REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Posl. broj: Pn-416/2016-63

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu tog suda Andrei Krstanović Čada kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja FS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Ivani Sury, odvjetnici u Zagrebu, protiv 1. tuženika Grada Zagreba, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937, zastupanog po punomoćniku Damiru Metelku, odvjetniku iz OD Metelko, Knežević & partneri u Zagrebu, i 2. tuženika Zagrebački holding d.o.o., Podružnica Zagrebačke ceste, Zagreb, Donje Svetice 48, OIB: 85584865987, zastupanog po punomoćniku Tihomiru Rubeši, odvjetniku u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 2. srpnja.2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja, punomoćnika 1. tuženika i punomoćnika 2. tuženika, dana 23. srpnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se 1. tuženiku Gradu Zagrebu, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937 i 2. tuženiku Zagrebačkom holdingu d.o.o., Podružnica Zagrebačke ceste, Zagreb, Donje Svetice 48, OIB: 85584865987, da solidarno isplate tužitelju FS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s osnova naknade imovinske štete iznos od 1.858,12 eur, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 9. veljače 2016. pa do isplate, po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, postotna poena za razdoblje do 31. prosinca 2022., za razdoblje od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se 1. tuženiku Gradu Zagrebu, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937 i 2. tuženiku Zagrebačkom holdingu d.o.o., Podružnica Zagrebačke ceste, Zagreb, Donje Svetice 48, OIB: 85584865987, da solidarno isplate tužitelju FS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s osnova naknade neimovinske štete i imovinske štete s osnova tuđe pomoći i njege iznos od 1.640,00 eur, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 9. veljače 2016. pa do isplate, po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena za razdoblje do 31. prosinca 2022., za razdoblje od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

III. Nalaže se 1. i 2. tuženiku da naknade tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 3.990,41 eur, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 23. srpnja 2025. pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

IV. Odbija se tužitelj s dijelom tužbenog zahtjeva preko dosuđenih 3.498,12 eur do utuženih 3.875,51 eur (za iznos od 377,39 eur), kao neosnovanim.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je dana 4.2.2013. u [adresa] zbog zaleđenog kolnika stradao u prometnoj nezgodi kao vozač osobnog vozila reg. oznake [registarska oznaka]. Nezgoda se dogodila na način da je tužitelj upravljao osobnim vozilom niz Cvjetnu ulicu, te je u zavoju pokušao skrenuti u desno, no zbog zaleđenosti kolnika izgubio je kontrolu nad vozilom. Vozilo je tako sletjelo sa ceste i udarilo u ogradu na k.br. 2. Stoga tužitelj konačno specificiranim tužbenim zahtjevom (podnesak od 22.9.2023.) potražuje solidarno od 1.-2. tuženika:

- za imovinsku štetu na vozilu

1.924,48 eur

- za neimovinsku štetu zbog zadobivenih ozljeda i za imovinsku štetu s osnova tuđe pomoći i njege

1.951,03 eur

Ukupno:

3.875,51 eur

sve zajedno sa zakonskom zateznom kamatom, uz naknadu parničnog troška.

2. U odgovoru na tužbu 1. tuženik ističe prigovor promašene pasivne legitimacije, poriče postojanje štetnog događaja i odgovornost, te ističe prigovor isključive krivnje tužitelja za nastanak štetnog događaja. Protivi se osnovu i visini tužbenog zahtjeva.

3. 2. tuženik u odgovoru na tužbu također, osporava nastanak štetnog događaja i odgovornost, te ističe i prigovor prekluzije. Stoga se protivi osnovu i visini zahtjeva u cijelosti.

4. Sud je u dokaznom postupku saslušao tužitelja osobno kao stranku u svrhu dokazivanja, proveo očevid na licu mjesta sa prometnim vještakom dipl. ing. Srećkom Hlišćem, prometno vještačenje po istom vještaku, dopunski saslušao vještaka, proveo medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku kirurgu dr. Žarku Rašiću, dopunski saslušao vještaka, te izvršio uvid u zapisnik o očevidu od 27.2.2013. (list 4-7 spisa), optužni prijedlog (list 8-11 spisa), dokumentaciju iz prekršajnog spisa (list 12-14 spisa), prijedlog za nagodbu od 1.2.2016. (list 15-16 spisa), sudsku praksu (list 24-44 spisa), dnevnik baze zimske službe 2. tuženika (list 50-55 spisa), policu osiguranja (list 58 spisa), potvrdu liječnika opće prakse od 5.5.2022. (list 159 spisa), dopis DHMZ-a od 12.6.2025. (list 221-225 spisa) i cjelokupnu medicinsku dokumentaciju tužitelja.

5. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno sud je sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22-dalje ZPP) utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja djelomično osnovan.

6. Kako iz navoda tužbe, te odgovora na tužbu, proizlazi da je među strankama sve sporno. Pri tome valja reći da je ovosudni spis br. Pn-419/2016 spojen na ovaj spis radi vođenja jedinstvenog postupka, budući se radi o istom štetnom događaju, s time da je u ovom predmetu utužena imovinska šteta na vozilu, a u predmetu Pn-419/2016 neimovinska šteta i imovinska šteta s osnova tuđe pomoći i njege.

7. U prvom redu, u odnosu na prigovor prekluzije, valja reći da isti prigovor nije osnovan, budući je tužba sukladno odredbi čl. 230. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05, 41/08 i 125/11-dalje ZOO) podnesena u roku od 3 godine otkad je oštećenik doznao za štetu i osobu koja je štetu učinila. Kako se štetni događaj dogodio 4.2.2013., a tužba je podnesena sudu 3.2.2016., ista je podnesena u zakonskom roku.

8. Čl. 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine" br. 26/03, 82/04, 110/04, 178/04, 38/09, 79/09, 49/11 i 144/12) određen je, između ostalog, način obavljanja komunalnog gospodarstva tj. komunalnih djelatnosti, a naročito pružanje komunalnih usluga od interesa za fizičke i pravne osobe, te financiranje građenja i održavanje objekata i uređaja komunalne infrastrukture kao cjelovitog sustava na području općina, gradova i Grada Zagreba (jedinice lokalne samouprave) kao i županija kada je to određeno ovim Zakonom. Čl. 2. Zakona propisano je da se komunalne djelatnosti obavljaju kao javna služba, a da se jedinice lokalne samouprave, te pravne i fizičke osobe koje obavljaju komunalne djelatnosti obvezuju na temelju Zakona i posebnih propisa osigurati trajno i kvalitetno obavljanje komunalnih djelatnosti, osigurati održavanje komunalnih objekata i uređaja u stanju funkcionalne sposobnosti, osigurati obavljanje komunalnih djelatnosti na načelima održivog razvoja, te osigurati javnost rada. Čl. 3. Zakona utvrđeno je da su komunalne djelatnosti, između ostalih, održavanje javnih površina i održavanje nerazvrstanih cesta. Pod održavanjem javnih površina naročito se razumijeva održavanje pješačkih staza, pješačkih zona i javnih prometnih površina. U čl. 4. Zakona određen je način obavljanja komunalnih djelatnosti, odnosno da komunalne djelatnosti mogu obavljati: trgovačko društvo koje osniva jedinica lokalne samouprave, javna ustanova koju osniva jedinica lokalne samouprave, služba - vlastiti pogon koju osniva jedinica lokalne samouprave, pravna i fizička osoba na temelju ugovora o koncesiji i pravna i fizička osoba na temelju ugovora o povjeravanju komunalnih poslova. Sredstava za obavljanje komunalnih djelatnosti osiguravaju se, između ostalih, iz proračuna jedinice lokalne samouprave (čl. 19.), a komunalna je naknada prihod proračuna jedinice lokalne samouprave (čl. 22.). Sredstva komunalne naknade pak, namijenjena su financiranju održavanja javnih površina, održavanju nerazvrstanih cesta i dr.

9. Odredbama pak, čl. 135. i čl. 140. Odluke o komunalnom redu (Sl. glasnik Grada Zagreba br. 20/2005 i 5/2008) propisano je da se led s javnoprometnih površina, uklanja čim nastane, a radi sprečavanja nastanka leda i sprečavanja nastanka klizanja posipava se s odgovarajućim materijalom. Nadzor nad provedbom ove odluke provodi komunalno redarstvo sukladno čl. 145. Odluke.

10. Kako je 1. tuženik upravo jedinica lokalne samouprave na čijem je području nastupio štetni događaj ([adresa]), isti je pasivno legitimiran u ovom postupku. S druge strane, pasivno je legitimiran i 2. tuženik na kojeg je 1. tuženik prenio obveze uklanjanja snijega i leda.

11. Iz zapisnika o očevidu od 27.2.2013. (list 4-7 spisa) proizlazi da je u vrijeme očevida na licu mjesta dana 4.2.2013. u 07:26 sati kolnik [adresa] u [adresa] bio: hrapav, valovit, slab, zaleđen, neposut i klizav.

12. Iz pravomoćne presude Prekršajnog suda u Sesvetama br. Pp 3 P-895-13 od 1.7.2013. (list 14-15 spisa) razvidno je da je istom presudom okrivlj. FS oslobođen optužbe da bi počinio prekršaj iz čl. 51. st. 5. u svezi sa čl. 293. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, jer je u postupku utvrđeno da do nezgode nije došlo zbog neprilagođene brzine kretanja okrivljenika, već zbog zaleđenog neposutog, klizavog kolnika.

13. Iz dnevnika baze zimske službe (list 50-55 spisa) proizlazi da je dana 4.2.2013. u 07:50 sati izdan interni nalog za posipavanje Cvjetne ulice, te da se počelo sa posipavanjem u 08:15 sati, dok je noć prije 2. tuženik izašao na teren u 21:35 sati i vratio se u 05:30 sati, ali nije razvidno u koje je vrijeme 2. tuženik bio na dionici gdje se dogodio štetni događaj.

14. Iz potvrde Državnog hidrometeorološkog zavoda od 12.6.2025. (list 221-225 spisa) proizlazi da je dana 4.2.2013. površina tla bila smrznuta, te da je na području [adresa] dan ranije 3.2.2013. palo 20,00 mm oborina i da je bilo mraza na tlu, kao i da je minimalna dnevna temperatura zraka bila -3,9 °C, dok je u 07:00 sati bilo 0,0 °C.

15. Tužitelj saslušan kao stranka u svom iskazu u bitnom istaknuo da je kritične zgode oko 07:00 sati išao na posao, te da se kretao svojim osobnim vozilom Cvjetnom ulicom u kojoj stanuje u smjeru grada nizbrdo. U naravi radi se o opasnoj cesti, tako da se uvijek on po njoj vozi polako, pogotovo zimi. Sjeća se da se da je bilo leda na cesti, a zbog čega je u jednom trenutku izgubio kontrolu nad vozilom i završio u ogradi. Hitna pomoć ga je odvela u KB Dubrava gdje mu je iniciran Schantzov ovratnik. Tuđu pomoć i njegu nakon nezgode pružala mu je supruga. Sud je prihvatio iskaz tužitelja, kao životan i logičan.

16. Na očevidu na licu mjesta dana 4.6.2020. tužitelj je pokazao smjer svoga kretanja i mjesto štetnog događaja, te je sud utvrdio da se tužitelj kritične zgode kretao nizbrdo Cvjetnom ulicom u pravcu raskrižja sa Bistričkom ulicom, te sa osobnim vozilom završio u ogradi napuštenog noćnog kluba na desnom oštrom zavoju Cvjetne ulice.

17. Iz nalaza prometnog vještaka dipl. ing. Srećka Hlišća od 30.6.2020. utvrđeno je da se štetni događaj dogodio u [adresa] dana 4.2.2013. oko 07:00 sati, da je stanje kolnika bilo: asfalt, hrapav, valovit, slab, zaleđen, neposut, klizavo, pad, u nagibu 8-14 %, širine 3,4 m, dvosmjeran, bez pješačkog nogostupa, ulazak u nepregledan desni zavoj, opće ograničenje brzine 50 km/h. Iz zapisnika o očevidu proizlazi da je na osobnom vozilu u štetnom događaju došlo do oštećenja prednjeg branika, prednjeg veznog lima, ukrasne maske, poklopca motora, lijevog putnog svjetla i pokazivača smjera, te prednjeg lijevog blatobrana, dok fotografije policijskog očevida pokazuju dublje zasjecajuće oštećenje prednjeg lijevog dijela motornog prostora, a koje je moralo dovesti do oštećenja dijelova unutar prostora motora. Mišljenje je vještaka da je tužitelj upravljao osobnim vozilom većom strminom kolnika Cvjetne ulice u Paruževini, a kada je zbog poledice njegovo osobno vozilo ulaskom u sve oštriji desni zavoj proklizalo i nastavkom zadržavanjem tangencijalne putanje naletjelo prednjim više lijevim dijelom na nasuprotno zavoju položenu betonsko-zidanu-metalnu dvorišnu ogradu. Kojom je brzinom osobno vozilo silazilo niz strminu kolnika i kada je počelo njegovo nekontrolirano kretanje nije bilo moguće utvrditi, jer za to na zaleđenoj površini kolnika nisu ostali vidljivi materijalni tragovi, bilo kočenja ili zanošenja. Naletna brzina vozila na ogradu iznosila je oko 15 km/h. Kako nije poznata stvarna klizavost asfaltirane površine, to brzina na nizbrdici nije morala znatnije odstupati od naletne brzine na ogradu, ali tom brzinom nije bilo moguće izvesti kontrolirano skretanje ulaskom u zavoj. Kod brzina od 15 km/h moguće je na mokrom kolniku i većoj nizbrdici s pritisnutom pedalom radne kočnice zaustaviti vozilo na putu od oko 1,8 m, pa se nastanak nesreće može povezati s pojačanom klizavošću kolnika na većoj nizbrdici, a na kojoj tužitelj kočenjem nije uspio zadržati vozilo, ali bi to mogao da je kolnik posipavanjem bio održavan mokrim. Na vozilu tužitelja reg. oznake [registarska oznaka], marke Mazda 323 1.3i/1999. godina proizvodnje, u štetnom događaju nastupila je totalna šteta. Vrijednost vozila iznosila je 20.000,00 kn, ostaci vozila su vrijedili 6.000,00 kn, te je zadržavanjem ostataka visina štete iznosila 14.000,00 kn.

18. U svom dopunskom očitovanju na ročištu od 13.4.2022. povodom prigovora tužitelja da je vrijednost vozila prenisko ocijenjena vještak je naveo da je procjena vrijednosti vozila obavljena temeljem empirijskih pokazatelja, a u odnosu na novonabavnu cijenu vozila u vrijeme štetnog događaja. Vještak dozvoljava da bi bolje očuvano vozilo doista moglo vrijediti 2.000,00 ili 3.000,00 kn više od onoga što je on naveo, no on je procjenu vrijednosti utvrdio na temelju dostupnih podataka, jer vozilo osobno nije mogao pregledati. U odnosu na prigovor 1. tuženika istaknuo je da je u konkretnom slučaju na osobnom vozilu tužitelja nastala totalna šteta, budući ista nastaje kada su troškovi popravka veći od 75 % vrijednosti vozila, pa je, dakle, granica totalne štete u konkretnom slučaju 15.000,00 kn. Karakteristike oštećenja osobnog vozila tužitelja su takve da su oštećenja u svojoj cjelini mogla nastati prilikom naleta na dvorišnu ogradu i nema elemenata za zaključivanje da bi navedeni dijelovi bili ili mogli biti oštećeni prije predmetnog štetnog događaja, niti se u zapisniku o očevidu navodi takva mogućnost. Što se tiče utvrđenja vrijednosti ostataka vozila radi se o procjeni, te ne postoje objektivni kriteriji koji mjere vrijednost ostataka. Koliko bi iznosila stvarna vrijednost vozila da je vidljiva stvarna kilometraža vještak nije naveo u nalazu, jer ista nije poznata, ali bi to odstupanje moglo biti oko 10 %. U zapisniku o očevidu je konstatirano da nije poznata stvarna klizavost asfaltirane površine, te je on mogao analizirati jedino utjecaj stanja površine kolnika u odnosu na okolnost pojačanog nagiba. Osobno vozilo tužitelja nije sletjelo s kolnika klasičnim zanošenjem u desnom zavoju tako da je proklizavalo lijevim bokom u lijevu stranu već je zadržalo tangencijalnu putanju zavoja u kojeg je ulazilo. Navedeno pokazuje da je postojao odnos između stanja površine kolnika i brzine kretanja tužitelja na način da je s pritisnutom papučicom radne kočnice vozilo nastavilo svoju tangencijalnu putanju, te nije bilo u lijevom bočnom zanošenju. Da je došlo do lijevog bočnog zanošenja tada bi se moglo reći da je brzina kretanja tužitelja bila uzrokom nastanka predmetne nesreće. Sama hrapavost kolnika nužno ne smanjuje prianjanje kolnika u smislu klizavosti. Na navedeni način vještak se argumentirano očitovao na sve primjedbe stranaka na nalaz, te je stoga sud u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje prometnog vještaka, kao stručan i objektivan.

19. Stoga cijeneći prvenstveno nalaz prometnog vještaka dipl. ing. Srećka Hlišća i materijalne dokaze u spisu sud smatra utvrđenim:

- da je kolnik [adresa] u [adresa] kritične zgode bio zaleđen;

- da se tužitelj, a prema oštećenjima na njegovom osobnom vozilu, prije ulaska osobnim vozilom u zavoj kretao brzinom od najviše cca 15 km/h (nalaz prometnog vještaka), što je više nego primjerena brzina za kretanje vozila u zimskim uvjetima;

- da osobno vozilo tužitelja ulaskom u desni zavoj kritične zgode nije proklizavalo lijevim bokom u lijevu stranu već je zadržavalo tangencijalnu putanju zavoja u kojeg je ulazilo, što potvrđuje da brzina kretanja tužitelja nije bila uzrok nastanka prometne nesreće (dopunsko očitovanje vještaka sa ročišta od 13.4.2022.)

20. Stoga je mišljenje suda da tužitelj ničim nije doprinio nastanku štetnog događaja, pa na njegovoj strani nema nikakve krivnje za isti. Naime, do štete je u konkretnom slučaju došlo isključivo zbog zaleđenog, neposutog, klizavog kolnika, a kako to jasno proizlazi i iz zapisnika o očevidu od 27.2.2013. i pravomoćne presude Prekršajnog suda u Sesvetama br. Pp 3 P-895-13 od 1.7.2013. S druge strane 2. tuženik u postupku sukladno odredbi čl. 219. st. 1. ZPP-a nije dokazao da je u konkretnom slučaju kolnik na licu mjesta u vrijeme štetnog događaja bio posipavan, jer to nije razvidno iz dostavljenog dnevnika baze zimske službe, a iz utvrđenog činjeničnog stanja proizlazi upravo suprotno.

21. Sukladno naprijed navedenom 1. i 2. tuženik su temeljem odredbe čl. 1085. st. 1. ZOO-a, a u vezi sa odredbama čl. 1045., 1049. i 1084. ZOO-a dužni tužitelju i naknaditi štetu. Obveza tuženika je sukladno odredbi čl. 1107. st. 1. ZOO-a solidarna.

22. Nadalje na temelju medicinske dokumentacije koja prileži spisu, a radi utvrđenja visine neimovinske štete kod tužitelja i imovinske štete s osnova tuđe pomoći i njege, u postupku je provedeno i medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku kirurgu dr. Žarku Rašiću, a koje vještačenje sud u cijelosti prihvaća, jer je stručno i objektivno. Iz nalaza liječnika vještaka od 10.6.2023. proizlazi da je tužitelj u štetnom događaju zadobio istegnuće mišića vrata i natučenje desnog ramena. Iz liječničke potvrde od 5.5.2022. utvrđeno je da tužitelj do 4.2.2013. nije imao prometnu nezgodu. Liječenje tužitelja završeno je mjesec dana nakon štetnog događaja tj. oko 4.3.2013.

23. Od zadobivenih ozljeda tužitelj je trpio fizičke bolove jakog intenziteta 1 dan, srednjeg intenziteta 4 dana, a manjeg intenziteta 20 dana. Tužitelj je pretrpio i primarni strah jakog intenziteta i kratkog trajanja. U daljnjem tijeku liječenja postojao je sekundarni strah jačeg intenziteta u trajanju od 2 dana, srednjeg intenziteta 5 dana, a manjeg intenziteta u trajanju od 14 dana. Životna aktivnost kod tužitelja nije smanjena. Tužitelju je bila potrebna tuđa pomoć i njega u trajanju od 2 sata dnevno kroz 14 dana i 1 sat dnevno kroz 7 dana, dakle ukupno 35 sati.

24. Budući su 1.-2. tuženik imali prigovore na nalaz vještaka, sud je saslušao vještaka na ročištu od 15.2.2024. Tom prilikom vještak je na ročištu izvršio uvid u cjelokupni zdravstveni karton tužitelja za razdoblje od 30.3.2009. do 5.5.2022., te istaknuo da u zdravstvenom kartonu postoji podatak da je tužitelj 2013. imao ozljedu vratnog segmenta kralježnice. Prije štetnog događaja od 2009. do 2013. nema podataka o tegobama vezanim za vratnu kralježnicu, a takvih podataka nema niti u periodu nakon štetnog događaja. Navedeno potvrđuje i potvrda liječnika opće prakse od 5.5.2022. Ocjenu fizičkih bolova, straha i tuđe pomoći dao je sukladno medicinskoj dokumentaciji, težini ozljeđivanja, načinu liječenja i kliničkom pregledu tužitelja. Predmetni štetni događaj nije doveo do smanjene životne aktivnosti, pa niti eventualne degenerativne promjene kod tužitelja nemaju utjecaja na njegovu ocjenu fizičkih bolova, straha i tuđe pomoći. Na navedeni način po mišljenju suda vještak se argumentirano očitovao na sve prigovore tuženika.

25. Stoga sud smatra, a imajući u vidu karakter ozljeda i životnu dob tužitelja (rođen je 1957.), da tužitelju, sukladno odredbi čl. 1100. ZOO-a, te izmijenjenu sudsku praksu o visini naknade neimovinske štete na način da se naknada u odnosu na dosadašnje kriterije Vrhovnog suda RH povećala za 50 % (2. sjednica građanskog odjela Vrhovnog suda RH od 5.3.2020. i 15.6.2020. SU-IV-47/2020), pripada pravična novčana naknada kako slijedi:

- za pretrpljene fizičke boli iznos od 800,00 eur;

- za pretrpljeni strah iznos od 700,00 eur;

- za tuđu pomoć i njegu, sukladno odredbi čl. 1095. st. 1. ZOO-a, a na temelju netto cijene od 4,00 eur po jednom satu tuđe pomoći i njege koju je tužitelju pružala supruga, za 35 sati, iznos od 140,00 eur.

26. Dakle, tužitelju je po svim osnovama neimovinske i imovinske štete dosuđeno kako slijedi:

- za imovinsku štetu na vozilu prema nalazu prometnog vještaka iznos od 1.858,12 eur (14.000,00 kn),

- za neimovinsku štetu i imovinsku štetu s osnova tuđe pomoći i njege iznos od 1.640,00 eur,

ili ukupno iznos od 3.498,12 eur, dok je s preostalim dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 377,39 eur tužitelja valjalo odbiti.

27. Tužitelju je na dosuđeni iznos imovinske štete i neimovinske štete zakonska zatezna kamata priznata od 9.2.2016. pa do isplate. Naime, sukladno odredbi čl. 1086. ZOO-a obveza naknade imovinske štete smatra se dospjelom od trenutka nastanke štete, dok sukladno odredbi čl. 1103. ZOO-a obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Kako iz nalaza liječnika vještaka proizlazi da je liječenje tužitelja bilo završeno još 4.3.2013., a tužba je podnesena sudu 3.2.2016., sud je tužitelju na ukupni iznos štete dosudio zakonsku zateznu kamatu od 9.2.2016. pa do isplate, jer je obveza naknade štete svakako dospjela nakon utuženja, odnosno 9.2.2016.

28. Kamatna stopa određena je po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena za razdoblje do 31. prosinca 2022., koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka prema čl. 29. st. 2. i st. 8. Zakona o obveznim odnosima, za razdoblje od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sukladno čl. 2. Zakona o izmjeni ZOO-a ("Narodne novine" br. 114/22) i Uredbi o izmjeni ZOO-a ("Narodne novine" br. 156/22), a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sukladno Zakonu o izmjenama i dopunama ZOO-a (''Narodne novine'' br. 155/23).

29. Odluka o trošku tužitelja temelji se na odredbi čl. 154. st. 5. ZPP-a i čl. 155. ZPP- a, te čl. 151. st. 3. ZPP-a. Tužitelju su priznati troškovi zastupanja po punomoćniku sukladno vrijednosti predmeta spora (3.875,51 eur) i važećoj OT, i to za:

- prije spajanja spisa: za sastav 2 tužbe od po 200,00 eur i pristupa na ročište od 12.9.2016. od 100,00 eur (50 %), ili ukupno 500,00 eur;

- nakon spajanja spisa: za pristup na 6 ročišta od 9.11.2016., 13.2.2020., 4.6.2020. (očevid), 13.4.2022., 15.2.2024. i 2.7.2025. i sastava 3 podneska od 26.3.2020., 28.7.2020. i 22.9.2023. od po 200,00 eur, te sastava 4 podneska od 9.3.2021., 10.5.2022., 17.11.2023. i 17.6.2025. i pristupa na 3 ročišta od 20.1.2022., 13.6.2024. i 17.3.2025. od po 50,00 eur (25 %), ili ukupno 2.150,00 eur;

- ili sveukupno 2,650,00 eur. Na ovaj iznos pribrojen je PDV od 25 % od 662,50 eur, ili ukupno 3.312,50 eur.

30. Tužitelju je priznat i trošak predujma za prometno vještačenje od 397,87 eur, trošak predujma za medicinsko vještačenje od 199,08 eur, te sudska pristojba na presudu od 80,96 eur, ili sveukupno 3.990,41 eur.

31. Sud nije priznao tužitelju zatražene troškove sastava prijedloga za nagodbu, budući isti nisu bili sastavni dio ovog postupka, kao niti trošak sastava podnesaka kojima se požuruje postupanje suda, jer se ne radi o nužnom trošku.

U Zagrebu 23. srpnja 2025.

Sudac:

Andrea Krstanović Čada

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe županijskom sudu u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi putem ovog suda pisano u 4 primjerka.

dna: punomoćniku tužitelja

punomoćniku 1. tuženika

punomoćniku 2. tuženika