Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj: Gž-1155/2022-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

i

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sudaca Ksenije Dimec, kao predsjednice vijeća, Ive Smokvina Dadasović kao sutkinje izvjestiteljice i Larise Gačanin kao članice vijeća u pravnoj stvari tužitelja OI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po Mariji Budimir, odvjetnici iz Pule, protiv tužene TI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po Vladi Vladiki, odvjetniku iz Rijeke, radi izdavanja tabularne isprave i uknjižbe prava vlasništva, o dlučujući o žalbi tužene protiv presude Općinskog suda u Puli-Pola pod posl. br. P-205/2020 od 17. svibnja 2022., na sjednici vijeća održanoj 23. srpnja 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužene kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Puli-Pola pod posl. br. P-205/2020 od 17. svibnja 2022. u toč. I) izreke.

r i j e š i o  j e

I. Prihvaća se žalba tužene i ukida se odluka o parničnom trošku sadržana u toč. II) izreke pobijene presude Općinskog suda u Puli- Pola pod posl. br. P-205/2020 od 17. svibnja 2022. i predmet se u tom dijelu vraća istom sudu na ponovni postupak.

II. Odbija se zahtjev tužene za naknadom troška žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom u točci I) izreke naloženo je tuženoj da tužitelju izda tabularnu ispravu temeljem koje će tužitelj upisati pravo vlasništva na svoje ime na nekretnini označenoj kao kč. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a što da će u protivnom zamijeniti ova presuda, dok je toč. II) izreke naloženo tuženoj da tužitelju naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 49.687,50 kn zajedno sa zateznom kamatom koja teče od presuđenja do isplate.

2. Protiv citirane presude žalbu podnosi tužena zbog svih žalbenih razloga navedenih u čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ( NN 53/91, 91/92, 111/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22, dalje: ZPP-a), te predlaže preinačiti pobijanu odluku, odnosno podredno ukinuti i vratiti na ponovno suđenje.

3. U žalbi tužena u bitnom navodi da toč. VIII. nagodbe koja je sklopljena 11.04.2019. u predmetu Općinskog suda u Puli pod posl. br. P Ob-356/18 predstavlja nedopušteno raspolaganje jer da je isto suprotno moralu, pravnim propisima i Ustavu RH. Navodi da je za stjecanje prava vlasništva nekretnine, odnosno upis tog prava u zemljišnu knjigu potrebno postojanje pravne osnove na temelju koje se stječe vlasništvo. Navodi da je upisani zk vlasnik predmetne nekretnine prije pokretanja parničnog postupka iz kojeg potječe nagodba bio RI koji da je tu nekretninu stekao darovnim ugovorom sklopljenim sa OI, pa da se predmetnom nagodbom izigravaju učinci važećeg darovanog ugovora između OI i RI. Navodi da je nositelj založnog prava na stanu LI, Erste banka d.d., a ne tužena, pa da ista i ne može izdati tabularnu ispravu kojom bi se brisalo navedeno založno pravo slijedom čega da je i u tom dijelu sudska nagodba neprovediva jer je obveza nemoguća. Navodi da je odmah po sklapanju nagodbe zatražila od Erste banke d.d. stambeni kredit za otplatu stambenog kredita [broj kredita], međutim da zbog niskih prihoda nije bila kreditno sposobna, pa da je takva činidba objektivno nemoguća. Navodi i da u konkretnom slučaju tužitelj nema pravni interes za vođenjem predmetne parnice radi izdavanja tabularne isprave jer da je sudskom nagodbom koja je izjednačena sa pravomoćnom sudskom presudom naloženo tuženoj da u slučaju neispunjena izda tužitelju tabularnu ispravu zbog čega da je tužbu trebalo odbaciti. Osporava i odluku o trošku jer da je još u odgovoru na tužbu osporila označenu vrijednost predmeta spora od 750.000,00 kn, a o čemu da prvostupanjski sud nije odlučio.

4. Odgovor na žalbu nije podnijet.

5. Žalba je djelomično osnovana.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za izdavanjem tabularne isprave za upis prava vlasništva na nekretnini označenoj kao kč. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] zbog neispunjenja obveze od strane tužene preuzete zaključenom sudskom nagodbom od 11.04.2019. u parničnom predmetu pod posl. br. P Ob-356/2018 pred Općinskim sudom u Puli-Pola.

7. Donoseći pobijanu presudu prvostupanjski sud utvrđuje:

- da su u predmetu pod posl. br. P Ob-356/2018 stranke TI u svojstvu tužiteljice u prisutnosti njene odvjetnice EI i O RI TI u svojstvu tuženika u prisutnosti njihove odvjetnice, na ročištu održanom 11.04.2019. zaključili sudsku nagodbu,

- da su toč. I. navedene nagodbe OI i RI priznali pravo vlasništva TI na nekretnini označenoj kao kč. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koje pravo vlasništva da je navedena stekla s osnova bračne stečevine,

- da je toč. II. nagodbe RI ovlastio tužiteljicu da na temelju te nagodbe izvrši uknjižbu prava vlasništva na svoje ime u 1/1 dijela predmetne nekretnine,

- da se toč. III. nagodbe TI obvezala, nakon što izvrši upis prava vlasništva na svoje ime, brisati založno pravo sa stana LI upisanog u [broj poduloška], zk. ul. [broj ZK uloška], a koji stan se nalazi u zgradi sagrađenoj na kč. br. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- da se toč. IV. TI obvezala u cijelosti preuzeti obvezu po kreditu zaključenom između Erste banke d.d. i OI kao korisnika kredita i nje kao sudužnikom do 31.12.2019.,

- da se TI obvezala na ime iznosa kojeg je OI platio ili će platiti s osnova ugovora o kreditu iz točke IV. nagodbe za razdoblje od sklapanja ugovora pa do prijenosa kredita iz točke IV. na ime TI, istome isplatiti iznos od 40.000,00 EUR-a u kunskoj protuvrijednosti u roku od 5 godina od dana sklapanja ove nagodbe,

- da je toč. VI. nagodbe TI ovlastila OI da nakon upisa hipoteke banke na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na istoj nekretnini izvrši upis založnog prava za iznos od 40.000,00 EUR-a u kunskoj protuvrijednosti bez ikakvog daljnjeg pitanja i odobrenja,

- da se TI sve svoje preuzete obveze u svezi brisanja hipoteke, preuzimanja obveze po kreditu obvezala realizirati do 31.12.2019.,

- da je toč. VIII. Nagodbe utvrđeno da ukoliko TI do 31.12.2019. ne ispuni svoje obveze preuzete nagodbom, ista se obvezuje OI izdati tabularnu ispravu za upis njegova prava vlasništva na nekretnini označenoj kao kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- da se toč. IX. Nagodbe OI obvezao, a nakon što tužiteljica ispuni svoje obveze preuzete nagodbom, odreći tužbenog zahtjeva u predmetima koji se kod Općinskog suda u Puli-Pola vode pod posl. br. P-1021/17 i P-1422/14 obzirom da su potraživanja koja su predmet navedenih predmeta obuhvaćena predmetnom sudskom nagodbom,

- da je toč. X. utvrđeno da stranke suglasno izjavljuju da po ispunjenju svih obveza po nagodbi, nemaju više međusobnih potraživanja s osnova bračne stečevine,

- da iz dopisa Erste & Steiermärkische bank d.d. proizlazi da je zahtjev TI u razdoblju od 12.04. do 31.12.2019. za odobravanje stambenog kredita kojim bi otplatila stambeni kredit OI odbijen jer nije imala kreditnu sposobnost, nije imala zadovoljavajući iznos plaće, postajala je obveza po drugim kreditima, te da je visina preostalog kreditnog zaduženja po kreditu [broj kredita] na dan 12.04.2019 iznosila 37.863,58 eura, a na dan 13.07.2021. 30.843,68 eura,

- da su tijekom postupka provedeni dokazi saslušanjem stranaka i svjedoka KI i HI i NI,

- da iz provedenog dokaznog postupka nesporno proizlazi da tužena nije ispunila sudskom nagodbom preuzete obveze, odnosno da nije preuzela otplatu kredita, nije prenijela založno pravo sa stana na kuću koju je istom nagodbom stekla u cijelosti, niti je po proteku 2019. nekretninu vratila tužitelju.

- da provedenim dokaznim postupkom tužena nije dokazala da ju je tužitelj spriječio ili onemogućio u ostvarenju preuzetih obveza,

- da tužena nije dokazala nevaljanost nagodbe čiji joj je sadržaj, prema vlastitom iskazu, bio poznat četiri dana prije zaključenja i temeljem koje je upisala svoje vlasništvo na kući,

- da tužena nije dokazala da bi tužitelj ili netko treći kod nje izazvao zabludu s namjerom da je navede na sklapanje nagodbe jer da je iz sadržaja nagodbe jasno da tužena može nekretninu prenijeti na svoje ime, treba do kraja 2019. kredit prenijeti na svoje ime, a zalog na svoju nekretninu, te do 11. travnja 2004. tužitelju isplatiti kunsku protuvrijednost 40.000,00 eura.

8. Slijedom navedenog, a kako da tužena nije ispunila obvezu preuzetu predmetnom sudskom nagodbom, prvostupanjski sud prihvaća u cijelosti tužbeni zahtjev, dok odluku o trošku donosi na temelju čl. 154. st. 1. ZPP-a prema označenoj vrijednosti predmeta spora u tužbi od 750.000,00 kn.

9. Ispitujući pobijanu presudu i postupak koji joj je prethodio u svezi odluke o glavnoj stvari, ovaj sud nije utvrdio postojanje bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje pazi po službenoj dužnosti temeljem čl. 365. st. 2. ZPP-a.

10. Također je pravilno prvostupanjski sud utvrdio činjenično stanje i pravilno je primijenio mjerodavno materijalno pravo kada je prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja, a za što je dao opravdane razloge koje u cijelosti prihvaća i ovaj sud.

11. Naime, iz stanja u spisu nesporno proizlazi:

- da su u parničnom predmetu pod posl. br. P-Ob-356/2018 pred Općinskim sudom u Puli-Pola koji je vođen radi utvrđenja bračne stečevine u odnosu na predmetnu nekretninu označenu kao kč. br. [katastarska čestica], upisanu u zk.ul,. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ovdje tužitelj, tužena i RI ( kao tadašnji zemljišnoknjižni vlasnik nekretnine ) sklopili sudsku nagodbu 11.04.2019. u prisutnosti svojih odvjetnika,

- da su predmetnom nagodbom, ovdje tužitelj i RI priznali, ovdje tuženoj pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini o osnova bračne stečevine, te ju ovlastili da na temelju sklopljene nagodbe izvrši uknjižbu prava vlasništva u zemljišnim knjigama na svoje ime,

- da se tužena na temelju navedene sudske nagodbe obvezala preuzeti kreditnu obvezu, ovdje tužitelja prema Erste banci d.d. i brisati založno pravo sa nekretnine založnog dužnika LI iz tog kreditnog odnosa do 31.12.2019., te isplatiti tužitelju iznos od 40.000,00 eura u roku od 5 godina, odnos do 11.04.2004.

- da je tužena temeljem predmetne sudske nagodbe uknjižila svoje pravo vlasništvo u zemljišnim knjigama

- da sa druge strane tužena niti jednu od preuzetih obveza iz sudske nagodbe nije ispunila,

- da je predmetnom sudskom nagodbom u toč. VIII. utvrđeno da ukoliko tužena do 31.12.2019. ne ispuni svoje obveze iz nagodbe, da se obvezuje tužitelju izdati tabularnu ispravu za upis njegova prava vlasništva na predmetnoj nekretnini.

12. Sudska nagodba po svojoj pravnoj prirodi predstavlja ugovor koji je zaključen u pismenoj formi pred nadležnim sudom, a kojim stranke uređuju svoje

građanskopravne odnose kojima mogu slobodno raspolagati, te ista proizvodi određene procesne pravne učinke u smislu da dovodi do okončanja parnice, da stječe svojstvo pravomoćnosti, da ima snagu ovršne isprave, te postoji nedopuštenost vođenja nove parnice o istoj pravnoj stvari u kojoj je sklopljena sudska nagodba.

13. Prema odredbi čl. 150. Zakona o obveznim odnosima ( NN 35/2005, 41/008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/22, dalje ZOO-a ) ugovorom o nagodbi, osobe između kojih postoji spor ili neizvjesnost o nekom pravnom odnosu uzajamnim popuštanjima prekidaju spor, odnosno otklanjaju neizvjesnost i određuju svoja uzajamna prava i obveze.

14. Iz navedenog proizlazi da nagodba u biti predstavlja oblik promjene sadržaja u obveznom odnosu, odnosno sklapanjem nagodbe između ugovornih strana nastaje novi obvezni odnos prema kojem se prosuđuju daljnja prava i obveze stranaka. Kako sudska nagodba predstavlja mješoviti procesno-pravni i građansko-pravni ugovor, koja ima značaj pravomoćne sudske odluke, to se njeno izvršenje može zahtijevati sudskim putem, pa tužitelj ima pravni interes za podnošenje predmetne tužbe u skladu sa sadržajem kojeg su stranke same odredile. Stoga su žalbeni razlozi u tom smislu neosnovani.

15. Nadalje prema odredbi čl. 153. st. 1. ZOO-a predmet nagodbe može biti svako pravo, kojim se može raspolagati. U konkretnom slučaju stranke su predmetnom nagodbom raspolagale svojim imovinskim i vlasničkim pravima na nekretnini koja predstavlja njihovu bračnu stečevinu, pa se ne radi o nedopuštenim raspolaganjima, niti je navedena sudska nagodba u protivnosti s Ustavom RH, prisilnim propisima i moralu društva. Stoga su žalbeni navodi i u tom smislu neosnovani.

16. Isto tako nisu osnovani žalbeni navodi u svezi pravne osnove za upis prava vlasništva u zemljišnu knjigu jer tu osnovu čini pobijana sudska odluka, a koja je donijeta po zahtjevu tužitelja za izvršenjem zaključene sudske nagodbe.

17. Nisu osnovani niti žalbeni navodi glede RI iz razloga što je navedeni kao tadašnji zemljišnoknjižni suvlasnik također sudjelovao u zaključenju predmetne sudske nagode, pa se učinici iste odnose i na njega.

18. Nadalje u odnosu na žalbene navode valja istaknuti da apsolutno, tj. objektivno nemoguću činidbu predstavlja ona činidba koju nitko faktički ne može ispuniti, dok pravno nemoguću činidbu predstavlja ona koju je nemoguće ispuniti zbog toga što je to zabranjeno pozitivnim propisima, a o čemu se u konkretnom slučaju ne radi.

19. Naime, točan je navod tužene da založno pravo na nekretnini briše zemljišnoknjižni sud na prijedlog založnog vjerovnika, međutim sagledavajući sadržaj predmetne sudske nagodbe u cjelini i preuzete obveze stranaka jasno je da je tužena u biti preuzela obvezu na poduzimanje radnji radi brisanja založnog prava na nekretnini LI, pa se ne radi o objektivno nemogućoj činidbi. Naime, takva obveza nije niti subjektivno, niti objektivno nemoguća, jer je tužena mogla svojim radnjama ishoditi od založnog vjerovnika brisovno očitovanje (plaćanjem duga u odnosu na koji je zasnovano založno pravo, zamjenom predmeta osiguranja i dr. ).

20. Niti obveza tužene iz predmetne nagodbe da preuzme obvezu po kreditu zaključenom između Erste banke d.d. i tuženika ne predstavlja objektivno nemoguću činidbu jer se ista može ispuniti i drugim načinima ( plaćanjem duga i sl. ), a ne isključivo kreditnom otplatom. Stoga žalbeni navodi o kreditnoj nesposobnosti tužene nisu od utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijane odluke.

21. Konačno na neosnovanost žalbenih navoda ukazuje i nesporna činjenica da je predmetna sudska nagodba izvršena u cijelosti u korist tužene jer se ista uknjižila u zemljišnoj knjizi kao samovlasnica predmetne nekretnine, dok ona s druge strane nije izvršila niti jednu od preuzetih obveza.

22. Obzirom na navedeno, a primjenom odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a odlučeno je kao u izreci ove presude.

23. Ispitujući pobijanu odluku u svezi odluke o trošku ovaj je sud utvrdio da je prvostupanjski sud počinio relativno bitnu povredu odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi s čl. 40. st. 3. ZPP-a, a što je utjecalo na pravilnost i zakonitost odluke o troškovima postupka.

24. Naime, iz stanja u spisu proizlazi:

- da je tužitelj u tužbi označio vrijednost predmeta spora od 750.000,00 kn,

- da je tužena pravovremeno u odgovoru na tužbu prigovorila naznačenoj vrijednosti predmeta spora kao previsoko određenoj,

- da sud tijekom postupka nije posebnim rješenjem odlučio o navedenom prigovoru tužene.

25. U situaciji kada prvostupanjski sud nije odlučio o pravovremenom prigovoru tuženika kojim je istaknut prigovor na suviše visoko ili suviše nisko naznačenu vrijednost predmeta spora, odnosno kada prvostupanjski sud nije provjerio točnost naznačene vrijednosti predmeta spora u smislu odredbe čl. 40. st. 3. ZPP-a, tada se ne može smatrati mjerodavnom vrijednost predmeta spora naznačena u tužbi (ili tijekom postupka, ukoliko je došlo do objektivne preinake tužbe) već je prvostupanjski sud dužan odlučiti o pravovremenom prigovoru tuženika ( stav VS RH u odluci Rev- 665/2021 od 06.09.2022.).

26. Valja istaknuti i da je na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda RH od 06.06.2022. zauzeto pravno shvaćanje koje glasi: "U postupku u kojem je, povodom pravodobnog prigovora tuženika, propustio provjeriti točnost naznačene vrijednosti predmeta spora najkasnije na pripremnom ročištu, prvostupanjski sud i nakon toga mora odlučiti o prigovoru tuženika i odrediti vrijednost predmeta spora jer propuštanje da se o tome pravodobno odluči (najkasnije na pripremnom ročištu) ne može ići na štetu stranke."

27. Slijedom navedenog prvostupanjski sud je pogrešno prilikom donošenja odluke o trošku kao mjerodavnu vrijednost predmeta spora uzeo iznos naveden u tužbi, a da pri tom prethodno nije odlučio o prigovoru tužene. Stoga će u nastavku postupka sukladno čl. 40. st. 3. ZPP-a prvostupanjski sud provjeriti točnost naznačene vrijednosti predmeta spora, te potom posebnim rješenjem odrediti vrijednost predmeta spora ( protiv kojeg nije dopuštena posebna žalba ), a nakon čega će sukladno utvrđenoj vrijednosti predmeta spora donijeti novu pravilnu i na zakonu osnovanu odluku o trošku.

28. Obzirom na navedeno, a primjenom odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP-a odlučeno je kao u točci I) izreke ovog rješenja.

29. Budući da tužena u žalbenom postupku nije uspjela u pogledu odluke o glavnoj stvari, već samo u odnosu na odluku o trošku, a zbog čega nisu nastali posebni troškovi, to je primjenom odredbe čl. 154. st. 5. ZPP-a u svezi s odredbom čl. 166. ZPP-a odlučeno kao u točci II) izreke ovog rješenja.

U Rijeci, 23. srpnja 2025.

PREDSJEDNICA VIJEĆA:

Ksenija Dimec