REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-1913/2024-63

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji Sanji Lovrić, u pravnoj stvari tužitelja KF, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Krešimiru Sušiloviću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Adriatic osiguranje d.d., OIB: 94472454976, Zagreb, Listopadska 2, zastupanog po odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri d.o.o., Zagreb, radi naknade štete, nakon zaključene glavne javne rasprave održane 8. srpnja 2025. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, dana 23. srpnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku da tužitelju isplati iznos od 1.260,87 eur sa zateznim kamatama tekućim od 30. rujna 2017. pa do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. pa do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi prouzrokovan parnični trošak u iznosu od 1.868,41 eur sa zateznim kamatama tekućim od 23. srpnja 2025. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

III. Odbija se preostali dio zahtjeva tužitelja za naknadu parničnog troška u iznosu od 1.431,54 eur sa zateznim kamatama.

Obrazloženje

1. U tužbi se tvrdi da se dana 28.5.2017., oko 15,45 sati, u Zagrebu, na križanju Zagrebačke ceste i prilaznog kolnika kbr. 136 Zagrebačke ceste, dogodila prometna nezgoda koju je skrivio LF na način da je upravljajući osobnim automobilom reg. oznake [registarska oznaka], na način da je zbog nepoštivanja prometnih propisa, oduzeo prednost prolaska tužitelju koji je upravljao motorom reg. oznaka [registarska oznaka]. Tvrdi se da je osobni automobil [registarska oznaka], kojim je upravljao LF u trenutku nezgode bilo osiguran kod tuženika policom broj [broj police]. Nadalje se tvrdi da je tužitelj u predmetnom štetnom događaju zadobio tjelesne ozljede pobliže opisane u medicinskoj dokumentaciji, te imovinsku štetu u vidu izgubljene zarade. Tužitelj zahtjeva isplatu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje. Nadalje, tvrdi se da je tužitelju bila potrebna tuđa pomoć i njega ukućana za vrijeme dok isti nije mogao samostalno obavljati higijenu, oblačiti se itd., da je tužitelj uslijed ozljeđivanja u predmetnoj prometnoj nezgodi bio na bolovanju, te je primao plaću u umanjenom iznosu.

2. Tužitelj je predložio sudu da presudom naloži tuženiku da plati tužitelju iznos od 22.956,36 kn sa kamatama tekućim na pojedine iznose kako je navedeno u tužbenom zahtjevu, kao i da naloži tuženiku da tužitelju naknadi trošak parničnog postupka sa zakonskom zateznom kamatom od dana presuđenja do isplate.

3. Na ročištu održanom 9.4.2025. (str. 224 spisa) tužitelj je tužbeni zahtjev postavio na način da tužitelj potražuje iznos od 1.260,87 eur sa zateznim kamatama tekućim od 30.9.2017. pa do isplate, te traži trošak sa zateznim kamatama od presuđenja.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da priznaje nastanak štetnog događaja, pasivnu legitimaciju i odgovornost svog osiguranika za nastanak štetnog događaja, ali spori osnov i visinu tužbenog zahtjeva. Navodi da nije sporno da je tužitelj u predmetnom štetnom događaju zadobio tjelesnu ozljedu, ali je sporno da bi ista dovela do trajnog oštećenja njegovog zdravlja. Tuženik spori uzročnu vezu između postavljene dijagnoze natuka D ramena i štetnog događaja jer se uvodi 23 dana nakon nezgode, nema obrade dok je nalaz fizijatra od dana 13.9.2017. uredan. Nadalje, navodi da nalaz FSVK od 12.6.2017. nema izmjere pomaka trupa kralješaka u milimetrima, a to se dešava kad se radi o funkcijski beznačajnom pomaku, odnosno pomaku koji nije značajan i ne dovodi do trajnih posljedica. Obzirom se ne radi o radiološki značajnom pomaku trupa, ne postoji niti radiološki verificirano oštećenje ligamentarnog sustava vratne kralješnice. Tuženik se protivi visini tužbenog zahtjeva navodeći da tužitelj nije zadobio takve ozljede koje bi imale za posljedicu povredu prava osobnosti takve težine koja bi opravdavala dosudu zatražene novčane naknade. Tuženik osporava osnovanost i visinu zahtjeva tužitelja s naslova naknade imovinske štete zbog tuđe pomoći i njege iz razloga jer smatra da mu pomoć druge osobe nije bila potrebna više od 1 sata dnevno kroz 15 dana. Spori osnov i visinu zahtjeva s naslova izgubljene zarade te osporava navode iz dostavljene potvrde od 15.9.2017. jer iz iste nije razvidno koliku je plaću tužitelj primao 6 mjeseci prije štetnog događaja. Tuženik osporava uzročnu vezu između duljine trajanja bolovanja zadobivenih ozljeda i štetnog događaja, jer tužitelj nije niti dostavio izvješća o bolovanju. Nadalje, tuženik osporava i zatraženi tijek zakonskim zateznih kamata u odnosu na neimovinsku štetu. Na ročištu održanom 13.7.2021. tuženik je istaknuo prigovor zastare u odnosu na preinačeni dio tužbenog zahtjeva. Na ročištu održanom dana 10.11.2020. punomoćnik tuženika je u pogledu izgubljene zarade tužitelja naveo da nije sporna visina već da je sporna osnova tog potraživanja odnosno osporava uzročno-posljedičnu vezu između bolovanja i izgubljene zarade.

5. Tuženik je predložio sudu da tužbeni zahtjev tužitelja odbije te ga obveže da tuženiku naknadi parnični trošak sa zateznim kamatama od presuđenja do isplate.

6. U dokaznom postupku sud je proveo medicinsko vještačenje po vještaku dr. Augustu Mijiću, spec. kirurgu (listovi 42 i 43 spisa). Nadalje, sud je izvršio uvid u Potvrdu PU Zagrebačke, II. Postaje prometne policije Zagreb od 17.8.2017. (list 4 spisa), presliku medicinske dokumentacije tužitelja (listovi 5-16, 77, 83-91 i 220 spisa), Potvrdu Mlinar d.o.o. od 15.9.2017. (list 17 spisa), Podatke o plaći tužitelja (listovi 49-58, 69-105 spisa), Potvrdu o izvršenom plaćanju od 30.10.2018. (list 73 spisa) te uvid u Izvješće o privremenoj nesposobnosti/spriječenosti za rad (listovi 106-109 spisa).

7. U pisanom Nalazu i mišljenju od 28.8.2018. (listovi 42 i 43 spisa) vještak dr. August Mijić navodi da je tužitelj u štetnom događaju zadobio natučenje trbuha, trzajnu ozljedu vratne kralješnice, oguljotine ruku i nogu. Trajne posljedice ozljede umanjuju opću, životnu i radnu sposobnost tužitelja za 3% u kojem omjeru su potrebni pojačani napori u svakodnevnom životu i radu. Tzv. primarni strah (koji se javlja za vrijeme neposredne životne ugroženosti) bio je jakog intenziteta i kratkog trajanja. Tzv. sekundarni strah (tj. strah koji se javlja radi tjelesnih ozljeda i brige za ishod liječenja) je u jakom intenzitetu trajao 2 dana, u srednjem 5 dana, a u manjem 15 dana. Kasni strah je trajao 30 dana, a manifestira se zabrinutošću u situacijama prometa. Bol jakog intenziteta je trajala oko 3 dana, srednjeg oko 7 dana, manjeg još oko 30 dana. Zaostale manje boli su trajnog karaktera i kao takve se ubrajaju u pojačane napore. Naruženja nema, radi se o kozmetskom defektu po oguljotini lijeve podlaktice. Tuđa pomoć druge osobe bila je potrebna za vrijeme provedenog liječenja (mirovanje) kod kuće 30 dana po 2 sata dnevno. Tužitelj je morao mirovati i nje mogao raditi za nj uobičajene poslove. Pomoć je bila potrebna za održavanje osobne higijene, pribavljanja hrane i drugih svakodnevnih potreba.

8. Na ročištu održanom 13.7.2021. vještak dr. August Mijić (str. 123 i 124 spisa) je iskazao da ne sumnja u Nalaz FSVK i da je u ocjeni i analizi rendgenske snimke meritoran specijalist radiolog. Nadalje, iskazao je da postoji uzročna veza između natučenja desnog ramena i štetnog događaja, ali po tome nema trajnih posljedica.

9. Na ročištu održanom 8.7.2025. vještak dr. August Mijić (226 i 227 spisa) je iskazao da ukoliko bi se nalaz FSVK izuzeo u ovom predmetu, trajne bi posljedice, s obzirom na utvrđenu kliničku sliku, cijenio 1%. Iskazao je da se na str. 7 spisa nalazi opisani nalaz radiologa i to preslika potpisana od strane spec. radiologa, ne sumnja u taj nalaz, radiolog nije opisao koliki pomak trupova kralježaka nalazi već je samo napisao da postoji instabilitet na dva nivoa i da je ograničena gibivost u području vratne kralježnice. Nadalje, iskazao je da je FSVK indicirana od strane kirurga 6 dana ranije, 8 dana po urađenoj FSVK slici kirurg u svom nalazu opisuje da je urađena FSVK te iz tih razloga može potvrditi da je rađena FSVK, u priloženom nalazu radiologa ista je očitana i potpisana od strane spec. radiologa i taj nalaz prihvaća. Vještak je iskazao da pregledom originalnog očitanog nalaza FSVK i usporedbom sa preslikom na str. 7 spisa može navesti da su isti. Uvid u rendgenske snimke FSVK nije izvršio. Ako se ne isključi FSVK ukupno smanjenje životne aktivnosti tužitelja je 3%, a ako se isključi, onda je 1%. Nadalje, na upit da li je sukladno pravilima struke i znanosti bilo potrebno da tužitelj učini FSVK snimke koje bi eventualno potvrdile ili isključile patološko stanje kao instabilitet, vještak je odgovorio da je FSVK obrada bila indicirana od strane spec. kirurga, što je potvrđeno i na samoj kontroli kirurga poslije urađene FSVK. Nakon što se uradi FSVK i isti pokaže instabilitet, nije potrebno ponoviti FSVK ako je opisan instabilitet. U slučaju većih tegoba, indicirana je obrada tipa magneta vratne kralježnice, CT vratne kralježnice, konzultacija neurokirurga, jer to onda upućuje na ozbiljnije posljedice. Vještak je zaključno izjavio da u cijelosti ostaje kod pisanog nalaza i mišljenja i očitovanja na ročištu.

10. Nalaz i mišljenje medicinskog vještaka dr. Augusta Mijića sud je ocijenio objektivnim, stručnim te danim u skladu sa pravilima znanosti i vještine. Vještak je usmeno na ročištima obrazložio svoj pisani Nalaz i mišljenje te se očitovao u odnosu na sve istaknute primjedbe, a koje usmeno obrazloženje i očitovanje ovaj sud ocjenjuje kao detaljno, jasno i stručno.

11. Ovosudnom presudom posl. br. Pn-2773/17-44 od 2.11.2021. naloženo je tuženiku da tužitelju isplati iznos od 14.456,36 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim na iznos od 593,67 kn od 15.6.2017. pa do isplate, na iznos od 1.543,33 kn od 15.7.2017. pa do isplate, na iznos od 1.581,89 kn od 15.8.2017. pa do isplate, na iznos od 1.237,47 kn od 15.9.2017. pa do isplate, na iznos od 5.000,00 kn od 30.9.2017. pa do isplate, da tužitelju na iznos od 5.000,00 kn plati zatezne kamate tekuće od 30.9.2017. pa do 13.12.2017., da tužitelju na iznos od 4.000,00 kn plati zatezne kamate tekuće od 30.9.2017. pa do 29.10.2018., da tužitelju isplati iznos od 900,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 2.11.2021. pa do isplate te je naloženo tuženiku da tužitelju naknadi prouzrokovan parnični trošak u iznosu od 12.808,12 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 2.11.2021. pa do isplate, odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja u dijelu kojim zahtijeva zatezne kamate na iznos od 900,00 kn od 30.9.2017. pa do 1.11.2021. te je, nadalje, odbijen preostali dio zahtjeva tužitelja za naknadu parničnog troška u iznosu od 2.576,88 kn.

12. Presudom Županijskog suda u Zagrebu posl. br. Gž-269/22-3 od 10.9.2024. ukinuta je naprijed označena prvostupanjska presuda u pobijanom dijelu pod točkom I. izreke za svotu od 5.000,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 30.9.2017. do isplate te daljnju svotu od 4.500,00 kn, kao i u dijelu pod točkom V. izreke i predmet je u tom dijelu vraćen ovom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da će se o troškovima žalbenog postupka odlučiti konačnom odlukom.

13. Temeljem ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja, postavljen kao na ročištu 9.4.2025., osnovan.

14. Predmet ovog parničnog postupka, nakon ukidne odluke suda drugog stupnja, je zahtjev tužitelja za naknadu neimovinske štete iz štetnog događaja od 8.5.2017.

15. Između stranaka nije sporno:

- nastanak štetnog događaja,

- pasivna legitimacija tuženika,

- odgovornost osiguranika tuženika,

- da je tuženik tužitelju na ime naknade neimovinske štete 14.12.2017. isplatio iznos od 5.000,00 kn, a 30.10.2018. iznos od 4.000,00 kn.

16. Između stranaka je sporno:

- visina tužiteljeva potraživanja.

17. U predmetnoj prometnoj nesreći tužitelj je zadobio natučenje trbuha, trzajnu ozljedu vratne kralješnice, oguljotine ruku i nogu, odnosno u ovoj prometnoj nesreći povrijeđeno je tužiteljevo pravo osobnosti i to pravo na tjelesno i duševno zdravlje.

18. Obveza tuženika da tužitelju naknadi štetu utemeljena je na odredbi čl. 11. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15, dalje: ZOO).

19. Sud je prilikom odlučivanja o zahtjevu tužitelja za dosudu pravične novčane naknade na ime neimovinske štete, sukladno odredbi čl. 1100. st. 1. i 2. ZOO, vodio računa o jačini i trajanju povredom izazvanih duševnih boli i straha, te cilju kojemu služi ta naknada.

20. U predmetu nije bilo moguće provesti radiološko vještačenje iz razloga što je tužitelj izjavio da nema RTG funkcijske snimke vratne kralježnice. Međutim, ono što je po mišljenju ovog suda relevantno je činjenica da tužitelj ima izvornik spornog nalaza radiologa, a radi se o Nalazu Doma zdravlja MUP RH od 12.6.2017., preslika kojeg nalaza je na str. 7. spisa, a tužitelj je izvornik tog nalaza predočio medicinskom vještaku na ročištu 8.7.2025. (str. 227 spisa). Nadalje, bitno je reći da je medicinski vještak dr. August Mijić iskazao da je u ocjeni i analizi rendgenske snimke meritoran specijalist radiolog, a iz Nalaza Doma zdravlja MUP RH od 12.6.2017. proizlazi da je isti izradila dr. CF, specijalist radiologije. Nadalje, medicinski vještak je iskazao da ne sumnja u taj nalaz, radiolog nije opisao koliki pomak trupova kralježaka nalazi već je samo napisao da postoji instabilitet na dva nivoa i da je ograničena gibivost u području vratne kralježnice. Nadalje, iskazao je da je FSVK indicirana od strane kirurga 6 dana ranije, 8 dana po urađenoj FSVK slici kirurg u svom nalazu opisuje da je urađena FSVK te iz tih razloga može potvrditi da je rađena FSVK, u priloženom nalazu radiologa ista je očitana i potpisana od strane spec. radiologa i taj nalaz prihvaća. Ujedno se ističe da se radi o nalazu iz 2017. te nije neuobičajeno što tužitelj nema rendgenske snimke, obzirom na protek vremena. Nadalje, iz dopisa Doma zdravlja MUP RH od 11.2.2025., s prilogom (str. 218-220 spisa), proizlazi da je tužitelj u toj ustanovi 12.6.2017. učinio RTG FSVK, što dodatno potvrđuje vjerodostojnost nalaza koji je tužitelj dostavio uz tužbu, a kao što je već navedeno, na ročištu 8.7.2025. predočio je izvornik istog. S druge strane, tuženik nije dokazao da se radi o nevjerodostojnom dokazu. Stoga po mišljenju ovog suda nema razloga zbog kojeg bi se taj Nalaz isključio iz vještačenja, te nema razloga zbog kojeg bi se tužitelju smanjenje životne aktivnosti utvrdilo od 1%, umjesto 3% kako je utvrđeno provedenim medicinskim vještačenjem u ovom postupku, a temeljem medicinske dokumentacije (koja uključuje i taj nalaz) i pregleda tužitelja.

21. Kako je nakon provedenog medicinskog vještačenja utvrđeno da trajne posljedice ozljede umanjuju opću, životnu i radnu sposobnost tužitelja za 3% u kojem omjeru su potrebni pojačani napori u svakodnevnom životu i radu, da je tzv. primarni strah (koji se javlja za vrijeme neposredne životne ugroženosti) bio jakog intenziteta i kratkog trajanja, tzv. sekundarni strah (tj. strah koji se javlja radi tjelesnih ozljeda i brige za ishod liječenja) je u jakom intenzitetu trajao 2 dana, u srednjem 5 dana, a u manjem 15 dana, kasni strah je trajao 30 dana, a manifestira se zabrinutošću u situacijama prometa, bol jakog intenziteta je trajala oko 3 dana, srednjeg oko 7 dana, manjeg još oko 30 dana, a zaostale manje boli su trajnog karaktera i kao takve se ubrajaju u pojačane napore, sud smatra da pravičnu novčanu naknadu predstavlja iznos od 2.455,38 eur.

22. Uzimajući u obzir sve naprijed navedeno, sud je, temeljem odredbe čl. 1045. st. 1., čl. 1046. i čl. 1100. ZOO, naložio tuženiku da tužitelju, na ime naknade neimovinske štete isplati daljnji iznos od 1.260,87 eur (2.455,38 kn - plaćeni iznos od 1.194,51 eur / 9.000,00 kn = 1.260,87 eur sa zateznim kamatama tekućim od 30.9.2017. (slijedeći dan od dana podnošenja tužbe) pa do isplate.

23. Pri tome treba istaknuti da je tijek zateznih kamata na pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete sud odredio sukladno odredbi čl. 1103. ZOO, a koji članak određuje da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga.

24. Stoga je sud odlučio kao u izreci ove presude pod I.

25. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP, uz primjenu Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, br. 138/23, dalje: Tarifa).

26. Trošak tužitelja u ukupnom iznosu od 2.664,74 eur odnosi se na:

- trošak sastava tužbe u iznosu od 200,00 eur (Tbr. 7. st. 1. Tarife),

- trošak sastava podneska od 21.11.2017. u iznosu od 200,00 eur (Tbr. 8. st. 1. Tarife – očitovanje na navode odgovora na tužbu),

- trošak zastupanja tužitelja po punomoćniku na ročištu 5.6.2018. u iznosu od 200,00 eur (Tbr. 9. st. 1. Tarife),

- trošak sastava podneska od 10.7.2018. u iznosu od 50,00 eur (Tbr. 8. st. 4. Tarife),

- trošak sastava podneska od 18.9.2018. u iznosu od 200,00 eur (Tbr. 8. st. 1. Tarife – očitovanje na nalaz vještaka),

- trošak zastupanja tužitelja po punomoćniku na ročištu 13.11.2019. u iznosu od 200,00 eur (Tbr. 9. st. 1. Tarife),

- trošak sastava podneska od 5.2.2020. u iznosu od 50,00 eur (Tbr. 8. st. 4. Tarife),

- trošak zastupanja tužitelja po punomoćniku na ročištu 11.10.2020. u iznosu od 200,00 eur (Tbr. 9. st. 1. Tarife),

- trošak zastupanja tužitelja po punomoćniku na ročištu 13.7.2021. u iznosu od 200,00 eur (Tbr. 9. st. 1. Tarife),

- trošak zastupanja tužitelja po punomoćniku na ročištu 16.9.2021. u iznosu od 200,00 eur (Tbr. 9. st. 1. Tarife),

- trošak zastupanja tužitelja po punomoćniku na ročištu 8.7.2025. u iznosu od 200,00 eur (Tbr. 9. st. 1. Tarife),

- PDV od 475,00 eur

- trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 145,99 eur,

- pristojbu za tužbu u iznosu od 76,92 eur i

- pristojbu za presudu u iznosu od 66,83 eur.

27. Sud tužitelju nije priznao trošak zastupanja po punomoćniku na ročištu 8.4.2025. obzirom da toga dana nije održano ročište (ročište je održano 9.4.2025.), a sud je dužan voditi računa o odredbi čl. 2. st. 1. i čl. 164. st. 1. ZPP.

28. Kako je tuženik tužitelju na ime naknade parničnog troška isplatio iznos od 796,33 eur (str. 224 spisa), tužitelju pripada parnični trošak u iznosu od 1.868,41 eur (2.664,74 eur - 796,33 eur = 1.868,41 eur).

29. Sud je odbio preostali dio zahtjeva tužitelja za naknadu parničnog troška u iznosu od 1.431,54 eur sa zateznim kamatama (zahtjevan trošak u iznosu od 3.299,95 eur – trošak u iznosu od 1.868,41 eur = 1.431,54 eur).

30. Pri tome je sud odlučujući o troškovima postupka vodio računa da je vrijednost predmeta spora od podnošenja tužbe pa do 12.7.2021. iznosila 3.046,83 eur, od 13.7.2021. do 8.4.2025. iznosila je 2.038,14 eur, a od 9.4.2025. iznosila je 1.260,87 eur.

31. Odluka o kamatama na troškove parničnog postupka sukladna je čl. 151. st. 3. ZPP.

32. Stoga je sud odlučio kao u izreci ove presude pod II. i III.

U Zagrebu 23. srpnja 2025.

Sutkinja

Sanja Lovrić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo podnijeti žalbu Županijskom sudu, u roku od 15 dana, računajući od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda.

Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 335. st. 9. ZPP).

Dostaviti:

1. pun. tužitelja

2. pun. tuženika