da se od njegovih ukupno odrađenih sati rada u mjesecu odbije redovni mjesečni fond radnih sati. Redovni mjesečni fond radnih sati dobije se na način da se broj radnih dana u mjesecu pomnoži s 8 sati. Dakle, u taj fond ne ulaze blagdani i neradni dani određeni zakonom. Prekovremeni rad se djelatniku, koji radi u turnusu, obračunava mjesečno, neovisno o tome je li djelatnik radio na blagdan ili neradni dan određen zakonom, ili nije. Djelatniku koji radi u turnusu, ne plaća se posebno naknada plaće za blagdan ili neradni dan određen zakonom, ako ne radi na taj dan. Ako na taj dan radi, plaća mu se uvećava za rad blagdanom, odnosno neradnim danom određenim zakonom, a prekovremeni rad obračunava mu se po isteku mjeseca kao rad koji prelazi redovni mjesečni fond radnih sati. Sati za koje se djelatniku isplaćuje naknada plaće zbog bolovanja, plaćenog dopusta ili godišnjeg odmora, prilikom obračuna prekovremenog rada ulaze u ukupno odrađene sate kao sati koje bi djelatnik odradio da nije bio opravdano odsutan s posla. Prekovremeni rad koji se koristi kao slobodni dani (sati) je jedna vrsta preraspodjele rada o kojoj odlučuje djelatnik u dogovoru s poslodavcem. Službeniku koji bez svoje krivnje ne ostvari redovni mjesečni fond radnih sati, u određenom mjesecu, ne može se ''manjak sati'' prenositi u slijedeći kalendarski mjesec.

13. Radi utvrđenja visine tužbenog zahtjeva sud je izveo dokaz financijskim vještačenjem po stalnoj sudskoj vještakinji Lidiji Tkalec Gradinščak iz Vještak Tkalec d.o.o., a nakon osnovanih prigovora tužitelja na nalaz i mišljenje navedenog vještaka sud je odredio provođenje novim financijskim vještačenjem po stalnom vještaku Zrinku Ručeviću iz Ručević vještačenja d.o.o. iz čijeg nalaza i mišljenja proizlazi da je vještak u skladu s postavljenim zadatkom te na temelju pregledane dokumentacije i prema utvrđenjima i izračunima iz nalaza mišljenja kako u razdoblju od ožujka 2012. do zaključno ožujka 2017. neisplaćena bruto plaća po osnovi prekovremenog rada, a u skladu s odredbama važećih Kolektivnih ugovora za državne službenike i namještenike (čl. 8. st. 1. KU 89/2012 i čl. 44. st. 9. KU 93/2014.), a uzimajući u obzir ostvarene slobodne dane, iznosi ukupno 458,58 EUR.

13.1. Uvidom u obračunske liste plaća tužitelja vještak je utvrdio obim rada tužitelja evidentiran po vrstama rada (redovan rad, rad subotom, nedjeljom, blagdanom, u turnusu, smjeni, noću, prekovremeni rad, godišnji odmor, plaćeni dopust i dr.), da je plaća za evidentirani broj sati redovnog rada, kao i naknade za blagdan obračunana je primjenom odgovarajuće osnovice, propisanog koeficijenta radnog mjesta, uz uvećanje za stopu minulog rada, dodatka za uvjete rada i vjernost, da su za sve sate za koje je predviđeno plaćanje dodataka (rad noću, rad u turnusu, subotom, blagdanom, i dr.) obračunani dodatci primjenom odgovarajućih stopa uvećanja, u skladu s odredbama važećeg KU, da je plaća za prekovremene sate rada obračunana u visini osnovne plaće (osnovica x koeficijent + minuli rad), uz uvećanje za 50%, te s uvećanjem za dodatke po osnovi posebnih uvjeta rada, da je tužena u cijelom utuženom razdoblju prekovremene sate obračunala, kao razliku između ostvarenih sati i mjesečnog fonda radnih sati (u koje ne ulaze blagdani i neradni dani), kao i da je tužitelj isključivo radio u smjenama i u turnusu. Vještak je izvršio uvid i u evidenciju radnog vremena te utvrdio da je broj pojedinih vrsta sati (redovni rad, godišnji odmor, bolovanje, plaćeni dopust i dr.) koje je tužitelj ostvario tijekom jednog mjeseca u utuženom razdoblju, te da uglavnom svi sati rada iskazani na evidencijama rada odgovaraju broju sati rada iskazanima i isplaćenima u platnim listama tužitelja, da je rad tužitelja bio organiziran na više načina i to u redovnom radnom vremenu po 8 sati od ponedjeljka do petka (uglavnom od 7.30 do 15.30 sati), te u smjenskom radu po 8 sati, uglavnom od ponedjeljka do petka, a ukoliko bi tužitelj radio subotom, nedjeljom ili blagdanom, tada bi tužena izvršila preraspodjelu rada, odnosno isti bi bio oslobođen rada koji dan u tjednu od ponedjeljka do petka, ta da je u pojedinim mjesecima tužitelju je rad bio organiziran u turnusu.

13.2. Vještak je izračun neplaćenih prekovremenih sati sačinio na način da je neplaćene prekovremene sate iskazao kao razliku između ostvarenih prekovremenih sati, plaćenih prekovremenih sati i evidentiranih neplaćenih prekovremenih sati iz lista plaća tužitelja. U pojedinim mjesecima utuženog razdoblja na platnim listama evidentirani neplaćeni prekovremeni sati rada (tužitelj ih je ostvario, ali mu nisu isplaćeni) vještak nije uzeo u obzir, budući da su ti sati od strane tužene priznati kao neplaćeni te je vještak osnovano ocijenio da je te sate rada tužitelj dobio naknadno plaćeno kroz novac ili kroz slobodne dane. Sve neplaćene prekovremene sate rada obračunao je s uvećanjem od 50%, a što je u skladu s odredbama važećeg Kolektivnog ugovora, pri čemu se uvećanje plaće obračunava na osnovnu plaću (osnovnu plaću radnika čini umnožak koeficijenta složenosti radnog mjesta na koje je radnik raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža i dodatka za uvjete rada). Pri tome je vještak istaknuo da mjesecima u kojima je tužitelj ostvario rad u turnusu, ostvareni prekovremeni sati se nisu obračunali na gore opisani način, budući da je odredbama važećih Kolektivnih ugovora propisano da se prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (2 prve – 2 druge – 2 treće – 2 dana slobodna) ili u turnusu, smatra svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

13.3. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka Zrinka Ručevića od 25. ožujka 2025. jer je isti sačinjen nakon pribave i uvida u svu relevantnu dokumentaciju te je isti logičan, obrazložen i sačinjen sukladno pravilima struke, a na navedeni nalaz i mišljenje niti stranke nisu imale primjedbe.

14. S obzirom da je tužitelj specificirao konačno postavljeni tužbeni zahtjev sukladno nalazu i mišljenju vještaka, sud je usvojio predmetni tužbeni zahtjev, kao u točki I. izreke presude.

15. Na dosuđene mjesečne iznose razlike plaće, tužitelju su dosuđene zatezne kamate tekuće dana nakon dospijeća svakog pojedinog iznosa u svakom pojedinom mjesecu za protekli mjesec do isplate, sukladno čl. 29. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23) i čl. 92. st. 3. ZR-a, dok se odluka o stopi zatezne kamate temelji se na odredbi čl. 29. st. 2. i 8. ZOO-a i Uredbi o izmjeni Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 156/22).

16. Pri tome valja reći i da sud nije prihvatio zahtjev tužitelja za isplatom zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u dosuđenim bruto iznosima. Dosuđeni bruto iznosi sastoje se od neto iznosa, te doprinosa, poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a u smislu odredbe članka 15. stavak 3. Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine" broj 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, 43/13, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14 i 143/14), i članka 17. stavak 3. Pravilnika o porezu na dohodak ("Narodne novine" 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 20/09, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13 i 157/14) zatezne kamate koje se na zakašnjele isplate plaće isplaćuju po sudskoj presudi, ne smatraju se dohotkom i ne podliježu oporezivanju. Iz navedenog proizlazi da bruto iznosi koji su u konkretnom slučaju dosuđeni, te koji se isplaćuju po sudskoj presudi sve do trenutka isplate u odnosu na porez na dohodak i prirez porezu na dohodak nisu u potpunosti dospjeli na naplatu, odnosno u tom slučaju porez na dohodak i prirez porezu na dohodak dospijevaju na naplatu tek s isplatom same plaće (Gž R-624/14 od 16. travnja 2015., Gž R-376/15 od 2. lipnja 2015., Gž R-440/15 od 24. veljače 2015., Gž R-508/14 od 14. travnja 2015.).

17. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama čl. 154. st. 5. i čl. 155. st. 1. ZPP, te su troškovi odmjereni sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23), a prema vrijednosti konačno postavljenog tužbenog zahtjeva. Tako je tužitelju valjalo priznati trošak sastava Zahtjeva za mirno rješenje spora po Tbr. 7/1 – 50 bodova, trošak sastava tužbe po Tbr. 7/1 – 50 bodova, trošak zastupanja na ročištu 14. siječnja 2019. po Tbr. 9/1 - 50 bodova, trošak sastava podneska od 30. travnja 2020. po Tbr. 8/1 – 50 bodova, trošak zastupanja na ročištu 14. srpnja 2020. po Tbr. 9/2 - 25 bodova, trošak zastupanja na ročištu 13. listopada 2020. po Tbr. 9/1 - 50 bodova, trošak pristupa na ročište 7. veljače 2024. po Tbr. 9/5 – 12,50 bodova, trošak pristupa na ročište 8. studenog 2024. po Tbr. 9/1 – 50 bodova, trošak sastava podneska od 16. lipnja 2025. po Tbr. 8/1 – 50 bodova, trošak pristupa na ročište 9. srpnja 2025. po Tbr. 9/1 – 50 bodova, odnosno ukupno 437,50 bodova, a što uz vrijednost boda iznosi 875,00 EUR, a što uz PDV ukupno iznosi 1.093,75 EUR i kojem iznosu treba dodati trošak financijskog vještačenja u iznosu od 199,08 EUR, dakle tužitelju je sveukupno priznat trošak u iznosu od 1.292,83 EUR.

18. Tužitelju nije priznat trošak sastava podneska od 11. prosinca 2018. obzirom isti nije bio potreban, dok troškovi sastava podnesaka od 29. ožujka 2019. i 21. prosinca 2020. nisu priznati jer istima samo dostavlja dokaz o uplati predujma za vještačenje. Tužitelju nije priznat niti trošak sastava podneska od 4. svibnja 2021. jer je navode iz predmetnog podneska mogao i bio dužan iznijeti ranije u podnesku od 30. travnja 2020. kao i na ročištu13. listopada 2020., dok trošak sastava podneska od 26. svibnja 2025. sud nije priznao jer se radi o grešci u podnesku na strani tužitelja.

19. Odluka o kamatama na parnični trošak temelji se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP- a, u visini određenoj čl. 29. st. 2. i st. 8. ZOO-a.

20. S obzirom da tuženik nije uspio u postupku, temeljem odredbe čl. 154. st. 1. ZPP-a, ne pripadaju mu troškovi parničnog postupka.

21. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 24. srpnja 2025.

Sudac

Siniša Marinović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana računajući od dana primitka otpravka ove presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o istoj odlučuje županijski sud.

DNA:

1. Tužitelju po punomoćniku

2. Tuženiku