REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] F 5

Poslovni broj: Us I-1073/2024-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dubravki Zec, uz sudjelovanje zapisničarke Snježane Vukašinović, u upravnom sporu tužiteljice FD, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupaju opunomoćenici iz Odvjetničkog društva Čohilj & partneri, odvjetnici u Puli, Dalmatinova 4, protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, OIB: 95093210687, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, radi izdavanja rješenja o izvedenom stanju, 24. srpnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine KLASA: UP/II-361-05/23-26/200, URBROJ: 531-03-4-2-24-3 od 24. svibnja 2024. i rješenja Istarske županije, Upravnog odjela za komunalni sustav i prostorno planiranje Grada Umaga-Umago KLASA: UP/I-361-05/18- 02/247, URBROJ: 2163-9-06/24-23-9 od 31. ožujka 2023.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadom troškova ovog upravnog spora.

Obrazloženje

1. Rješenjem Istarske županije, Upravnog odjela za komunalni sustav i prostorno planiranje Grada Umaga-Umago KLASA: UP/I-361-05/18-02/247, URBROJ: 2163-9- 06/24-23-9 od 31. ožujka 2023. odbijen je zahtjev tužiteljice za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za ozakonjenje nezavršene slobodnostojeće jednostavne zgrade, stambene namjene, etažnosti P, jednostrešnog krova, izgrađene na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], izvan granica građevinskog područja, na poljoprivrednom zemljištu.

2. Protiv navedenog rješenja tužiteljica je izjavila žalbu koju je tuženik rješenjem KLASA: UP/II-361-05/23-26/200, URBROJ: 531-03-4-2-24-3 od 24. svibnja 2024. odbio kao neosnovanu.

3. Tužiteljica je protiv tuženika pravodobno ovom sudu podnijela tužbu kojom osporava rješenje tuženika te ujedno i rješenje prvostupanjskog upravnog tijela. U nastavku pojašnjava kako tuženik neutemeljeno i bez ikakvog obrazloženja utvrđuje kako između ostalog nije uopće potrebno ocijeniti vjerodostojnost dokaza koji se zove Uvjerenje Državne geodetske uprave, Središnji ured za katastar nekretnina KLASA: 935-08/17- 03/696, URBROJ: 541-03-01-02/5-17-2 od 27. listopada 2011. koje je tužiteljica dostavila u spis, a iz kojeg je razvidno da je vidljiva građevina sagrađena na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prikazana na digitalnoj ortofoto karti izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske započetog 21. lipnja 2011. – DOF5/2011. Tuženik, a time i prvostupanjsko tijelo ni na koji način ne obrazlažu zbog čega nije vjerodostojna snimka iz zraka izrađena temeljem snimanja obavljenog 2011. godine, koji dokaz je izdala nadležna Državna geodetska uprava, odnosno katastar. Tuženik ni na jednom mjestu ne obrazlaže zašto je prihvatio kao dokaz kartu DOF5/2011, a nije prihvatio Uvjerenje DGU o tome da je predmetna zgrada snimljena još 2011. godine. Zbog navedenog razloga manjkavo je obrazloženje tuženika pa je time rješenje tuženika nezakonito, a isto tako zbog neocjenjivanja značaja dokaza koji se zove Uvjerenje Državne geodetske uprave, Središnji ured za katastar nekretnina od 27. listopada 2011. nezakonito je i prvostupanjsko rješenje.

4. Slijedom navedenog, predloženo je sudu donošenje presude kojom će poništiti osporeno rješenje tuženika kao i rješenje prvostupanjskog tijela. Ujedno je zatražena naknada troškova ovog spora.

5. Tuženik je u odgovoru na tužbu ostao kod navoda iz osporenog rješenja te predložio tužbeni zahtjev odbiti.

6. Sud je održao ročište za raspravu 16. srpnja 2025., na koje su pristupila zamjenica opunomoćenika tužiteljice, a kako je tuženik uredno pozvan, sud je ne našavši razloga za odgodu, ročište održao u njegovu odsustvu. Na navedenoj raspravi zamjenica opunomoćenika tužiteljice ustrajala je u cijelosti kod navoda iz tužbe i tužbenog zahtjeva te istaknula da činjenica da su na zgradi bilo kada, nakon 21. lipnja 2011., vršeni radovi ne znači ništa u kontekstu odredbe čl. 2. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, koja se odnosi na ispunjenje uvjeta za ozakonjenje. Tužiteljica je do 21. lipnja 2011. morala na zgradi izvesti najmanje grube konstruktivne građevinske radove i zgradu dovesti do takvog stupnja gotovosti sa ili bez krova najmanje jedne etaže, a potom na njoj izvoditi fasadu odnosno pokrivati krov, a to ne utječe na činjenicu da se radi o zgradi koja podliježe odredbama čl. 2. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama jer je na dan 21. lipnja 2011. ispunjavala tim odredbama propisane uvjete. Tužiteljica raspolaže i navedenim posebnim uvjerenjem DGU da je predmet ozakonjenja upravo ta zgrada koja je vidljiva na DOF/2011 snimci, a drugostupanjsko tijelo se poziva na snimku Google earth koja ni u kojem slučaju ne može predstavljati osnovu za odlučivanje o zahtjevu za ozakonjenje iz razloga što nije propisana kao dokaz mjerodavnim zakonom, a niti kojim drugim zakonima.

7. Sud je izveo dokaz uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu ovog upravnog spora te u spisu predmeta upravnog postupka koji je ovom sporu prethodio.

8. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

9. Prema odredbi čl. 2. st. 1. Zakona o postupanju sa nezakonitom izgrađenim zgradama ("Narodne novine" broj: 86/12, 143/13, 65/17, 14/19, dalje: ZPNIZ) nezakonito izgrađenom zgradom u smislu toga Zakona smatra se zgrada, odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađene bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu, vidljiva na digitalnoj ortofoto karti u mjerilu 1:5000 Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske započetog 21. lipnja 2011. (DOF5/2011), na kojoj su izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) sa ili bez krova, najmanje jedne etaže.

10. Odredbom st. 2. istog članka propisano je da se nezakonito izgrađenom zgradom u smislu toga Zakona smatra i zgrada, odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađen bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu na kojoj su izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) sa ili bez krova, najmanje jedne etaže, koja nije nedvojbeno vidljiva na DOF5/2011, ako je vidljiva na drugoj digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011. ili je do tog dana evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi, a o čemu tijelo nadležno za državnu izmjeru i katastar nekretnina na zahtjev stranke izdaje uvjerenje.

11. Obrazlažući svoju odluku tuženik navodi kako je u postupku odlučivanja o žalbi izvršio uvid u snimke DOF5 te je utvrdio da je na poziciji nekretnine koja je predmetom zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju bio izveden objekt sa dvodjelim krovištem (bijele boje južni i zelenkaste boje sjeverni dio krovišta) te da je potonje opisani objekt naknadno uklonjen u cijelosti i potom novoizvedena zgrada koja je sada predmetom zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju. Naime, ista je vidljiva tek na karti DOF5/2017/2018 i to kao jedinstvena bijela pravokutna površina – kvadrat te je ista kao takva vidljiva i na kasnijim DOF5 kartama: DOF5/2019/2020, DOF5/2021/2022. Također, u drugostupanjskom postupku je utvrđeno da činjenica izgradnje zgrade, koja je predmetom zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju, nakon snimanja karte DOF5/2011 osobito proizlazi i iz spisu priložene preslike zapisnika komunalnog redara od 2. svibnja 2018. kojem su priložene četiri fotografije u boji, a na kojima je vidljiva izgradnja nove zgrade iz temelja.

12. Kod takvog stanja stvari, tuženik zaključuje da zgrada za koju je podnesen zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju izgrađena nakon 21. lipnja 2011.

13. Navedena činjenična utvrđenja ovaj sud ocijenio je pravilnim i zakonitim.

14. Naime, uvjerenje Državne geodetske uprave od 27. listopada 2017. sastavnim dijelom kojeg je preslika DOF5/2011, sve priloženo spisu, ne ukazuje na drugačiji zaključak jer se isto uopće ne odnosi na predmetnu zgradu koju tužiteljica želi ozakoniti. Valja ukazati kako Državna geodetska uprava samo utvrđuje svojim uvjerenjima da je nešto vidljivo, a ne utvrđuje je li to što je vidljivo naknadno srušeno, uklonjeno ili rekonstruirano i da li je to što je vidljivo isto zgradi koja se ozakonjuje, a što se upravo utvrđuje u upravnom postupku cijeneći svaki dokaz zasebno, sve dokaze zajedno i rezultate provedenog upravnog postupka. Navedeno stajalište izneseno je već i u odlukama Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, između ostalog u presudi Usž-3150/2024-2 od 12. prosinca 2024. U citiranoj presudi navedeno je sljedeće: "Tužitelj se u ovom postupku i sporu neosnovano poziva na uvjerenje Državne geodetske uprave KLASA: 935-08/18-03/785, URBROJ: 541-03-01-02/5-18-2 od 7. rujna 2018. prema kojem je zgrada izgrađena na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] vidljiva na DOF5/2011. Navedeno iz razloga što vidljivost zgrade na DOF5/2011 utvrđuje službena osoba tuženika."

15. Slijedom navedenog, ocjena je suda kako je pravilno u upravnom postupku odbijen prijedlog ovdje tužiteljice kao u izreci prvostupanjskog rješenja jer u konkretnom slučaju nisu ispunjeni uvjeti za ozakonjenje prema ranije citiranim odredbama ZPNIZ-a.

16. Slijedom svega navedenog, osporena odluka tuženik ocjenjena je zakonitom te je na temelju odredbe čl. 116. st. 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" broj 36/24, dalje: ZUS) tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan te odlučeno kao pod toč. I. izreke ove presude.

17. Tužiteljica je zatražila naknadu troškova ovog spora. Međutim, kako tužiteljica nije uspjela u ovom sporu, to tužiteljica sukladno odredbi čl. 79. st. 4. ZUS-a, a kojom je propisano da stranka koja izgubi spor snosi u cijelosti troškove spora, ne pripada pravo na naknadu troškova ovog spora. Stoga je odbijen zahtjev tužiteljice za naknadu troškova spora te odlučeno kao pod toč. II. izreke ove presude.

U Rijeci 24. srpnja 2025.

Sutkinja

Dubravka Zec

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Dostaviti:

- opunomoćenicima iz Odvjetničkog društva Čohilj i partneri d.o.o., odvjetnici u Puli, Dalmatinova 4

- Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20