Pr-3/2024-26
Republika Hrvatska
Općinski sud u Osijeku
Europske avenije 7
31000 Osijek
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Osijeku, po sucu toga suda Saši Rešetaru, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja DŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Atili Šilješu, odvj. iz Osijeka, protiv tuženika HP – HRVATSKA POŠTA d.d. iz Zagreba, Jurišićeva 13, OIB: 87311810356, radi poništenja odluke o otkazu, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 16. lipnja 2025. u nazočnosti punomoćnika tužitelja i tuženika, a presude javno objavljene dana 24. srpnja 2025.,
p r e s u d i o j e
I/ I. Utvrđuje se da je "ODLUKA o redovitom otkazu Ugovora o radu" od 18. lipnja 2019. godine, a kojim je tuženik HP - HRVATSKA POŠTA d.d., Jurišićeva 13, 10000 Zagreb, OIB: 87311810356 otkazao tužitelju DŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] ugovor o radu, broj: HP-02/2-7514/15 od 31.03.2015. godine, nezakonit i nedopušten, te stoga radni odnos tužitelju nije prestao.
II/ Nalaže se tuženiku HP - HRVATSKA POŠTA d.d., Jurišićeva 13, 10000 Zagreb, OIB: 87311810356 da tužitelja DŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] odmah vrati na posao koji je obavljao prije donošenja predmetne odluke, te da mu prizna kontinuitet radnog odnosa.
III/ Nalaže se tuženiku HP - HRVATSKA POŠTA d.d., Jurišićeva 13, 10000 Zagreb, OIB: 87311810356 da tužitelju DŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplati razliku neisplaćenih a dospjelih (bruto) plaća za razdoblje od 09. kolovoza 2019. godine (nakon proteka otkaznog roka temeljem nezakonitog otkaza ugovora o radu) do travnja 2025. godine u ukupnom iznosu od 29.160,22 EUR-a zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom:
- na iznos od 183,27 EUR od dana 15.09 2019. godine do isplate;
- na iznos od 257,21 EUR od dana 15.10.2019. godine do isplate;
- na iznos od 258,25 EUR od dana 15.11.2019. godine do isplate;
- na iznos od 261,17 EUR od dana 15.12.2019. godine do isplate;
- na iznos od 258,91 EUR od dana 15.01.2020. godine do isplate;
- na iznos od 216,72 EUR od dana 15.02.2020. godine do isplate;
- na iznos od 222,00 EUR od dana 15.03.2020. godine do isplate;
- na iznos od 222,85 EUR od dana 15.04.2020. godine do isplate;
- na iznos od 720,08 EUR od dana 15.05.2020. godine do isplate;
- na iznos od 720,08 EUR od dana 15.06.2020. godine do isplate;
- na iznos od 490,56 EUR od dana 15.07.2020. godine do isplate;
- na iznos od 160,61 EUR od dana 15.08.2020. godine do isplate;
- na iznos od 150,20 EUR od dana 15.09.2020. godine do isplate;
- na iznos od 160,31 EUR od dana 15.10.2020. godine do isplate;
- na iznos od 160,31 EUR od dana 15.11.2020. godine do isplate;
- na iznos od 428,66 EUR od dana 15.12.2020. godine do isplate;
- na iznos od 109,76 EUR od dana 15.01.2020. godine do isplate;
- na iznos od 500,83 EUR od dana 15.02.2021. godine do isplate;
- na iznos od 500,12 EUR od dana 15.03.2021. godine do isplate;
- na iznos od 457,81 EUR od dana 15.04.2021. godine do isplate;
- na iznos od 457,81 EUR od dana 15.05.2021. godine do isplate;
- na iznos od 605,55 EUR od dana 15.06.2021. godine do isplate;
- na iznos od 178,54 EUR od dana 15.07.2021. godine do isplate;
- na iznos od 30,83 EUR od dana 15.10.2021. godine do isplate;
- na iznos od 153,86 EUR od dana 15.11.2021. godine do isplate;
- na iznos od 742,61 EUR od dana 15.01.2022. godine do isplate;
- na iznos od 742,61 EUR od dana 15.02.2022. godine do isplate;
- na iznos od 742,61 EUR od dana 11.03.2022. godine do isplate;
- na iznos od 742,61 EUR od dana 12.04.2022. godine do isplate;
- na iznos od 351,95 EUR od dana 10.05.2022. godine do isplate;
- na iznos od 426,21 EUR od dana 10.06.2022. godine do isplate;
- na iznos od 429,25 EUR od dana 10.07.2022. godine do isplate;
- na iznos od 429,25 EUR od dana 10.08.2022. godine do isplate;
- na iznos od 429,25 EUR od dana 10.09.2022. godine do isplate;
- na iznos od 48,18 EUR od dana 10.11.2022. godine do isplate;
- na iznos od 48,18 EUR od dana 10.12.2022. godine do isplate;
- na iznos od 46,67 EUR od dana 10.01.2023. godine do isplate;
- na iznos od 46,67 EUR od dana 10.02.2023. godine do isplate;
- na iznos od 46,67 EUR od dana 10.03.2023. godine do isplate;
- na iznos od 46,67 EUR od dana 10.04.2023. godine do isplate;
- na iznos od 228,66 EUR od dana 10.05.2023. godine do isplate;
- na iznos od 892,94 EUR od dana 10.06.2023. godine do isplate;
- na iznos od 189,26 EUR od dana 10.09.2023. godine do isplate;
- na iznos od 866,83 EUR od dana 10.10 2023. godine do isplate;
- na iznos od 989,26 EUR od dana 10.11.2023. godine do isplate;
- na iznos od 1.056,90 EUR od dana 10.12.2023. godine do isplate;
- na iznos od 1.056,90 EUR od dana 10.01.2024. godine do isplate;
- na iznos od 269,25 EUR od dana 10.02.2024. godine do isplate;
- na iznos od 269,25 EUR od dana 10.03.2024. godine do isplate;
- na iznos od 336,89 EUR od dana 10.04.2024. godine do isplate;
- na iznos od 336,89 EUR od dana 10.05.2024. godine do isplate;
- na iznos od 336,89 EUR od dana 10.06.2024. godine do isplate;
- na iznos od 341,04 EUR od dana 10.07.2024. godine do isplate;
- na iznos od 341,04 EUR od dana 10.08.2024. godine do isplate;
- na iznos od 341,04 EUR od dana 10.09.2024. godine do isplate;
- na iznos od 1.128,69 EUR od dana 10.10.2024. godine do isplate;
- na iznos od 1.128,69 EUR od dana 10.11.2024. godine do isplate;
- na iznos od 1.128,69 EUR od dana 10.12.2024. godine do isplate;
- na iznos od 1.128,69 EUR od dana 10.01.2025. godine do isplate;
- na iznos od 1.128,69 EUR od dana 10.02.2025. godine do isplate;
- na iznos od 1.239,01 EUR od dana 10.03.2025. godine do isplate;
- na iznos od 1.239,01 EUR od dana 10.04.2025. godine do isplate;
računajući od dospijeća svakog pojedinog iznosa u visini eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanom za pet postotnih poena, a od 01.08.2015. god. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena, tekućom od dospijeća svakog pojedinačnog iznosa pa do isplate, sve to u roku od 15 dana.
IV/ Nalaže se tuženiku HP - HRVATSKA POŠTA d.d., Jurišićeva 13, 10000 Zagreb, OIB: 87311810356 da tužitelju DŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplati sve neisplaćene, a dospjele prigodne nagrade za 2019, 2020, 2021., 2022., 2023., 2024. te 2025. godinu u ukupnom iznosu od 3.638,00 EUR-a zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom:
- na iznos od 398,17 EUR od dana 16.12.2019. godine
- na iznos od 199,08 EUR od dana 02.06.2020. godine
- na iznos od 464,53 EUR od dana 16.12.2020. godine
- na iznos od 132,72 EUR od dana 01.04.2021. godine
- na iznos od 132,72 EUR od dana 19.05.2021. godine
- na iznos od 331,81 EUR od dana 20.12.2021. godine
- na iznos od 132,72 EUR od dana 22.03.2022. godine
- na iznos od 132,72 EUR od dana 31.05.2022. godine
- na iznos od 199,08 EUR od dana 31.12.2022. godine
- na iznos od 132,72 EUR od dana 31.03.2023. godine
- na iznos od 132,72 EUR od dana 31.05.2023. godine
- na iznos od 150,00 EUR od dana 31.07.2023. godine
- na iznos od 200,00 EUR od dana 31.12.2023. godine
- na iznos od 133,00 EUR od dana 31.03.2024. godine
- na iznos od 133,00 EUR od dana 31.05.2024. godine
- na iznos od 434,00 EUR od dana 31.12.2024. godine
- na iznos od 66,00 EUR od dana 31.12.2025. godine
- na iznos od 133,00 EUR od dana 31.03.2025. godine
sa zakonskom kamatom računajući od dospijeća svakog pojedinog iznosa u visini eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanom za pet postotnih poena, a od 01.08.2015. god. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena, tekućom od dospijeća svakog pojedinačnog iznosa pa do isplate, sve to u roku od 15 dana.
V/ Nalaže se tuženiku HP - HRVATSKA POŠTA d.d., Jurišićeva 13, 10000 Zagreb, OIB: 87311810356 da tužitelju DŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] plati trošak prouzročen ovom parnicom u iznosu od 5.148,17 eura zajedno s pripadajućom zateznom kamatom, tekućom od dana 24. srpnja 2025. do isplate, po stopi koja se obračunava za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3% poena, sve u roku od 15 dana, u roku od 15 dana.
VI/ S preostalim dijelom zahtjeva za naknadu parničnog troška tužitelj se odbija.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi navodi da je s tuženikom dana 31. ožujka 2015. sklopio Ugovor o radu na neodređeno vrijeme broj: HP-02/2-7514/15 za poslove radnog mjesta Operater u poštanskom uredu u Divizija mreža, Sektor upravljanja mrežom poštanskih ureda grupe područja 5, na području Osječko-baranjske županije. Tužitelju je dana 1. srpnja 2019. uručena Odluka o redovitom otkazu Ugovora o radu od 18. lipnja 2019. broj: DM-09-14528/19 u kojem se navodi da je isti navodno počinio osobito teške povrede iz radnog odnosa i to: da je dana 1. 4., 12. 4., 23. 4. i 24. 4. 2019. izvršena kontrola poslovanja u PU 31000 Osijek te je utvrđeno da je tužitelj umanjivao prihode HP-Hrvatske pošte d.d. na način da je u MIPS aplikaciji brisao terećenja naknade za usluge HP expres plaća primatelj, povratne poštarine i ležarine i uručivao 12 pošiljki bez terećenja, nadalje da je za ukupno 5 pošiljki nije uzeo potpis korisnika niti identifikacijski broj korisnika te da je ukupna šteta za poslodavca u iznosu od 719,00 kuna. Tužitelj ističe da svi navodi iz Odluke o otkazu ne odgovaraju istini, da se radi o insinuacijama, podmetanjima te da jedina krivnja ako ista postoji je na samom tuženiku. Navodi da je radio u neljudskim uvjetima, da je prema svim radnicima vršen mobbing i to kroz stranačko profiliranje te kroz obim posla koji je daleko prestizao mogućnost i samih radnika, a zbog čega je nekoliko radnika podnijelo prijave i pokrenulo postupke pred nadležnim tijelima zbog zlostavljanja i diskriminacije. Tuženik je tokom godina zadao toliki obim posla i način rada te zadane ciljeve koji uopće nisu ostvarivi u bilo kojem obliku pa su greške uvijek moguće, ali krivnja za to pada na tuženika. Za način rada, odnosno korištenje šifri i računara od više radnika znao je svaki radnik, neposredno nadređeni te svi ostali nadređeni u Poslovnici Osijek. Aplikacija MIPS ima više grešaka na koje se radnici tuženika godinama žale, ali bez uspjeha. Osim tužitelja za iste navodne povrede donesena je ista Odluka za tri druga radnika, a za iste ili slične greške koje su pronađene kod još sedam radnika nije dana Odluka o otkazu. Odluka o otkazu je nezakonita, neopravdana, posebice što tužitelj kod tuženika radi preko 16 godina, da je isti otac dvoje mlt. djece, da je vrijedan, čestit i dobar radnik bez i jedne zamjerke na rad, opomene.
2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu kao neosnovanom, te opreza radi ističe prigovor prekluzije. Opravdani razlozi za donošenje Odluke o redovitom otkazu Ugovora o radu zbog skrivljenog ponašanja radnika od 18. lipnja 2019. činjenično su obrazloženi tom Odlukom. Pogrešna su i promašena upiranja tužitelja glede međuljudskih odnosa i organizacije rada kod tuženika. Tužitelj se tuženiku prije podnošenja otkaza nije obraćao zahtjevom za zaštitu kakvih drugih prava iz radnog odnosa. Točno je da su istom izvanrednom kontrolom nađene povrede i kod drugih radnika te su takvi radnici također sankcionirani.
3. U dokaznom postupku ovaj sud je izvršio uvid u Odluku o redovitom otkazu Ugovora o radu od 18. lipnja 2019., zahtjev za zaštitu prava od 10. srpnja 2019. sa potvrdom o primitku od 11. srpnja 2010. Ugovor o radu od 31. ožujak 2015. (list 17 do 19 spisa), dopis Divizije mreža, Sektor upravljanja mrežom PU, Grupa područja 5 Uredu za upravljanje ljudskim resursima, Odjel za radno-pravne odnose od 21. svibnja 2019., dopis Ureda za upravljanje ljudskim resursima, Odjel za radno-pravne odnose Radničkom vijeću GP5 od 3. lipnja 2019., Izjava tužitelja od 1.04. (list 25 spisa) – bez navođenja godine, Izjava (obrana radnika) od 27. svibnja 2019. (list 26 do 29 spisa), preslike knjige isporučenih pošiljaka od 28. kolovoza 2018., Lista dnevnog rada (list 31 do 33 spisa, list 39 spisa, list 42 spisa, list 44 spisa, list 46 spisa, list 48 spisa, list 50 spisa, list 53 spisa), preslika "pk19-stanje pošiljke" (list 34 do 38 spisa, list 40 do 41 spisa, list 43 spisa, list 45 spisa, list 47 spisa, list 49 spisa, list 51 spisa, list 54 spisa), evidentirano kretanje poštanske pošiljke od 17. svibnja 2019. (list 52 spisa), knjiga isporučenih pošiljaka od 11. ožujka 2019. (list 55 spisa), Izviješće o izvanrednoj kontroli u svezi primitaka i isporuke HPekspres otkupnih pošiljaka u poštanskom uredu 31000 Osijek za korisnika EŽ od travnja 2019. (list 56 do 63 spisa), Kolektivni ugovor za radnike HP-Hrvatska pošta d.d. sklopljen između HP-Hrvatske pošte d.d. i Hrvatskog sindikata pošte od 23. prosinca 2020., Pravilnik o radu do 18. veljače 2015., Pravilnik o uvjetima i načinu plaćanja gotovim novcem robe i usluga za potrebe poslovanja HP-Hrvatske pošte d.d. od 14. ožujak 2019., uputu za obavljanje poštanskih usluga od 14. ožujka 2019., Opći uvjeti za obavljanje poštanskih usluga od 20. veljače 2019., Izmjenu i dopune uputa za obavljanje poštanskih uvjeta od 29. prosinca 2015., Upute za obavljanje poštanskih usluga od 29. prosinca 2015., Opći uvjeti za obavljanje univerzalne usluge od 6. studenoga 2017., Opći uvjeti za obavljanje ostalih poštanskih usluga od 6. studenoga 2017., Opći uvjeti za obavljanje univerzalne usluge od 15. prosinca 2017., Opći uvjeti za obavljanje ostalih poštanskih usluga od 15. prosinca 2017., Opći uvjeti za obavljanje ostalih poštanskih usluga od 8. lipnja 2018., Opći uvjeti za obavljanje univerzalne usluge od 18. prosinca 2018., Opći uvjeti za obavljanje ostalih poštanskih usluga od 18. prosinca 2018., saslušao svjedoke IŽ, DŽB, JŽ, ĆŽ, ĐŽ, saslušao tužitelja DŽ, te proveo financijsko-knjigovodstveno vještačenje po vještaku Bernardi Hunjadi.
4. Ocjenom provedenih dokaza i to kako svakog pojedinog, tako i u njihovoj međusobnoj svezi, sud nalazi tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja osnovanim u cijelosti.
5. Svjedok IŽ u svom iskazu navodi da je zaposlen kod tuženika od 2018. kao izvršni direktora regiju Slavonije i Baranje. Tužitelj je kod tuženika bio zaposlen kao operater na šalteru u više poštanskih ureda, a u konkretnom slučaju radio je u poštanskom uredu 31000 Osijek. U odnosu na njegov rad je vršena interna kontrola pri čemu su utvrdili nepravilnosti u radu tužitelja, odnosno da isti nije u aplikaciji MIPS teretio korisnika za određene iznose, a koje je trebao, odnosno iste je brisao iz aplikacije pa je time za poslodavcu nanio štetu u visini od 719,00 kuna. Isti nalaz je dobio i na temelju nalaza je pokrenuo prvo stegovni postupak, a koji je u konačnici rezultirao otkazom ugovora o radu tužitelju zbog narušenog povjerenja poslodavca na njegov rad. Misli da je kontrola rada tužitelja u to vrijeme bila nakon što je voditeljica mreže ureda SŽ uočila nepravilnosti u radu tužitelja. Ne zna da li je prije ovoga bilo nepravilnosti u radu tužitelja. Navodi da su internom kontrolom utvrđene nepravilnosti u radu osim tužitelja i još dvije djelatnice DŽB i ŽŽ, kod kojih su utvrđene slične nepravilnosti i također dobile otkaz ugovora o radu. U to vrijeme ĐŽ je bila voditeljica grupe, a u koju spada i poštanski ured 31000. Navodi da nema izravnih saznanja o radu poštanskih ureda i nije nikada radio kao operater 2018., a prije nego je završio na mjestu direktora HP-u, bio je direktor komunalnog poduzeća Vodovod. Osim navedenog nema nikakvih neposrednih saznanja o radu poštanskog ureda. Nema saznanja da bi u poštanskom uredu Osijek bili narušeni međuljudski odnosi. U odnosu na druge radnike za koje je prilikom interne kontrole utvrđene pojedine nepravilnosti u rad navodi da nije ništa poduzeo i to protiv CŽ i VŽ. Tužitelj za tuženika radi više od 10 godina, ne zna točno.
6. Svjedok DŽB u svom iskazu navodi da se kod tuženika zaposlila prije 20 godina, a u poštanskom uredu 31000 godina je radila unazad par godina, s tim da je radila i zamjene po drugim poštanskim uredima na radnom mjeru operater u poštanskom uredu. Tužitelj je radio u istom poštanskom uredu na šalteru na zaprimanju paketa HP-express pošiljaka. Tužitelj je dolaskom na radno mjesto se morao prije prijaviti sa šifrom, svaki radnik ima svoju šifru, nakon toga odlazi zaprimiti sve pakete koje donosi vozač iz sortirnog centra i HP – express, radi se o pošiljkama koje su dan prije trebale biti dostavljene ali primatelji nisu zatečeni na adresi pa su obaviješteni da dođu u ured podići pristiglu pošiljku. Pakete je odvozio u posebnu prostoriju iza šaltera, gdje je također bilo računalo i morao se prijaviti sa svojom šifrom i na tom računalu. Međutim, zbog obima posla se često događalo da su i drugi radnici koji su stigli umjesto njega, pod njegovom šifrom, razduživali pošiljke, uručivali strankama jer je tužitelj u to vrijeme radio i na šalteru i morao je voditi računa da na šalteru ne čekaju stranke s obzirom da i čekaju duže od 5 minuta postaju nervozne i često su slali e-mailove zbog čekanja, pojedini šalteri su bili prazni a pojedini su bili opterećeni sa velikim brojem stranaka. Na šalteru na kojem radio tužitelj je radio zaprimanje paketa, isporuku paketa, novčane transakcije – uplate, isplate, brzojave, i istovremeno je imao ispuniti godišnje ciljeve, tj. svaki djelatnik osim redovnih poštanskih djelatnosti dobiva i određene ciljeve – prodaje police osiguranja, evo TV sklapanje pretplate, diners kartice i druge pretplate. U tim godišnjim ciljevima su morale biti ispunjene određene norme u odnosu na HP-express pošiljke. Npr. dobijemo 500 HP-express pošiljki i ako se ne ispuni ta norma dobiju slabiju ocjenu ili budu negativno ocjenjeni ako to ne uspiju. Navodi da u poštanskom uredu 31000 nisu od strane poslodavca osigurani uvjeti rada u smislu na način da u timu u smjeni nisu radili djelatnici koji su obučeni da znaju sve raditi poslove, iako su svi jednako plaćeni, pojedini djelatnici su bili znatno radno opterećeni u odnosu na druge. Tužitelj je radio sve poslove jer je sve znao raditi pa je tako radio i po drugim odjelima kada je to bilo potrebno. Šalter na kojem je tužitelj radio ima sve specifičnosti, tako kada je tužitelj bio odsutan na godišnjem odmoru mijenjale su ga druge osobe, a to je bila i ona. Međuljudski odnosi su bili loši, godinama su se ona, tužitelj i neki djelatnici žalili nadređenima zbog prevelike opterećenosti u radu, međutim ništa se u tom smislu od strane nadređenih nije poduzelo. Neposredno nadređena joj je u uredu bila ĐŽ. Navodi da u odnosu na odjavu sa šifre može reći da su se odjavljivali kada su zatvarali računalo, nije bila praksa da se tijekom radnog vremena odjavljujemo sa šifre. Praksa je bila da se ne odjavljuju do kraja radnog vremena, niti ih je netko od nadređenih upozoravaju da se moraju odjaviti, odnosno ostavljaju otvorenu šifru iako ona ili drugi od kolega odlaze raditi druge poslove, npr. sjeća se situacije kada je bilo puno posla, dobili su puno pošiljaka pa je bilo potrebno dva djelatnika da to obave zaprimanje, kolegica koje je bila određena za taj posao je rekla da ona sama ne može odraditi i da neće stići sa drugom kolegicom sve odraditi, tada je nadređena ĐŽ rekla drugoj kolegici neka samo sjedne na mjesto te kolegice koja je bila određena i da to odradi pod njenom šifrom. Takva praksa je bila u cijelom uredu, isto takva praksa je bila i u drugim uredima gdje je također radila, uglavnom se radilo na povjerenje. Navodi da se niti ladice - blagajna na šalteru u kojima je stajao novac nije zaključavala, a za rad sa šiframa su znali svi njihovi nadređeni. Bilo je i situacija da su određene poslove radili i pod šiframa nadređenima, voditeljima smjene, svatko je pod svojom šifrom dobio određene ovlasti, pa je tako za vrijeme rada subotom kada voditelji ne rade popodne, ostavljali svoju šifru sa lozinkom jer samo pod njihovom šifrom je djelatnik koji radi mogao zatvoriti ured i odraditi sve radnje koje su potrebne da bi se ured zatvorio i sve to pod šifrom voditelja. Ukoliko se utvrdi da je u blagajni bilo manjka novca, tada bi djelatnik u čijoj blagajni je stvoren manjak morao sam namiriti taj manjak. Šalter na kojem je tužitelj radio je bio puno više opterećen nego drugi šalteri jer se na istom šalteru radilo zaprimanje i oprema pošiljki velikih korisnika npr. sudovi, bolnice i ostalih korisnika, dok se na drugim šalterima ta otprema nije radila. Obzirom na obim poslova tužiteljevu šifru je mogao koristiti cijeli ured, odnosno svi zaposlenici pa tako su i pod njegovom šifrom i obavljali određene poslove, poznato joj je da se ta praksa nastavila i nakon što su tužitelj i ona dobili otkaz. Nadalje može reći da su imali vrijeme za pauzu, međutim ona kao niti tužitelj nisu koristili pauzu jer zbog obima posla to nisu niti stigli. U programu MIPS su postojale određene greške u smislu da isti program nema kontrolu, kao npr. prihvatio je ponudu za isporuku pošiljke 2. dan, ali u praksi je to nemoguće provesti jer ne postoji linija za prijevoz pošiljke na odredište u to vrijeme. Također je bilo grešaka kod skeniranja bar coda, računa, priključenja prihoda i slično, a za te probleme su nadređeni znali ali se na otklanjanju tih problema nije radilo. Poznato joj je da je tužitelj bio dobar, vrijedan radnik, da su ga korisnici tražili da im zaprimi pošiljku jer je on uvijek bio na raspolaganju korisnicima, izlazio im u susret iako to ne bi bilo u opisu posla, bio je omiljen i kod radnih kolega. Ona, a poznato joj je da niti tužitelj nisu nikada dobili od poslodavca usmenu ili pismenu opomenu odnosno upozorenje za rad. Koliko joj je poznato taj nekakav manjak odnosno šteta koja je nastala u iznosu od 700,00 kuna nije nitko tražio da se ta šteta namiri, a nisu tražili niti od drugih zaposlenika kod kojih je utvrđeno također da su stvorili štetu za poslodavca. Poznato joj je da tužitelj zbog obima posla nije ponekad stigao od korisnika uzeti podatke iz osobne iskaznice, a to se događalo i kod drugih radnika, a o čemu je bila upoznata i ĐŽ. Bilo je situacija kada je prigovorila tužitelju da u knjigu isporuke nisu upisani podaci odnosno broj osobne iskaznice korisnika, na što je čula da je tužitelj rekao da on to ne stigne, a ona bi na to rekla upisati ćemo bilo što samo da bude popunjeno kada dođe interna kontrola. Poznato joj je da radnici kod kojih su internom kontrolom utvrđene nepravilnosti o radu nisu dobili otkaz, ali nije joj poznato da su zbog toga dobili opomenu. Navodi da je već navela da se tijekom radnog vremena nije odjavljivala sa šifrom, pa joj nije poznato koliko je vremena za to potrebno. Tužitelj je odlazio sa šaltera u prostoriju gdje se preuzimaju paketi ili na peron, pa bi ostajao po 15-ak minuta odnosno bio bi odsutan sa šaltera. U uredu su imali svako svoje radno mjesto i računalo, a prijavili bi se svojom šifrom. Za vrijeme posla, ukoliko neki od kolega ode npr. na peron po pakete, ili na blagajnu, netko će na njegovom šalteru pod njegovom šifrom uslužiti korisnika, a to su radili po uputi nadređenog. Kada se zaposlila nije bila upoznata sa svim propisima, nitko nikada od nadređenih nije ju upoznao da mora zaključavati računalo kada ustaje sa šaltera. Pritužbe korisnika na rad zbog dugog čekanja u redu ili sličnih situacija su upoznati od strane nadređene. Za postignute ciljeve svjedokinja je izjavila da dobije kao nagradu 20,00 kuna npr. za ugovor za EVO Tv, a ne zna zašto nisu dobili na godišnjoj razini. Njezina ocjena rada je bila 5, a unazad tri godine je HP otvorio račun kod Erste fonda i na ime ocjene uplatio određeni iznos misli 3.000,00 kuna, ali su imali ograničenja da se ne može podići prije 50. godine života. Zbog obima posla je znala ostajati sat, dva vremena duže, a isto tako je znao ostajati i tužitelj, odnosno radili su prekovremeno. Navodi da su svoju kontrolu – provjeru tužitelj, kao i ona nakon što su dobili otkaz, te joj je poznato da za pojedine terećene pošiljke nije on zadužio. Navodi da povratna pošiljka mora imati terećenje (poštarina i povratna poštarina) a korisnik je to kod preuzimanja pošiljke istu trebao platiti. Znalo se dogoditi da je pošiljka bila u startu krivo zadužena, pa i kod isporuke dođe do propusta, a tehnološki je morala biti terećena i morala se uručiti sa terećenjem. Ne sjeća se što je iskazivala kada je davala svoju obranu u stegovnom postupku. Poznato joj je kada ide otprema pošiljke iz poštanskog ureda, ona je svoje korisnike svaki puta upozorila da pošiljka neće biti otpremljena taj dan ako je zaprimljena poslije 16,00 sati. Poznato joj je da pojedine kolege nisu upozoravale stranke, a preuzele su pošiljku i stranka je platila poštarinu.
7. Svjedok ŽŽ u svom iskazu navodi da je bila zaposlenica tuženika od 2006. na radnom mjestu operatera, a zadnjih četiri godine u poštanskom uredu 31000, a u to je vrijeme išla na zamjene po potrebi i u drugim poštanskim uredima. Tužitelj joj je bio radni kolega i radio je uglavnom na paketnom odjelu, a za vrijeme dok je bio na godišnjem mijenjala ga je ona, kolegica DŽB, kao i druge kolege s tog poštanskog ureda. Tužitelj je radio na zaprimanju pošiljki od stranaka, radio je otpremu, na šalteru sa strankama, zaprimanje paketa, uplata i sve ostale poslove koji se rade na šalteru, a isto tako je zaduživao pakete koji su dolazili na peron, a poslijepodne je zaduživao podatke koji su dolazili HP-expressom. Kada dođu na posao svaki radnik koji radi na šalteru ulazi sa svojom šifrom i na kraju radnog vremena se odjavi, a tijekom radnog vremena se radnik ne odjavljuje jer ukoliko bi se više puta dnevno odjavili tada bi reagirali informatičari jer bi to upućivalo na nekakav problem sa aplikacijom, te je praksa bila da se nitko ne odjavljuje tijekom radnog vremena, nego tek nakon zaključenja blagajne odnosno na kraju radnog vremena. Tužitelj je kod dolaska na posao prvo se na šalteru prijavio pod svojom šifrom na računalu, a zatim u prostoru gdje se nalaze paketi za isporuku gdje se također nalazi računalo u održavanju gdje također mora upisati svoju šifru. Isto tako je dovozio pakete sa perona koji je u dvorištu, nekada je to bilo i do četvoro do pet kolica i pakete dovozio u navedenu prostoriju gdje ih zadužuje, odnosno mora ih uvesti u sustav. Za to vrijeme je njegov šalter za stranke i tužitelj je morao ići i na šalter kako bi uslužio stranke, pa je sa šaltera više puta odlazio u tu prostoriju gdje su paketi. Tužitelj je osim toga morao i pokupiti svu poštu iz ureda, sortirati, pakirati vreće i praviti zaključak a to se mora napraviti do određenog vremena jer po poštu dolazi kombi i odvozi. S obzirom na obim posla tužitelj kada ne bi stigao sve odraditi i ako se na šalteru napravi gužva, voditelj je znao nekoga od djelatnika poslati na njegov šalter da preuzme stranke. Isto tako je i ona je znala preuzeti stranke tužitelja i radila je pod njegovom šifrom. Osim svega navedenog tužitelj je kao i ostali djelatnici koji su radili na šalteru, morali ostvariti i godišnje zadane ciljeve a to su osiguranja, EVO Tv, usluge, tomato i slično. U slučaju da sve naprijed navedene poslove radnik odradi a ne ostvari zadane ciljeve dobije na kraju negativnu ocjenu za rad, a ukoliko bi radnik dobio dvije negativne ocjene nadređeni bi prijetili otkazom. Ti zadani ciljevi se realno nisu mogli odraditi uz svakodnevni posao i to stoga što nas je bio nedovoljan broj pa su bili preopterećeni poslom, ona osobno nije stigla koristiti niti pauzu, nitko joj to nije zabranio ali zbog obima posla nije stigla istu pauzu koristiti. Nadređena im je bila ĐŽ i istoj su se usmeno, a ona je i pismeno, požalili na uvjete rada na preopterećenost. Međutim, ništa se u tom smislu nije promijenilo. Može reći da njihovi nadređeni znali da drugi radnici rade pod šifrom tužitelja kada su radili na njegovom šalteru, a sve se to radilo kako bi stranke bile uslužene i da ne bi morali čekati, pa je tako i nadređena ĐŽ ponekad radila na šalteru tužitelja pod njegovom šifrom. Jedno vrijeme se radilo tako da se ured nije mogao zatvoriti pod šifrom radnika nego samo šifrom voditelja, pa su im voditelji odnosno voditelji prije ĐŽ, ostavljali svoju šifru u uredu kako bi mogli zatvoriti ured. Šalter na kojem je radio tužitelj je morao biti stalno u funkciji, jer u vrijeme kada je on radio u prostoriji sa paketima, nije se moglo dopustiti da stranke čekaju u redu na njegovom šalteru nego su uskakali svi ostali koji su bili u njegovoj smjeni. Paketi koji su se donijeli na šalter tužitelja se nisu mogli prebacivati sa drugih šaltera. Isto takva praksa je bila i u drugim uredima kada je bila na zamjeni, radili su također pod šiframa kolega kada je to bilo potrebno. Šalter na kojem je radio tužitelj je bio specifičan po tome što je na istom bio veći obim posla u odnosu na druge šaltere, jer se na istom šalteru radilo sve i bio je preopterećen. Međuljudski odnosi u uredu su bili narušeni, odnosno među kolegama nije bilo sukoba, ali je najveći problem je bila voditeljica SŽ u smislu da je podcjenjivala njihov rad i ucjenjivala na način da ju je tjerala da kupujem robu u pošti i slično. Sustav MIPS je bio sa dosta grešaka pa je npr. pogrešno očitavao kod od paketa, pa je izlistao nekada i dvije uplate, kod slanja hp- ekspress pošiljke sa krivim rokom isporuke. Žalili su se na rad programa nadređenima ali ništa u tom smislu nisu poduzeli, također su se žalili i na nedovoljan broj ljudi jer ured u kojem su radili je predviđeno za 7 djelatnika, a potom se taj broj smanjio na 4 djelatnika, a ponekad i na 3 djelatnika. Uobičajena je praksa da djelatnici prema potrebi rade i pod šiframa drugih zaposlenika, nije bilo u tijeku radnog vremena odjavljivanja sa računala. Tužitelj je po njezinom mišljenju bio dobar radnik koji je detaljno odrađivao svoj posao, a poznato joj je da tužitelj za vrijeme svoga rada, misli oko 15 godina, nije dobio pisanu ili usmeno upozorenje za svoj rad. Navodi da se blagajna nije zaključavala kada radnik ode obaviti drugi posao, a nije se mogla niti zaključati jer su stolovi bili stari. Uvjeti rada su bili loši i osim što su bili preopterećeni sa radom nisu imali niti osnovna sredstva za rad, pa su sami kupovali selotejp i kopirali papiriće za preporuke, snalazili su se kako su znali. Znalo se događati da zbog velike opterećenosti se nije stiglo upisati podatke iz osobne iskaznice prilikom isporuke, a radilo se i o strankama koje su svakodnevno dolazile u ured pa su im bili poznati, upravo zbog velikog opterećenja nisu stigli upisati broj osobne iskaznice stranke, a što se u upisuje u isporučnu knjigu, koje su voditelji pregledavali i nije nitko bio opomenut zbog toga niti prozvan. Prostorija s paketima se nalazi iza šalter sale, a iz te prostorije se izlazi na hodnik i van na peron. Iz te prostorije, a niti sa perona nije mogao vidjeti svoje šaltersko mjesto, pa su ga oni znali pozvati ako je bio red na šalteru, a on bi tada trčao iz tih prostorija na šalter, a kada to ne bi stigao onda bi ga oni zamijenili na njegovom šalteru. Nadalje, navodi da korisnike sa šaltera tužitelja su pozivali da dođu sa računima na druge šaltere, međutim korisnici koji su slali pakete nisu mogli biti usluženi na drugim šalterima, samo na šalteru tužitelja. I u drugim poštanskim uredima gdje je bila osigurana dostava su se predavali paketi do 20 kilograma. Ocjene koje je za svoj rad dobivala su bile 4 i 5, a ne zna koju ocjenu je dobio tužitelj, dok je DŽB dobivala 5 i bila je najbolji djelatnik na našem cijelom području. Da bi dobila visoku ocjenu trudila se i izvan posla ostvariti zadane ciljeve. Isto bih istaknula da je imala mogućnosti ostvariti ciljeve jer je jedan tjedan radila na šalteru 4. i 5. to su financije usluge, dok tužitelj tu mogućnost nije imao jer je radio isključivo na šalteru paketa. Ne zna da li u svi radnici imali iste ciljeve. MIPS aplikacija radi na slijedeći način i to kada se preda paket dobije se naljepnica sa bar kodom, u toj aplikaciji su podaci pošiljatelj, primatelj i terećenja (otkupnina, ubrzana usluga, vremenski rok isporuke), na pošiljci je naljepnica kolika je poštarina. Ako pošiljku plaća primatelj u to MIPS aplikaciji se to ne vidi, a kada plaća pošiljatelj tada se to u aplikaciji vidi. U aplikaciji se prati put pošiljke, od sortirnice Osijek, a potom u Zagreb, ako stranka ne preuzme paket npr. u Zagrebu, pošiljka se vrati natrag i tada ured Zagreb vraća pošiljku nazad u Osijek, a u uredu u Zagrebu se mora unijeti ručno u programu i zalijepiti naljepnicu na pošiljku, a kao se to propusti, tada se pošiljka u aplikaciji vodi kao obična pošiljka. U Sortirnici kada paket dođe odnosno kada se vrati, djelatnik bi ga trebao pregledati da li je dobro u programu zadužen. Međutim, upravo zbog opterećenosti se moguće događaju i propusti u radu, ali ako i dođe do propusta voditelj to mora kontrolirati i ispraviti. Te kontrole se rade samo jednom mjesečno. Pošiljka bi tehnološki trebala biti opterećena poštarinom i povratnom poštarinom, a ako ista nije u povratku ista ručno obrađena pošiljka će se vratiti u sustav bez terećenja za primatelja. Dužna je to kontrolirati kada ima vremena, ali ne zna da li u propisima piše da li je ona dužna kontrolirati pošiljku.
8. Svjedok ĆŽ u svom iskazu navodi da je kod tuženika zaposlen od 1987., a unazad 12 godina na radnom mjestu inspektor za unutarnju kontrolu. Tužitelja je upoznao prilikom izvanredne kontrole u Poštanskom uredu 31000 Osijek. Naime, povod te izvanredne kontrole je bio taj što su u istom uredu uočene nepravilnosti u radu odnosno pošiljke su uručene korisniku – pošiljatelju a da nisu naplaćene poštarine i to u 100% iznosu za slanje pošiljke i 50% iznosa cijene za povrat pošiljke. Povod izvanredne kontrole je bio u svezi primitaka isporuke hpekspres otkupnih pošiljaka za korisnika EŽ, a uočeno je da radnice D i DŽB ne naplaćuju poštarine od navedenog korisnika. Međutim, tijekom kontrole je prvo izvadio iz računala sve potrebne podatke odnosno iz šalterske aplikacije MIPS kako bi utvrdio sve pošiljke koje su uručene korisniku, a bez naplate. Pri tome je primijetio da nepravilnosti u radu ne samo za naprijed navedene radnice, nego i za druge radnike među kojima je bio i tužitelj DŽ. Najveći broj nedostataka u isporuci pošiljaka u tom segmentu naplate usluga je utvrdio u radu tužitelja odnosno ti nedostaci su u tome da je tužitelj uručio pošiljke bez propisane naknade poštarine. On je točan broj takvih pošiljka naveo u izvješću. Isto tako je uočio da se kod jednog te istog korisnika pojavljuju različiti potpisi prilikom uručenja pošiljke. Dakle, o svemu uočenom prilikom izvanredne kontrole sam podnio izvješće Odjelu za internu kontrolu, koji je dalje proslijedilo direktoru HP-a. Na svakoj pošiljci koje s izašle iz Poštanskom ureda 31000 Osijek je bilo naznačeno na samoj pošiljci, kao i u aplikaciji MIPS, da poštarinu plaća primatelj. Misli da ne postoji mogućnost da se navedeno obriše, pa niti slučajno iz aplikacije. Svi radnici su upoznati sa tim da kod povratke te pošiljke moraju platiti poštarinu i povratnu poštarinu kako je već naprijed izjavio. Koliko mu je poznato u svim pošiljkama koje su vraćene, a nije naplaćena poštarina su se nalazile cipele, a po poštarini je mogao vidjeti da je cijena istih bila različita. Navodi da osim naprijed navedene dvije radnice i tužitelja, uočio je nedostatke u radu i još kod dva radnika, a sve ih je naveo u izvješću u tablici. Čuo je da od njih petero dvije radnice koje su imale najmanje nedostataka u radu nisu dobile otkaz. Ne sjeća se, odnosno moguće je da je i u 2018. vršio kontrolu u istom Poštanskom uredu 31000 Osijek. Ne sjeća se da li je tom prilikom pohvalio tužiteljev rad, ali je čuo da je isti dobar radnik. Upoznat je sa obimom posla koji obavlja tužitelj na svom radnom mjestu, a misli da su ti poslovi po težini isti kao i drugih šalterskih radnika, osim što tužitelj još mora nositi pakete od šaltera do krajnjih prostorija i nazad, a to ponekad rade i žene koje rade na šalterima. Nepravilnost rada u poštanskom uredu se ne može utvrditi pojedinačno za koje pošiljke nije naplaćene poštarina osim ako provjerom pojedinačnih pošiljaka to uoči. Kada je došao u kontrolu, vidio je nekoliko vraćenih odnosno neuručenih pošiljki i na njima je bilo navedeno da ih šalje pretinac 74, a ne osoba EŽ. Odmah je izvršio i provjeru da li taj pretinac uopće postoji i utvrdio da taj pretinac uopće ne postoji. To bi trebali svi kontrolirati kako radnici, tako i kontrolori a tko je u to vrijeme bio kontrolor naveo je u izvješću.
9. Svjedok ĐŽ u svom iskazu navodi da je zaposlenica tuženika od 2006. na radnom mjestu operater smjene, a u vrijeme dok je tužitelj radio kao voditelj grupe poštanskih ureda, pa tako i Poštanskom ureda 31000 Osijek u kojem je radio tužitelj kao operater na šalteru. Zna da je tužitelj nakon što je provedena interna kontrola zbog utvrđenih nepravilnosti u radu dobio otkaz, a nepravilnosti su bile nenaplaćena povratna poštarina i ležarina. Npr. pošiljatelj koji šalje pošiljku, a koja se vrati neuručena odnosno pošiljatelju isti je dužan platiti i povratnu poštarinu kao i ležarinu, dok se ta pošiljka ne podigne. Sve navedeno se unosi u MIPS aplikaciju. Tužitelj je radio na šalteru za zaduženje paketa, a na istim poslovima je on najčešće radio, dok se isporuka paketa radila na svim šalterima. Tužitelj je osim zaduženja pošiljki radio i na redovnom šalteru. Svaki djelatnik ima svoj šalter i nema potrebe da netko nekoga mijenja, niti ima ovlasti za to jer svatko ima svoje korisničko ime i lozinku koja je tajna i na koju se prijavljuje i odjavljuje kod svakog odlaska sa radnog mjesta, neovisno o tome koliko to vremenski traje, odnosno to je pravilo, a kako se u praksi radilo to ne zna odnosno može se dogoditi da pojedini radnik radi pod šifrom drugog radnika, ona to ne zna jer ne stoji iza svakog radnika da prati što i na koji način radi. Kod uručivanja pošiljke radnik je, pa tako i tužitelj, dužan kroz aplikaciju MIPS razdužiti pošiljku i dati korisniku odnosno primatelju pošiljke da se potpiše u knjigu isporučenih pošiljaka, a tužitelj kao i drugi radnici su pri tome dužni identificirati tu osobu odnosno upisati broj pošiljke isporučene a da nije bio upisan broj osobne iskaznice osobe kojoj je pošiljka uručena. Navodi da svaki radnik ima u radu zadane ciljeve, a između ostalog je bilo i ostvarenje što veće količine primitka hpekspres pošiljaka. Ovisno o tome koliko je radnik ispunio zadanih ciljeva dobije ocjenu, a o toj ocjeni ovisi koliko će dobiti naknadu za te ciljeve i ta ocjena mora biti veća od 3 (tri) da bi mogao dobiti naknadu. Nema potrebe da korisnik stoji na šalteru na kojem trenutno nije radnik jer ga u tom slučaju poziva slobodan djelatnik na svoj šalter. Odjava iz aplikacije MIPS traje nekoliko sekundi. Svi radnici su upoznati sa obvezom naplate poštarine i povratne poštarine kroz propise, a da li su i stvarno upoznati, trebali bi biti. Da bi se brisao neki podatak odnosno terećenje iz te aplikacije potrebno je obaviti niz povezanih radnji, odnosno ne postoji mogućost da se slučajno obriše. Navodi da ona kontrolira knjigu isporučenih pošiljaka, odnosno provjeru da li je djelatnik dao na potpis primatelju pošiljke i da li je upisao broj osobne iskaznice, a da li je taj broj točan ne provjerava.
10. Tužitelj DŽ u svom iskazu navodi da je kod tuženika radio 18 godina, a zadnjih 7 godina je radio u glavnoj pošti u Osijeku na uplatama/isplatama i prijemu paketa. Inertna kontrola je utvrdila da je krivo zaduženo 704,00 kune na ime povratne poštarine. Povratna poštarina znači da pošiljatelj plati poštarinu ako paket nije preuzet. Može reći da nikakva terećenja on nije brisao. Njegova prostorija u kojoj je radio, u kojoj je zaduživao obaviještene pakete, je osim njegovog kompjutora na koji je bio prijavljen bilo još 3 kompjutora na kojima je isto bio prijavljen njegovom šifrom. U Hrvatskoj pošti prilikom interne kontrole utvrđeno je da kod 8 radnika bilo istih, sličnih čak i težih propusta, a od tih 8 radnika otkaze su dobili 3 radnika. Može reći da je svaki djelatnik imao svoju šifru kojom se prijavljivao odmah po dolasku na radno mjesto. Može reći da, kako je ranije rekao, bio sa svojom šifrom prijavljen na više kompjutora, a zbog obujma i načina posla, gdje je radio otpremu pisama i paketa, radio je isporuku pisama i paketa, te uplate i isplate. Zbog posla i eventualne gužve na šalteru dio posla bi drugi kolege napravili na kompjutoru gdje je on bio prijavljen svojom šifrom. Dodaje da se radi o velikom obujmu posla tako da 7 godina nije koristio pauzu. Pod njegovom šifrom je mogla raditi cijela smjena, a radila je FŽ, CŽ, TŽ, LŽ, ČŽ, AŽ i drugi. Za vrijeme radnog vremena se ne smije odjaviti sa svoje šifre. Odjavljuje se kada mu završi radno vrijeme, a poslije njega se upisuje sljedeći radnik. Kod odjave šifre, za vrijeme radnog vremena, morao bih dati razlog zašto se odjavio. Primjerice kontrolorka ĐŽ je znala njega zamijeniti na šalteru ako je bilo puno paketa za zaduživanje, te raditi uplate i isplate ili zaduživati pakete ako on radi sa strankama. Zna da se na isti način radilo i u nekim drugim poštanskim uredima koji imaju isporuku paketa. Na primjer pošta Donji grad, pošta Retfala, pošta Bosutsko i dr. Da rade na ovakav način rekli su im da radimo na primjer voditeljica MŽ i E ili ŠŽ. Aplikacija MIPS je šalterska aplikacija pomoću koje se može raditi uplata, isplata, prijem pošiljaka, paketa i drugo. Aplikacija je imala svojih mana kao na primjer da krivo očito barkod, kodove paketa i pisama, nekada se znala i "srušiti" pa su se morali ponovno prijaviti ili odjaviti ili bi čekali dok ne dođe kontrolor. Dok je radio kod tuženika nikada nije dobio pismenu ili usmenu opomenu. Osim njega otkaz su dobile ČŽ i FŽ koja se u 10 mjesecu prošle godine vratila na posao nakon sudskog postupka. Nakon otkaza radio je u Osječkom taksiju kao vozač i pola godine u centrali, i 2 mjeseca je radio u mesnoj industriji Klaonica Ravlić, Petrijevci. Nakon I radio je u Telemachu-transcom. Trenutno radi u tvrtki Suhomont na završnim građevinskim radovima. Za sve ove poslove dobio je minimalnu plaću. Smatra da je najbolje radio poslove oko paketa, te je jedini položio licencu za slanje opasnih tvari u zraku, radi se o carinskoj proceduri. Povratni paket ne može biti uručen primatelju (pošiljatelju) bez terećenja. Koliko zna u odluci o otkazu ugovora o radu samo je napisano da je krivo zaduženo 719,00 kuna, mada je ranije rekao 704,00 kune. Osim njega pri kontroli nepravilnosti su utvrđene kod 8 djelatnika i to: DŽ, FŽ, ČŽ, CŽ, TŽ, VŽ, LŽ i još jedan radnik. Ovo zna jer su kolegice koje je nabrojao same rekle da su napravile propuste i da su bile na razgovoru zbog toga, ali ne zna kod koga. Zna da su VŽ i još jedna radnica pisale izjave. Može reći da se šifre ne znaju, odnosno drugi radnici nisu smjeli znati tuđe šifre. Poznato mu je da poslodavac šifru smatra tajnom. Primjerice subotom se poštanski ured zatvara sa šifrom kontrolora, odnosno voditelja koji nije fizički prisutan već je kod kuće i tako se radi zadnjih 10 ili 15 godina. Knjiga sa šiframa kontrolora (rokovnik) se nalazi na šalteru. Ne zna da li postoji knjiga ili popis šifri njegovih kolega koji obavljaju iste poslove, on to nije vidio. Koliko on zna kada odlazi sa radnog mjesta, na primjer na pauzu ne mora se odjavljivati. Paketi težine preko 2 kile ili većih dimenzija primali su se isključivo na njegovom šalteru, šalteru broj 2. Ne zna da li se na kraju godine radnicima isplaćivalo nagrade za ostvarene ciljeve, on takvu nagradu nije dobio. Ciljeve drugih radnika ne zna, odnosno zna ciljeve za dvoje ili troje radnika i oni su imali zaprimanje HP expresa. Da se na način koji je opisao ranije vezano za kontrolorku ĐŽ radilo i u drugih poštanskim uredima zna budući su stranke u glavnu poštu dolazile sa potvrdama, a nisu znale da paket mogu podići u drugom poštanskom uredu. Na obavijesti o prispijeću pošiljke piše u kojem poštanskom uredu se pošiljka može podići. Može reći da zna sigurno da se na ranije opisani način radilo u pošti u Donjem gradu i u pošti u Žutom naselju, za ostale urede ne može tvrditi. To zna budući su kolegice iz tih poštanskih ureda radile sa njim i to komentirale. Zna da se jedna kolegica zove J, a za drugu se ne može sjetiti imena.
11. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Bernarde Hunjadi proizlazi da neisplaćene neto plaće tužitelja u periodu od 09. kolovoza 2019. do 30. lipnja 2023. iznose ukupno 242.826,47 KN odnosno 32.228,61 EUR, neisplaćene prigodne nagrade za 2021. i 2022. godinu iznose ukupno 2.500,00 KN odnosno 331,81 EUR, obračunate zakonske zatezne kamate na neisplaćene neto plaće tužitelja u periodu od 09. kolovoza 2019. do 30. lipnja 2023. iznose 22.553,17 KN odnosno 2.993,32 EUR i obračunate zakonske zatezne kamate na neisplaćene prigodne nagrade za 2021. i 2022. godinu iznose ukupno 122,17 KN odnosno 16,21 EUR.
11.1. U dopuni nalaza i mišljenja vještak navodi da neisplaćene bruto plaće tužitelja u periodu od 09. kolovoza 2019. do 30. lipnja 2023. iznose ukupno 303.211,76 KN odnosno 40.243,12 EUR. (Dopuna nalaza), neisplaćene prigodne nagrade za 2021. i 2022. godinu iznose ukupno 2.500,00 KN odnosno 331,81 EUR. (Nalaz i mišljenje), obračunate zakonske zatezne kamate na neisplaćene bruto plaće tužitelja u periodu od 09. kolovoza 2019. do 30. lipnja 2023. iznose 28.167,51 KN odnosno 3.738,47 EUR. (Dopuna nalaza) i obračunate zakonske zatezne kamate na neisplaćene prigodne nagrade za 2021. i 2022. godinu iznose ukupno 122,17 KN odnosno 16,21 EUR (Nalaz i mišljenje).
11.2. Tuženik je dana 25. travnja 2025. dostavio simulaciju obračuna razlike plaća u bruto iznosu za isplatu 29.160,22 eura i iznos za druga materijalna prava 3.638,00 eura, a koje iznose je tužitelj i prihvatio te prema tome specificirao tužbeni zahtjev dana 16. svibnja 2025..
12. Tužitelju je Odluka o redovitom otkazu Ugovora o radu broj: DM-09-14528/19 od 18.06.2019. uručena 1. srpnja 2019, Zahtjev za zaštitu prava od 10. srpnja 2019. tuženik je primio 11. srpnja 2019. a tužba je podnesena 12. kolovoza 2019., što znači da je podnesena u zakonskim rokovima te je stoga ovaj sud odbio prigovor prekluzije.
13. Odredbom čl. 119. st. 1. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17- u daljnjem tekstu ZR) propisano je prije redovitog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika poslodavac je dužan radnika pisano upozoriti na obvezu iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost otkaza u slučaju nastavka povrede te obveze, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini.
13.1. Propust poslodavca da prije redovitog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika pisano upozori radnika na obvezu iz radnog odnosa i na mogućnost otkaza nema uvijek za posljedicu nedopuštenost otkaza. Da bi zbog navedenog propusta otkaz bio nedopušten potrebno je da postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano od poslodavca očekivati da pisano upozori radnika, što se prosuđuje u svakom konkretnom slučaju (presuda Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj: Gž R- 567/2021-2 od 6. srpnja 2021.)
13.2. Tuženik odnosno poslodavac nije dokazao okolnosti zbog kojih nije bilo opravdano da pisano upozori tužitelja na njegove propuste, odnosno tuženik nije dokazao da je zbog istih ili sličnih povreda radne discipline opominjao tužitelja te je pisano upozorenje iz čl. 119. st. 1. ZR-a procesna pretpostavka za valjanost Odluke o otkazu Ugovora o radu. Poslodavac odnosno tuženi je prethodno morao uputiti pisano upozorenje tužitelju zbog neizvršavanja ili kršenja obveza iz radnog odnosa uz ukazivanje na mogućnost otkaza u slučaju nastavka kršenja tih obveza, što tuženik nije učinio. Nadalje, tuženik je omogućio tužitelju da iznese svoju obranu.
13.3. Da tuženik nije dokazao da postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da pismeno upozori radnika sukladno odredbi čl. 119. st. 1. ZR-a budući da iz same Odluke o redovitom otkazu Ugovora o radu od 18. lipnja 2019. proizlazi da nije upozoravao tužitelja na povrede iz radnih odnosa mada je, s obzirom na navode iz te Odluke to mogao učiniti. Iz iskaza svjedoka EŽB i UŽ proizlazi da su i drugi radnici radili pod šifrom tužitelja i da je to bila uobičajena praksa. To potvrđuje i iskaz svjedoka ĆŽ, inspektora za unutarnju kontrolu tuženika, koji navodi da su nepravilnosti nađene kod ukupno 5 radnika, a ne samo kod tužitelja tako da uočene nepravilnosti nije počinio samo tužitelj već su to počinili i drugi radnici, a kako je rečeno pod šifrom tužitelja su radile i druge osobe koje su također mogle počiniti nepravilnosti.
13.4. Dakle, iz navedenog proizlazi kako pri davanju redovitog otkaza uvjetovano skrivljenim ponašanjem radnika poslodavac ima dvije dodatne obveze propisane čl. 119. Zakona o radu od kojih jednu obvezu tuženik nije izvršio. Iz presude Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž R-29/2023-2 od 9. veljače 2023., presude Županijskog suda u Sisku poslovni broj Gž R-50/2024-3 od 11. travnja 2024., presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž R-931/2017-2 od 1. veljače 2018. i rješenja Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-1647/2023-2 od 8. svibnja 2023. proizlazi da poslodavac ne može radniku uručiti otkaz zbog povrede radne obveze za koju mu je dao upozorenje tek eventualno za daljnje povrede iz radnog odnosa. Isto proizlazi i iz presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev 1125/1998- 2 od 18. studenoga 2019., a koji stav je zauzeo i Ustavni sud Republike Hrvatske svojim odlukama U-III-3231/2004 od 19. listopada 2006. i U-III-3785/2010 od 4. ožujka 2014.
14. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a ( NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23- u daljnjem tekstu ZPP), a odnosi se na trošak zastupanja tužitelja po punomoćniku iz reda odvjetnika sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Stoga je sud kao opravdan tužitelju priznao trošak sukladno Tbr. 7. t. 2. Tarife prema kojem odvjetniku pripada jednokratna nagrada za svaki prvostupanjski postupak bez obzira na broj radnji koje je poduzeo u visini od 250 bodova i to za najviše 4 radnje sukladno Tbr. 7. t. 2. Tarife u konkretnom slučaju u postupku iz radnog odnosa radi poništenja odluke ugovora o radu. Stoga tužitelj ima pravo na iznos od 2.000,00 eura uz pripadajući PDV od 25% u visini od 500,00 eura što čini iznos od 2.500,00 eura.
14.1. Ovaj sud je sukladno Tbr. 7. t. 2. alineja 5 Tarife tužitelju dosudio trošak žalbe na rješenje od 28.01.2020., glavne rasprave od 11.03.2021., obrazloženi podnesak od 29.03.2021., glavne rasprave od 26.05.2021. obrazloženi podnesak od 02.09.2021., glavne rasprave od 21.09.2021., glavne rasprave od 02.11.2021., obrazloženi podnesak od 02.11.2021., glavne rasprave od 03.05.2022., obrazloženi podnesak od 23.08.2023., obrazloženi podnesak od 26.09.2023., glavne rasprave od 03.10.2023., obrazloženi podnesak od 29.01.2024., glavne rasprave od 20.03.2024., glavne rasprave od 31.03.2025., obrazloženi podnesak od 16.05.2025., glavne rasprave od 16.06.2025., ročište za objavu presude od 24.07.2025. i to u visini od 50 bodova za svaku radnju što iznosi 1.800,00 eura uz pripadajući PDV od 25 % u iznosu od 450 eura, što čini ukupan iznos od 2.250,00 eura.
14.2. Ovaj sud je tužitelju priznao i trošak vještačenja u iznosu od 398,17 eura.
14.3. Ovaj sud je tužitelja odbio sa zahtjevom za naknadu troška sudskih pristojbi za tužbu i presudu budući je sukladno odredbi čl. 11. st. 1. t. 3. Zakona o sudskim pristojbama u ovoj vrsti sporova tužitelj oslobođen od plaćanja sudskih pristojbi.
14.4. Ovaj sud je tužitelju na ime parničnog troška dosudio iznos od 5.148,17 eura.
14.5. S preostalim dijelom zahtjeva za naknadu parničnog troška ovaj sud je tužitelja odbio.
15. Slijedom izloženog, odlučeno je kao u izreci ove presude.
Osijek, 24. srpnja 2025.
S U D A C
SAŠA REŠETAR
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana, po primitku iste. Žalba se podnosi putem ovog suda, nadležnom Županijskom sudu.
DOSTAVITI:
- pun. tužitelja
- pun. tuženika
